Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 28. listopada 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona,P.Z.E. br.461, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odboru su dostavili amandmane na predloženi akt: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata, te Hrvatska obrtnička komora.
Podnositelji amandmana obrazložili su na sjednici Odbora amandmane, a o istima se očitovala predstavnica predlagatelja, te kratko obrazložila razloge zbog kojih predloženi amandmani nisu prihvatljivi. Pritom je istaknula da je u najvećem dijelu sadržaj predloženih amandmana iz sfere,tzv. interesnih pitanja koja trebaju u duhu socijalnog dijaloga usuglašavati sindikati i poslodavci.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je u okviru pretpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju u pregovaračkom poglavlju 19. Socijalna politika i zapošljavanje pokrenuta zakonodavna inicijativa izmjena Zakona o radu radi postizanja potpunog usklađivanja nacionalnog radnog zakonodavstva s Direktivama, odnosno pravnom stečevinom Europske unije. Pritom je istankula, da se pri izradi zakona vodilo računa o cjelokupnoj pravnoj stečevini, odnosno o direktivama kojima se uređuje radno vrijeme, uvjeti rada, te sudjelovanje radnika u upravljanju, slobodi kretanja radnika i slobodi pružanja usluga.Nadalje, osim usklađivanja s pravnom stečevinom izvršeno je i horizontalno usklađivanje radno pravnih instituta s pozitivnim zakonodavstvom u području mirovinskog osiguranja, zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i roditeljskih prava.
Također, naglašeno je da su socijalni partneri sudjelovali u izradi ovoga Prijedloga zakona na kojem se radilo gotovo 15 mjeseci, nadalje da su se socijalni partneri usuglasili u većem dijelu predloženih izmjena i dopuna.
Otvorena interesna pitanja, kao što je „ugovor o radu na određeno vrijeme“ zahtjevat će znatno šire izmjene Zakona o radu o kojima će socijalni partneri trebati postići interesnu ravnotežu između konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva s jedne strane, i zaštite prava radnika s druge strane.
U sveobuhvatnoj raspravi koja je uslijedila iznijete su slijedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi na Konačni prijedlog zakona:
- iznijeto je mišljenje da je ovo prva izmjena Zakona o radu u zadnjih gotovo dvadesetak godina s kojom se ne umanjuju prava radnika, već naprotiv povećana je pravna zaštita, (primjerice: tjedno redovno puno radno vrijeme uključujući i prekovremeni rad ne može biti duže od 48 sati, što je smanjenje za 2 sata tjedno u odnosu na važeći Zakon, nadalje, najkraće trajanje godišnjeg odmora produženo je s dosadašnjih 18 radnih dana na četiri tjedna, i dr.),
- najveći prijepor izazvala je odredba članka 10. kojom je uređen institut „rada na određeno vrijeme“. Po mišljenju predstavnika sindikata potrebno je ograničiti poslodavce u sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme s brojem sklopljenih uzastopnih ugovora ( na 4), te skraćivanjem vremenskog razdoblja zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme sa 3 godine na 2 godine. Naime, iako je po Zakonu o radu sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme pravilo, a sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme iznimka, po mišljenju dijela članova Odbora većina poslodavaca zlorabi institut rada na određeno vrijeme,pa tako sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme postaje pravilo, a ne iznimka.
- Većina članova Odbora suglasna je s obrazloženjem predstavnice predlagatelja da je predloženo rješenje ugovora o radu na određeno vrijeme u potpunosti usklađeno s pravnom stečevinom Europske unije,a na socijalnim partnerima je da rješavaju i usuglašavaju sva otvorena interesna pitanja, kao što su: ugovor o radu na određeno vrijeme, dokup mirovine i pravilnici o radu, i dr. Zato je Vlada Republike Hrvatske odredila rok od 60 dana u kojem će tripartitna radna skupina razmotriti sva interesna pitanja socijalnih partnera, te će se nakon toga pristupiti cjelovitim izmjenama i dopunama Zakona o radu. Dogovor socijalnih partnera je da se izmjene i dopune Zakona o radu izvrše u dvije etape (1. dio odnosi se na usklađivanje radnog zakonodavstva s direktivama EU kako bi se zatvorilo pregovaračko poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, dok bi se u 2. dijelu u duhu socijalnog dijaloga rješavala sva interesna pitanja).
- U raspravi je iznijet prijedlog da se o Zakonu provede rasprava u prvom čitanju, a ne po hitnom postupku, međutim Odbor nije podržao takav prijedlog (1 glas „za“i 7 glasova „protiv“).
- Na prijedlog predsjednika Odbora,Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“i 1 glas“protiv“)odlučio da se o naprijed navedenim amandmanima Odbor ne izjašnjava, budući da će uslijediti dodatni pregovori socijalnih partnera, sve do početka rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o radu na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o radu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.
Predsjednik Odbora
Boris Kunst