6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 13.listopada 2011. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu kaznenog zakona, P.Z.E. br. 866, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. listopada 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je kratko obrazložio razlike između Prijedloga zakona i Konačnog prijedloga kaznenog zakona.U raspravi Odbor se posebice osvrnuo na kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja.

U raspravi su iznijeta različita stajališta na predložena rješenja za kaznena djela protiv radnih odnosa, posebice na čl.132 -Neisplata plaće.

Naime iznijeto je mišljenje po kojemu predložena rješenja iz članka 132. stavka 3. i 4. nisu prihvatljiva, a koja se odnose na razloge za isključenje protupravnosti poslodavca kod neisplate plaće i fakultativno oslobađanje od kazne ako poslodavac uplati zaostale plaće, tzv. slučaj djelotvornog kajanja.Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu u članaku 129. treba kaznenu odgovornost propisati i za uskraćivanje ili ograničavanje prava na djelovanje sindikata.

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo propisati kaznenu odgovornost za poslodavca koji ne pokrene stečajni postupak sukladno posebnim propisima.
Dio članova Odbora smatra da bi zlostavljanje na radu - članak 133. trebalo urediti cjelovito i to posebnim zakonom.
U raspravi je predstavnik predlagatelja objasnio zašto je rok od 1 godine potreban za prilagodbu, odnosno upoznavanje građana i pravosudnih tijela na novi Kazneni zakon, zatim su pojašnjene odrebe koje se odnose na štrajk, uplatu doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom i nesavjesno liječenje.

Iznijeto je mišljenje po kojemu je položaj obrtnika znatno teži kod neisplate plaće budući da oni odgovaraju cjelokupnom imovinom.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Kazneni zakon

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje,s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.874, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. rujna 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovome Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.871.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će donošenje ovoga Zakona omogućiti bivšim članovima obveznih mirovinskih fondova, koji su već ostvarili mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje primjenom Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, da im sa na njihov zahtjev mirovina ponovno odredi i to samo na temelju odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno samo iz I. stupa, čime bi se znatno poboljšala njihova mirovinska primanja.

Nadalje, predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stajalištem umirovljeničkih udruga i stranaka u Nacionalnom vijeću koji su aktivno sudjelovali u raspravi o prijedlozima zakona iz djelokruga mirovinskog osiguranja kao i sa stajalištem Gosodarsko socijalnog vijeća, koji su predložene izmjene i dopune podržali.

U kraćoj raspravi iznijeto je mišljenje po kojemu je ovo pozitivan pomak,premda se trebalo već i ranije pristupiti izmjenama i dopunama , odnosno omogućiti osiguranicima iz II. stupa povratak u I. stup, kako bi izabrali povoljniju mirovinu.

U kraćoj raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I ISPLATI MIROVINA NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju,s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.879,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8.rujna 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovome Zakonu i Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona,P.Z.880.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će predloženim Zakonom dodatak na mirovinu koji se isplaćuje na temelju Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju integrirati u svotu mirovine, te će korisnici toga primanja (cca 300.000 korisnika dodatka na mirovinu, s prosječnom svotom toga dodatka od 351,00kn), imati veću materijalnu i socijalnu sigurnost.

Nadalje, predstavnik predlagatelja obavijestio je Odbor da su predstavnici umirovljeničkih udruga i stranaka u Nacionalnom vijeću aktivno sudjelovali u raspravi o prijedlozima zakona iz djelokruga mirovinskog osiguranja, te predložene izmjene i dopune u cijelosti podržali.

U kraćoj raspravi su članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.880,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8.rujna 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovome Zakonu i Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, br.P.Z.879.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će predloženim Zakonom dodatak na mirovinu koji se isplaćuje na temelju Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju integrirati u svotu mirovine, odnosno dodatak će postati sastavni dio mirovine.

Nadalje, predstavnik predlagatelja obavijestio je Odbor da su predstavnici umirovljeničkih udruga i stranaka u Nacionalnom vijeću aktivno sudjelovali u raspravi o prijedlozima zakona iz djelokruga mirovinskog osiguranja, te predložene izmjene i dopune u cijelosti podržali.

U kraćoj raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O
MIROVINSKOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak,s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.870,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. kolovoza 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će predloženi Zakon omogućiti poslodavcima da svojim radnicima odobravaju kredite po povoljnijim kamatnim stopama, odnosno Zakonom će se smanjiti kamata sa 4% na 3%.

Odbor je bez rasprave jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.872, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18.kolovoza 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su predložena izmjena zakona odnosi na 100 djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja koji su korisnici prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja na obiteljsku mirovinu.Naime, njima je temeljem Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, obiteljska mirovina od 1. srpnja 2010. godine umanjena za 10%.

Donošenje predloženog zakona imat će pozitivne učinke na materijalnu i socijalnu sigurnost djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, koja će obiteljsku mirovinu, ostvarenu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja primati bez umanjenja od 10%.

Predstavnik predlagatelja Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izvijestio je Odbor da će se sredstva za provedbu ovoga Zakona za tekuću godinu osigurati preraspodjelom.

U raspravi je ukazano da je inicijativa za izmjenu predmetnog Zakona potekla od Zajednice udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Zagreb i Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata.

U kraćoj raspravi predlagatelj je pojasnio način na koji mogu umirovljenici koji ostvaruju mirovinu po posebnim propisima prijeći u sustav mirovinskog osiguranja po općim propisima, ukoliko im je to povoljnije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O SMANJENJU MIROVINA ODREĐENIH, ODNOSNO OSTVARENIH PREMA POSEBNIM PROPISIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.871, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. rujna 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovome Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje,s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.874.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će predložena izmjena Zakona omogućiti osiguranicima koji su se dobrovoljno opredijelili za II. stup mirovinskog osiguranja (koji su 2002. godine imali između 40 i 50 godina života, a kojih je u ovome trenutku oko 95 000) istupanje iz tog osiguranja, tako da bi im se prilikom ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, na njihov zahtjev, sredstva s osobnog računa u obveznom mirovinskom fondu prenijela u državni proračun, te bi ostvarili mirovinu samo u I. stupu,čime bi se znatnije poboljšao njihov materijalni položaj,budući da sada ostvaruju manju mirovinu iz oba obvezna mirovinska stupa od mirovine koju bi ostvarili da su bili osigurani samo u I. stupu.

Nadalje, predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stajalištem umirovljeničkih udruga i stranaka u Nacionalnom vijeću koji su aktivno sudjelovali u raspravi o prijedlozima zakona iz djelokruga mirovinskog osiguranja kao i sa stajalištem Gosodarsko socijalnog vijeća, koji su predložene izmjene i dopune podržali.

U kraćoj raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.869,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je cilj predloženih izmjena i dopuna Zakona unaprjeđenje i djelatnosti trgovine kao važne gospodarske djelatnosti,usklađivanje odredaba zakona o radnom vremenu prodavaonica sa Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, te spriječavanje nelojalne konkurencije i sive ekonomije.

U raspravi je ukazano da su postojeća zakonska rješenja, odnosno ograničavanje radnog vremena rada prodavaonica nedjeljom kako bi se zaštitila prava radnika zaposlenih u trgovini dovela do zakonskog ograničavanja poduzetničke slobode trgovaca, odnosno nejednakosti poduzetnika.

U raspravi je naglašeno da se zaštita prava radnika zaposlenih u trgovini može osigurati dosljednom primjenom Zakona o radu i djelotvornim inspekcijskim nadzorom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je odlučio većinom glasova (6 za) i (1 protiv) predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o pučkom pravobranitelju, P.Z. br.833,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. rujna 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na predmetni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom stavlja naglasak na proaktivnu ulogu pučkog pravobranitelja kao promicatelja ljudskih prava, te je u cilju jačanja promicateljske uloge predviđeno spajanje ustanove Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja.Konačnim prijedlogom zakona predviđeno je spajanje postojećih specijaliziranih pravobranitelja s Uredom pučkog pravobranitelja čime će se unaprijediti učinkovitost postupanja.

U raspravi je izražena bojazan da će spajanje specijaliziranih pravobranitelja oslabiti postojeću razinu zaštite ljudskih prava.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O PUČKOM PRAVOBRANITELJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 12.srpnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o Umirovljeničkom fondu, s Konačnim prijedlogom zakona,P.Z. br.862, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7.srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa pravima na obeštećenje korisnika mirovina putem Umirovljeničkog fonda, sukladno Zakonu o umirovljeničkom fondu.Prema podacima u Umirovljeničkom fondu dana 31.12.2010. evidentirano je 484 886 korisnika obeštećenja, a na ime obeštećenja isplaćeno je 8,5 milijardi kuna.Prema zakonu isplata obeštećenja iz Umirovljeničkog fonda trajat će do konca 2013. godine, do kada se planira korisnicima obeštećenja isplatiti još oko 1,8 milijardi kuna.

U umirovljeničkom fondu ima 12 214 udjela članova toga Fonda za koje se njihovi vlasnici nisu javili radi isplate, te je neisplaćeno 76,13 milijuna kuna. Stoga se predloženim zakonom osigurava da udjelima u Umirovlljeničkom fondu koji su ostali neisplaćeni korisnicima zbog objektivne nemogućnosti isplate, raspolaže Republika Hrvatska, odnosno Državni proračun.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O UMIROVLJENIČKOM FONDU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunst.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 12.srpnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja, s Konačnim prijedlogom zakona,P.Z.br.860, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istakno je da će predloženi zakona omogućiti naplatu poslova za vođenja jedinstvenog računovodstva osobnih računa članova obveznih mirovinskih fondova koje REGOS obavlja za obvezna mirovinska društva, a koji su do sada teretili isključivo državni proračun. Pritom je, naglasio da trošak administriranja sustava u razdoblju od 1.siječnja 2002.do sada nisu plaćala obvezna mirovinska društva, koja su u tom razdoblju po osnovi naknada ostvarila značajne iznose, dok je država na sebe preuzela u cijelosti teret podmirenje troška vođenja jedinstvenog računovodstva osobnih računa članova obveznih mirovinskih fondova, stoga je takav način podmirenja troškova iz sredstava državnog proračuna dugoročno neodrživ.

U raspravi je predlagatelj odgovorio na pitanja koja se odnose na plaćanje naknade za vođenje računa članova obveznih mirovinskih fondova.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za) i (1 suzdržan), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU PODATAKA
PO OSIGURANICIMA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 12.srpnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu kaznenog zakona, P.Z.E. br. 866, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odboru i predlagatelju na sjednici su dostavili mišljenja na Prijedlog zakona:Hrvatska udruga poslodavaca,Savez samostalnih sindikata(primjedbe sindikalnih središnjica) i Hrvatska obrtnička komora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je prijedlogom zakona predviđen cijeli niz novih kaznenih djela, a novine se posebice odnose na gospodarska kaznena djela i kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi u čl.87. kod definiranja zločina iz mržnje trebalo obuhvatiti i osobe s invaliditetom.

U raspravi su iznijeta različita stajališta na predložena rješenja za kaznena djela protiv radnih odnosa, posebice na čl.131. povreda prava na rad, potom čl.133. neisplate plaća i čl.134.zlostavljanje na radu.

Naime, po mišljenju članice Odbora, prijeporno je kazneno djelo neisplate plaće, budući da je iznimno malen broj poslodavaca koji ne isplaćuju plaće a koju najčešće uzrokuje visoka nelikvidnost , Nadalje iznijeto je mišljenje po kojemu zlostavljanje na radu treba riješiti posebnim zakonom.

Iznijeto je mišljenje po kojemu treba sankcionirati svako protupravno ponašanje poslodavca koji ne isplaćuje plaće bez obzira je li cilj (namjera) pribavljanje protupravne koristi sebi ili podmirenje nekih drugih obveza.Pritom je istaknuto, da je neprihvatljivo predviđeno rješenje iz st 2.čl.133. po kojemu se poslodavac može osloboditi kazne ako naknadno uplati zaostale plaće.

U raspravi su članovi Odbora suglasni u ocijeni da je Prijedlog zakona u prvom čitanju, te da ostavlja dovoljno prostora za daljne dogovore socijalnih partnera i poboljšanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za) i (1 glas suzdržan) dlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 07. srpnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 847, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se donošenjem ovoga Zakona u cijelosti riješiti problematika radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic, koji su zbog zabrane uporabe azbesta ostali bez radnog mjesta. Pravo na obeštećenje imat će radnici koji su zatečeni u random odnosu u trgovačkom društvu Salonit d.d. u stečaju Vranjic dana 14. veljače 2006. godine, te će im se isplatit svota obeštećenja obročno, kroz dvije godine, na način da se do kraja 2011. godine isplati iznos od 109.500.00 kn, do kraja lipnja 2012. godine 54.750,00kn te do kraja 2012. godine 54.750,00 kn, na ime obeštećenja zbog gubitka radnog mjesta, odnosno 219.000,00 kuna po radniku.

U raspravnom dijelu, predstavnik predlagatelja pojasnio je članovima Odbora da je ovaj Zakon dopuna paketa donijetih posebnih propisa 2007. godine (Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu , Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu i Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu), koji su donijeti u cilju zbrinjavanja radnika koji su tijekom rada na radnom mjestu bili profesionalno izloženi azbestu.

Nadalje, u raspravi je predstavnik predlagatelja odgovorio na cijeli niz pitanja, a koja su se odnosila na odredbe Zakona o kemikalijama, odnosno na Listu opasnih kemikalija čiji je promet zabranjen, odnosno ograničen, a koja je stupila na snagu 14.02.2006. godine, te je taj datum uzet kao kriterij za obeštećenje.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, ali su pritom ukazali i na cijeli niz problema, kako zdravstvenih, tako i financijskiha koje imaju radnici u drugim trgovačkim društvima koja su primjenjivala azbestnu tehnologiju.

U raspravi je više puta naglašeno da je ovaj Zakon rezultat dogovora Vlade Republike Hrvatske i Sindikata, te da će svi radnici koji su zatečeni u radnom odnosu u trgovačkom društvu Salonit d.d. 14.02.2006. godine dobiti jednaki iznos obeštećenja zbog gubitka radnog mjesta uslijed potpune zabrane stavljanja u promet i korištenja azbesta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O OBEŠTEĆENJU RADNIKA TRGOVAČKOG DRUŠTVA SALONIT d.d. U STEČAJU VRANJIC

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 07. srpnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.846, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom ustanovljuje nadležnost općinskih sudova u rješavanju predmeta iz kaznene grane sudovanja, te predmeta iz oblasti Obiteljskog zakona koji ne trpe odgodu i rješavaju se izvan radnog vremena, te se ustanovljuje Općinski radni sud u Zagrebu.

U raspravnom dijelu, članovi Odbora posebice su se osvrnuli na osnivanje Općinskog radnog suda u Zagrebu.

Predlagatelj je pojasnio da je predloženo osnivanje Općinskog radnog suda na temelju provedene analize stanja sporova iz radnih odnosa. Naime, zaključeno je da se najveći broj radnih sporova vodi na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, a u tom sudu je i najveći priljev predmeta. Nadalje, podaci ukazuju da je primjerice, u 2010. godini na svim općinskim sudovima u Republici Hrvatskoj zaprimljeno 15 409 predmeta iz oblasti radnog zakonodavstva, a od toga broja 7805 se odnosi na Općinski građanski sud u Zagrebu, stoga se nameće potreba osnivanja jednog specijaliziranog Općinskog radnog suda u Zagrebu.Pritom je istaknuto da će se na ovaj način omogućiti specijalizacija sudaca, što će pridonijeti učinkovitijem I kvalitetnijem rješavanju radnopravnih sporova.

U kraćoj raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 07.srpnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.851, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne izmjene i dopune, a koje se odnose na vođenje sudskog registra u elektroničkom obliku, potom objave likvidacije društva putem weba., te na ispunjavanje obveza proizašlih iz zaključaka Gospodarsko-socijalnog vijeća od 21.04.2011. godine, temeljem kojega je trebalo pristupiti izmjenama Zakona o sudskom registru. Naime, predložena je izmjena Zakona na način da prilikom osnivanja nove tvrtke poslodavca osim isprava propisanih zakonom, osnivač je dužan priložiti izjavu na kojoj je njegov potpis ovjerio javni bilježnik, prema kojoj ni jedno poduzeće u kojem izravno ili neizravno ima 5% ili više vlasništva nema nepodmirenih dugovanja za plaće.

U kraćoj rasprvi raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za) i ( 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 07. srpnja 2011. godine, raspravljao je o Izvješću Umirovljeničkog fonda za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, aktom od 31.svibnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U kratkom uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa pravima na obeštećenje korisnika mirovina putem Umirovljeničkog fonda, sukladno Zakonu o umirovljeničkom fondu.
Temeljem Zakona određen je HPB-Invest d.o.o. društvo za upravljanje Investicijskim fondovima za obavljanje poslova upravljanja Umirovljeničkim fondom. HPB-Invest je, unutar Zakonom predviđenih rokova, organizirao i omogućio provedbu ovoga velikog i tehnički složenog projekta.

U suradnji s Upravnim odborom Fonda i HZMO-om, te uz pomoć ostalih institucija izvršene su isplate svih rata obeštećenja po otkupu udjela modela A i Osnovnog Registra i Registra korisnika obiteljskih i najviših mirovina, četiri rate obeštećenja po otkupu udjela modela B, te tri rate obeštećenja modela B korisnicima obiteljskih i najviših mirovina.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće Umirovljeničkog fonda za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 57. sjednici i nastavku 57. sjednice održane 9.lipnja 2011. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2011. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Po podacima o postupanju,iz Izvješća je vidljivo da je Ured postupao u 1474 slučaja.

Najveći broj predmeta, kao i prethodne godine odnosio se na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom u području socijalne zaštite (20,8%), zatim pristupačnosti(12,2%).,te mirovinskog osiguranja (10,2%), potom u području rada i zapošljavanja (9,4%).Nadalje, najveći broj savjetovanja odnosio se na područje socijalne zaštite, zatim pristupačnosti i mirovinskog osiguranja.

Sukladno svojem djelokrugu pravobranitelj za osobe s invaliditetom ovlašten je upozoravati, predlagati, obavještavati i davati preporuke nadležnim tijelima državne uprave, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama, te predlagati poduzimanje mjera za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom i zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama.

Veliki broj aktivnosti Ureda odnosio se na preporuke s ciljem poboljšanja položaja osoba s invaliditetom. Vlada Republike Hrvatske, odnosno resorna ministarstva prilikom izmjena Zakona prihvatila su primjedbe Pravobraniteljice, što je ocijenjeno visokim stupnjem suradnje.

Problemi koje nije bilo moguće riješiti u navedenom razdoblju na koje se Izvješće odnosi (kao što je inkluzivni dodatak, jedinstveno tijelo vještačenja, provođenje postupka vještačenja po socijalnom modelu invaliditeta a ne po medicinskom, potom pravo na inlkluzivno obrazovanje na svim razinama, te najveći broj osoba lišenih poslovne sposobnosti u potpunosti, a gotovo je rijetkost djelomično lišavanje poslovne sposobnosti,te pristupačnost,,i dr.) ostaju i dalje pitanja na kojima treba intenzivnije raditi, te poboljšati međuresornu suradnju kako bi se unaprijedio postojeći sustav.

Nadalje, Pravobraniteljica je ukazala da treba uložiti više napora u provedbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a kao pozitivan primjer u zapošljavanju, istaknute su ,tkz.“zaštitne radionice“.

U raspravi su članovi Odbora ocijenili ovo Izvješće cjelovitim, opsežnim i objektivnim, te su podržali napore koje Ured pravobraniteljice ulaže u rješavanje postojećih problema s kojima se susreću osobe s invaliditetom.

Iznijeto je mišljenje po kojemu bi bilo dobro da se sukladno članku 178. Poslovnika Hrvatskoga sabora zastupnicima dostavio sažetak Izvješća.

Predloženo je da bi valjalo u idućem izvještajnom razdoblju dostaviti podatke o broju neosnovanih pritužbi.

Iznijeto je mišljenje po kojemu je dobro da su predstavnici Vlade iz različitih područja na sjednici Odbora obrazlagali mišljenje, a što sve ukazuje na veliku osjetljivost i dobru suradnju Vlade Republike Hrvatske i Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2010. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 18. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.811, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5.svibnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu u cjelosti preuzima pravna stečevina Europske unije na području radnog zakonodavstva. Pritom je naglasio da su predložene izmjene i dopune nastale u suradnji socijalnih partnera, tako da su predložena rješenja usuglašena sa predstavnicima sindikata i poslodavaca, a Europska Komisija na iste nije imala primjedbi.

Predložene izmjene i dopune odnose se na fleksibilnije uređivanje instituta radnog vremena, potom omogućuje se veće odstupanje od punog radnog vremena u slučaju njegovog nejednakog trajanja po tjednima, kod primjene instituta rasporeda radnog vremena, nadalje izmijenjen je institut preraspodjele radnog vremena na način da isti ne mora biti uređen na razini kalendarske godine, već u razdoblju koje ne može biti duže od dvanaest neprekinutih mjeseci, a koji ne moraju nužno biti i kalendarska godina.

Također, predlagatelj je naglasio da su izmjene i dopune koje su vezane za institut radnog vremena, ujedno vezane i uz postignuti stupanj usklađenosti s Direktivom 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnog vremena, na način da su sada u nacionalno zakonodavstvo ugrađena i moguća odstupanja propisana Direktivom.

Nadalje, predlagatelj je ukazao da se dio izmjena zakona odnosi na otklanjanje nejasnoća koje su se pojavile tijekom dosadašnje primjene Zakona, a osobito njegovih provedbenih propisa o vođenju raznih evidencija, kao i da se preciznije uređuje institut godišnjeg odmora.

U raspravi je više puta naglašeno da su sve predložene izmjene i dopune usuglašene, te su plod suradnje socijalnih partnera.

Također, u raspravi je predlagatelj pojasnio pitanja koja se odnose na položaj radnika u naftnoj industriji, potom agencija koje ustupaju radnike, te radnika kod kojih postoji profesionalna nesposobnost za rad.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 18. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, P.Z. br.731, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. svibnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a koja su nastala uvažavajući primjedbe iznijete u raspravi u prvom čitanju. Pritom je naglasila da su poboljšane i preciznije uređene odredbe koje se odnose na iznimke koje se ne smatraju obavljanjem neregistrirane djelatnosti, posebice u dijelu koji se odnosi na pružanje „susjedske pomoći“ iz razloga što je navođenje udaljenosti među susjedima od 500 metara u raspravi u prvom čitanju izazvalo cijeli niz prijepora.

U raspravi većina članova Odbora podupire donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O ZABRANI I SPRJEČAVANJU OBAVLJANJA NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 12. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Izvješću o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2010. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.travnja 2011. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga
sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da sukladno čl.69. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Vlada podnosi Izvješće Hrvatskome saboru o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošenim sredstvima za prethodnu godinu.Nadalje, Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći uspostavljen je sustav kojim se omogućava građanima slabijeg imovnog stanja angažiranje odvjetnika i dobivanje besplatne pravne pomoći.

U 2010. godini zaprimljeno je 4197 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć što je povećanje od, cca.10% u odnosu na prethodnu godinu.
Pritom je ukazao da je najveći broj zahtjeva za pravnu pomoć u obiteljsko pravnim postupcima, te da su najučestalije vrste pravne pomoći pravni savjeti i zastupanje pred sudom.

U raspravi Odbor je podržao Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2010. godini.

Nadalje,u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi ovo Izvješće trebalo sadržavati rasčlambu podataka iz kojih bi bilo vidljivo koliko je osoba s invaliditetom zatražilo i dobilo pravnu pomoć, tim više jer Republika Hrvatska treba dostaviti Izvješće o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.

Nadalje, u raspravi je iznijeta primjedba da je pristup pravnoj pomoći za većinu građana Republike Hrvatske nedostupan zbog visokih odvjetničkih i javnobilježničkih tarifa.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć
i utrošku sredstava u 2010. godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 12. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučki pravobranitelj, aktom od 11.travnja 2011. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju zamjenik pučkog pravobranitelja istaknuo je da se i u ovome Izvješću kao i ranijima daje prikaz stanja, pregled podataka o poštivanju ustavnih i zakonskih prava građana.

Izvješće za 2010. godinu načinjeno je po istoj metodologiji kao i prethodnih godina.U 2010. godini zaprimljeno je 1823 pisanih pritužbi, što je za oko 15% pritužbi više nego 2009. godine.

Odbor je bez rasprave jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak
Prima se na znaje Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2010. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 12.svibnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.798, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.travnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da donošenje ovoga Zakona potrebno radi usklađivanja sa Zakonom o općem upravnom postupku u pitanjima koja se odnose na rokove za žalbu, izvršnost rješenja, rokove za poništavanje i ukidanje rješenja, i sl.

U raspravi je ukazano da bi valjalo preispitati rješenja odredbi koja se odnose na rad službeničkih sudova, kao i na mogućnosti privremenog premještaja službenika po potrebi službe.Naime postoji značajna razlika u ažurnosti rješavanja predmeta između sjevernog i južnog dijela Hrvatske, a važeći Kolektivni ugovori službenika uređuju znatno manje udaljenosti na koje se službenici mogu premjestiti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 12. svibnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju,s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.803, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.travnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su predložene izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju potrebne zbog usklađivanja ovoga Zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku,tako se primjerice usklađuju odredbe o mjesnoj nadležnosti za ostvarivanje prava sa ZUP-om,te se jasnije uređuje pokretanje postupka za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti po službenoj dužnosti.

U kraćoj raspravi iznijeto je mišljenje kako je neophodana cjelovita mirovinska reforma, koja će obuhvatiti smanjivanje razlika u visini mirovine između umirovljenika I i II stupa mirovinskog osiguranja, te preispitivanje, tzv. dužnosničkih mirovina.

Predlagatelj je upoznao Odbor da resorno ministarstvo priprema izmjene zakona kojim će se pokušati otkloniti razlike u visini mirovina između korisnika koji su izabrali i II stup i onih koji primaju mirovinu samo iz I stupa.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 12.svibnja 2011. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o socijalnoj skrbi, P.Z. br.746, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.travnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je donošenje ovoga Zakona potrebno radi cjelovite reforme sustava socijalne skrbi. Pored toga, je obrazložila razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a koja su nastala uvažavajući primjedbe iznijete u raspravi u prvom čitanju.Pritom je naglasila da su poboljšane i preciznije uređene odredbe koje se odnose na :uvjete za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje, status roditelja njegovatelja, udomiteljske obitelji. dr.

U raspravi je članica Odbora pohvalila napore resornog ministarstva,te ukazala da će ovaj Zakon rješiti dio velikih problema s kojima se susreću osobe s invalitditetom dok se ne donese poseban Zakon o o inkluzivnom dodatku.

U raspravi je predlagatelj prihvatio prijedlog amandmana na članak 86. kojim se proširuje krug osoba sa statusom roditelja njegovatelja i na druge članove obitelji .

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o socijalnoj skrbi

uz slijedeći a m a n d m a n:

Amandan I.

U članku 86. iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7 i glasi:

,,(7) Pravo na status roditelja njegovatelja umjesto roditelja može ostvariti i bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom iz stavka 1. i 2. ovog članka, koji nije njegov biološki roditelj, a živi u obiteljskoj zajednici s djetetom.“
U istom članku dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8., dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9., a u stavku 9. iza riječi „steći“ dodaju se riječi „osim roditelja“.

Obrazloženje:
Ova izmjena je nužna radi ujednačavanja prava članova obitelji koji žele ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 6. travnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.731, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da će predloženi Zakon pridonijeti sprječavanju različitih oblika sive ekonomije, koja predstavlja nelojalnu konkurenciju registriranim gospodarstvenicima.Naime, Hrvatska obrtnička komora već dugi niz godina ukazuje na probleme rada na crno kojeg obavljaju neregistrirani obrtnici, te je nužno institucionalno zaštiti obrtnike koji su uredno registrirani i podmiruju svoje obveze nasuprot onih koji „rade na crno“. Pritom je naglasila da je predloženi Zakon nastao u suradnji Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata, Državnog inspektorata i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Donošenjem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti omogućit će se smanjenje neregistriranog obavljanja djelatnosti, te učinkovitiji nadzor.

Zakon treba poslužiti kao alat u borbi protiv sive ekonomije, a nikako ne braniti tradicionalne susrete prijatelja, obitelji, susjede u pomoći bilo da se radi o berbi grožđa ili maslina, bilo da se pomogne prilikom svinjokolje itd.

U raspravi većina članova Odbora podupire donošenje ovoga Zakona.

U raspravi je iznijeta primjedba na članak 11. (susjedska pomoć), naime, udaljenost od 500 metara među susjedima nije dobro rješenje budući da je postoji različita gustoća naseljenosti diljem Republike Hrvatske, odnosno udaljenosti među prvim susjedima, primjerice u Lici može biti i nekoliko kilometara.

Nadalje, u raspravi je iznijeto mišljenje da je u Republici Hrvatskoj tradicija pružanja susjedske i prijateljske pomoći, te postoji bojazan da se takva uzajamna i besplatna pomoć ne tumači kao „rad na crno“.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova( „7 glasova za“ i 1“ glas suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O ZABRANI I SPRJEČAVANJU OBAVLJANJA NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 06. travnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 730, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17.ožujka 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je donošenje ovoga Zakona potrebno radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije.

Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donesen je radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije vezano uz Poglavlje 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga.

Pritom je istaknuto da se jamči osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici koja vrijede za njezine državljane.

Članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno( „8 glasova za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 06. travnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.727, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03.ožujka 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je donošenje ovoga Zakona potrebno radi jasnijeg uređenja postupka ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Pritom je istaknuo da se predloženim Zakonom smanjuje postotak sudjelovanja osiguranih osoba za zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, odnosno participacija umjesto dosadašnjih 15 kn iznosit će 10 kn.

U kraćoj raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno( „8 glasova za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 06. travnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o socijalnoj skrbi, P.Z. br.746, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je donošenje ovoga Zakona potrebno radi cjelovite reforme sustava socijalne skrbi. Pritom je ukazala na novine u ovome Prijedlogu zakona, a koje se odnose na: pojednostavljenje postupka pri ostvarivanju prava i usluga iz socijalne skrbi, osigurava se kvalitetan stručan rad i jednostavniji pristup pravima, potom se uvode i nova prava i standardi socijalnih usluga, što će dugoročno pridonijeti poboljšanju kvalitete života socijalno osjetljivih skupina i njihovom socijalnom uključivanju u društvo.

Nadalje, jedan od osnovnih ciljeva reforme sustava socijalne skrbi usmjeren je na deinstitucionalizaciju, odnosno pružanje usluga izvaninstitucijskih oblika skrbi. Kao najvažnija nova novčana potpora uvodi se inkluzivni dodatak, koji je namijenjen osobama s invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnosti pri uključivanju u svakodnevni život.

Zakonom se uvodi, osam novčanih naknada (pomoć za uzdržavanje, pomoć za stanovanje, jednokratna pomoć, potpora za obrazovanje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu i status roditelja njegovatelja, inkluzivni dodatak). Ni jedno od postojećih prava na socijalnu naknadu se ne umanjuje i ne ukida.

Predloženim Zakon jasnije definira imovinski cenzus koji će biti odlučujući za utvrđivanje prava na socijalnu pomoć i stroži je prema radno sposobnim korisnicima koji odbiju ponuđeni posao.

Ukraćoj raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona, a budući da se rasprava o ovome Prijedlogu zakona provodi u dva čitanja,po mišljenju Odbora to će pridonijeti kvalitetnoj raspravi s konkretnim prijedlozima i primjedbama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno( „8 glasova za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Prihvaća se Zakon o socijalnoj skrbi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, prvo čitanje, P.Z. br.521, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika HNS-a, aktom od 16.ožujka 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojem Vlada RH ne podržava predložene dopune Prijedloga zakona.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je osnovne odrednice predloženih dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji kojim se uređuje pitanje korištenja javnih sredstava za provedbu posebnih programa za poticanje izgradnje i prodaje stanova na tržištu.

Prijedlogom zakona dopunjuje se važeći Zakon o društveno poticanoj stanogradnji odredbama kojima se uređuje pitanje korištenja javnih sredstava za provedbu posebnih programa za poticanje izgradnje i prodaje novoizgrađenih stanova na tržištu.

Većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja ne podržava donošenje ovoga Zakona, tim više što predložena dopuna u vidu Posebnog programa ne rješava probleme POS-a ,već otežava provedbu Zakona.

U kraćoj raspravi predlagatelj je ocijeno, da je predložena dopuna Zakona dobra inicijativa koju bi trebalo doraditi u suradnji s resornim ministarstvom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, prvo čitanje, P. Z. br. 521

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 02.ožujka 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.674, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika HNS-HSU, aktom od 15. prosinca 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojem Vlada RH ne podržava predložene izmjene i dopune Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio je da je 2002. godine prilikom uvođenja II. mirovinskog stupa, tzv. Individualna kapitalizirana štednja bila obvezna za sve zaposlenike do 40 godine života, a dobrovoljna za one od 40 – 50 godine.

Naime, već prva rješenja o mirovini članova II stupa pokazala su veliko zaostajanje u visini mirovine u odnosu na mirovine ostvarene samo iz I. stupa (razlike se kreću u rasponu od 500.kn do 1.500.kn). Te razlike nastale su u velikom dijelu kao posljedica primjene Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju po kojemu nemaju pravo na dodatak na mirovinu članovi II. stupa.

Ovim prijedlogom omogućilo bi se i tim umirovljenicima dodatak na mirovinu, razmjerno uplatama doprinosa u I. stup mirovinskog osiguranja.

Većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske kojim se ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske kazao je da resorno ministarstvo upoznato sa problemima ove skupine umirovljenika, te da radi na izmjenama Zakona koje bi mogle biti u primjeni u drugoj polovici godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P. Z. br. 674

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.717, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. veljače 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se predloženim Zakonom pokrenuti prodaja postojećih stanova, te započeti ciklus izgradnje novih stanova što će pridonjeti očuvanju postojećih i stvaranju novih radnih mjesta.

Pritom je naglasio da će donošenje ovoga Zakona omogućiti građanima Republike Hrvatske da po povoljnijim uvjetima riješe svoje stambeno pitanje kupnjom prvog stana, odnosno kupnjom većeg stana.Naime, kupac stana koji podiže kredit prema predloženom Zakonu ima povoljnost smanjenja bankovne efektivne kamatne stope za najmanje 1,2% u prve četiri godine otplate kredita, odnosno da ista iznosi najviše do 4,95%.

U raspravi većina članova Odbora podržava donošenje ovoga Zakona.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu u sustavu nedostaje cjelovita stambena politika,kojom bi se riješio veći dio problema stanogradnje, te omogućilai gradnja stanova za najam.

Nadalje, iznijeto je mišljenje da ovaj model može riješiti manji dio problem, te da bi država trebala preuzeti subvencioniranje kredita do 150 000 eura, a ne kako je predloženo do 100 000 eura.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu ovaj Zakon neće polučiti pozitivne efekte budući da je glavni razlog stagnacije prodaje stanova pad kupovne moći građana,pritom i predloženi Zakon sadrži cijeli niz ograničenja za realizaciju kredita,(godine života, rok otplate i sl.).

Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo propisati i jasno definirati odnose između investitora i izvođača radova kada je u pitanju kompenzacija.

U raspravi je ukazano da bi i banke sa svoje strane trebale preuzeti dio rizika u ovoj gospodarskoj sitauaciji ,a jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave aktivnije pristupiti rješavanju stambenih problema svojih građana.

U raspravi je ocijenjeno da će ovaj Zakon pridonijeti rješavanju stambenog pitanja velikog broja mladih ljudi, a time i potaknuti posustalu stanogradnju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova(7 glasova “za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O SUBVENCIONIRANJU I DRŽAVNOM JAMSTVU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.677, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da predložene izmjene i dopune predstavljaju rasterećenje Porezne uprave, brže rješavanje prijava poreza na promet nekretnina. Nadalje, skratit će se vrijeme obrade predmeta budući da će se izdavati informatička rješenja, a istodobno informatička podrška onemogućit će zlouporabu već iskorištenog prava na oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine, kojom porezni obveznik rješava vlastito stambeno pitanje.

U raspravi su iznijeta slijedeća mišljenja, prijedlozi i primjedbe:
- Tržišnu vrijednost nekretnine trebalo bi posebnim Zakonom regulirati,
- Preispitati odredbe po kojima žalba ne odgađa izvršenje rješenja,
- Razmotriti mogućnost oslobađanja od plaćanja poreza na promet nekretnina za osobe s invaliditetom za kupnju nekretnine veće površine, budući da su njihove potrebe za stambenim prostorom veće,
- Nužno je odredbe ovoga Zakona uskladiti s odredbama Obiteljskog zakona i Zakona o ravnopravnosti spolava u dijelu koji se odnosi na poreznu olakšicu kako bračnog tako i za izvanbračnog druga.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom ( 8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.692, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od
13. siječnja 2011. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su predložene izmjene i dopune tehničke naravi, nadalje da predložene izmjene i dopune ovoga Zakona proizlaze iz potrebe usklađivanja s drugim propisima, a posebice sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Naime, reforma sustava obveznog zdravstvenog osiguranja i spajanja poslova tog osiguranja na jednog nositelja – HZZO, zahtijeva usklađivanje s odredbama Zakona o doprinosima.

U kraćoj raspravi Odbor je podržao predložene izmjene i dopune ovoga Zakona koje će pridonijeti unaprjeđenju poreznog sustava, te učinkovitijeg ubiranja obveznih doprinosa.

Dio članova Odbora, mišljenja je da će reorganizacija i racionalizacija zdravstvenog sustava, odnosno ukidanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu negativno utjecati na kvalitetu zaštite na radu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o mirenju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E br.680, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23.prosinca 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da donošenje ovoga Zakona potrebno radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, te afirmaciji i poticanju mirenja kao alternativnog načina rješavanja sporova.

U kraćoj raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona kao alternativnog načina rješavanja sporova.

Nadalje, u raspravi je istaknuto da je ovaj Zakon rezultat konstruktivne suradnje između socijalnih partnera i resornog ministarstva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno( „10 glasova za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O MIRENJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 22. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.645, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se sukladno predloženoj reorganizaciji sustava provedbe obveznoga zdravstvenoga osiguranja obavlja terminološko usklađivanje na način da se bolest uzrokovana azbestom utvrđuje na temelju rješenja o priznanju profesionalne bolesti Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, a ne Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, budući da je u postupku donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.

Većina članova Odbora podržava donošenje ovoga Zakona.

U kraćoj raspravi predlagatelj je informirao Odbor o zabrani proizvodnje azbestnih proizvoda, a pri samom je završetku i postupak sanacije azbesta.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nije dobro predlagati donošenje ovako važnih Zakona bez provođenja konzultacija sa socijalnim partnerima, stoga socijalni partneri ne mogu niti podržati predloženu reorganizaciju i racionalizaciju zdravstvenog sustava.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“) i (1 glasom „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O UVJETIMA ZA STJECANJE PRAVA
NA STAROSNU MIROVINU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 22. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.646, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom slijedi reorganizacija sustava provedbe obveznoga zdravstvenog osiguranja, te se nastavno na predloženi Zakon o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu obavlja terminološko usklađivanje.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nije dobro predlagati donošenje ovako važnih Zakona bez provođenja konzultacija sa socijalnim partnerima, stoga socijalni partneri ne mogu niti podržati predloženu reorganizaciju i racionalizaciju zdravstvenog sustava.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OBEŠTEĆENJU RADNIKA
PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 22. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.650, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da donošenje ovoga Zakona potrebno radi provedbe Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske. Nastavno na navedeni program, a nakon izvršene cjelovite analize pokazalo se da je neophodno reorganizirati sustav provedbe obveznoga zdravstvenog osiguranja na način da jedinstveni nositelj obavlja poslove obveznoga zdravstvenoga osiguranja kojeg provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Slijedom toga, predlaže se prestanak važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.

U raspravi su iznijeta suprotna stajališta, naime dio članova Odbora smatra da će se poboljšati učinkovitost i ekonomičnost u provedbi poslova obveznoga zdravstvenog osiguranja, te rasteretiti djelatnost medicine rada, dok dio članova Odbora smatra da će se ukidanjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu smanjiti kvaliteta usluge koja će dovesti do pogoršanja zaštite na radu.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nije dobro predlagati donošenje ovako važnih Zakona bez provođenja konzultacija sa socijalnim partnerima, stoga socijalni partneri ne mogu niti podržati predloženu reorganizaciju i racionalizaciju zdravstvenog sustava.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno(„7 glasova za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, i projekcijama za 2012. i 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su Proračunom planirani prihodi od 107,4 milijarde kuna, dok su rashodi planirani na razini prošlogodišnjih u iznosu od 122,3 milijarde kuna, sukladno zaključku kojim je Hrvatski sabor u kolovozu ove godine prilikom donošenja Izmjena i dopune Državnog proračuna obvezao Vladu Republikie Hrvatske da ne povećava proračunske rashode iznad utvrđenih rebalansom, koji iznosi 122,3 milijarde kuna. Manjak državnog proračuna u 2011. godini zabilježit će razinu od 14,9 milijardi kuna. Tri su ključna strateška cilja usmjerena na cjelokupni društveni i gospodarski razvoj, a to su: gospodarski oporavak i razvoj, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, te završetak pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima koja su kao posljedica svjetske gospodarske krize zahvatila i hrvatsko gospodarstvo u 2011.godini očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda od 1,5%.

Nadalje više puta je naglašeno, da je Vlada odgovorna i socijalno osjetljiva budući da nije smanjivala, odnosno radila uštede na: mirovinama, rodiljnim naknadama, dječjem doplatku, socijalnim naknadama i plaćama u javnim i državnim službama.

U raspravi su suglasni članovi Odbora da je ovaj Proračun istodobno razvojan i socijalno pravedan. Stvoreni su preduvjeti za poticajno poduzetničko okružje, a puni efekt nekih od mjera nije moguće vidjeti u kratkom roku, ali upravo je takve mjere nužno provesti kako bi se dugoročno polučili pozitivni rezultati.

Nadalje, u raspravi je ocijenjeno da nije dobro priželjkivati pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, budući da Vlada Republike Hrvatske smanjuje i uspješno nadzire javnu potrošnju. Većina članova Odbora smatra da stvaranje negativne socijalne klime i nezadovoljstva kod građana dodatno pridonosi učestalo zazivanje pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, kako političkih suparnika tako i nekih sindikalnih čelnika. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo više suradnje socijalnih partnera prilikom donošenja strateškog dokumenta, kao što je Državni proračun.

Nadalje, ukazano je da su nužne reforme javne i državne uprave, kao i drugih sektora, koje bi pridonijele većoj efikasnosti i uštedama proračunskih sredstava.

Ocijenjeno je pozitivnim što je Hrvatski sabor prihvatio prijedlog Vlade Republike Hrvatske o zaleđivanju proračunskog rashoda u razdoblju od slijedeće dvije godine i to je značajni doprinos smanjenju državne potrošnje i nastavku štednje na tragu Programa gospodarskog oporavka Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ”7 glasova za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU
I PROJEKCIJE ZA 2012. I 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.644, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje odgoda usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine, radi provedbe Programa gospodarskog oporavka. Budući da se, sukladno odluci Hrvatskoga sabora prilikom rasprave o rebalansu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, ukupni proračunski rashodi ograničavaju na razinu 2010. godine potrebno je obustaviti usklađivanje mirovina u 2011.godini, odnosno umirovljenicima se jamči zadržavanje mirovina na postojećoj razini.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu će ovako predloženo zamrzavanje mirovina dovesti do pogoršanja standarda većine umirovljenika.

Većina članova Odbora podupire donošenje ovoga Zakona, budući da se u slučaju negativnih trendova plaća i potrošačkih cijena, umirovljenicima jamči zadržavanje mirovina na postojećoj razini.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno („7 glasova za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O ODGODI USKLAĐIVANJA MIROVINA
U RAZDOBLJU OD 1. SIJEČNJA DO 31. PROSINCA 2011. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 20.listopada 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06.listopada 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne razlike između predloženih rješenja Konačnog prijedloga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Promjene se odnose na izjednačavanje uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, uvažavajući prijedlog socijalnih partnera predlažu se uvjeti (određena starosna dob i mirovinski staž) usklađuju po 3 mjeseca u svakoj kalendarskoj godini. Tako će muškarci i žene od 1. siječnja 2030. starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvarivati pod jednakim uvjetima starosne dobi i mirovinskog staža.

Nadalje, s obzirom na važnost koje smanjenje prijevremene starosne mirovine ima za materijalnu i socijalnu sigurnost korisnika, polazni faktor za određivanje te mirovine utvrđivao bi se ubuduće, ne samo u odnosu na godine života, nego i na navršeni mirovinski staž osiguranika, a u rasponu od 0,34% do 0,15% po mjesecu ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu (ukupno najviše 20,4% do 9% za pet godina).

Također, u prijelaznom razdoblju do konca 2029. godine, za žene će se postupno pooštravati uvjeti mirovinskog staža pod kojima će ostvarivati pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, što će na odgovarajući način biti primijenjeno pri utvrđivanju polaznog faktora.

Predlaže se da polazni faktor za povećanje starosne mirovine kod osiguranika, koji prvi put ostvaruju pravo na mirovinu po ispunjavanju uvjeta starosne dobi iznosi 0,15% po mjesecu (ukupno najviše do 9% za pet godina). Jednako, kao i u prethodnim slučajevima, u prijelaznom razdoblju do konca 2029. godine ženama će se polazni faktor utvrđivati u odnosu na uvjete starosne dobi koji će važiti u odnosnoj kalendarskoj godini prijelaznoga razdoblja.

Nadalje, predloženo je da se dosadašnjim osiguranicima – poljoprivrednicima omogući da na vlastiti zahtjev istupe iz toga osiguranja, ako to žele i ako neće biti u sustavu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Istaknuto je da će primjena predloženog zakona rezultirati usporavanjem priliva novih korisnika mirovine i usporavanjem rasta rashoda za mirovine i mirovinska primanja u srednjoročnom razdoblju, a osobito dugoročno, jer će se osiguranici duže zadržavati u svijetu rada i ostvarivati pravo na mirovinu u kasnijoj životnoj dobi, te će duže uplaćivati doprinose.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili rješenja koja je predlagatelj prihvatio, a koja se odnose na duže vremensko razdoblje za izjednačavanje dobi za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu uz vrednovanje mirovinskog staža.

Iznijeto je mišljenje po kojemu se i uz ovakve pozitivne pomake, ipak čini dodatna penalizacija kod određivanja polaznog faktora za određivanje prijevremene starosne mirovine.

U raspravi je predlagatelj pojasnio odredbu čl.7. Ovoga Zakona, a koja se odnosi na jednostavniji i povoljniji način utvrđivanja staža osiguranja na temelju plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje koje bi pravilnikom utvrdio ministar nadležan za mirovinsko osiguranje, uz prethodnu suglasnost ministra financija.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu su žene u Republici Hrvatskoj diskriminirane na tržištu rada, da je po Zakonu o ravnopravnosti spolova dopuštena pozitivna diskriminacija, te da nije niti potrebno izjednačavati uvjete za stjecanje mirovine za žene i muškarce.

U raspravi je dio članova Odbora predložio amandman na članak 32, na način da ovaj Zakon stupi na snagu „umjesto osmog dana od dana objave u Narodnim novinama,“ da stupi na snagu 1.1.2011.godine.“

Predloženi amandman nije prihvaćen.

U raspravi je naglašeno da je ovaj Zakon plod kompromisa socijalnih partnera,te da su u značajnoj mjeri prihvaćeni prijedlozi i sugestije kako socijalnih partnera, tako i prijedlozi iznijeti u raspravi na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ” 6 za ” i ”1 protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 20. listopada 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, P.Z.br.598, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06.listopada 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne razlike između ovoga Zakona i Prijedloga zakona.

Pritom je istaknuo,da je nužno slijedom predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju izvršiti i određene izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Promjene se odnose na visinu naknade, predlaže se da naknada iznosi 70% prvih 90 dana, a za sve ostalo vrijeme 35%. Nadalje, propisuje se zajamčeni najniži iznos naknade i to 50% od visine minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja (što iznosi 1125kn). Potom, produžuje se trajanje prava na novčanu naknadu za nezaposlene kod kojih postoji rizik dugotrajne nezaposlenosti, nadalje izmijenjeni su uvjeti za „trajnu“ naknadu, radi usklađivanja sa Zakona o mirovinskom osiguranju.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona.

Dio članova Odbora smatra da predložene izmjene i dopune ovoga zakona neće pridonijeti smanjenju broja nezaposlenih budući da je i do sada Hrvatski Zavod za zapošljavanje kroz različite programe školovanja provodio proaktivnu politiku zapošljavanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 ”za”) i (1”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 20.listopada 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, aktom od 05.srpnja 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U kratkom uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa pravima na obeštećenje korisnika mirovina putem Umirovljeničkog fonda, sukladno Zakonu o umirovljeničkom fondu.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O POSLOVANJU UMIROVLJENIČKOG FONDA
ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 21. rujna 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.598, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.srpnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne izmjene i dopune ovoga Zakona, a jedna od novina je umanjenje novčane naknade nakon 90 dana, a za preostalo vrijeme korištenja naknada iznosi 35% osnovice umjesto dosadašnjih 50%. osnovice. Nadalje, slijedom predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koje će dovesti do umanjenja visine prijevremene mirovine, više nije održivo sadašnje rješenje po kojemu se briše osoba iz evidencije nezaposlenih kada stječe uvjete za prijevremeno umirovljenje.

U raspravi je predloženo da se rasprava o ovome Zakonu provede u dva čitanja, slijedom upućenog istog prijedloga na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Prema mišljenju člana Odbora potrebno je preispitati odredbu po kojoj srednjoškolska ustanova može obavljati poslove posredovanja za privremeni rad samo za redovite učenike svoje škole, s obzirom da veći dio škola nema registriranu djelatnost za obavljanje poslova posredovanja za privremeno zapošljavanje učenika.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 ”za”) i (2”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA
Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 21. rujna 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.599, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna, a koje se odnose na usklađivanje poslovanja zatvorenih mirovinskih fondova s pravnom stečevinom Europske unije.

U kraćoj raspravi pojašnjeno je predloženo smanjenje poticajnih sredstava koja se odobravaju dobrovoljnom mirovinskom društvu za članove dobrovoljnog mirovinskog fonda sa 25% na 15%, kao usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, po kojemu se uplate u dobrovoljni mirovinski fond za zaposlenika poslodavcu smatraju rashodom, te mu se osnovica za obračun poreza na dobit umanjuje za iznose uplaćenih premija.

Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio većinom glasova (6 ”za”) i (2 ”suzdržana”) predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM
I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA
Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 21. rujna 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za razvoj i zapošljavanje, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.601, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. kolovoza 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne razloge za donošenje ovoga Zakona, pritom je naglasio da je Programom gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske kao jedna od mjera reforme javne uprave, predviđena analiza svrhovitosti djelokruga pojedinih agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, te izradi prijedlog reorganizacije.

Navedenom reorganizacijom predloženo je ukidanje Fonda za razvoj i zapošljavanje na način da poslove, zaposlenike, opremu, te sva prava i obveze i financijska sredstva potrebna za obavljanje preuzetih poslova Fonda, preuzima Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

U kraćoj raspravi predstavnik predlagatelja pojasnio je o kojim i kolikim se uštedama radi preuzimanjem poslova Fonda od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio većinom glasova (6 ”za” i 2 ”protiv”) predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O FONDU ZA RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA
Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 21. rujna 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Stečajnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.594, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. srpnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge dopune ovoga Zakona, te istaknuo da potreba za ovim dopunama Stečajnog zakona prizlazi iz nužnosti stvaranja uvjeta za učinkovitiju provedbu stečajeva, kao jedne od mjera iz Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske.

Članovi Odbora podržavaju donošenje ovoga Zakona, koji će po njihovu mišljenju pridonijeti većoj efikasnosti stečajnih postupaka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA
Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici (tematskoj) održanoj 21.rujna 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.srpnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju ministar gospodarstva, rada i poduzetništva obrazložio je osnovne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, a koje se odnose na: postupno izjednačavanje dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu – sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, potom izmjene polaznog faktora za prijevremenu mirovinu na način da se dosadašnje umanjenje od 0,15% po mjesecu ranijeg umirovljenja mijenja na iznos od 0,34%, tj. umjesto dosadašnjeg umanjenja od 9% za pet godina ranijeg umirovljenjana, predlaže se umanjenje za 20,4%.

Nadalje, predlaže se u jednakom postotku i povećanje mirovine za one osiguranike koji će raditi dulje, odnosno nakon navršenih 65 godina života.

U sveobuhvatnoj raspravi iznijete su slijedeće primjedbe i prijedlozi:
- Sadašnji sustav je neodrživ, omjer aktivnih osiguranika i umirovljenika je 1,29:1,
- U mirovinskom sustavu se u zadnjih desetak godina višestruko povećao broj prijevremenih starosnih mirovina,
- Nadalje gotovo 25% umirovljenika su korisnici invalidskih mirovina,
- U raspravi je više puta naglašeno da predloženo smanjivanje prijevremene mirovine nije penaliziranje, već nužno usklađivanje jer oni koji idu 5 godina ranije u mirovinu znači i da će 5 godina dulje primati mirovinu.

U raspravi su iznijeta oprečna stajališta u pogledu postupnog izjednačavanja dobi za žene i muškarce za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Naime, dio članova Odbora smatra da predloženo vrijeme od 10 godina treba produljiti na 20 godina budući da žene u Republici Hrvatskoj još uvijek ne ostvaruju punu jednakost, odnosno ravnopravnost, a niti društvo nije osiguralo u dovoljnoj mjeri prateće servise, (primjerice:nedovoljan je broj vrtića, domova za starije i nemoćne, itd.).

Nadalje, dio članova Odbora smatra da je ovaj Zakon od iznimne važnosti, te je nužno otvoriti javnu raspravu, uključiti sve zainteresirane strane, sagledati sve aspekte sustava,te kroz redovitu proceduru, odnosno u dva čitanja izvršiti Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju, te predložiti njegovo stupanje na snagu od 01.01.2011.

Pritom je naglašeno da bi radni staž i uplate po osnovi mirovinskog osiguranja trebali biti prevladvajući faktor za određivanje izračuna visine mirovine.

Istaknuto je da je nužno vrednovati mirovinski staž, jer prosječan mirovinski staž je kod prijevremenih starosnih mirovina duži nego kod starosnih mirovina. Nadalje, povećanje broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina u velikom dijelu uzrokovano je stanjem na tržištu rada, budući da se veliki broj poslodavaca rješavo višaka zaposlenih.

Iznijeto je mišljenje da je će predloženo smanjenje prijevremene starosne mirovine generirati povećanje invalidskih mirovina.

Dio članova Odbora smatra da se trebaju preispitati mirovine stečene pod posebnim uvjetima, tzv. povlaštene mirovine,pri čemu bi se Odluka Ustavnog Suda trebala primijeniti i na zastupnice u Hrvatskom Saboru pri ostvarivanju prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu.

Članovi Odbora suglasni su da bez promjene odnosa između broja zaposlenih i broja umirovljenika nije moguće osigurati povolniji položaj umirovljenika.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ”6 za” i ”1 protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA
Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim rebalansom postižu dodatne uštede na rashodovnoj strani proračuna smanjenjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna. Međutim zbog potrebe za dodatnim sredstvima za isplatu mirovina, naknada za nezaposlene, poticaja u poljoprivredi, i dr. konačan efekt rebalansa je povećanje rashoda za 898,2 milijuna kuna.

Nastavak globalnih i domaćih nepovoljnih ekonomskih kretanja odrazio se i na prihodovnu stranu državnog proračuna tijekom 2010. godine, stoga je Vlada RH poduzela cijeli niz mjera za sprječavanje daljnjeg rasta proračunske potrošnje.

U raspravi je većina članova Odbora podržala predložene izmjene i dopune Državnog proračuna, tim više jer Vlada čini sve da se očuva socijalna pravednost uz stabilnost i održivost sustava. Pritom je naglašeno, da Vlada RH smanjuje proračunsku potrošnju ali ne ugrožava životni standard građana, tako primjerice: nije došlo do smanjivanja plaća javnih i državnih službenika, niti do smanjivanja mirovina i naknada za nezaposlene. Vlada Republike Hrvatske se pokazala odgovornom prema sadašnjem socijalnom trenutku i socijalnoj zbilji u kojoj mnogi građani teško žive od svojih plaća i mirovina. Zato su dodatno povećana sredstva za mirovine i plaće u školstvu i znanosti kao i za nezaposlene.

Nadalje, u raspravi je izraženo zadovoljstvo socijalnih partnera predloženim rješenjima, jer ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna nisu smanjene niti plaće, niti mirovine, kao ni druga socijalna davanja. Istaknuto je da je ovaj rebalans proračuna na putu Vladinog programa gospodarskog oporavka, a kojemu je cilj prosperitet hrvatskog gospodarstva uz sposobne i poduzetnike i marljive radnike.

Budući da je došlo do smanjenja ukupnih prihoda državnog proračuna, iznijeto je mišljenje po kojemu bi i bankarski sektor trebao pridonijeti oporavku hrvatskoga gospodarstva.

Većina članova Odbora podržava napore Vlade Republike Hrvatske koja raznim mjerama smanjenja javnih rashoda, kao i Programom gospodarskog oporavka potiče gospodarsku aktivnost, te smanjuje deficit. Posebice je zadovoljstvo izraženo činjenicom da Vlada ni u ovim trenucima nema namjeru prodavati udjele u poduzećima u državnom vlasništvu.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo učinkovitije djelovati i sankcionirati, zv.“rad na crno“. Također je iznijeto mišljenje, po kojemu je Vlada RH najavom predstojeće mirovinske reforme pridonijela povećanju broja umirovljenika koji su još mogli ostati na tržištu rada, ali zavladao je strah od, tzv.“najavljene penalizacije“.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 21.lipnja 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo da je na dan 31.12.2009. godine u Zavodu bilo evidentirano ukupno 1 173 814 korisnika mirovine i 1 530 233 osiguranika, što čini omjer 1:1,30.

Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2009. godine (umanjena za porez i prirez ) iznosila je 2. 169,32 kn, što je 1,99% više nego u prethodnoj godini, a udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 40,46%.
Prosječna starosna mirovina za prosinac 2009. godine iznosila je 2. 409,73kn, a udjel prosječne starosne mirovine u prosječnoj neto plaći za prosinac 2009. iznosio je 44,94%.

U posljednih nekoliko godina priljev novih umirovljenika se povećao, a najizražejnije povećanje zabilježeno je u drugom polugodištu 2009. godine.

Osim mirovinskog osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti, Zavod provodi postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu, Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i dr.

U protekloj godini u Zavodu je nastavljen i inteziviran rad na projektima vezanima uz preustroj i modernizaciju Zavoda u modernu javnu ustanovu, te podizanju kvalitete usluga koje Zavod pruža svojim korisnicima.

Članovi Odbora, u raspravi su podržali ovo Izvješće uz ocijenu da je rad Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz godine u godinu sve kvalitetniji.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu Zavod treba dosljednije provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova.

Također, iznijeto je i mišljenje po kojemu osobe s invaliditetom ekstremiteta većim od 70% neovisno o uzroku invaliditeta trebaju imati jednaka prava u pogledu, primjerice korištenja hrvatskih autocesta bez plaćanja cestarine.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 16. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 549, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja  2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim prijedlogom amandmana na Konačni prijedlog zakona, koje je podnijela Hrvatska obrtnička komora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta iz kolovoza 2009. godine bio zajednički usuglašen prijedlog socijalnih partnera za ostvarivanje potpora za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem radnog vremena.

Unatoč brojnih javni promidžbenih aktivnosti, taj Zakon nije polučio očekivani rezultat. Naime, poslodavci nisu iskazali gotovo nikakav interes za korištenje propisanih potpora.
Stoga se predloženim izmjenama Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta otklanjaju uočeni nedostaci kako bi se omogućilo ostvarenje potpora i onim poslodavcima koji imaju nepodmirenih dugova prema javnim prihodima, a imaju zaključenu nagodbu s nadležnim tijelom za financijske poslove o otplati nepodmirenih obveza, a izmjena visine potpore omogućila bi ostvarivanje potpora i onim poslodavcima koji u radno intezivnim granama radnicima isplaćuju minimalnu plaću.

U raspravi, Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona kojim se izmjenom kriterija i uvjeta za dodjelu potpora za očuvanje radnih mjesta omogućuje većem broju poslodavaca da primjenom instituta skraćivanja radnog vremena održi punu zaposlenost.

Nakon rasprave, Odbor je  većinom glasova ( „7 za“ i „1 suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. svibnja 2010. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2010. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, pritom je istaknula da je ovo prvo cjelovito Izvješće.

Po podacima o postupanju,iz Izvješća je vidljivo da je Ured postupao u 962 slučaja. Najveći broj predmeta odnosio se na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom u području socijalne zaštite (22,6%), zatim mirovinskog osiguranja (11,7%), potom u području rada i zapošljavanja (11,5%), te u području pristupačnosti(9,5%).
U raspravi su članovi Odbora ocijenili ovo Izvješće kao cjelovito, opsežno i objektivno, te su podržali napore koje Ured pravobraniteljice ulaže u rješavanje postojećih  problema s kojima se susreću osobe s invaliditetom. Iznijeto je mišljenje po kojemu je dobro da se Vlada Republike Hrvatske očitovala na Izvješće o radu pravobraniteljice opsežnim pisanim mišljenjem, kao i na Izvješća ostalih Pravobranitelja. To ukazuje na novo pozitivno okružje u suradnji Vlade Republike Hrvatske i Pravobranitelja.

Suglasni su članovi Odbora u ocijeni da je neophodno reformirati i poboljšati postojeći sustav socijalne zaštite. Također, očekuje se i veći angažman jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u području pristupačnosti, kao i u drugim segmentima.
U raspravi je također ukazano, da treba uložiti više napora u provedbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a kao pozitivan primjer u zapošljavanju, istaknute su ,tkv.“zaštitne radionice“ i projekt“ Poticanje intezivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržištu rada“ kojeg provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje u sklopu IV komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA).

Nadalje, u raspravi je pohvaljena dobra suradnja između Ureda pravobraniteljice, resornog ministarstva i udruga koje štite i promiču prava osoba s invaliditetom.
Također, u raspravi je naglašeno da će uz dobar postojeći institucionalni okvir, osnivanje Jedinstvenog tijela vještačenja pridonijeti ujednačenosti mjerila za ostvarivanje prava svih osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2009. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

         Predsjednik Odbora

         Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. svibnja 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.545, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. svibnja 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje smanjenje mirovina ostvarenih po posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima je na povoljniji način uređeno određivanje i/ili ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.
Pritom je naglasio da je radi daljnje stabilizacije i poticanja gospodarskog rasta Vlada Republike Hrvatske donijela Program gospodarskog oporavka i Plan provedbenih aktivnosti programa, a u sklopu kojeg je predviđeno i smanjenje mirovina stečenih po povoljnijim uvjetima.
Smanjenje mirovina prema predloženom Zakonu iznosi 10% za sve korisnike koji imaju mirovine veće od 3.500 kuna.
U raspravi je iznijeto mišljenje, po kojemu je potrebno napraviti sveobuhvatnu analizu mirovinskog sutava, te nakon toga cjelovitu mirovinsku reformu. Pritom je istaknuto, da su dužnosničke mirovine višestruko veće od prosječnih mirovina, te da se ne zasnivaju na jednakim uvjetima za umirovljenje, a što je ocijenjeno neprihvatljivim.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova( „7 za“ i „1 suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

         Predsjednik Odbora

         Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 15. travnja 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.523, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18.ožujka 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.523.i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.524.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je su ovi Zakoni doneseni zbog prevladavanja utjecaja gospodarske krize u Republici Hrvatskoj na način da su prihodi državnog proračuna u to vrijeme bili znatno smanjeni, a kako se nije željelo narušiti ili smanjiti isplatu mirovina, plaća i drugih socijalnih davanja, teret ekonomske krize kroz poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke plaćali su po stopi od 2% svi oni čiji su prihodi veći od 3.000 kn a manji od 6.000kn.

Donošenjem ovih izmjena Zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu ukida se porezna stopa od 2% posebnog poreza za one porezne obveznike koji imaju prihode veće od 3.000 kn, a manje ili jednake 6.000kn, te donošenjem Zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, ukida se porezna stopa od 2% posebnog poreza od 1. rujna 2010. za one porezne obveznike koji imaju primitke od samostalne djelatnosti veće od 3.000 kn, a manje ili jednake 6.000kn.

U raspravi su članovi Odbora pozdravili ukidanje ove niže porezne stope prije isteka zakonskog roka, te izrazili nadu da će se ukinuti prije isteka zakonskog roka i stopa poreza od 4%, odnosno, viša porezna stopa.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 15. travnja 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na plaće,mirovine i druge primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 524, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18.ožujka 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.524, i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.523.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je su ovi Zakoni doneseni zbog prevladavanja utjecaja gospodarske krize u Republici Hrvatskoj na način da su prihodi državnog proračuna u to vrijeme bili znatno smanjeni, a kako se nije željelo narušiti ili smanjiti isplatu mirovina, plaća i drugih socijalnih davanja, teret ekonomske krize kroz poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke plaćali su po stopi od 2% svi oni čiji su prihodi veći od 3.000 kn a manji od 6.000 kn.

Donošenjem ovih izmjena Zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu ukida se niža porezna stopa od 2% posebnog poreza od 1.srpnja za one porezne obveznike koji imaju prihode veće od 3.000 kn, a manje ili jednake 6.000 kn, te donošenjem Zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, ukida se niža porezna stopa od 2% posebnog poreza od 1. rujna 2010. za one porezne obveznike koji imaju primitke od samostalne djelatnosti veće od 3.000 kn, a manje ili jednake 6.000 kn.

U raspravi su članovi Odbora pozdravili ukidanje ove niže porezne stope prije isteka zakonskog roka, te izrazili nadu da će se ukinuti prije isteka zakonskog roka i stopa poreza od 4%, odnosno, viša porezna stopa.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 15.travnja 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o humanitarnoj pomoći, P.Z. br. 525, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18.ožujka 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je osnovne značajke Novog zakona o humanitarnoj pomoći. Naime, u primjeni postojećeg Zakona o humanitarnoj pomoći iz 2003. godine uočeni su brojni nedostaci koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Tako se ovim Prijedlogom zakona cjelovito definiraju različiti oblici humanitarne pomoći i ciljne skupine kojima se pruža humanitarna pomoć, kao i uvjeti organiziranja humanitarnih akcija za prikupljanje i pružanje materijalnih dobara ili financijskih sredstava.

U raspravi je predstavnica predlagatelja pojasnila način na koji političke stranke mogu organizirati humanitarne akcije.

Nadalje,u raspravi Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona, tim više jer na jasan i nedvosmislen način regulira uvjete za organiziranje humanitarnih akcija, čime se spriječava mogućnost zlouporaba ovih aktivnosti koje se najintenzivnije provode u prosincu.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći, P.Z. br.525

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 17. ožujka 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o poticanju prodaje stanova, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.517, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25.veljače 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U kratkom uvodnom izlaganju istaknuto je da se predloženim Zakonom želi omogućiti izvođačima (građevinarima) da dobivenim sredstvima od prodaje stanova započnu novi ciklus, odnosno da zaposle svoje kapacitete i na taj način sačuvaju brojna radna mjesta. Tako bi se uz očuvanje brojnih radnih mjesta, istodobno zainteresiranim kupcima stanova koji prvi puta kupuju stan ili kupuju veći stan, omogućila kupnja stana uz državnu pomoć, pod povoljnijim kreditnim uvjetima.

Očekuje se da će se ovim Zakonom potaknuti prodaja stanova kako bi se prevladalo nepovoljno stanje u stanogradnji odobravanjem zajma koji se daje iz državnih sredstava kao pomoć prilikom kupovine stana radi poticanja prometa stanova do 31.12.2011. godine.

U raspravi je iznijeto mišljenje da će zbog znatno viših cijena stanova u Zagrebu, kao i u drugim većim gradovima iznos zajma biti znatno manji s obzirom da ovisi o cijeni kvadratnog metra stana, čija je cijena u većim gradovima znatnije veća od cijene utvrđene u prijedlogu Zakona.

Dio članova Odbora mišljenja je, da bi Vlada RH trebala pravno regulirati, osim prodaje stanova i najam stanova. Naime, kako je intencija Zakona da su potencijalni kupci stanova mladi ljudi, odnosno mlade obitelji koji možda u ovom trenutku nemaju uvjete za kupnju stana, ali bi isti mogli unajmi, te i kupiti kad im se poboljša kreditna sposobnost, na taj način, po mišljenju članova Odbora, pridonijelo bi se prodaji stanova, te bi se smanjio i broj nelegalnih stanodavaca.

Tijekom rasprave, više puta je naglašeno da je svrha ovoga zakona potaknuti stanogradnju, kako bi se sačuvala radna mjesta radnika u građevinarstvu, budući da je gotovo 15.000 radnika zbog ovog nepovoljnog trenda u 2009. godini ostalo bez posla.

U raspravi je predstavnica predlagatelja – ministrica, gđa. Marina Matulović – Dropulić odgovorila članovima Odbora na brojna pitanja, a koja su se odnosila na: buduću izgradnju stanova za najam, visini cijene najma, često i precijenjenim cijenama zemljišta, cijeni novoizgrađenih stanova na cijelom području Republike Hrvatske, stanju u građevinarstvu, kao poticajima za gradnju ili adaptaciju obiteljskih kuća, i dr.

Odbor je nakon rasprave, većinom glasova (5„za“ i 2“protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o poticanju prodaje stanova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35.sjednici održanoj 03. veljače 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 505, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28.siječnja 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom stvaraju preduvjeti za prevladavanje teškoća u gospodarstvu kako bi se smanjili negativni učinci globalne krize na hrvatsko gospodarstvo, te poboljšala likvidnost gospodarskih subjekata,što bi dugoročno trebalo pridonijeti održivom gospodarskom rastu.
Naime, predloženi model financiranja omogućit će poduzetnicima lakše dolaženje do povoljnijih kredita kod banaka uz jamstvo za povrat kredita putem kojeg će Republika Hrvatska preuzeti pokriće dijela rizika novih kreditnih plasmana banaka. Korisnici kredita za koje Republika Hrvatska daje jamstvo temeljem ovoga Zakona mogu biti poduzetnici koji imaju sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj, a krediti su namijenjeni financiranju novih investicija i dovršavanju već započetih investicija, obrtnih sredstava te reprogramiranju kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008. godine.

Nadalje, ukazano je da se predloženi model financiranja zasniva na nadmetanju banaka za dodjelu jamstva putem aukcija, koje će u ime i za račun Republike Hrvatske provoditi HBOR.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona, koji je također jedan od antirecesijskih mjera kojim Vlada Republike Hrvatske pomaže gospodarstvu u prevladavanju teškoća.

Nadalje, u raspravi su predstavnici predlagatelja članovima Odbora dali odgovore na postavljena pitanja, a koja su se odnosila na: kriterije i transparentnost datih jamstava za kredite, potom harmonizaciju davanja državnih potpora s propisima Europske unije, te o novim, zasebnim mjerama, tzv. strateškim odrednicama, koje se planiraju donijeti za djelatnosti tekstilne, drvne i kožarske industrije koje su se nalazile u velikim teškoćama i prije gospodarske krize. Pritom je naglašeno da je svrha ovoga Zakona očuvanje radnih mjesta kroz pomoć poduzetnicima da lakše dođu do povoljnih kreditnih sredstava kod banaka uz jamstvo za povrat kredita.

Odbor je nakon rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 03. veljače 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi, P.Z. br. 415, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28.siječnja 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem i amandmanima Udruge gradova i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom propisuju mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, te plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, način određivanja koeficijenata i osnovice za obračun plaće, kao i maksimalan iznos plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika.

U raspravi je iznijeta sugestija da bi proračunsko ograničenje plaća iz čl.14. trebalo povećati na 25% prihoda poslovanja jedinice, budući da svaka Županija ima svoju specifičnost.

Na navedeni čl. 14. iznijeto je i mišljenje po kojemu će se predloženim ograničavanjem mase sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 20% prihoda poslovanja jedinica, izravno odraziti na zaposlenike bilo smanjenjem plaća ili otkazima ugovora o radu, a u predloženom Zakonu nema plana zbrinjavanja viška zaposlenika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj /regionalnoj/ samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 03. veljače 2010. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, P.Z. br. 438, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. siječnja 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U kratkom uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je ovaj Zakon plod dobre suradnje socijalnih partnera, a rezultat te suradnje ogleda se i u sastavu Upravnog vijeća, u kojeg Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Gospodarsko – socijalnog vijeća imenuje dva člana (od kojih je jedan predstavnik sindikata, a jedan je predstavnik poslodavaca).

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (7 „za“ i 2“protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34.sjednici održanoj 28. siječnja 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama   Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.501, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. siječnja 2010. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor s predloženim izmjenam i dopunama, a koje se odnose na usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije u poglavlju 4. Sloboda kretanja kapitala. Tako je izmijenjena odredba  članka 9. na način da stambeni štediša može biti ne samo državljanin Republike Hrvatske, već i svaka fizička osoba koja ima prebivalište u RH. Na taj način otklonjen je neravnopravan položaj između građana država članica, (koji po dosadašnjim propisima nisu mogli biti stambene štediše) i hrvatskih državljana. Nadalje, predloženim izmjenama i dopunama vrši se usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o kreditnim institucijama.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

         Predsjednik Odbora

         Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 25.studenoga 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, i projekcijama za 2011. i 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Na poziv predsjednika, sjednici se odazvala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istakno je da su Proračunom planirani prihodi od 112,8 milijardi kuna, što je 1,5% više nego u prethodnoj godini, dok će rashodi biti 121,4 milijarde kuna, što je 904 milijuna kuna više nego u 2009. godini. Nadalje, ukazano je da makroekonomski pokazatelji u 2009. god. pokazuju pad BDP za 6,5%, pad industrijske proizvodnje za 9,7%, pad prometa od trgovine na malo, te se uslijed krize koja je najviše pogodila realni sektor, bilježi i veliki broj nezaposlenih osoba.

Naglašeno je da se očekivanim ekonomskim oporavkom u međunarodnom okružju u 2010. godini predviđa i blagi oporavak hrvatskog gospodarstva, te realni rast BDP od 0,5%.

U raspravi je pojašnjeno da se za mirovine u 2010. godini planira povećanje za 582 miljiuna kuna u odnosu na 2009. godinu, uslijed očekivanog rasta broja umirovljenika.

Iznijeto je mišljenje po kojemu i u uvjetima ove gospodarske krize, mada nisu dostatna, ali su ipak osigurana novčana sredstva za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Po mišljenju dijela članova Odbora i predstavnika sindikata, Vlada Republike Hrvatske nerealno predviđa prihodovnu stranu proračuna, kao i rast BDP od 0,5%. Nadalje, ukazano je da su nužne reforme javne i državne uprave, kao i drugih sektora,koje bi pridonijele većim uštedama proračunskih sredstava.

Iznijta je i bojazan o mogućem izostanku predviđene dobre turističke sezone za 2010. god.koja je ugrađena u ovaj Proračun.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu gospodarski subjekti teško dolaze do kreditnih sredstava, a ista su pritom opterećena visokom kamatnom stopom koja je znatno veća od kamatnih stopa iz našega okružja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ” 7 za” i ” 2 protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.473,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12.studenoga 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se donošenjem ovoga Zakona proširiti krug osiguranika koji mogu ostvariti starosnu mirovinu prema Zakonu o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu, te će im se mirovina povećati za 26%, kao i poboljšati materijalni i socijalni položaj.

Nadalje, predloženom dopunom članka 2. važećeg Zakona omogućuje se radnicima koji su oboljeli od profesionalne bolesti uzrokovane azbestom, a ista im je utvrdena rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, ostvarivanje prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima prema ovome Zakonu, bez obzira na starosnu dob i navršeni staž osiguranja.

U raspravnom dijelu, predstavnik predlagatelja pojasnio je članovima Odbora da je riječ o posebnom propisu po kojem se stječe pravo na mirovinu pod povoljnijim uvjetima, tako da se na ove korisnike ne odnosi Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju, gdje dodatak može iznositi i 27%, dok se u ovome Zakonu predlaže za sve korisnike (i one koji su već ostvarili pravo na mirovinu i na buduće korisnike) povećanje mirovine za 26%.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopunama Zakona o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 28. listopada 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona,P.Z.E. br.461, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odboru su dostavili amandmane na predloženi akt: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata, te Hrvatska obrtnička komora.

Podnositelji amandmana obrazložili su na sjednici Odbora amandmane, a o istima se očitovala predstavnica predlagatelja, te kratko obrazložila razloge zbog kojih predloženi amandmani nisu prihvatljivi. Pritom je istaknula da je u najvećem dijelu sadržaj predloženih amandmana iz sfere,tzv. interesnih pitanja koja trebaju u duhu socijalnog dijaloga usuglašavati sindikati i poslodavci.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je u okviru pretpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju u pregovaračkom poglavlju 19. Socijalna politika i zapošljavanje pokrenuta zakonodavna inicijativa izmjena Zakona o radu radi postizanja potpunog usklađivanja nacionalnog radnog zakonodavstva s Direktivama, odnosno pravnom stečevinom Europske unije. Pritom je istankula, da se pri izradi zakona vodilo računa o cjelokupnoj pravnoj stečevini, odnosno o direktivama kojima se uređuje radno vrijeme, uvjeti rada, te sudjelovanje radnika u upravljanju, slobodi kretanja radnika i slobodi pružanja usluga.Nadalje, osim usklađivanja s pravnom stečevinom izvršeno je i horizontalno usklađivanje radno pravnih instituta s pozitivnim zakonodavstvom u području mirovinskog osiguranja, zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i roditeljskih prava.

Također, naglašeno je da su socijalni partneri sudjelovali u izradi ovoga Prijedloga zakona na kojem se radilo gotovo 15 mjeseci, nadalje da su se socijalni partneri usuglasili u većem dijelu predloženih izmjena i dopuna.

Otvorena interesna pitanja, kao što je „ugovor o radu na određeno vrijeme“ zahtjevat će znatno šire izmjene Zakona o radu o kojima će socijalni partneri trebati postići interesnu ravnotežu između konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva s jedne strane, i zaštite prava radnika s druge strane.

U sveobuhvatnoj raspravi koja je uslijedila iznijete su slijedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi na Konačni prijedlog zakona:

- iznijeto je mišljenje da je ovo prva izmjena Zakona o radu u zadnjih gotovo dvadesetak godina s kojom se ne umanjuju prava radnika, već naprotiv povećana je pravna zaštita, (primjerice: tjedno redovno puno radno vrijeme uključujući i prekovremeni rad ne može biti duže od 48 sati, što je smanjenje za 2 sata tjedno u odnosu na važeći Zakon, nadalje, najkraće trajanje godišnjeg odmora produženo je s dosadašnjih 18 radnih dana na četiri tjedna, i dr.),
- najveći prijepor izazvala je odredba članka 10. kojom je uređen institut „rada na određeno vrijeme“. Po mišljenju predstavnika sindikata potrebno je ograničiti poslodavce u sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme s brojem sklopljenih uzastopnih ugovora ( na 4), te skraćivanjem vremenskog razdoblja zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme sa 3 godine na 2 godine. Naime, iako je po Zakonu o radu sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme pravilo, a sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme iznimka, po mišljenju dijela članova Odbora većina poslodavaca zlorabi institut rada na određeno vrijeme,pa tako sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme postaje pravilo, a ne iznimka.
- Većina članova Odbora suglasna je s obrazloženjem predstavnice predlagatelja da je predloženo rješenje ugovora o radu na određeno vrijeme u potpunosti usklađeno s pravnom stečevinom Europske unije,a na socijalnim partnerima je da rješavaju i usuglašavaju sva otvorena interesna pitanja, kao što su: ugovor o radu na određeno vrijeme, dokup mirovine i pravilnici o radu, i dr. Zato je Vlada Republike Hrvatske odredila rok od 60 dana u kojem će tripartitna radna skupina razmotriti sva interesna pitanja socijalnih partnera, te će se nakon toga pristupiti cjelovitim izmjenama i dopunama Zakona o radu. Dogovor socijalnih partnera je da se izmjene i dopune Zakona o radu izvrše u dvije etape (1. dio odnosi se na usklađivanje radnog zakonodavstva s direktivama EU kako bi se zatvorilo pregovaračko poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, dok bi se u 2. dijelu u duhu socijalnog dijaloga rješavala sva interesna pitanja).
- U raspravi je iznijet prijedlog da se o Zakonu provede rasprava u prvom čitanju, a ne po hitnom postupku, međutim Odbor nije podržao takav prijedlog (1 glas „za“i 7 glasova „protiv“).
- Na prijedlog predsjednika Odbora,Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“i 1 glas“protiv“)odlučio da se o naprijed navedenim amandmanima Odbor ne izjašnjava, budući da će uslijediti dodatni pregovori socijalnih partnera, sve do početka rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o radu na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o radu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 22. listopada 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijelo pedeset dva zastupnika u Hrvatskome saboru, aktom od 16. listopada 2009. godine.

Odbor je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da pripreme za članstvo u Europskoj uniji podrazumjevaju i odgovarajuće ustavne prilagodbe. Sve promjene Ustava sadržane u Prijedlogu sistematizirane su u tri skupine : prvu skupinu čine izmjene i dopune kojima se intervenira u postojeće ustavne odredbe, drugu skupinu čine dopune ustavnog teksta novim odredbama ,dok se treća skupina odnosi na uvođenje nove glave gdje se uređuju posebna pitanja članstva u Europskoj uniji.

U raspravi su članovi Odbora ukazali da je ovaj Prijedlog u većem dijelu sličan Prijedlogu kojeg je uputila Vlada Republike Hrvatske, te da je manji dio ostao za usuglašavanje.

Također, predstavnica predlagatelja odgovorila je na niz pitanja koja su postavljena u raspravi, a odnose se na : donošenje Državnog proračuna, pravo glasa nacionalnih manjina i dr.
U raspravi Odbor se posebno osvrnuo na odredbu koja se odnosi na nezastarijevanje kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije. Kako su ova kaznena djela počinjena u vrijeme Domoviskog rata, odredbe o nezastarijevanju omogućit će kažnjavanje počinitelja, odnosno ratnih profitera. Budući da su tijekom postupka pretvorbe i privatizacije počinjene brojne nezakonitosti koje su izazvale velike štete gospodarstvu, hrvatska javnost s pravom očekuje kaznenu odgovornost za kaznena djela počinjena u pretvorbi i privatizaciji, bez mogućnosi pozivanja na zastaru.

Stoga, Odbor predlaže da Hrvatski sabor osnuje posebno radno tijelo ili radnu skupinu koja će u suradnji s relevantnim institucijama pratiti učinke na otkrivanju i sankcioniranju kaznenih djela počinjenih tijekom postupka privatizacije, i o tome jednom godišnje izvjestiti Hrvatski sabor.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske

Također, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

1. Hrvatski sabor osnovat će radno tijelo koje će pratiti rad nadležnih institucija zaduženih za otkrivanje i sankcioniranje kaznenih djela počinjenih tijekom pretvorbe i privatizacije,a koje će o svome radu jednom godišnje podnijeti Izvješće Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 22. listopada 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z.br.386, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. listopada 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor s razlikama između Prijedloga zakona u odnosu na Konačni prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Pritom je istaknuo da je Konačni prijedlog usklađen s novim Prekršajnim zakonom, Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji te Protokolom o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Nadalje, proširena je i sama definicija nasilja u obitelji te je dodatno uveden novi pojam „ekonomsko nasilje“ kojim se zabranjuje oduzimanja prava na ekonomsku samostalnost.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora ocijenili su da će primjenom Zakona doći do značajnih pozitivnih pomaka u području prevencije i zaštite od nasilja u obitelji. Iznijeta je i sugestija da bi u cilju zaštite žrtve nasilja trebalo dodatno osigurati da se prema počinitelju nasilja, primijeni zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora bez obzira na vlasnički položaj.

Nadalje, u raspravi iznijeto je i mišljenje po kojemu bi trebalo propisati strože prekršajno sankcioniranje počinitelja nasilja nad osobama s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 15.listopada 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, aktom od 11. rujna 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Vlada RH nema primjedbi na Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2008. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa pravima na obeštećenje korisnika mirovina putem Umirovljeničkog fonda, sukladno Zakonu o umirovljeničkom fondu. Pritom je istaknuo, da su izvršene isplate svih rata po modelu A (polovična isplata u roku od 2 godine), te 2 rate obeštećenja po modelu B (cjelokupan iznos u roku 8 godina), te jedna rata obeštećenja po modelu B korisnicima obiteljskih i najviših mirovina.

U kraćoj raspravi podržano je Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2008. godinu i ocijenjeno da su financijska sredstva Fonda kvalitetno ulagana, te da je ostvaren i značajan prihod.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, P.Z. br. 438, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa osnovnim odrednicama ovoga Zakona, a koje se odnose se na objedinjavanje djelatnosti u području strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Osniva se nova Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja objedinjuje djelatnosti dosadašnjie Agencije za obrazovanje odraslih i Agencije za strukovno obrazovanje. Tako je istaknuto da će se spajanjem postići racionalizacija i kvalitetniji pristup cjeloživotnom učenju.

Odbor je u raspravi podržao donošenje ovoga Prijedloga zakona.

U raspravi je naglašeno da strukovno obrazovanje nije u dovoljnoj mjeri kompatibilno s potrebama tržišta rada, te da postojeći obrazovni kadar često ne odgovara potrebama sustava strukovnog obrazovanja. Također, u raspravi je istaknuto da je do drugog čitanja potrebno unaprijediti socijalni dijalog kako bi se osigurala što kvalitetnija rješenja u procesu cjeloživotnog obrazovanja.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, P.Z. br.438

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijeloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HR-a i HTV-a na HRT-u (razdoblje 2008.- 2009.), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 26. svibnja 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je proveo raspravu bez predstavnika predlagatelja.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Naime, Vlada RH je mišljenja da područje ravnopravnosti spolova nije u dovoljnoj mjeri zastupljeno na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji, posebice u obliku ciljanih emisija ili priloga koji bi se redovito emitirali, te odabira reklama koje često prikazuju ženu na uvredljiv način.

Sukladno propisanim zadaćama u Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010., HRT je nositelj provedbe za uvođenje rodno osjetljive politike u medije.

U kraćoj raspravi naglašeno je, da u strukturi zaposlenka HRT vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti muškaraca i žena, međutim kada je riječ o programskim sadržajima, područje ravnopravnosti spolova nije na primjeren način zastupljeno, posebice u dijelu emitiranja rodno senzibilnih medijskih sadržaja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

zaključak

Prima se na znanje Izvješće o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HR-a i HTV-a na HRT-u (razdoblje 2008.- 2009.)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.425, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  30.srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je cilj ovih  izmjenama zakona usklađivanje s postignutim Sporazumom između socijalnih partnera i Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona. Budući da će se osnovica plaće određivati primarno pregovorima socijalnih partnera, u raspravi je Odbor predložio da bi rok za dogovor između socijalnih partnera trebalo produžiti do donošenja Državnog proračuna za narednu godinu. Stoga je Odbor predložio amandman na članak 2. Zakona na način da se socijalnim partnerima omogući pregovaranje do donošenja Državnog proračuna za narednu godinu umjesto do donošenja Smjernica ekonomske i fiskalne politike, čime se produžava rok za postizanje dogovora.
 
S iznijetim prijedlogom  amandmana suglasila se predstavnica predlagatelja na sjednici Odbora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama

uz slijedeći amandman:

Na čl.2.
U izmijenjenom članku 2. riječi: “Smjernica ekonomske i fiskalne politike“ zamjenjuju se riječima: “Državnog proračuna“.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom produžava se rok u kojem socijalni partneri mogu postići sporazum o osnovici plaće u javnim službama, budući da Smjernice ekonomske i fiskalne politike prethode donošenju Državnog proračuna.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 27.srpnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja  istaknuo je da je cilj ovoga rebalansa osiguranje makroekonomske stabilnosti i stvaranje uvjeta za oporavak gospodarstva.
Naglašeno je da su se makroekonomski uvjeti znatno pogoršali, te je nužno  smanjenje rashoda  uz povećanje prihodovne strane.Stoga  se povećava stopa poreza na dodanu vrijednost na 23%,te uvodi vremenski ograničen porez na plaće, mirovine i druge primitke, kao i naknada za pružanje usluga elektroničkih komunikacija. Cilj ovoga rebalansa je osigurati ravnotežu između poticanja gospodarstva i očuvati socijalnu pravednost te stabilnost javnih financija. Ovaj rebalans proračuna pridonijet će maksimalnom reduciranju državne potrošnje u postojećim okolnostima s ciljem osiguranja makroekonomske stabilnosti i očuvanja radnih mjesta uz održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva i zaštitu domaće proizvodnje.

Iznijeto je mišljenje po kojem je već do sada osjetno smanjena  kupovna moć građana, te da ovako predložene uštede neće polučiti očekivane rezultate u osiguranju makroekonomske stabilnosti.

Većina članova Odbora  svjesna je da su predložene mjere nepopularne, ali imajući u vidu njihovo ograničeno trajanje Odbor smatra da je ovo trenutak prijeko potrebne solidarnosti. Stoga, Odbor   podržava donošenje  Izmjena i dopuna Državnog proračuna za  2009. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                                Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 414, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom u pravni sustav za razdoblje do 31.12.2010. godine, uvodi poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke, te obustavlja usklađivanje mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sve u cilju povećanja prihoda i smanjenja ukupnih rashoda u Državnom proračunu.

Poseban porez na plaće, mirovine i primitke plaćat će se po stopi od 2% ako je iznos veći od 3 000 kn, a manji od 6 000 kn ukupno u tijeku jednog mjeseca. Porez po stopi od 4% na ukupni iznos plaćat će oni s prihodima iznad 6 000 kn ukupno u tijeku jednog mjeseca.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo teret gospodarske krize ravnomjernije raspodijeliti, te uvesti porez na, primjerice: dividende i kamate.

Nadalje, u raspravi se postavilo pitanje uvođenja posebnog poreza i za samostalna zanimanja u kojima se ostvaruje nemala dobit (kao što su odvjetnički i javnobilježnički uredi). Neprijeporno je da oni podliježu najvećoj poreznoj stopi (45%) i da su oporezovani  kroz godišnju poreznu prijavu, ali po mišljenju članova Odbora u ovome trenutku je potrebna participacija svih građana.

Nakon rasprave, Odbor je  većinom glasova („6 za“) i („1 protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 27.srpnja  2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 418, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor sa osnovnim odrednicama ovoga Zakona, a koje se odnose na  zadržavanje stope zaposlenosti, odnosno stope nezaposlenosti na postojećoj razini. Istaknuto je da Hrvatski zavod za zapošljavanje već ima osigurana sredstva za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih osoba u iznosu od 1.209.017.435 kuna, te će se unutar navedenih sredstava preraspodjelom osigurati sredstva za isplatu državnih potpora.

Ostvarivanje potpora za očuvanje radnih mjesta omogućit će poslodavcima koji su zbog utjecaja gospodarske i financijske krize prisiljeni smanjiti svoje gospodarske aktivnosti da očuvaju radna mjesta kroz skraćivanje trajanja punog radnog vremena do 32 sata tjedno. U tu namjenu je u Državnom proračunu osigurano 200 milijuna kuna.
U raspravi je predlagatelj pojasnio odredbe koje se odnose na obvezu poslodavca da vrši uplate doprinosa, kao i da se radno vrijeme od 32 sata po ovome Zakonu računa kao puno radno vrijeme.

Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona, tim više jer je to jedna od mjera ograničenog trajanja, usmjerena na  premošćivanje negativnih učinaka gospodarske krize.

Nakon rasprave, Odbor je  većinom glasova („6 za“) i  („1 suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 419, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je zbog utjecaja svjetske gospodarske krize na gospodarstvo i tržište rada Republike Hrvatske došlo do znatnijeg povećanja broja korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Tako je broj korisnika naknade u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u lipnju bio 22,4% veći nego u istom mjesecu prethodne godine. Nadalje, u prvih 6 mjeseci ove godine broj nezaposlenih bio je 5% veći nego u istom razdoblju prethodne godine, opći trend kretanja na tržištu rada je rast stope nezaposlenosti i pad stope zaposlenosti, budući da gotovo 50% novo prijavljenih osoba u evidenciji nezaposlenih ulazi izravno iz prekinutog radnog odnosa.

Naglašeno je da se privremeno tijekom ove i slijedeće godine treba smanjiti iznos najviše novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, te ga vezati uz kretanje visine propisane minimalne plaće. Ovako predloženom dopunom Zakona osigurat će se socijalno prihvatljiv minimum, a sredstva koja se uštede preusmjerit će se na mjere i potpore za očuvanje radnih mjesta i održanje što veće stope zaposlenosti.

Nakon rasprave, Odbor je  većinom glasova („6 za“) i („1 suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, P.Z. br.415, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Ovim prijedlogom Zakona vrši se usklađivanje plaća, odnosno koeficijenata za obračun plaća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s plaćama u državnoj upravi.

U kraćoj raspravi, istaknuto je da će se istodobno smanjiti rashodi za plaće proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, te postići ušteda sredstava državnog proračuna namijenjenih financiranju materijalnih rashoda velikog broja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 27.srpnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 416, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Ovim prijedlogom Zakona predlaže se opća stopa poreza na dodanu vrijednost od 23% umjesto sadašnje stope poreza od 22%. Primjenom ovog Zakona povećat će se prihodi državnog proračuna za oko 1,5 milijardi kuna godišnje, što će smanjiti potrebu države za financiranjem i izdvajanjem sredstava za potrebe dijela gospodarstva, kao i skupina stanovništva pogođenih ekonomskom krizom.

Nakon kraće  rasprave, Odbor je  većinom glasova („6 za“) i („1 protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj  27.srpnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 421, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Ovim prijedlogom Zakona predlaže se da se mjesečna osnovica za obračun doprinosa  za osiguranike po osnovi samostalnih djelatnosti – samostalni umjetnici, kojima se doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju iz državnog proračuna propiše kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,8.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova („6 za“) i („1 protiv“)odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2009. godinu rezultat izmijenjenih makroekonomskih i financijskih uvjeta, a koji su doveli do niže razine očekivanih prihoda. Prema novom planu ukupni prihodi za 2009. godinu iznose 109,8 milijardi kuna što je smanjenje za 6,8 milijardi kuna u odnosu na plan. Zbog nastavka trenda smanjenja prihoda i povećanja deficita nužna je daljnja racionalizacija rashoda i njihovo stavljanje u okvire novih proračunskih mogućnosti. Nadalje, istaknuto je da je ovaj rebalans preduvjet nastavka provedbe antirecesijskih mjera te održavanja likvidnosti i dinamike plaćanja. Predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2009. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 121,6 milijardi na 120,8 milijardi kuna, odnosno za 780,6 milijardi kuna. Naime, ministarstva i drugi prpračunski korisnici dodatnom racionalizacijom poslovanja smanjili su troškove provođenja svojih programa, usmjerivši dio tih sredstava na financiranje antirecesijskih mjera i održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva.

U ovakvim izmijenjenim tržišnim uvjetima rebalansom proračuna osigurat će se smanjenje rashoda, te reduciranje državne potrošnje kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i očuvala radna mjesta.

Smanjenja su provedena na pozicijama Hrvatskih željeznica, izgradnje prometa i infrastrukture, razvoja otoka i priobalja, vodnog gospodarstva, besplatnih udžbenika i dr. te, 130,8 milijardi kuna kod rashoda proračunskih korisnika (službena putovanja, intelektualne i osobne usluge, reprezentacija i sl.), kao i smanjenje plaća državnih dužnosnika za 5% i smanjenje mirovina za 10% za korisnike prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru.

Većina članova podržava donošenje Izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2009. godinu. Predstavnici sindikata, također su podržali ove Izmjene, tim više jer se s predloženim izmjenama ne zadire u smanjenje zajamčenih socijalnih prava, mirovina i plaća u državnom i javnom sektoru. Kad su u pitanju besplatni udžbenici i prijevoz, valjalo bi iznaći mogućnosti da to pravo ostvare djeca čiji su roditelji u teškom materijalnom položaju.

U raspravi je dio članova kazao da ovako predložene Izmjene i dopune ukazuju samo na“ kozmetičke“, a ne na potrebne promjene, budući da se radi samo o štednji bez plana povećanju prigoda.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za) i (3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 08. srpnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 17.lipnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo da su Izvješće za 2008. godinu napravili sukladno iznesenim primjedbama i prijedlozima iznijetim na plenarnoj sjednici prilikom rasprave o izvješću za prethodnu godinu. Tako su primjerice, preciznije iskazani podaci o ažurnosti rada Zavoda, tiskan je vodič kao pomoć budućim umirovljenicima radi lakšeg snalaženja u načinu ostvarenja svojih prava, i dr.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da je na dan 31.12.2008. godine u Zavodu bilo evidentirano ukupno 1 148 290 korisnika mirovine i 1 604 848 osiguranika.

Osim mirovinskog osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti, Zavod provodi postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu, zatim Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju, i dr.

U 2008. nastavljen je trend porasta broja korisnika mirovina, ali i broja osiguranika, te je bilo evidentirano 1,15 milijuna korisnika i 1,60 milijuna osiguranika, tako da je omjer između te dvije skupine na razini prethodnih godina 1:1,40.

Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2008. godine (umanjena za porez i prirez ) iznosila je 2. 126,91 kn, što je 6,51% više nego u prethodnoj godini, a udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 39,31%. Prosječna starosna mirovina za prosinac 2008. godine iznosila je 2.353,49kn, a udjel prosječne starosne mirovine u prosječnoj plaći za prosinac 2008. iznosio je 43,50%.

Predstavnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva dodatno je pojasnio da na prosječnu razinu mirovina nepovoljno utječe činjenica da je približno 113 tisuća umirovljenika, odnosno, 10,5%, mirovinu ostvarilo primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, pri čemu su u Republici Hrvatskoj u prosjeku radili 10 godina.

U protekloj godini u Zavodu je nastavljen i inteziviran rad na projektima vezanima uz preustroj i modernizaciju Zavoda u modernu javnu ustanovu za provedbu mirovinskog osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti, te podizanju kvalitete usluga koje Zavod pruža svojim korisnicima.

U raspravi je Odbor preporučio predlagatelju da Izvješće za narednu godinu dopuni s podacima o pristupačnosti, odnosno prilagođenosti prostorija Zavoda osobama s invaliditetom. Također, postavljeno je pitanje o dužini roka, odnosno dinamici rješavanja zahtjeva iz mirovinskog osiguranja, počevši od podnošenja zahtjeva do ostvarenja prava na mirovinu. Naime, premada Zavod donosi rješenja o mirovini u zakonom predviđenom roku, često se stječe dojam da postupak traje dugo jer u tom periodu budući korisnik mirovine nema nikakvih materijalnih prihoda.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju
Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje
za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 8. srpnja 009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, P.Z. br.392, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26.lipnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa osnovnim odrednicama izmjena i dopune ovoga Zakona, a koje se odnose na prilagodbu postojećeg modela kontrole prekursa (tvari koje se mogu uporabiti za izradu opojne droge) s EU standardima.

U raspravi je istaknuto da je potrebna bolja suradnja između resornog ministarstva i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga. Nadalje, u cilju prevencije dobro bi bilo preispitati odredbe koje se odnose na mogućnost, odnosno obveze poslodavaca da radnike upućuju na testiranje na droge, posebice za neke profesije, po mišljenju Odbora testiranje na droge trebalo bi Zakonom propisati,( npr.vozači u javnom prometu, piloti, i dr.) budući da ovi radnici pod utjecajem droge mogu ugroziti sigurnost velikom broju građana. Kako za veliki broj poslodavaca testiranje nije zakonska obveza, oni sami dobrovoljno ne testiraju radnike na droge kako bi izbjegli troškove, a ne zato što kod takvih poslodavaca ne rade radnici pod utjecajem droge, nužno je sustavno rješavanje ovoga problema.Nadalje, kako iz godine u godinu raste broj ovisnika o drogama, potrebno je usmjeriti aktivnosti svih relevantnih čimbenika na prevenciju, a ne na otklanjanje posljedica, a dobra medijiska kampanja uvelike bi pridonijela u borbi protiv ovoga društvenog zla, mišljenja je Odbor.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijete u raspravi, uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 08. srpnja 2009. godine, raspravljao je o Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Upravni odbor Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, aktom od 20. travnja 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je temeljna svrha Zaklade promicanje i razvoj civilnoga društva. Zaklada pruža stručnu i financijsku potporu programima koji potiču održivost neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, volonterstvo,građanske inicijative koje unapređuju demokratske institucuije društva.

U 2008. godini Zaklada je financirala 350 potpora po županijama, te ostvarila dobru međusektorsku suradnju, kao i suradnju između udruga civilnog društva.

U kraćoj raspravi podržan je Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2008. godinu.Po mišljenju Odbora,veća medijiska promocija Nacionalne zaklade, pridonijela bi aktivnijem uključivanju i sudjelovanju građana u razvoju modernog, demokratskog društva.Odbor je preporučio predlagatelju da izvješće za narednu godinu dopuni s podacima o postignutim učincima projekata koji su dobili financijsku potporu, te o utrošenim sredstvima.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Godišnji izvještaj o radu
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 23.lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirenju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.371, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. lipnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor sa osnovnim odrednicama ovoga Zakona, a koje se odnose na usklađivanje Zakona o mirenju s Direktivom 2008/52 EC Europskog parlamenta i Vijeća od 21.svibnja 2008. godine. Pritom je naglasila da se ovim Zakonom osigurava djelotvornost, nepristranost i kompetentnost izmiritelja.

Članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona kojim se osigurava alternativno rješavanje sporova,tim više jer su predložena rješenja rezultat suglasja između socijalnih partnera o kojem su raspravljali i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.

U kraćoj raspravi istaknuta je potreba za većom i širom promocijom ovoga instituta, čime bi se rasteretio rad sudova, a istodobno potaknulo stranke da podnose prijedloge za mirenje.Pritom je naglašeno da bi koordinirane i zajedničke akcije resornog ministarstva i Ureda za socijalno partnerstvo u znatnoj mjeri pridonijele promociji mirenja i edukaciji miritelja.

Također, u raspravi je ukazano na problem oporezivanja u izvansudskom mirenju, što je sigurno jedan od razloga malog broja predmeta u kojima su stranke prihvatile prijedlog za izvansudsko mirenje. Po mišljenju članova Odbora valjalo bi razmotriti mogućnosti koje bi motivirale stranke da alternativno rješavaju sporove uz smanjenje troškova.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirenju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj  04.lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 340, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt razmotrio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Hrvatska obrtnička komora dostavila je Odboru amandmane na predmetni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor sa osnovnim značajkama ovoga Zakona, a koje se odnose se na daljnje usklađivanje zakonodavstva  Republike Hrvatske u području radno-socijalnog zakonodavstva s propisima Europske unije.Tako je istaknuto da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona osim usklađivanja s Direktivama, redefiniraju, dodatno preciziraju i dopunjuju neki pravni instituti vezani uz obavješćivanje, savjetovanje i suodlučivanje radnika.
Unaprjeđenje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika uz jačanje odgovornosti poslodavca u osiguranju uvjeta za rad na siguran način, te uz naglašen cilj preventivnih aktivnosti i mjera koje će smanjiti ili spriječiti štetne utjecaje na zdravlje radnika, glavne su odrednice ovih izmjena i dopuna Zakona.

Članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona, kojim se poboljšava i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu radnika.Također, u raspravi je istaknuto, da će uvođenje, tzv. "ciljanih liječničkih pregleda" u određenim vremenskim razdobljima, na koje imaju pravo svi radnici, a ne samo oni koji rade s posebnim uvjetima rada, pridonijeti poboljšanju općeg zdravstvenog stanja, te u konačnici i smanjenju troškova bolovanja.
 

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 04. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju pravobraniteljica za djecu kratko je upoznala Odbor s područjima u kojima je Ured djelovao u 2008.godini, nastojeći unaprijediti i poboljšati položaj djece u društvu. Tako je istaknuto da je Ured pravobraniteljice za djecu tijekom 2008. godine postupao po 2075 novih predmeta, od kojih su 989 bile pojedinačne prijave povreda prava djece, dok je  bilo 1086 općih inicijativa. Kao i ranijih godina najzatupljeniji su predmeti koji se odnose na nasilje nad djecom i među djecom.
U raspravi Odbor se posebice osvrnuo na onaj dio Izvješća koji se odnosi na djecu koja su gospodarski iskorištavana.
U 2008. godini zaprimljena su 22 pojedinačna predmeta iz zaštite od gospodarskog iskorištavanja i obavljanja štetnih poslova. Radilo se o prijavama građana odnosno predstavnika lokalne samouprave o sudjelovanju djeteta u noćnim satima u TV showu, radu djeteta u prodaji suvenira u noćnim satima te zahtjevima roditelja za pružanje zaštite njihovoj djeci prilikom obavljanja stručne prakse.

- Prema podacima Državnog inspektorata za 2008. godinu inspektori rada u području radnih odnosa su zaprimili 150 zahtjeva  roditelja djece mlađe od 15 godina za izdavanje odobrenja za sudjelovanje uz naplatu u izvođenju i snimanju TV spotova-reklama i serijala.  Inspektori su izdali odobrenja jer su procijenili kako navedene aktivnosti ne ugrožavaju zdravlje  djece.
U raspravi su  članovi Odbora  naglasili da je nužna bolja zaštita djece koja su izložena svakodnevnom prosjačenju. Pritom je istaknuto da je potreban veći angažman i suradnja između MUP-a, nadležnog ministarstva, centara socijalne skrbi , te nadležnih sudova, u zaštiti  djece od  gospodarskog iskorištavanja. Također, izražena je zabrinutost zbog nedovoljnog prihvaćanja preporuka i prijedloga  koje je pravobraniteljica za djecu upućivala nadležnim tijelima.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik  Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 03.lipnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za vremensko razdoblje od 1.srpnja do 31.prosinca 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Tako je u kratkim crtama upoznala Odbor s aktivnostima poduzetim u izvještajnom razdoblju. Budući je Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom novoosnovani Ured koji je započeo s radom 01.07.2008. godine prve aktivnosti su, kao i značajan dio vremena posvećene medijskom promoviranju rada Ureda i predstavljanju Ureda po županijama. Ovo je prvo Izvješće iz kojeg je vidljivo po podacima o zaprimljenim podnescima (185 ), kao i broju zatraženih savjeta (434) da postoje problemi sa kojima se susreću osobe s invaliditetom, ali oni nisu u tako velikom broju kao što je percepcija u javnosti.

Nadalje, nepristupačnost odnosno artitehtonske barijere predstavljaju prepreke osobama s invaliditetom za potpuno sudjelovanje u svim područjima života. Slaba, odnosno niska zapošljivost osoba s invaliditetom, komunikacijske barijere s kojima se susreću slijepe, gluhe i gluho-slijepe osobe, zlostavljanje i nasilje nad osobama s invaliditetom, sve su to uočeni problemi u ovome izvještajnom razdoblju.

U raspravi je naglašeno da je kvalitetna suradnja između Ureda pravobraniteljice, resornog ministarstva i udruga koje štite i promiču prava osoba s invaliditetom pridonijela poboljšanju položaja osoba s invaliditetom. Osim toga, istaknuto je da je institucionalni okvir stvorio preduvjete za unaprjeđenje životnih uvjeta osoba s invaliditetom. Pored toga, istaknuto da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih država potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnnog protokola uz Konvenciju.
U raspravi je također naglašeno, da su unatoč brojnim problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom u zadnjih nekoliko godina, učinjena bitna poboljšanja u kvaliteti života osoba s invaliditetom.

Odbor je podržao Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za vremensko razdoblje od 1.srpnja do 31.prosinca 2008. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za vremensko razdoblje od 1.srpnja do 31.prosinca 2008. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 03. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Pučki pravobranitelj, aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

- U kratkom uvodnom izlaganju zamjenik pučkog pravobranitelja istaknu je da je Izvješće načinjeno po istoj metodologiji kao i ranijih godina, sveobuhvatno i utemeljeno na činjenicama.

U raspravi dio članova Odbora smatra neprihvatljivim ocjenu stanja s prijedlozima pučkog pravobranitelja u području zaštite osoba s invaliditetom, posebice u dijelu koji se odnosi na pilot projekt – projekt osobnog asistenta.
Međutim, dio članova Odbora smatra da je Vlada Republike Hrvatske, koja je u svojem mišljenju na navedeni akt isti“ primila na znanje“, trebala pojasniti u kojem dijelu Izvješće pučkog pravobranitelja ne podržava.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

zaključak

Odbor je upoznat s Izvješćem o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu te predlaže Vladi Republike Hrvatske da zaduži nadležna tijela državne uprave radi otklanjanja nepravilnosti navedenih u Izvješću, a u suradnji s pravobraniteljem dodatno razmotre pojedine primjedbe te pronađu rješenja za njihovo što brže otklanjanje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 03. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2008. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje podnijela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pritom je istaknula da je Ured u 2008. godini zaprimio 937 predmeta, a od toga 105 predmeta iz područja zapošljavanja i rada. Po procijeni pravobraniteljice, daleko je veći broj povreda u području rada i zapošljavanja od broja prijava. Naime strah od gubitka radnog mjesta, odnosno pogoršanje uvjeta rada, razlozi su zbog kojih je manji broj pritužbi od realnog stanja.

Odbor se posebice osvrnuo na pritužbe iz područja rada i zapošljavanja. Tako je ukazano da su najčešći pojavni oblici diskriminacije: uznemiravanje na radu, potom diskriminacija prilikom zapošljavanja, zatim spriječavanje napredovanja na poslu,nadalje sprječavanje pristupa stručnom usavršavanju i osposobljavanju, te povreda prava na zaštitu majčinstva. Istaknut je problem rada na određeno vrijeme, gdje se jednako učestalo primjenjuje i u privatnom i u državnom sektoru, tako da postaje pravilo a ne iznimka u zapošljavanju. Stoga, dobro bi bilo prilikom izmjena Zakona o radu preispitati odredbe koje uređuju rad na određeno vrijeme.

U raspravi je pohvaljena suradnja Ureda pravobraniteljice sa udrugama koje se bave zaštitom i promicanjem prava žena, posebice u dijelu koji se odnosi na edukaciju žena protiv nasilja.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2008. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 03. lipnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. svibnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja, te kratko izložila da je izvršenje teklo sukladno planu izvršenja, premda su se u 2008. godini usporile ekonomske aktivnosti.

Planirana sredstava za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva iznosila su 36.308.250.580, od čega je izvršeno 35.965.881.199,65, a što predstavlja indeks izvršenja od 99,06. Pritom je istaknuto da je Hrvatski zavod za zapošljavanje od planiranih 1.160.827.303,00 izvršio 1.159.757.394,67, što predstavlja izvršenje od 99,91%. Svi planirani programi i aktivnosti koje se odnose na aktivnu politiku zapošljavanja izvršeni su u cijelosti,kako u pogledu isplate naknada nezaposlenim, tako i u pogledu aktivnih mjera za zapošljavanje.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Godišnje izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 03. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z. br.303, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 13.ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja. Istaknula je da se u zadnjih nekoliko godina bilježi trend porasta radnika koji za svoj rad ne dobivaju plaću. Predloženim izmjenama neisplata plaće predstavljala bi kazneno djelo, čime bi se osigurala jača i efikasnija zaštita prava radnika.

Većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Naime, iz dostavljenog pisanog mišljenja neprijeporno je da Vlada Republike Hrvatske radi na cjelovitim i opsežnim izmjenama kaznenog zakonodavstva. Nadalje, resorno Ministarstvo je zaprimilo već znatan broj prijedloga za izmjenu pojedinih odredbi Kaznenog zakona, te je spremno raspraviti u okviru Radne skupine, ovaj ,kao i druge prijedloge, sugestije i mišljenje koji će pridonijeti izradi cjelovitog i kvalitetnog Kaznenog zakona.

Iznijeto je i mišljenje po kojemu neisplatu plaće radniku treba strože sankcionirati, posebice u ovome trenutku kako bi se spriječili poslodavaci koji pod izlikom globalne ekonomske krize neuredno isplaćuju plaće radnicima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za) i (2protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 03. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, P.Z. br.304, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika IDS-a, aktom od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Na poziv predsjednika Odbora sjednici Odbora nije se odazvao predstavnik predlagatelja.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Naime, iz dostavljenog pisanog mišljenja, kao i dodatnih obrazloženja na sjednici Odbora, neprijeporno je da Vlada Republike Hrvatske radi intenzivno na reformi sustava socijalne skrbi. Kako bi se sustavno riješila prava osoba s invaliditetom osnovana je Radna skupina za izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi koji će jasnije definirati prava iz socijalne skrbi za sve kategorije korisnika.

Po mišljenju većine članova Odbora, iako prava iz socijalne skrbi nisu dostatna za podmirenje svih potreba osoba s invaliditetom, Vlada Republike Hrvatske učinila je u ovome segmentu u zadnjih nekoliko godina značajne pomake.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 27. ožujka 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2009. godinu ukupni rashodi smanjuju sa 127,0 na 121,6 milijardi kuna, odnosno za 5,4 milijarde kuna. Naime, najnovije projekcije makroekonomskih pokazatelja iz međunarodnog okružja ukazuju da je ekonomska kriza jačeg intenziteta nego što se očekivalo, sve upućuje na daljnje usporavanje ekonomskih aktivnosti u ovoj godini.

U ovakvim izmijenjenim tržišnim uvjetima rebalansom proračuna omogućit će se reduciranje državne potrošnje kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i očuvala radna mjesta. Naime, negativna ekonomska kretanja rezultirala su padom gospodarke aktivnosti, tako da se već u siječnju 2009. godine bilježi pad prometa od trgovine za 13,7%, nadalje robni izvoz smanjen je za oko 26%, te je i industrijska proizvodnja smanjena za cca. 13%.

U raspravi je naglašeno da je prioritetni cilj izmjena Proračuna, da se u ovim izmijenjenim, negativnim tržišnim uvjetima rastereti i jača gospodarstvo kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i očuvala radna mjesta.

Članovi Odbora, u raspravi su izrazili zadovoljstvo što je Vlade RH i u ovim teškim vremenima održala, odnosno sačuvala istu ili čak malo veću razinu izdvajanja za: nezaposlene, isplatu mirovina, porodiljne naknade, dječje doplatke i druga socijalna davanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 27.ožujka 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o osnovici plaće u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br.310, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predviđene izmjene odnose na dosadašnji način određivanja osnovice plaće u javnim službama. Naime, umjesto dosadašnjeg utvrđivanja osnovice kolektivnim ugovorom predlaže se da osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom, s time da je važenje predloženog zakona ograničeno na razdoblje od dvije godine od dana njegovog stupanja na snagu.

U raspravi je naglašeno da je prioritetni cilj predloženog zakona očuvanje radnih mjesta u javnim službama, kao i očuvanje socijalne sigurnosti u ovome razdoblju gospodarske krize.

Budući da Vlada Republike Hrvatske nije mogla socijalnim dijalogom sa dijelom socijalnih partnera u javnim službama postići dogovor o vraćanju osnovice plaće na prošlogodišnju razinu, Vlada je zbog sve veće gospodarske krize morala povući ove nepopularne mjere. Naime, Vlada Republike Hrvatske nije željela derogirati ugovorena prava iz Kolektivnog ugovora koja se odnose na isplate jubilarnih nagrada, božićnice, regrese, i drugih socijalnih prava stoga je ovim prijedlogom samo vratila osnovicu na prošlogodišnju razinu a ostale pogodnosti iz Kolektivnog ugovora Vlada će i dalje isplaćivati. Istaknuto je da se potpisanim Kolektivnim ugovorom kojm se jamčilo i povećanje osnovice, a koji je potpisan u boljim gospodarskim uvjetima, nužna solidarnost svih zaposlenih kako u državnim tako i u javnim službama u novonastalim uvjetima gospodarske krize. Naglašeno je da je Vlada Republike Hrvatske spremna u svakom trenutku nastaviti socijalni dijalog sa socijalnim partnerima.

Iznijeto je i mišljenje po kojemu treba iscrpiti sve mogućnosti ušteda kod drugih korisnika proračuna, kao i bojazan da će ionako potplaćeni državni i javni službenici napuštati državne i javne službe.

Suglasni su članovi Odbora da je ovo smanjenje osnovice odnosno vraćanje osnovice na prošlogodišnju razinu nepopularna mjera, ali u ovom trenutku je nužna kako bi se sačuvala radna mjesta i ostala ugovorena socijalna prava.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o osnovici plaće u javnim službama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora
Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 12. ožujka 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, prvo čitanje, P. Z. br. 253, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 28.siječnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja, Gordana Sobol. Istaknula je da je ovaj Prijedlog zakona, samo jedan u nizu iz, tzv. antirecesijskog paketa koji je upućen u saborsku proceduru.

Većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Naime, predloženim Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti produžilo bi se razdoblje korištenja novčane naknade nezaposlenim osobama u visini 70% osnovice sa sadašnjih 90 dana na 180 dana. Nadalje, za nezaposlenu osobu koja je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine novčana naknada trajala bi 180 dana umjesto 90 dana prema sadašnjem Zakonu, zatim za nezaposlenu osobu koja je provela na radu više od 2 godine, a manje od 10 godina novčana naknada trajala bi 360 dana, umjesto sadašnjih 120 do 330 dana, dok bi za nezaposlenu osobu koja je provela na radu više od 10 godina novčana naknada trajala 450 dana umjesto sadašnjih od 360 do 450 dana.

Iznijeto je i mišljenje po kojemu bi trebalo podržati ovaj Prijedlog zakona, budući da u Republici Hrvatskoj postoji problem dugoročne nezaposlenosti, koja je uvjetovana, osim općih gospodarskih prilika dijelom i niskom obrazovnom strukturom nezaposlenih.

U raspravi je iznijeto i stajalište da bi Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao jačati, tzv.aktivne mjere (poticanje zapošljavanja, doškolovavanje,i sl.), a pasivne mjere (udvostručenje vremena primanja novčane naknade) koje se predlažu ovim Zakonom, nipošto neće pridonijeti stimuliranju nezaposlenih osoba da se aktivno uključe u traženje posla.

Ne sumnjajući u socijalnu osjetljivost predlagatelja ovoga Zakona, dvojbeno je s ustavnopravnog aspekta predloženo rješenje koje nezaposlene osobe dijeli u dvije grupe, odnosno, na one koji imaju manja prava jer im je radni odnos prestao prije 1.11.2008. godine, i na one koji imaju veća prava jer im je radni odnos prestao poslije 1.11.2008. godine. Po mišljenju većine članova Odbora ovakvo rješenje dovodi do neravnopravnog položaja i nejednakosti nezaposlenih osoba.Nadalje, u raspravi je istaknuto da bi se ovim Prijedlogom zakona stvorila jedna dodatna nepravda prema zaposlenim osobama koje primaju minimalnu plaću, budući da duljina vremena i visina novčane naknade idu u prilog nezaposlene osobe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 3 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, prvo čitanje, P. Z. br. 253

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 19. veljače 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o strukovnom obrazovanju, P.Z.E. br. 208, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. veljače 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da postojeći sustav strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj nije u potpunosti usklađen s potrebama tržišta rada. Pritom je naglasio da će se donošenjem ovoga posebnog Zakona omogućit trajno usklađivanje strukovnog obrazovanja s potrebama i zahtjevima tržišta rada.

U raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo budući je predlagatelj prihvatio prijedloge i sugestije Odbora iznesene u raspravi u prvom čitanju Prijedloga zakona o strukovnom obrazovanju, a koje su se odnosile na bolju suradnju socijalnih partnera, te uključivanje u sastav i rad Vijeća za strukovno obrazovanje predstavnika osoba s invaliditetom. Također, istaknuto je da su ovaj Zakon na Gospodarsko socijalnom vijeću podržali i pozitivno ocijenili socijalni partneri.

U raspravi su članovi Odbora dali punu potporu ovome Zakonu, te sugerirali predlagatelju ako je moguće da uskladi terminološki samo one odredbe Zakona koje se odnose na polaznike strukovnog obrazovanja s teškoćama u razvoju.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno ( 8 glasova „za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o strukovnom obrazovanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 04. veljače 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, P.Z. br. 138, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. siječnja 2009. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganju kratko je obrazložio područje koje regulira ovaj Zakon, a to je boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

U raspravi Odbor je s posebnom pažnjom razmotrio odredbe Zakona kojima se uređuje rad stranaca u Republici Hrvatskoj. Po mišljenju Odbora, istovremeno odlučivanje policijske uprave o zahtjevu za radnu dozvolu i privremeni boravak unaprijeđen je i ubrzan postupak odobravanja privremenog boravka u svrhu rada.
U raspravi je predlagatelj otklonio dileme koje su se odnosile na poslodavce koji krše propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju ili strance koji krše odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ulazak, boravak i rad stranaca.
Kako ovaj Zakon pobuđuje veliki interes javnosti zbog velikog broja nezaposlenih domaćih radnika, kao i moguće zlouporabe stranih radnika da „rade na crno“, po mišljenju Odbora dobro bi bilo da Ministarstvo unutarnjih poslova prilikom redovitog dostavljanja podataka o izdanim i produženim radnim dozvolama po djelatnostima, obavijesti Hrvatski zavod za zapošljavanje o poslodavcima koji sustavno koriste strane radnike.
Ukazano je da se možebitni prijepori socijalnih partnera ne odnose na predmet izmjena i dopuna ovoga Zakona, tim više jer su ispravljeni svi nedostaci koji su se pojavili u provedbi Zakona o strancima.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za") odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 04. veljače 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2006. i 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, aktom od 08. prosinca 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Vlada RH nema primjedbi na Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2006. i 2007. godinu.

U kratkom uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa pravima na obeštećenje korisnika mirovina putem Umirovljeničkog fonda. Zakonom o umirovljeničkom fondu uređen je način obeštećenja korisnika mirovina, a HPB- Invest d.o.o. određen je za obavljanje poslova upravljanja Umirovljeničkim fondom. Nadalje, HPB –Invest je organizirao i omogućio provedbu projekta za osiguranje isplate po otkupu udjela članova Fonda.Prema napravljenom Registru, članovi Fonda odlučivali su o izboru modela obeštećenja birajući između polovične isplate svote obeštećenja u roku od 2 godine (model A) ili isplate cjelokupnog iznosa obeštećenja u roku od 8 godina s dvije godine počeka (model B). Istaknuto je da se za model A odlučila većina članova Fonda, cca. 72%, a ostalih oko 28% odlučilo se za model B.

Nakon uvodnog izlaganja, Odbor je bez rasprave većinom glasova (6 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda
za 2006. i 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Na temelju članka 129. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za rad i socijalno partnerstvo podnosi Prijedlog odluke o proglašenju “Nacionalnog dana invalida rada“.

Za svoje predstavnike koji će u ime predlagatelja sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora i Ljubicu Lukačić, članicu Odbora.

Prilog: Mišljenje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

PRIJEDLOG ODLUKE O PROGLAŠENJU „NACIONALNOG DANA INVALIDA RADA“

Prijedlog

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 2009. godine donio

ODLUKU

o proglašenju „Nacionalnog dana invalida rada„

I.

Dan  21. ožujak proglašava se „Nacionalnim danom invalida rada“.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Narodnim novinama.

Obrazloženje:

Do 1992. godine 21. ožujak obilježavao se kao Međunarodni dan osoba s invaliditetom, u spomen na rudarsku nesreću koja se dogodila 1956. godine u Belgiji, kada su stradale 262 osobe.

1992. godine Rezolucijom, broj 47/3 Opća skupština UN-a proglasila je 3.prosinac Međunarodnim danom osoba s invaliditetom.

Hrvatski savez udruga invalida rada obilježava 21. ožujka Danom invalida rada, te predlaže da se taj dan obilježava kao Nacionalni dan invalida rada.

Budući da invalidi rada čine veliki udio u ukupnoj populaciji osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, obilježavanjem Nacionalnog dana pridonosi se senzibiliziranosti  cjelokupne javnosti na  probleme sa kojima se susreću invalidi rada.

Osoba s invaliditetom - invalidi rada u Republici Hrvatskoj ima 243.011 (prema Statističkim informacijama broj 2/2008. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)a taj broj se povećava kada mu se pridodaju:
a) osobe - invalidi rada  kod kojih se zbog promjena u zdravstvenom stanju, a koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za manje od polovice (npr.49%) prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, a iz tog razloga nisu u sustavu mirovinskog osiguranja, te
b) invalidi rada koji su evidentirani kao korisnici prijevremenih i starosnih mirovina.

Značajan je udio osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, a koji iznosi 11%, dok udio invalida rada u ukupnom broju osoba s invaliditetom u RH iznosi više od 50%.
 
Statistike ukazuju da se na radnom mjestu najčešće ozljeđuju muškarci i to u 78,1% slučajeva, a žene u 21,9%.

Među djelatnostima sa najvišim postotkom ozljeda i smrti na radu ubrajaju se: prerađivačka industrija i  građevinarska djelatnost.

Donošenjem Odluke o proglašenju 21. ožujka - Nacionalnim danom invalida rada pridonijelo bi se stvaranju pozitivne klime za sprječavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, edukaciji i senzibilizaciji društva na probleme osoba s invaliditetom.

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, P.Z.E. br. 244, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. prosinca  2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je radnopravni status između državnih službenika i države kao poslodavca uređen Zakonom o državnim službenicima, a iz kojeg proistječe obveza donošenja posebnog zakona kojim će se urediti materijalna prava državnih službenika te načini i uvjeti promicanja državnih službenika.

Reforma sustava plaća stimulirati će visoko obrazovane kadrove  da ostaju raditi u državnoj službi, te motivaciji službenika za postizanjem bolje učinkovitosti, uz modernizaciju službeničkog sustava glavne su karakteristike ovoga Zakona. Nadalje, razvrstavanje radnih mjesta u platne razrede, povećani su rasponi plaća između službenika sa srednjom i službenika sa višom odnosno visokom stručnom spremom, te se novim Zakonom relativno podižu plaće službenika s visokom stručnom spremom, a što će doprinijeti ostvarivanju cilja o sposobnoj, stručnoj i efikasnijoj državnoj upravi.

Istaknuto je da je ovaj Prijedlog zakona plod dobre suradnje i u većem dijelu usuglašenih stavova između socijalnih partnera.

U raspravi je najveći broj primjedbi iznesen na odredbe Zakona koje se odnose na promicanje. Budući da se promicanje temelji na ocijeni rada, a čelnik tijela ocijenjuje državne službenike, većina članova Odbora smatra da se treba osigurati objektivnost sustava ocijenjivanja.

Po mišljenju Odbora moguće je spriječiti zlouporabu, odnosno subjektivan pristup u postupku ocijenjivanja tako da se podzakonskim aktom jasno utvrdi sadržaj izvješća o ocjeni rada, počevši od opisa planiranih zadataka do rokova izvršenja.

Nadalje, nejasne su odredbe članaka 23. 24 i 25., odnosno visina dodatka za posebne uvjete rada, te dodatak za pojedine vrste poslova i nagrade za izniman učinak. Postoji bojazan da bi se diskrecijskom odlukom čelnika tijela moglo pogodovati istom državnom službeniku više puta godišnje s nagradom od 3.000,00 kn za postizanje iznimnih učinaka.

Težnja predlagatelja da na cjelovit način uredi plaće državnih službenika, te nagradi  one koji postižu najbolje rezultate sustavom promicanja u više platne razrede, po mišljenju Odbora je pozitivna.

Stoga, Odbor podržava donošenje ovoga Zakona po redovitom postupku, jer to ostavlja dovoljno prostora i vremena da predlagatelj razmotri sve primjedbe, te dogovorno i odgovorno sa socijalnim partnerima otkloni postojeće nejasnoće. 

Nakon provedene  rasprave, Odbor je  jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  slijedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o privatnim detektivima, P.Z.E. br.148, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganju kratko je obrazložio područje koje regulira ovaj Zakon. Tako je istaknuo da su na jasan način propisani uvjeti za obavljanje detektivske djelatnosti kao i način obavljanja detektivskih poslova.

Odbor se u raspravi osvrnuo na odredbu članka 9., posebice u onom dijelu koji se odnosi na prikupljanje obavijesti i informacija o kandidatima za zapošljavanje i radnicima.

Naime, u raspravi je izražena bojazan da bi neki poslodavci mogli zlorabiti za poligrafsko ispitivanje zakonske mogućnosti koje dopuštaju privatnim detektivima prikupljanje obavijesti i informacija o kandidatima za zapošljavanje i radnicima. Premda je jasno propisano da se informacije mogu prikupljati samo uz pisani pristanak radnika, kao i da poslodavac može prikupljati samo one informacije i obavijesti koje su sukladne Zakonu o radu, odnosno one koje su u neposrenoj vezi s radnim odnosom, i nadalje je upitno po mišljenju članova Odbora, dopušta li se ovim Zakonom poslodavcima da radnike provjeravaju na detektorima laži, naravno preko detektivskih agencija?

U raspravi je naglašeno da je u trendu sve prisutnije medijsko populariziranje poligrafskog ispitivanja, kao i da se u našoj poslovnoj praksi još ne može govoriti o jednakosti, odnosno ravnopravnosti položaja radnika i poslodavaca, a još manje između tražitelja zaposlenja (kandidata) za zapošljavanje. Sve su to razlozi koji govore o sumnji slobodne volje radnika, odnosno njegova pisanog pristanka.

Stoga Odbor sugerira predlagatelju da još jednom razmotri sve mogućnosti kako bi se spriječile ove pojave i izrijekom utvrdi da privatni detektivi u prikupljanju podataka o kandidatima za zapošljavanje i radnicima ne smiju se koristiti detektorima laži tj. poligrafskim ispitivanjem.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno( 7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o privatnim detektivima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 09. prosinca 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05.prosinca 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je Prijedlog državnog proračuna za 2009. godinu, izrađen u izmijenjenim makroekonomskim uvjetima uslijed globalne krize koja se reflektira i na našu zemlju.No unatoč, negativnim globalnim pokazateljima Prijedlog proračuna za 2009. godinu je uravnotežen. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske u Proračunu je osigurala znatna sredstva za reformu zdravstva, te socijalna i mirovinska izdvajanja.Predstavnica predlagatelja naglasila je da je u Prijedlogu Proračuna za 2009. godinu uravnotežena razvojna komponenta sa socijalnom, što je dovelo do deficita jer uslijed globalnih teškoća bit će teško postići očekivani gospodarski rast.

U raspravi koja je uslijedila iskazano je zadovoljstvo odlukom Vlade Republike Hrvatske što nije raskinula Sporazum o osnovici za plaće u državnim službama, zaključen između Sindikata državnih službi i Vlade Republike Hrvatske. Predstavnici sindikata smatraju da povećenje plaća državnim službenicima neće doprinjeti proračunskom deficitu ali smatra se da kroz razne uštede, odnosno preraspodje između drugih prpračunskih korisnika može se smanjiti deficit.Upozorili su na preporuke Međunarodne organizacije rada da se pokušaju sačuvati radna mjesta iako je uslijedila kriza.Predstavnica poslodavaca iznijela je i suprotno mišljenje, po kojemu se radna mjesta ne smiju administrativno čuvati već je potrebno stvarati pozitivno poslovno okružje. Nadalje, dio članova Odbora smatra da su reforma javne uprave, smanjenje potrošnje, te smanjenje vanjskog duga prvi koraci koje potrebno učiniti kako bi se racionalnije upravljalo sredstvima Državnog proračuna.

Istaknuto je kako zadržavanjem iste proračunske osnovice u 2009. godini, neće se smanjivati niti jedno materijalno pravo.

Većina članova Odbora pozdravila je napore Vlade RH da i u uvjetima krize, čine velike napore da se zadrže dostignuta socijalna prava i da se očuva standard socijalno najosjetljivijih skupina građana.

Većina članova Odbora podržava donošenje Prijedloga državnog proračuna za 2009. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ”7 za” i ”4 protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 09. prosinca 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 235, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05.prosinca 2008. godine.

Odbor je navedeni akt razmotrio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa osnovnim značajkama ovoga Prijedloga zakona, a koje se odnose na smanjenje broja navršenih godina mirovinskog staža koji je potreban za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 30 na 25 godina.

U kraćoj raspravi kazano je da će na području poslova razminiranja doći do veće liberalizacije, te da će i stranci koji udovoljavaju zakonskim propisima moći obavljti ovu djelatnost.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 03. prosinca 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o strukovnom obrazovanju, P.Z.E. br.208, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27.studenoga 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor sa osnovnim odrednicama ovoga Zakona, a koje se odnose se na daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske u području strukovnog obrazovanja sa smjernicama i preporukama Europske unije.

Tako je istaknuto da suvremeni sustav strukovnog obrazovanja treba odgovarati potrebama i zahtjevima tržišta rada, što postojeći sustav strukovnog obrazovanja nije u dovoljnoj mjeri omogućavao.Pozitivnim je ocijenjeno uređenje ove materije posebnim Zakonom, budući da je postojeći način uređenja strukovnog obrazovanja bio sastavnim dijelom općeg obrazovanja.Sinergija učenja i rada uz cjeloživotno učenje,te povezanost s gospodarstvom glavne su novine ovoga Prijedloga zakona.

U raspravi je ukazano da je potrebno jasnije definirati razliku između formalnog i neformalnog učenja. Nadalje,dobro bi bilo preispitati odredbu o broju članova sastava Vijeća za strukovno obrazovanje, posebice u dijelu koji se odnosi na broj predstavnika sindikata,te zastupljenost predstavnika osoba s invaliditetom.

Kako ovaj Prijedlog zakona nije raspravljen na Gospodarsko-socijalnom vijeću Odbor je preporučio predlagatelju da upozna sve socijalne partnere sa predloženim Zakonom, te razmotri njihove primjedbe i preporuke kako bi se do drugog čitanja ovoga Zakona postigla suglasnost svih relevantnih čimbenika.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći

zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o strukovnom obrazovanju, P.Z.E. br.208
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijeloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 03. prosinca 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, P.Z. br.55, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 30.travnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt razmotrio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor sa osnovnim značajkama ovoga Zakona, a koje se odnose se na razne i brojne oblike neseksualnog zlostavljanja na radu, te na štetne posljedice koje proizlaze iz takvog ponašanja kako za žrtve zlostavljanja – zaposlenike, tako i za poslodavce.

U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni Prijedlog zakona. Naime, Vlada RH ne podržava  navedeni  Prijedlog zakona, koji je podnio Klub SDP-a. Vlada RH osnovala je Radnu skupinu za izradu posebnog Nacrta prijedloga zakona o sprječavanju zlostavljanja na radnom mjestu.U radnoj skupini sudjeluju svi relevantni čimbenici (Vlada RH, HUP, Sindikat, te Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga), kako bi se u jednom partnerskom okružju došlo do najboljih zakonskih rješenja.

Članovi Odbora drže da je donošenje  posebnoga zakona potrebno, budući je po njihovu mišljenju sve prisutnije vertikalno zlostavljanje na radu, a sadašnji sustav zaštite nije dovoljno učinkovit.

Kako se iz predloženog Prijedloga zakona vidi da nisu provedena relevantna istraživanja prema jasno utvrđenoj metodologiji, te da je sadržaj ovoga Prijedloga zakona u najvećem dijelu preuzet iz postojećih propisa, mišljenje je većine članova Odbora da ovako parcijalna rješenja neće dovesti do bitnih poboljšanja na ovome području.

Budući da egzistiraju i po važećem zakonodavstvu norme koje zabranjuju diskriminaciju, počevši od Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o radu, Zakona o ravnopravnosti spolova, i dr., iznijeto je mišljenje po kojemu bi donošenje ovoga Zakona  samo pridonijelo već i sada prenormiranom sustavu. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi se donošenjem Etičkih kodeksa, a ne kumulacijom propisa  postigao djelotvorniji pristup u preveniranju različitih oblika zlostavljanja na radu.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova ( 7 „za“ ) i ( „2 protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći

zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, P.Z. br.55

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  11. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine, raspravljao  je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 159, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa osnovnim odrednicama ovoga Zakona, a koje se odnose se na daljnje usklađivanje zakonodavstva  Republike Hrvatske u području zdravstvene zaštite sa pravnom stečevinom Europske unije. Tako je istaknuto da su predložene izmjene ovoga Zakona samo nastavak reforme, te usklađivanje sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona poslove dosadašnjg Hrvatskog zavoda za medicinu rada preuzima Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja,uz istodobno proširenje djelokruga na zaštitu zdravlja radnika od štetnog utjecaja radnog mjesta. Osim toga,ovim se Zakonom osigurava jednakost zdravstvenih radnika državljana država članica Europske Unije na način da se pod istim uvjetima i sa istim stupnjem naobrazbe mogu baviti  zdravstvenom djelatnošću u bilo kojoj državi članici EU.

U kraćoj raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona, posebice u dijelu koji se odnosi na unaprjeđenje sigurnosti na radu radnika.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (8  „za“ i 1 „suzdržanim“) odlučio predložiti

Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o imenovanju zamjenika i zamjenice pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 15.rujna 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja ustvrdila je da je sukladno Zakonu o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, uputila javni poziv za prijavu kandidata za imenovanje zamjenika pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Sukladno rezultatima testiranja i kvalifikacijama, pravobraniteljica je predložila da se za njezine zamjenike imenuju Boris-Jakov Geričić i Mira Pekač – Knežević.
U kraćoj raspravi Odbor je podržao Prijedlog odluke o imenovanju zamjenika i zamjenice pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku

o imenovanju Borisa – Jakova Geričića, zamjenikom pravobraniteljice za sobe s invaliditetom i Mire Pekeč – Knežević, zamjenicom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  11. sjednici održanoj  25. rujna 2008. godine, raspravljao je o Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. srpnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da uz mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti, Zavod provodi cijeli niz Zakona, kao što su: postupci ostvarivanja prava na doplatak za djecu, zatim Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju, i dr.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da se bilježe pozitivni pomaci u  sustavu generacijske solidarnosti tako da je omjer broja umirovljenika i osiguranika 1:1,41. Međutim, iako je to malo poboljšanje u odnosu na predhodne godine( u 2005.god. omjer je bio 1:39; u 2006. god. 1:1,40), ono ipak ukazuje na zaustavljanje negativnog trenda, na stabilnost i održivost sustava međugeneracijske solidarnosti. Modernizacija i preustroj Zavoda pridonio je većoj učinkovitosti, bržim i kvalitetnijim odnosom prema korisnicima, te transparentnijim postupcima javne nabave.

Dio članova Odbora osvrnuo se na nizak životni standard umirovljenika,te uočene nedostatke u II mirovinskom stupu, kao i na moguće   probleme koje će izazvati negativna demografska kretanja. Suglasni su članovi Odbora, iako ta pitanja nisu predmet ovoga Izvješća, da su to kompleksni problemi  koji zaslužuju pozornost. Ukazano je da bi u tom smislu bilo dobro izraditi cjelovitu stručnu analizu postojećeg stanja u mirovinskom sustavu.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2007. godinu
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 18.rujna 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe, P.Z. br.143, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika HSLS-a i HSU-a, aktom od 10.srpnja 2008. godine.
 
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja, zastupnik, gosp. Silvano Hrelja.

Većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja ne podržava donošenje ovoga Zakona.
Naime, predloženo osnivanje samostalnog i neovisnog tijela, odnosno specijalizirane ustanove koja bi kao opunomoćenik Hrvatskoga sabora štitila i promicala prava umirovljenika i starijih osoba, zadiralo bi se u ovlasti i djelokrug pučkog pravobranitelja.Većina članova Odbora podržava napore koje ulaže  Vlada Republike Hrvatske kako bi se osigurala djelotvorna zaštita prava kako umirovljenika tako i prava starijih osoba.
Iznijeto je i  mišljenje po kojemu bi trebalo podržati ovaj Prijedlog zakona.
U raspravi je naglašeno da u pravnom sustavu već postoje rješenja kojima se štite prava umirovljenika, primjerice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pruža besplatnu pravnu pomoć osiguranicima i korisnicima mirovine, također Stručna služba Zavoda rješava predstavke umirovljenika koje joj proslijeđuje pučki pravobranitelj (iz Izvješća Pučkog pravobranitelja za 2007. godinu vidljivo je da je zaustavljen trend porasta pritužbi na Zavod, kao i da je uspostavljena dobra suradnja između Pučkog pravobranitelja i Zavoda).
Po mišljenju većine članova Odbora  osnivanje nove institucije na teret državnog proračuna  nije niti ekonomično niti opravdano. Jačanjem, reorganizacijom i unaprijeđenjem postojećeg sustava rješio bi se veliki dio problema s kojima se susreću umirovljenici.Također,u raspravi je  naglašeno da je ovaj Prijedlog zakona hvale vrijedan s motrišta inicijative na temelju koje bi se napravila javna rasprava, a nakon toga kvalitetna analiza postojećeg sustava.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova „6“ za i „1“ suzdržan odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe, P.Z. br.143.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 18. rujna 2008. godine, raspravljao je o  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, P.Z.E.br.46, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31.srpnja  2008. godine.
 
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor s razlozima donošenja ovoga Zakona, te naglasio da se osim usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije predložene izmjene odnose i na određivanje visine odvjetničke tarife. Neprijeporno je da odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad, međutim važno je da ministar pravosuđa prilikom davanja suglasnosti na odvjetničku tarifu vodi računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa.

U raspravi Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona. Svi sudionici rasprave suglasni su da predložena rješenja oko utvrđivanja odvjetničkih tarifa predstavljaju pozitivan pomak u odnosu na postojeći sustav. Naime, odgovoran  i partnerski odnos između Ministarstva pravosuđa, Hrvatske odvjetničke Komore i Gospodarsko – socijalnog vijeća u postupaku utvrđivanja visine  nagrade, odnosno odvjetničke tarife pridonijet će boljem  osiguranju pravne zaštite građanima.
Neprijeporno je da je dosadašnji sustav određivanja odvjetničkih tarifa bio iznimno kompleksan, te da je visina tarifa, odnosno naplaćivanje odvjetničkih usluga bilo nedostupno velikoj većini građana s prosječnim prihodima, a isti zbog prosječnog imovinskog cenzusa nisu mogli ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć, sukladno važećim propisima. Stoga je, ovaj Zakon pravičniji, te predstavlja svakako korak naprijed,a na socijalnim  partnerima je da  u dogledno vrijeme  pokrenu inicijativu oko donošenja posebnog zakona o tarifama koji bi osigurao brže rješavanje sudskih sporova i pravičniju naplatu odvjetničkih usluga.
 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova „6“ za i „1“ suzdržan odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 18. rujna 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o Državnom inspektoratu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E.br.145, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ustvrdio je da se osim usklađivanja hrvatskog zakonodavstva u ovom području sa zakonodavstvom EU, predloženim Zakonom, osigurava i povećava djelotvornost državnih inspektora u obavljanju inspekcijskih poslova.

Većina članova Odbora pozitivnim ocijenjuje predložena rješenja koja se odnose na liberizaciju, odnosno skraćivanje dužine radnog staža za radno mjesto inspektora i višeg inspektora, imajući u vidu  da se inspekcijsko zanimanje treba učiniti atraktivnijim kako bi se pridonijelo jačanju administrativnih kapaciteta Državnog inspektorata u borbi protiv sive ekonomije.  U raspravi je ukazano da  će zapriječene visoke kazne za poslodavce koji zapošljavaju radnike  u, tkz.“sivoj zoni“ pridonijeti boljoj zaštiti radnika samo ukoliko se istovremeno pristupi i otklanjanju još uvijek brojnih administrativnih prepreka koje otežavaju poslovanje gospodarskim subjektima.

Nakon provedene rasprave,Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese     

Zakon o Državnom inspektoratu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  9. sjednici održanoj 14. srpnja 2008. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o trgovini, P.Z.E. br. 21, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  10. srpnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Također je naglasila da će kvalitetno uređenje ove važne gospodarske djelatnosti  pridonijeti rastu i razvoju trgovine, a pritom će se osigurati i  bolja zaštita interesa  zaposlenika i potrošača. Uređivanje  djelatnosti trgovine na jedinstven način pozitivno će se odraziti na suzbijanje nelojalne tržišne utakmice, smanjenje neregistriranog gospodarstva i zaštitu prava radnika u trgovini.

Nakon provedene rasprave, Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o trgovini  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDJSEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 09. srpnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o ravnopravnosti spolova, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.136, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo raspravu o navedenom Zakonu bez predstavnika predlagatelja.

U kraćoj raspravi Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona. Iznijeta je primjedba da odredbu članka 13. stavka 5. kojom se zabranjuje diskriminacija na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orjentacije, treba proširiti i na zabranu diskriminacije na temelju starosne dobi.

Nakon provedene rasprave,Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o ravnopravnosti spolova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  8. sjednici održanoj  9. srpnja 2008. godine, raspravljao  je o Prijedlogu zakona  o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.135, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. srpnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim prijedlogom Zakona vrši  daljnje  usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pozitivnim propisima Europske unije u području sigurnosti i zaštite na radu. Pritom je naglašeno da će normativne pretpostavke za uspostavu novog zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, kao i predložena  rješenja koja se odnose na sigurnije izvođenje radova u građevinarstvu dovesti do znatnog poboljšanja stanja zaštite na radu u ovoj visoko rizičnoj djelatnosti.

U raspravi Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona, posebice u dijelu koji se odnosi na veću i bolju zaštitu radnika u građevinarstvu.Pritom je naglašeno da je građevinarstvo važna gospodarska djelatnost  u usponu, a nedovoljna zaštita na radu u toj djelatnosti najčešće uzrokuje  teške ozljede na radu.

Nakon  provedene  rasprave, Odbor je jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o  izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  8. sjednici održanoj  09. srpnja 2008. godine, raspravljao je o Poslovniku  pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom,  aktom od  2. srpnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica  predlagatelja naglasila je da je sukladno odredbama Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom u Poslovnik ugradila odredbe koje će osigurati učinkovitu  organizaciju rada i zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom.

U kraćoj raspravi Odbor je podržao napore Pravobraniteljice da što prije organizira rad stručne službe , a time i  zaštitu prava osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave,Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru
da donese

Odluku o potvrđivanju Poslovnika pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  7. sjednici održanoj  3. srpnja 2008. godine, raspravljao  je o Prijedlogu zakona  o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.119, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. lipnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je ovaj Zakon sastavni  dio izmjena radno – socijalnog  zakonodavstva koje je preuzela   Republika Hrvatska otvaranjem pregovora za pristupanje Europskoj uniji u području socijalne politike i zapošljavanja. Osim daljnjeg  usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pozitivnim propisima Europske unije, Ovim zakonom  uređuju se vrste i opseg prava radničkih potraživanja koja se osiguravaju  u slučaju stečaja poslodavca. Istaknuto je da se poslovi osiguranja radničkih potraživanja izdvajaju  iz Fonda za razvoj i zapošljavanje, te se osniva nova institucija, odnosno Agencija koja će  u okviru svojih djelatnosti obavljati i potrebne međunarodne aktivnosti vezane uz prava radnika stranog poslodavca i ostvarivanje regresnih prava u tim slučajevima.Također,  poboljšana su  i rješenja koja se odnose na  obveze stečajnog upravitelja, koji u stečajnom postupku preuzima prava i obveze poslodavca u stečaju, da u svim slučajevima kada stečajni dužnik ima zaposlenih radnika otvori poseban namjenski račun za prihvat uplate osiguranih potraživanja radnika .

U raspravi je naglašeno da ovaj Zakon u odnosu na važeći ne smanjuje opseg prava radnika slučaju stečaja poslodavca, već ih  proširuje,  u dijelu koji se odnosi na  radnike koji rade kod stranog poslodavca, a nad  poslodavcem je pokrenut stečajni postupak.

Nakon  provedene  rasprave, Odbor je jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o  osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  7. sjednici održanoj  03. srpnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o područjima posebne državne skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 117, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  20. lipnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula  je da  je osim daljnjeg  usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pozitivnim propisima Europske unije,  svrha donošenja ovoga Zakona poticanje mjera za obnovu i razvitak u područjima o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi, kako bi se otklonile  posljedice rata, osigurao brži povratk stanovništva kao i stambeno zbrinjavanje, te potaknuo  demografski i gospodarskog napredak.

Naglašeno je da je kroz sustav poreznih povlastica, odnosno olakšica Zakon poticajan za sve poduzetnike.Također očekuje se, da će mjere vezane za stambeno zbrinjavanje pridonijeti ostanku i naseljavanju stanovništva, posebice mladih obitelji, na područjima posebne državne skrbi.

Budući da postoji osim ovih područja  posebne državne skrbi, još veliki broj  jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave koje zaostaju u razvoju, njigovo osnaživanje potaknut će se donošenjem zakona o regionalnom razvoju, koji je predviđen za III kvartal ove godine.

U raspravi koja je uslijedila, Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona.
Istaknuto je da su mnogobrojni problemi u ovim područjima dijelom proizišli iz relativno niske obrazovne strukture stanovništva, a koja je pritom visoke starosne dobi.

Nedostatak stručnosti, odnosno niska kvalifikacijska sprema prisutana je i kod  managera i kod vlasnika poduzeća koji nisu dovoljno sposobni potaknuti gospodarski rast. Kako bi se osnažili obrazovni potencijali potrebno je  značajnije ulagati u obrazovne programe. Također je ukazano, da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju aktivnjie djelovati u stvaranju pretpostavki za brži razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Nakon provedene rasprave,Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o područjima posebne državne skrbi 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 3.srpnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o doplatku na sljepoću, P.Z. br.63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, aktom od 29.travnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja, zastupnica Vesna Škulić.

U raspravi je sudjelovao predstavnik Hrvatskog saveza slijepih, tajnik Saveza Ivica Robić.

Većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Naime, iz dostavljenog pisanog mišljenja neprijeporno je da se prava osoba s invaliditetom trebaju sustavno riješiti, a ne posebnim zakonima za svaku pojedinu kategoriju osoba s invaliditetom, pritom vodeći računa o proračunskim mogućnostima. Prilikom izrade nacrta zakona o socijalnoj skrbi, a koji je predviđen za četvrti kvartal 2008. godine, kao i reformom socijalnih naknada koja je u tijeku, Vlada Republike Hrvatske vodit će računa o poboljšanju kvalitete života za najugroženije skupine osoba s invaliditetom, kvalitetnijim pristupom socijalnim naknadama, te njihovom ujednačavanju.

Po mišljenju većine članova Odbora, a s ciljem napretka i daljnjeg osnaživanja zaštite prava osoba s invaliditetom koji su sukladni međunarodnim standardima, Vlada Republike Hrvatske učinila je u zadnjih nekoliko godina značajne pomake.

Neprijeporno je da je visina naknade za tuđu pomoć i njegu mala, te da nije dostatna za podmirenje svih potreba slijepih osoba. Međutim, mišljenje je većine članova Odbora da bi se donošenjem Ovoga posebnog zakona kojim bi se regulirala prava slijepih i gluhoslijepih osoba diskriminiralo ostale osobe s invaliditetom. Slijedom toga većina članova Odbora podržava napore Vlade Republike Hrvatske da sustavno predstojećim izmjenama zakona o socijalnoj skrbi riješi prava za sve kategorije osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 6 „za“ i 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o doplatku na sljepoću.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona,  P.Z. br.98, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.svibnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo  je da  je cilj ovoga Zakona povećanje neoporezivog dijela dohotka sa 1.600,00 kn na 1.800,00 kn mjesečno,  kao mjera kojom će se ublažiti posljedice  pada  životnog standarda građana.
U kraćoj raspravi koja je uslijedila, Odbor je  podržao  donošenje ovoga Zakona, koji će svakako pridonijeti poboljšanju narušenog materijalnog položaja građana Republike Hrvatske uslijed nepovoljnih makroekonomskih uvjeta, posebno vezanih uz rast cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu.

Nakon provedene rasprave,Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dohodak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 16. lipnja 008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E br.98, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  29. svibnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je osim daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pozitivnim propisima Europske unije, svrha donošenja ovoga Zakona  suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada i zapošljavanja djelotvornijom naplatom doprinosa za osiguranike po osnovi radnog odnosa.Pritom ovaj Zakon ima i socijanlo obilježje, budući da propisuje iznimke od obveze doprinosa, i to za određene primitakekao i za određene obveznike.

Nakon provedene rasprave,Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o doprinosima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 85, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.svibnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolago pisanim mišljenjem udruge Roda na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je osim daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pozitivnim propisima Europske unije,  svrha donošenja ovoga Zakona da  na cjelovit način uredi prava zaposlenih, samozaposlenih i nezaposlenih majki/roditelja na rodiljne dopuste i naknade, a koje su do sada bile propisane Zakonom o radu i Zakonom o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki. Ukazano je da je dosadašnji pristup sustavu obiteljskih potpora bio socijalan, te da je nužno potaknuti roditelje na izlazak na tržište rada. U tom smislu ovaj Zakon je poticaj i za poslodavce da zadrže roditelje na radnom mjestu nakon rođenja djeteta. Donošenjem ovoga Zakona potaknut će se veća fleksibilizacija rada kojom će biti lakše uskladiti obiteljske i radne obveze, koristeći se cijelim nizom vremenskih i novčanih potpora.

U kraćoj  raspravi koja je uslijedila, Odbor je  podržao  donošenje ovoga Zakona, ističući pritom, da su predložena zakonska rješenja bolja od sadašnjih, kao i da ovaj Zakon na cjelovit način uređuje  rodiljna i roditeljska prava i naknade  uvažavajući propisane mjere u Nacionalnoj populacijskoj politici.

Iznijeto je mišljenje prema kojemu bi  trebalo propisati obvezu za očeve korištenja roditeljskog dopusta, budući da je i po dosadašnjim propisima postojala mogućnost korištenja porodnog dopusta za oba roditelja, ali se s tim pravom koristilo samo, cca.1% očeva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 16.lipnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona  o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.88, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  29.svibnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja ustvrdila je da se ovim Zakonom osim daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pozitivnim propisima Europske unije,  uređuje materijalno pravna zaštita nezaposlenih osoba. Pritom je istaknuto, da se posljedice  starenja stanovništva, globalizacija, te veća fluktuacije na tržištu rada uočavaju i na hrvatskom tržišu rada.Očekuju se češće promjene statusa pojedinaca  u razdoblju zaposlenosti,  koja će se izmjenjivati s razdobljima nezaposlenosti i učenja.
Povećanjem visine novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti uz prethodno ostvarene plaće u iznosu od 70% u prvih 90 dana, a preostalo vrijeme 50% odnosno, 40% za osobe koje imaju pravo na naknadu sve do zaposlenja ili ostvarenja mirovinskih prava, redefiniran je pravni institut novčane naknade, tako da ona postaje zaista osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Donošenje ovoga Zakona predstavlja korak naprijed u naporima koje ulaže Vlada Republike Hrvatske u provođenje aktivne politike zapošljavanja.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova „5 za“ i „3 suzdržana“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

                         Predsjednik Odbora

                      Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  5. sjednici održanoj  29. svibnja 2008. godine, raspravljao  je o Prijedlogu  zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona,  P. Z. E. br. 80, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  21. svibnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da  će se  donošenjem ovoga  Zakona na  cjelovit način  urediti radno – pravni status službenika i namještenika u upravnim  odjelima i službama jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.Donošenjem ovoga posebnog zakona koji uvažava  specifičnosti  lokalne samouprave prestat će primjena  Zakona o državnim službenicima i namještenicima iz  2001. godine, kojim se nisu mogla u potpunosti rješavati sve posebnosti postupka prijama službenika i namještenika u upravna tijela jedinica lokalne samouprave. Predloženi Zakon je kompilacija dobre prakse iz zemalja EU, te rješenja iz postojećih Zakona o državnim službenicima i Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

U raspravi koja je uslijedila, Odbor je suglasan da je donošenje ovoga Zakona potrebno, međutim izražena je dvojba u pogledu hitnosti postupka. Naime, članovi Odbora  ocijenili su da je ovaj Zakon od iznimne važnosti, kako za proračune jedinica lokalne samouprave tako i za veliki broj službenika i namještenika na koje će se primjenjivati. Budući da se  ovaj  Zakon iako nosi oznaku P. Z. E. ne usklađuje s direktivama Europske unije već se oslanja na dobru europsku praksu,  Odbor je jednoglasno u raspravi preporučio predlagatelju da odustane od hitnog postupka, odnosno da se Zakon donese u redovitom postupku. Kako će se ovim Zakonom  zadirati u materijalna prava svih zaposlenih službenika i namještenika u jedinicama lokalne  samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave postoji bojazan da će se  predloženim platnim sustavom pogoršati matreijalni položaj mnogih zaposlenika, tim više jer su velike razlike u financijskim kapacitetima  lokalnih jedinica. Također, ukazano je da bi  odrebu članka  24., a  koji se odnosi na  zamjenu duže vrijeme odsutnoga službenika trebalo  vremenski ograničiti zbog mogućih zlouporaba, vodeći računa o zaštiti digniteta  i pravnoj sigurnosti zaposlenika koji mogu  na ovakav način raditi cijeli niz godina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o  službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  4. sjednici održanoj  21. svibnja  2008. godine, raspravljao  je o Prijedlog zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona,P.Z. br.71, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  15.svibnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja ustvrdila je da se ovim Zakonom po prvi put određuje iznos minimalne plaće, te način usklađivanja, provedba nadzora i sankcije za neisplatu minimalnih plaća radnika. Pritom je istaknula da je sadržaj ovoga Zakona proizašao iz sporazuma socijalnih partnera, što predstavlja jamstvo da će se ovaj Zakon  kvalitetno provoditi.

U raspravi je ukazano da je Vlada Republike Hrvatske u pregovorima sa socijalnim partnerima trebala uložiti više napora da se i plaće radnika u radno intenzivnim industrijskim granama izjednače u pogledu koeficijenta za izračun minimalne plaće s ostalim radnicima. Budući, da ovaj Zakon predstavlja kompromis  o donjoj granici plaće radnika,iznijeto je mišljenje da to daje  mogućnost sindikatima da  kolektivnim ugovorima u pojedinim djelatnostima osiguraju i  veći iznos minimalne plaće.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, koji s jedne strane predstavlja socijalnu sigurnost radnika, a s druge strane  vodi računa i o konkurentnosti  gospodarstva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o minimalnoj plaći

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  4. sjednici održanoj  21. svibnja  2008. godine, raspravljao  je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, s Konačnim prijedlogom zakona,  P.Z.E. br.72, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  15.svibnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa osnovnim značajkama  ovoga Zakona, a  koje se odnose se na daljnje usklađivanje zakonodavstva  Republike Hrvatske u području zdravstvene zaštite sa pravnom stečevinom Europske unije. Tako je istaknuto da  učinkovito praćenje sigurnosti i zaštite radnika na radu  zahtijeva  uspostavu nove institucije koja će integrirati zaštitu zdravlja i sigurnost na radu objedinjavanjem poslova  Hrvatskog zavoda za medicinu rada i dijela djelatnosti Odjela zaštite na radu  Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

U kraćoj raspravi, Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama  Zakona o  zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  4. sjednici održanoj 21. svibnja 2008. godine, raspravljao  je o Prijedlogu zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona,  P.Z.E. br.74, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  19.ožujka  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnice predlagatelja istaknuto je da  ovaj Zakon predstavlja krovni, jedinstven i cjelovit Zakon u zaštiti od diskriminacije u svim područjima društvenoga života. Nacionalno antidiskriminacijsko zakonodavstvo do sada je  bilo uređeno cijelim nizom propisa, kao što su: Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o istospolnim zajednicama, Kazneni zakon, i dr. Također, naglašeno je  da će donošenjem ovoga Zakona biti omogućeno građanima da na adekvatan način zaštite svoje pravo na jednake mogućnosti u područjima: rada i zapošljavanja, obrazovanja, socijalne sigurnosti, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, osiguranja za slučaj nezaposlenosti,  zdravstvene zaštite, pravosuđa, te članstva i djelovanja bilo u političkim strankama ili u sindikatima, kao i u  nevladinim udrugama. Budući da  se  Pučki pravobranitelj  bavi zaštitom ljudskih prava, ovim Zakonom osnažuje se Ured pučkog pravobranitelja kao krovnog neovisnog  tijela za suzbijanje diskriminacije.

U raspravi je istaknuto da se treba voditi računa o edukaciji i specijalizaciji sudaca kako bi se što kvalitetnije pripremili za provedbu ovoga Zakona. Također, pozitivnim je ocjenjeno da je u Zakon ugrađen i pojam višestruke diskriminacije koji se može događati po više osnova, a praksa pokazuje da su osobe s invaliditetom, a to su najčešće žene, izložene upravo takvom obliku diskriminacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o  suzbijanju diskriminacije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 21. svibnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlog zakona o potvrđivanju Instrumenata za izmjenu i dopunu Statuta Međunarodne organizacije rada, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.75, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15.svibnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt razmotrio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor sa osnovnim značajkama ovoga Zakona, a koje se odnose se na modernizaciju međunarodnih radnih standarda. Stupanjem na snagu ovog Instrumenta osigurat će se pravni temelj za postupanje Opće konferencije predstavnika država članica Međunarodne organizacije rada kojim se mogu ukinuti svi pravni učinci konvencija koji se smatraju zastarjelim.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Instrumenata za izmjenu i dopunu Statuta Međunarodne organizacije rada

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  4. sjednici održanoj  21. svibnja  2008. godine, raspravljao  je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona,  P.Z.E. br.76, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  15.svibnja  2008. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor sa osnovnim značajkama  ovoga Zakona, a  koje se odnose se na daljnje usklađivanje zakonodavstva  Republike Hrvatske u području ovršnog postupka sa pravnom stečevinom Europske unije. Također,  istaknuto je  da se  ovim izmjenama i dopunama predlaže pravedniji način prisilne ovrhe na plaći, tako da se ograničava naplata tražbine vjerovnika do iznosa kojim se zaštićuje egzistencijski minimum  neophodan za život dužnika i njegove obitelji.
U kraćoj raspravi Odbor je podržao  donošenje  Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog  zakona.

Nakon provedene rasprave,Odbor je  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 13. svibnja 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o imenovanju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. travnja 2008. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja ustvrdio je da je Vlada Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, uputila javni poziv za prijavu kandidata za imenovanje pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Na javni poziv pristiglo je 11 prijava.

Uvidom u životopis i mnogobrojne preporuke krovnih udruga koje se bave zaštitom i promicanjem prava i interesa osoba s invaliditetom, Vlada Republike Hrvatske odlučila je predložiti gđu. Anku Slonjšak. Pritom je istaknuto, da je gđa. Slonjšak svojim dosadašnjim radom, zalaganjom i senzibilitetom pokazala iznimnu stručnost i profesionalnost, što sve ukazuje da će kao osoba s najtežim invaliditetom - tetraplegijom, najbolje skrbiti o zaštiti ljudskih prava i suzbijanju svih oblika diskriminacije osoba s invaliditetom.

U kraćoj raspravi podržan je Prijedlog odluke Vlade Republike Hrvatske da se imenuje gđu. Anku Slonjšak pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o imenovanju Anke Slonjšak pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

PREDSJEDNIK ODBORA

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 6.svibnja 2008. godine, raspravljao  je o Prijedlogu zakona o osobnom identifikacijskom broju, s Konačnim prijedlogom zakona,  P.Z.E. br. 52,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od  24.travnja  2008. godine.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa osnovnim značajkama  ovoga Zakona, a  koje se odnose se na daljnje usklađivanje poreznoga  zakonodavstva  Republike sa pravnom stečevinom Europske unije.
Naglašeno je da će  ovaj Zakon pridonijeti povezivanju svih službenih evidencija koje se vode  u Republici Hrvatskoj o osobama i imovini. Na taj način, odnosno povezivanjem podataka iz službenih evidncija o osobama i o imovini putem osobnoga identifikacijskoga broja omogućit će Ministarstvu financija i drugim nadležnim tijelima učinkovito praćenje promjena u imovini kako građana tako i pravnih osoba.

U kraćoj raspravi, istaknuto je da  je ovaj Zakon  predstavlja krovni zakon u poreznom sustavu, te da  donošenje provedbenih propisa  iziskuje jedan duži rok  s obzirom na činjenicu  da  do sada većina podataka  nije bila  objedinjena.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o osobnom identifikacijskom broju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.

Predsjednik Odbora

Boris Kunst

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora  na 1. sjednici održanoj 06. svibnja 2008. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Pučki pravobranitelj, aktom od 31. ožujka 2008. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog  tijela.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja ukazao je na značajan broj  pritužbi koje se  odnose na dugotrajnost postupaka upravnih tijela, kao i brojnost pritužbi na rad pravosudnih tijela u kojima pučki pravobranitelj  ne može izravno postupati.

U  raspravi Odbor je podržao  Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu. Pozitivnim je ocijenjena  sve bolja suradnja pučkog pravobranitelja i Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, a  koja je pridonijela smanjenju broja pritužbi  iz područja mirovinskog i invalidskog osiguranja.
 
Također je istaknuto, da  unatoč brojnim problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom da su   vidljiva   poboljšanja i u ovome segmentu, budući da  Vlada Republike Hrvatske  ulaže velike napore za  sustavno rješavanje problema iz ovoga područja.

Tijekom rasprave, ukazano je i na probleme koji se pojavljuju u službeničim  radnim odnosima, koji djelomično proizlaze i iz činjenice da nije još donijet Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima, a koji će po mišljenju  Odbora, Vlada Republike Hrvatske  u suradnji sa socijalnim partnerima u dogledno vrijeme uputiti u saborsku  proceduru.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za  2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Kunsta, predsjednika Odbora.

Predsjednik  Odbora

Boris Kunst