Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici (tematskoj) održanoj 21.rujna 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.srpnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju ministar gospodarstva, rada i poduzetništva obrazložio je osnovne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, a koje se odnose na: postupno izjednačavanje dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu – sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, potom izmjene polaznog faktora za prijevremenu mirovinu na način da se dosadašnje umanjenje od 0,15% po mjesecu ranijeg umirovljenja mijenja na iznos od 0,34%, tj. umjesto dosadašnjeg umanjenja od 9% za pet godina ranijeg umirovljenjana, predlaže se umanjenje za 20,4%.
Nadalje, predlaže se u jednakom postotku i povećanje mirovine za one osiguranike koji će raditi dulje, odnosno nakon navršenih 65 godina života.
U sveobuhvatnoj raspravi iznijete su slijedeće primjedbe i prijedlozi:
- Sadašnji sustav je neodrživ, omjer aktivnih osiguranika i umirovljenika je 1,29:1,
- U mirovinskom sustavu se u zadnjih desetak godina višestruko povećao broj prijevremenih starosnih mirovina,
- Nadalje gotovo 25% umirovljenika su korisnici invalidskih mirovina,
- U raspravi je više puta naglašeno da predloženo smanjivanje prijevremene mirovine nije penaliziranje, već nužno usklađivanje jer oni koji idu 5 godina ranije u mirovinu znači i da će 5 godina dulje primati mirovinu.
U raspravi su iznijeta oprečna stajališta u pogledu postupnog izjednačavanja dobi za žene i muškarce za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Naime, dio članova Odbora smatra da predloženo vrijeme od 10 godina treba produljiti na 20 godina budući da žene u Republici Hrvatskoj još uvijek ne ostvaruju punu jednakost, odnosno ravnopravnost, a niti društvo nije osiguralo u dovoljnoj mjeri prateće servise, (primjerice:nedovoljan je broj vrtića, domova za starije i nemoćne, itd.).
Nadalje, dio članova Odbora smatra da je ovaj Zakon od iznimne važnosti, te je nužno otvoriti javnu raspravu, uključiti sve zainteresirane strane, sagledati sve aspekte sustava,te kroz redovitu proceduru, odnosno u dva čitanja izvršiti Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju, te predložiti njegovo stupanje na snagu od 01.01.2011.
Pritom je naglašeno da bi radni staž i uplate po osnovi mirovinskog osiguranja trebali biti prevladvajući faktor za određivanje izračuna visine mirovine.
Istaknuto je da je nužno vrednovati mirovinski staž, jer prosječan mirovinski staž je kod prijevremenih starosnih mirovina duži nego kod starosnih mirovina. Nadalje, povećanje broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina u velikom dijelu uzrokovano je stanjem na tržištu rada, budući da se veliki broj poslodavaca rješavo višaka zaposlenih.
Iznijeto je mišljenje da je će predloženo smanjenje prijevremene starosne mirovine generirati povećanje invalidskih mirovina.
Dio članova Odbora smatra da se trebaju preispitati mirovine stečene pod posebnim uvjetima, tzv. povlaštene mirovine,pri čemu bi se Odluka Ustavnog Suda trebala primijeniti i na zastupnice u Hrvatskom Saboru pri ostvarivanju prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu.
Članovi Odbora suglasni su da bez promjene odnosa između broja zaposlenih i broja umirovljenika nije moguće osigurati povolniji položaj umirovljenika.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ”6 za” i ”1 protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Borisa Kunsta.
PREDSJEDNIK ODBORA
Boris Kunst