9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj 12. svibnja 2020. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2020. godini planirani na razini od 122 milijarde kuna i smanjuju se za 23,2 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan, pri čemu je smanjenje poreznih prihoda za 18,1 milijardu kuna te smanjenje doprinosa za 3,8 milijardi kuna.
Ukupni rashodi izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu zadržavaju se na istoj razini od 147,3 milijarde kuna, međutim izvršene su nužne preraspodjele unutar proračunskih stavki. 
Kako je postalo nedvojbeno da pandemija koronavirusa vrlo negativno utječe na gospodarsku aktivnost, Vlada Republike Hrvatske donijela je dva sveobuhvatna i ciljana paketa gospodarskih mjera. Njihov cilj je prvenstveno pomoći privatnom sektoru kao nositelju gospodarske aktivnosti da što uspješnije prebrodi krizu kroz očuvanje radnih mjesta, isplatu plaća, odnosno rješavanje problema nelikvidnosti onima čija je poslovna aktivnost smanjena. Također se želi očuvati dohodak najranjivijih skupina stanovništva te postaviti temelje za brzi gospodarski oporavak. U tom kontekstu, donesene su horizontalne mjere namijenjene pomoći gospodarstvu i stanovništvu, kao i niz mjera usmjerenih na ublažavanje negativnih posljedica u pojedinačnim sektorima koje imaju učinke kako s prihodne, tako i s rashodne strane proračuna.

Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izložio je predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva. Tekući financijski plan za 2020. godinu iznosi ukupno 8.665.711.113 kn (u limitu 6.068.886.263 kn), a nakon rebalansa 7.854.318.534 kn (u limitu 5.987.645.609 kn). Ukupno smanjenje tekućeg financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2020. godinu, nakon rebalansa, iznosi 811.392.579 kuna. Plan  u limitu je nakon rebalansa manji za 81.240.654 kuna.

Izmjene i dopune Financijskog plana izložili su predstavnici izvanproračunskih korisnika iz djelokruga rada Odbora: Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste,  Autoceste Rijeka – Zagreb, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura. Smanjenje prihoda bilježi se najveći, dijelom zbog pada gospodarske aktivnosti uzrokovane pojavom koronavirusa  i to prihodi od naplate cestarine, naknade iz goriva, prijevoza putnika te prihodi od prodaje roba i usluga. Također je planirano smanjenje rashoda s tim da se planirani investicijski projekti nastavljaju, ali u kontekstu promjene dinamike realizacije planiranih projekata.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu  i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka – Zagreb za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj 12. svibnja 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 946, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da pandemija koronavirusa i mjere za obuzdavanje njenog širenja predstavljaju značajan teret za hrvatsko gospodarstvo i stanje javnih financija. Usporavanje gospodarskih aktivnosti uslijed provedbe mjera za obuzdavanje njenog širenja dovest će, s jedne strane, do snažnog pada javnih prihoda, a s druge strane potrebna su znatna dodatna sredstva za provedbu mjera i aktivnosti za borbu protiv epidemije koronavirusa, za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije, kao i za podršku gospodarskom oporavku nakon epidemije. Sve će to dovesti do velikog porasta proračunskog manjka i javnog duga.

Kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, ovim se Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe. Mijenja se iznos zaduživanja na  inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2020. godinu te iznos sredstava koji se osigurava za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2020.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora jednoglasno (8 glasova „za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj 12. svibnja 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 820, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je izložio razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Tako je u tekstu Konačnog prijedloga zakona promijenjen dio kojim se propisuje da društvo Hrvatske ceste d.o.o. obavlja stručno-tehničke poslove izrade informatičkog sustava NPT-a, poslove prikupljanja, obrade i ažuriranja podataka te se mijenjaju i članci koji su u korelaciji s tom odredbom. Također je tekst Konačnog prijedloga zakona dorađen u nomotehničkom i pravnom smislu te je promijenjen datum stupanja na snagu zakona.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora jednoglasno (8 glasova „za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PRUŽANJU INFORMACIJA O MULTIMODALNIM PUTOVANJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj 12. svibnja 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 819, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. svibnja 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je izložio razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Tako Konačni prijedlog zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, osim što je dorađen u pravnom i nomotehničkom smislu, bolje definira pojam mobilnih radnika u prekograničnom prometu, ispravljen je rok stupanja na snagu zakona te je skraćen rok donošenja podzakonskih akata.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora jednoglasno (8 glasova „za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O SIGURNOSTI I INTEROPERABILNOSTI ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj 12. svibnja 2020. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom registru brodova, drugo čitanje, P.Z.E. br. 796, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Konačnim prijedlogom zakona usklađuju odredbe s posljednjim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koji je pored Hrvatskog registra brodova omogućio sudjelovanje u obavljanju statutarne certifikacije i baždarenja pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti i drugim priznatim organizacijama. Osim navedenog izmjene su nužne i u dijelu propisivanja sastava članova  upravnog vijeća Hrvatskog registra brodova. Izmjene u sastavu upravnog vijeća omogućit će da u upravljanju radom ove Ustanove sudjeluju samo reprezentativni predstavnici korisnika usluga Hrvatskog registra brodova i stručnjaci iz područja koja su neposredno vezana uz rad HRB-a, ali na način da ni jedna od zainteresiranih skupina ne čini većinu u upravnom vijeću kako bi se osigurala istinska neovisnost i transparentnost u upravljanju radom Hrvatskog registra brodova. 
Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona su nomotehničke prirode i vezane su uz navođenje akata Europske unije čija provedba se osigurava Zakonom o Hrvatskom registru brodova.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora jednoglasno (8 glasova „za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O HRVATSKOM REGISTRU BRODOVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora je na 53. (elektroničkoj) sjednici održanoj 3. travnja 2020. godine, razmotrio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 901, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. travnja 2020. godine.
 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se dopuniti Zakon o sigurnosti prometa na cestama na način da se vozačima u situaciji nastaloj zbog epidemije bolesti COVID-19 omogući korištenje ranije izdane vozačke dozvole, koja bi se smatrala valjanom do prestanka epidemije, odnosno zahtjev za produljenje vozačke dozvole trebaju podnijeti najkasnije 30 dana od dana prestanka epidemije.

Isto tako, predlaže se omogućiti građanima da pojedine radnje koje su dužni učiniti u određenom roku, kao što su preuzimanje izrađene vozačke dozvole, obavljanje izvanrednog nadzornog pregleda i dr., a čiji krajnji rok poduzimanja je bio počevši od 11. ožujka 2020. ili će biti za vrijeme trajanja epidemije, da to učine najkasnije u roku 30 dana od dana prestanka epidemije.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić, v.r.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora je na 52. (elektroničkoj) sjednici održanoj 24. ožujka 2020. godine, razmotrio  Prijedlog zakona o dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 881, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2020. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Prijedlogom zakona dopunjuje se Zakon o elektroničkim komunikacijama odredbom kojom bi se iznimno dopustila obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka u cilju zaštite nacionalne ili javne sigurnosti, i to u precizno i jasno određenim slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, sve u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi. U ovom slučaju ministar nadležan za zdravstvo ovlašten je uputiti zahtjev operatorima javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koji su obvezni osigurati podatke o lokaciji bez prometnih podataka za obradu. Na tu obradu podataka odgovarajuće se primjenjuju posebni propisi o zaštiti osobnih podataka. 

Donošenje ovoga Zakona dio je mjera kojima se nastoji omogućiti žurno i adekvatno postupanje nadležnih tijela u novonastalim posebnim okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-1 i potrebe da se korištenjem navedenih podataka zaštite od neposredne ugroze životi i zdravlje ljudi.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (10 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić, v.r.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 5. ožujka 2020. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z. br. 817, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika GLAS-a aktom od 13. prosinca 2019. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/19-12/89, Urbroj: 50301-29/23-20-5) od 23. siječnja 2020. godine.

Predstavnica predlagatelja uvodno je kazala da iako je Hrvatska nedavno donijela izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, njima se nije regulirala i vožnja električnim romobilom. Tako za vožnju ovog romobila nije potrebno imati vozačku dozvolu, kacigu niti reflektirajući prsluk, iako im brzina može doseći i 40 km na sat. S obzirom na  činjenicu da se električni romobili voze bez ograničenja po pločnicima, biciklističkim stazama, čak i autocestama dovode u opasnost druge sudionike u prometu te su u cilju sigurnosti prometa na cestama predložene dopune Zakona. Istaknula je da su neke europske države zakonski regulirale vožnju električnim romobilom, a važno je da i Hrvatska to definira. U prvom redu potrebno je uvesti barem osnovna pravila (ograničenje brzine, tehničke uvjete, dobnu granicu za upravljanje) kako bi se regulirao odnos svih sudionika u prometu. Naglasila je da vožnja električnim romobilom ima pozitivan efekt za promet jer promiče ekološka vozila.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih Vlada predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog ovog zakona. Smatra da predložena rješenja korištenja električnih romobila odnosno njihovog sudjelovanja u cestovnom prometu nisu uređena na odgovarajući način te pojedine predložene odredbe nisu usklađene s odredbama Zakona o  sigurnosti prometa na cestama te je u pripremi izrada cjelovitog rješenja ove problematike.  
U raspravi članovi Odbora podržali su intenciju predlagatelja, ali je većina suglasna da se ne prihvati Prijedlog ovog zakona iz razloga utvrđenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Tijekom rasprave predloženo je da se u radnu skupinu za izradu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama uključe predstavnici Udruge vozača električnih romobila koji mogu dati sugestije kako regulirati ovo područje, a i sami zahtijevaju izmjene postojećeg zakonodavnog okvira. Također je raspravljano o problemu osiguranja i naknade štete te o drugim pitanjima vezanim za ova vozila, a između ostalog, odnose se na njihovu zvučnu neprepoznatljivost. Posebno je istaknuta potreba zaštite svih sudionika u prometu odnosno i vozača i pješaka.

Članovi Odbora zaključno potiču resorno ministarstvo da u suradnji sa stručnjacima iz područja prometnih znanosti i medicine, razmotri europsku regulativu u području korištenja i sudjelovanja u prometu električnih romobila i drugih električnih vozila te žurno predloži cjelovita rješenja koja će potom biti odgovarajuće razrađena Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Isto tako ističu važnost reguliranja ove problematike prije nadolazeće turističke sezone.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ”za” i  4 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z. br. 817

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 5. ožujka 2020. godine, raspravio je Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje Jadranskom autocestom (Istarski ipsilon), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 27. veljače 2020. godine, KLASA: 022-03/19-12/94; URBROJ: 50301-27/20-20-5.

Predstavnik predlagatelja uvodno je izvijestio prisutne o postupcima i zaključcima provedene revizije učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje Jadranskom autocestom od 1995. do 2018. godine. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica Državni ured za reviziju ocjenjuje da je provedba ugovora učinkovita, pri čemu su potrebna određena poboljšanja. Slijedom toga dane su određene preporuke. Također je istaknuto da autocesta nije izgrađena u cijelosti te se na 48 km ceste promet odvija dvosmjerno (izgrađen jedan kolnik), a otplata kredita se i nadalje najvećim dijelom obavlja iz financijskog doprinosa koji u posljednjih deset godina čini 57 posto izvora financiranja Koncesionara.

Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojem predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno Izvješće. Istaknuo je da je vezano za dobivene preporuke Državnom uredu za reviziju resorno ministarstvo dostavilo Plan provedbe naloga i preporuka i izvještavanje o provedbi.

Tijekom rasprave članovi Odbora posebno su se osvrnuli na činjenicu da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ne posjeduje dokumentaciju na temelju koje je dodijeljena koncesija za izgradnju i upravljanje Istarskog ipsilona. U svom očitovanju resorno ministarstvo je dalo objašnjenje da nije sudjelovalo u postupcima koji su prethodili zaključenju Ugovora o koncesiji jer su to provodila druga državna tijela u skladu sa svojim tadašnjim nadležnostima.

Nastavno u raspravi pohvaljeno je predmetno Izvješće kao i dosadašnji rad Državnog ureda za reviziju. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje Jadranskom autocestom (Istarski ipsilon)

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 5. ožujka 2020. godine, raspravio je Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 27. veljače 2020. godine, KLASA: 022-03/19-12/95; URBROJ: 50301-27/25-20-5.

Predstavnik predlagatelja uvodno je izvijestio prisutne o postupcima i zaključcima obavljene revizije učinkovitosti provedbe Ugovora o koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od 2004. do 2018. godine. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica Državni ured za reviziju ocjenjuje da je provedba Ugovora učinkovita, pri čemu su potrebna određena poboljšanja. Slijedom toga dane su  preporuke da se prida pažnja pripremnim radnjama za dodjelu koncesije, prije svega, izradi studije opravdanosti dodjele koncesije ili analizi dodjele koncesije i procjeni vrijednosti koncesije u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje područje koncesija, tako da se prethodno utvrde rizici projekta, podjela rizika, način financiranja projekta, ukupne obveze Republike Hrvatske, odnosno financijski učinci na državni proračun Republike Hrvatske te drugi učinci izgradnje poput ekoloških i gospodarskih. Također je dana preporuke da se prida više pozornosti pripremi projekata kako se bitne odrednice provedbe ugovora, odnosno projekta ne bi mijenjale.

Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno Izvješće. Istaknuo je da je vezano za dobivene preporuke Državnom uredu za reviziju resorno ministarstvo dostavilo Plan provedbe naloga i preporuka i izvještavanje o provedbi.

U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na činjenicu da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ne posjeduje dokumentaciju na temelju koje je donesena koncesija, da je Republika Hrvatska preuzela rizik pada prometa na autocesti, da se značajan dio projekta financira iz državnih subvencija te da je autocesta izgrađena po cijenama za koje nema usporedbe s tržišnim.

Članovi Odbora smatraju da će provedba naloga i preporuka koje je dao Državni ured za reviziju pridonijeti otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, čime će se utjecati na povećanje učinkovitosti provedbe Ugovora i dodjele budućih koncesija.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 17. siječnja 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 819, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. prosinca 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je cilj predloženog Zakona potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i to s četvrtim željezničkim paketom. Ovim prijedlogom zakona određuje se da Agencija Europske unije za željeznice izdaje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti željezničkim prijevoznicima koji obavljaju svoju djelatnost na području više država članica Europske unije kao i odobrenja za željeznička vozila. Također se ovim Prijedlogom zakona uređuju nadležnosti i obaveze Agencije za sigurnost željezničkog prometa kao nacionalnog tijela za sigurnost.

Nadalje se utvrđuju uvjeti za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjeti za strojovođe i ostale izvršne radnike, postupanje tijela za istraživanje nesreća, utvrđuje postupak istraživanja željezničkih nesreća i incidenata i obvezatnost provođenja istraživanja ozbiljnih nesreća u željezničkom sustavu, utvrđuju se uvjeti za odvijanje i upravljanje željezničkim prometom na siguran način te su propisane prekršajne odredbe.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

    Prihvaća se Prijedlog zakona o sigurnosti i
    interoperabilnosti željezničkog sustava.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                                       Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 17. siječnja 2020. godine, raspravio je Prijedlog zakona o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 820, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. prosinca 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je cilj predloženog  Zakona uspostava pravnog okvira za provedbu Uredbe (EU) 2017/1926. Uređuje se uspostava Nacionalne pristupne točke (NPT) koja predstavlja jedinstveni informacijski i komunikacijski sustav za korisnike o statičnim podatcima o putovanjima i prometu te povijesnim podatcima o prometu za različite načine prijevoza, uključujući ažuriranje podataka, a koje pružaju tijela nadležna za promet, prijevoznici, upravitelji infrastrukture ili pružatelji usluga prijevoza na zahtjev na području RH. Specifikacije navedene u Uredbi odnose se na sve vrste prijevoza u EU.
 

Predloženim zakonom određuje se da Republika Hrvatska objedini postojeće javne i privatne pristupne točke u jednu, kojom bi se omogućio pristup svim vrstama relevantnih raspoloživih podataka koji su obuhvaćeni područjem primjene predmetnih specifikacija.

U raspravi je rečeno da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zaduženo za uspostavu NPT-a te da će postojeći informacijski i komunikacijski sustavi koji prikupljaju podatke o pojedinim vrstama prijevoza i to: "Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav" (CIMIS), "Riječni informacijski servisi" (RIS) i "CROCODILE 2 CROATIA projekt" biti priključeni Nacionalnoj pristupnoj točci. Također Vlada Republike Hrvatske može posebnom odlukom povjeriti obavljanje stručnotehničkih poslova izrade informatičkog sustava NPT-a, poslove prikupljanja, obrade i ažuriranja podataka pravnoj osobi s javnim ovlastima.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o pružanju 
    informacija o multimodalnim putovanjima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                                         Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 29. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom registru brodova, prvo čitanje, P.Z.E. br. 796, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši usklađenje s posljednjim izmjenama Pomorskog zakonika, vezano za zajednička pravila i norme za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te se omogućuje da poslove statutarne certifikacije i baždarenja određenih pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u međunarodnoj plovidbi, osim Hrvatskog registra brodova obavljaju i druge priznate organizacije, dok će iste za brodice provoditi nadležne lučke kapetanije. Za brodove i jahte u nacionalnoj plovidbi, jahte duljine trupa manje od 24 metra u međunarodnoj plovidbi, kao i hrvatske plutajuće i nepomične odobalne objekte, nadležnost je zadržao isključivo Hrvatski registar brodova.

Osim navedenoga, ovim se Prijedlogom zakona propisuju izmjene u sastavu upravnog vijeća Hrvatskog registra brodova, odnosno omogućit će da u upravljanju njihovim radom sudjeluju samo reprezentativni predstavnici korisnika usluga Hrvatskog registra brodova i stručnjaci s područja koja su neposredno vezana uz rad istoga, ali tako da niti jedna od zainteresiranih skupina ne čini većinu u upravnom vijeću kako bi se osigurala istinska neovisnost i transparentnost u upravljanju radom Hrvatskog registra brodova.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom registru brodova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 29. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 801, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. studenoga 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje prestanak važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, budući da će stupanjem na snagu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja biti preuzete sve odredbe ovog Zakona. 

Također je istaknuto da s obzirom na specifičnosti područja zaštite zraka, klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja te uređenost zakonodavstva Europske unije koje brojnim direktivama, uredbama i odlukama jasno razgraničuje zaštitu zraka od klimatskih promjena i zaštitu ozonskog sloja bilo je potrebno izmijeniti postojeći zakonodavni okvir odvajanjem tih dviju tematskih cjelina. Stoga se pristupilo donošenju posebnog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora  jednoglasno (8 glasova „za“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2015/757 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 29. TRAVNJA 2015. O PRAĆENJU EMISIJA UGLJIKOVA DIOKSIDA IZ POMORSKOG PROMETA, IZVJEŠĆIVANJU O NJIMA I NJIHOVOJ VERIFIKACIJI TE O IZMJENI DIREKTIVE 2009/16/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kn, odnosno za 1,2 posto te iznose 137,7 milijardi kn, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kn, odnosno sa 140,3 milijarde kn na 139 milijardi kn. Manjak državnog proračuna za 2019. godinu planiran je u iznosu od 1,3 milijarde kn ili 0,3% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje u odnosu na prvotno planirani iznos od 2,9 milijardi kn ili 0,7 postotnih bodova BDP-a.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva. Tekući financijski plan za 2019. godinu iznosio je ukupno 8.149.041.922 kn, a nakon rebalansa iznosi 8.027.263.742 kn, odnosno smanjen je za 121.778.180 kn. Smanjenje plana dijelom se odnosi na isplaćen predujam od 590 milijuna kuna za potrebe provedbe projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom (Pelješki most i pristupne ceste). Razlog povrata dijela predujma je trenutna dinamika radova te kašnjenje u postupcima nabave.

Plan u limitu je, nakon rebalansa, manji za 22.500.000 kn (s 6.093.283.307 kn na 6.070.783.307 kn), a preraspodijeljeno je 109.409.821 kn. Najveća smanjenja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima: Predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom; Gradnja i tehničko održavanje plovnih putova unutarnjih voda; Potpora trgovačkim društvima u javnom sektoru u pripremi i provedbi projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova; Unapređenje strukturnih reformi željeznice te Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost.

Najveća povećanja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima: Potpora županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta; Izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku (LU Split i LU Ploče za plaćanje obveza); Poticanje željezničkog putničkog prijevoza te Poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija.

Raspravljano je o prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2019. godinu izvanproračunskog korisnika Hrvatske ceste. Ukupni planirani prihodi iznose 2.560,57 milijuna kn, što predstavlja smanjenje od 14,34 % u odnosu na originalni plan. Najveći dio smanjenja odnosi se na projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, projekt Čvor Škurinje–Luka Rijeka i projekt Obilaznice Petrijevaca. Rashodi poslovanja u prijedlogu Izmjene plana povećani su za 151,65 milijuna kuna u odnosu na originalni plan, dok su materijalni rashodi povećani za 57,82 milijuna kn i to u najvećoj mjeri zbog povećanja planiranih rashoda za redovito i izvanredno održavanje.

Posebno je raspravljano o dugotrajnom problemu financiranja Županijskih uprava za ceste. Iako je u odnosu na originalni plan, sufinanciranje ŽUC-eva u Izmjeni i dopuni Financijskog plana Hrvatskih cesta povećano za 85 milijuna kn te s pozicije resornog Ministarstva još dodatno izdvojeno 33 milijuna kuna (ukupno 143 milijuna) članovi Odbora smatraju da osigurana sredstva nisu dostatna za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta. Isto tako, smatraju da se dobivanjem sredstava na koncu godine ne mogu isplanirati i realizirati projekti koji za cilj imaju poboljšanje stanja mreže županijskih i lokalnih cesta čime se ugrožava sigurnost prometa. Zahtijevaju da se žurno predlože izmjene i dopune Zakona o cestama kako bi se riješio način financiranja ŽUC-eva, na što su dobili i obećanje iz resornog Ministarstva da se intenzivno radi na modelu rješenja ovog problema.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU

te sljedećih odluka:
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, 
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 790, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvijestila je da se ovim Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe, mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se iznos jamstvene zalihe te godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2019. godinu.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekciju planova za 2021. i 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna dok ukupno planirani rashodi iznose 147,3 milijarde kuna. U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2020. godini projicira se na razini od 0,5% BDP-a. 

Odbor se posebno osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 065 Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva. Prijedlog financijskog plana za 2020. iznosi ukupno 8.970.739.015 kn, što je povećanje u odnosu na tekući plan za 2019. za 10%, a u odnosu na plan 2019. nakon rebalansa, za 11,75%. Projekcija za 2021. iznosi 9.280.058.202 kn, a za 2022. iznosi 9.541.513.217 kn.

Prijedlog plana za 2020. u limitu iznosi 6.373.914.165 kn što je povećanje u odnosu na tekući plan za 2019. za 4,6%, a u odnosu na plan 2019. nakon rebalansa 4,99%. 

Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2020. godinu više od 60% odnosi se na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture te za pripremu i provedbu EU projekata. Preostalim planiranim će se financirati rashodi obavljanja redovitih djelatnosti Ministarstva te Agencije za obalni linijski pomorski promet, Agencije za sigurnost željezničkog prometa, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatskog hidrografskog instituta i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. 

U raspravi je naglašeno da Hrvatski sabor po prvi puta daje suglasnost na financijske planove društava Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. koji od 1. siječnja 2020. godine postaju izvanproračunski korisnici. Ova četiri trgovačka društva imaju značajan utjecaj na fiskalni saldo općeg proračuna i javni dug. Navedena društva su, uz Hrvatske ceste d.o.o., izložila financijske planove za sljedeće trogodišnje razdoblje.

Kao i prilikom rasprave o rebalansu Državnog proračuna izraženo je nezadovoljstvo neriješenim pitanjem financiranja županijskih uprava za ceste te činjenicom da u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. i projekcija za 2021. i 2022. nisu osigurana sredstva za njihov rad jer prihodi iz registracije vozila nisu nikako dostatna. Također je rečeno da se dobivanjem sredstava na kraju godine ne mogu isplanirati i realizirati projekti koji za cilj imaju poboljšanje stanja mreže županijskih i lokalnih cesta čime se ugrožava sigurnost prometa. Zahtijevaju da se žurno predlože izmjene i dopune Zakona o cestama kako bi se riješio način financiranja ŽUC-eva, na što su dobili i obećanje iz resornog Ministarstva da se intenzivno radi na modelu rješenja ovog problema.

Tijekom rasprave ukazano je na nesrazmjer ulaganja u cestovne projekte na području Splitsko-dalmatinske županije u odnosu neke druge hrvatske županije. Posebno se to odnosi na rješenje problema prometnih gužvi na splitskom području, odnosno realizaciju projekta splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš. Istaknut je problem izgradnje rotora na Širini i ulaza u Stobreč. 

U raspravi je postavljen upit o realizaciji mosta na Odri, nastavku izgradnje autoceste Zagreb – Sisak posebno dionica Lekenik- Sisak te rekonstrukciji ceste prema Hrvatskoj Kostajnici i realizaciji drugih projekata na području Sisačko-moslavačke županije.

Također je raspravljano o realizaciji projekata u Brodsko-posavskoj županiji. Skrenuta je pozornost na problem prometovanja kroz Slavonski Brod, posebice na dinamiku realizacije projekta “Istočna vezna cesta” i produženje Svačićeve ulice. Jedna od slabijih točaka brodskog prometa je i povezivanje Đure Đakovića s autocestom i granicom. Realizacija ovih projekata ne ide potrebnom dinamikom jer su neki projekti započeti već prije 30 godine, odnosno izgradnjom autoceste. Spomenut je i problem gradnje zidova zaštite od buke na području Slavonskog Broda. Najavljeno je završenje mosta Svilaj, koji ide preko rijeke Save kojeg na paneuropskom cestovnom koridoru Vc grade Hrvatska i BiH, ali je istaknut problem carinjena od strane Bosne i Hercegovine.

Također je raspravljano o važnosti povezivanju hrvatskih luka u željezničku mrežu te projektima i ulozi HŽ Infrastrukture. Nadalje je rečeno da su željeznički kolodvori i stajališta zapušteni te pozdravljaju najavljenu modernizaciju 80 željezničko-cestovnih prijelaza.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”) je odlučio predložiti Hrvatskom donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2021. I 2022. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu  i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka – Zagreb za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu,
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcije plana za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 791, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dala je predstavnica predlagatelja, koja je kazala da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu,  opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom,  poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 31. listopada 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 773, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim  zakonom dodatno   uređuju  odredbe  vezane uz povlašteni  prijevoz putnika i vozila, posebice prijevoz osoba s invaliditetom, djece s poteškoćama u razvoju i njihove pratnje. Također se podrobnije uređuju odredbe o nadoknadi financijskih sredstava za besplatni  prijevoz. Ovim Prijedlogom zakona omogućuje se davanje ovlasti Agenciji za obalni linijski pomorski promet za obavljanje kontrole korištenja otočnih iskaznica.

Nadalje se uređuje mogućnost raspisivanja javnog natječaja za obavljanje javnog prijevoza na državnoj liniji od općeg gospodarskog interesa zajedno s namjenski građenim brodom u vlasništvu Agencije za obalni linijski pomorski promet, odnosno gradnja broda uz financijsku potporu sredstava Europske unije koji brod bi se zajedno s linijom od općeg gospodarskog interesa dodjeljivao javnim natječajem.

Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo predloženim proširenjem prava na  besplatan, odnosno povlašten pomorski prijevoz, socijalnim kategorijama društva koje nisu bile obuhvaćene važećim Zakonom. Rečeno je da je dobro rješenje da ovo pravo mogu ostvariti sve osobe s invaliditetom i djeca s poteškoćama u razvoju, dakle ne samo oni koji imaju prebivalište na otoku. Sukladno tome najavljeno je usklađenje odredbi Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanju prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora  je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 31. listopada 2019. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o cestama, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a aktom od 13. ožujka 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
    
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/19-12/10, Urbroj: 50301-27/25-19-9) od 24. listopada 2019. godine.

Predstavnik predlagatelja uvodno je kazao da je važećim Zakonom propisano da pravo na oslobođenje od plaćanja cestarine imaju osobe s određenim stupnjem invaliditeta, ali isključivo za jedno vozilo koje se nalazi u vlasništvu osobe s invaliditetom ili ga osoba koristi na temelju ugovora o leasingu. Ovu odredbu Zakona o cestama smatra diskriminirajućom prema osobama s invaliditetom koje nisu vlasnici osobnog vozila, već za svoje potrebe, prije svega za odlazak na rehabilitaciju i liječenje koriste usluge i prijevoz roditelja, djece ili njegovatelja u čijem vlasništvu je osobni automobil. Istaknuo je da je nelogično da se oslobođenje od plaćanja cestarine povezuje s osobnim automobilom, a ne s osobom koja ima pravo na oslobođenje. Stoga predlaže da se izmijeni članak 88. stavak 2. Zakona o cestama kako bi se kriterij za oslobađanje od plaćanje cestarine prebacio s vozila na osobu koja zbog svog invaliditeta ima to pravo.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih Vlada predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog ovog zakona. 
U raspravi se većina članova Odbora suglasila s utvrđenim mišljenjem Vlade te smatraju da se za prijedloge kojima bi se proširivala prava osoba s invaliditetom koja proizlaze iz Zakona o cestama trebaju preispitati svi potrebni preduvjeti, kao i načini i kriteriji za njihovo ostvarivanje. S tim u vezi posebno su raspravljane mogućnosti rješavanja problema zlouporabe znaka pristupačnosti te potreba konsenzusa svih udruga osoba s invaliditetom putem radne skupine, kako bi se donijelo kvalitetno i pravedno rješenje za ostvarenje prava oslobođenja od plaćanja cestarine. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za” i  1 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o cestama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 640, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2019. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Konačni prijedlog zakona dorađen nomotehnički u odnosu na Prijedlog zakona. Kao što je rečeno i prilikom prvog čitanja, predloženim Zakonom dodatno se usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije vezano za zajednička pravila za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga. Uređuje se pravni okvir za djelotvornu izravnu primjenu Uredbe (EU) 2018/644. Prvenstveno se osigurava regulatorni nadzor, transparentnost cijena te se uspostavljaju određena načela u pogledu usluga prekogranične dostave paketa što će osigurati hrvatskim građanima i poduzećima iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog europskog tržišta uz djelotvorniji regulatorni nadzor. Smanjit će se neopravdane razlike u cijenama prekogranične dostave paketa, osobito u udaljenim i rijetko naseljenim područjima. Sve navedeno izravno će utjecati na nastavak trenda rasta paketnih pošiljaka i elektroničke trgovine u Republici Hrvatskoj.
Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora  jednoglasno (8 glasova „za“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POŠTANSKIM
USLUGAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 757, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2019. godine.
          
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da će se predloženim zakonom  pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje. Slijedom navedenoga, donošenjem ovoga zakona vrši se usklađenje sa Zakonom o sustavu državne uprave u cilju uspostave jedinstvenog pravnog sustava Republike Hrvatske.   
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

  Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, aktom od 12. srpnja  2019. (izmijenjeno Godišnje izvješće). 
    Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće. 
        Uvodno izlaganje dao je zamjenik predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Od 1. siječnja 2018. HAKOM je uključen u Državni proračun Republike Hrvatske kao proračunski korisnik te je prešao s računovodstva neprofitnih organizacija na računovodstvo proračuna. 
Ukupni ostvareni prihodi u 2018. iznosili su 99,1 milijuna kuna, a ukupni rashodi 73,5 milijuna kuna.
Tržište elektroničkih komunikacija u RH obilježio je daljnji rast podatkovnog prometa za gotovo 50 posto u godinu dana te rast prihoda i ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu. Na tržištu elektroničkih komunikacija ostvaren je ukupni prihod od oko 11,5 milijarde kuna što za 73 milijuna više nego prethodne godine. Operatori su nastavili s ulaganjem u razvoj infrastrukture, novu tehnologiju i usluge. Na tržištu je ukupno uloženo više od 2,5 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2017. pad od tri posto, ali je raslo ulaganje u mrežu i mrežnu opremu na razinu od 1,4 milijarde kuna.  Izravna ulaganja u mrežu vidljiva su u povećanju dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu, kojim je RH dostigla prosjek EU-a. Broj korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj mreži i dalje se smanjuje, dok broj korisnika svih ostalih usluga raste.
        Poštanske usluge je koncem 2018. pružalo 22 davatelja poštanskih usluga. Ukupno je ostvareno više od 1,65 milijardi kuna prihoda, što je za oko 108 milijuna više nego prethodne godine, odnosno predstavlja rast od oko sedam posto. Nastavljen je pad broja poštanskih usluga za 2,6 posto što iznosi oko 309 milijuna. Broj paketa očekivano je rastao zbog rasta usluga povezanih s e-trgovinom.
    Koncem 2018. ukupno je poslovalo osam teretnih željezničkih prijevoznika, od kojih su dva registrirana u drugim članicama Europske unije te jedan putnički željeznički prijevoznik. Ukupni prihodi HŽ Infrastrukture od željezničkih usluga su na gotovo istoj razini kao i prethodne godine te iznose oko 146 milijuna kn. 
        Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade na predmetno Izvješće u kojem predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
    Na upit člana Odbora o natječaju vezano za plan izgradnje širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, tzv. bijelim zonama, odgovoreno je da je HAKOM obavio prvi dio postupka te izdao potvrde za ukupno 72 plana razvoja. Realizacija natječaja sada je u drugoj fazi, odnosno upućeno je u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te je napomenuto da se sredstva  dodjeljuju kroz tri modula.
    Posebno je raspravljano o nemogućnosti ostvarivanja godišnje naknade za pravo puta koju operator kao vlasnik komunikacijske infrastrukture treba plaćati županijskim upravama za ceste jer je postala praksa da operatori izbjegavaju plaćanje na način da pokreću upravni spor podnošenjem tužbe Visokom upravnom sudu odmah po primitku rješenja iako pokrenuti upravni spor ne odgađa provedbu  rješenja. Time su županijske uprave za ceste onemogućene planirati prihode s ove osnove. S tim u vezi, dio članova Odbora, nezadovoljan je najavom smanjenja naknade za pravo puta jer smatraju da neće postići namjeru povećanja investicijskog potencijala operatora, odnosno njegova ulaganja u mrežnu infrastrukturu. Smatraju da nije dobro rješenje smanjiti naknade bez da se u isto vrijeme ne obveže operatore na investicije u postojeću infrastrukturu, nova ulaganja uz ulaganja u nekomercijalna područja. S tim u vezi odgovoreno je da će se uvođenjem 5G mreža zbog svoje zahtjevne tehnologije morati izgraditi takva mrežna infrastruktura koja će osigurati veću dostupnost širokopojasnog pristupa uz veću povezivost, brzinu i kvalitetu svih dosadašnjih usluga. 
    U raspravi je također istaknut veliki problem nemogućnosti uvođenja fiksnog telefonskog priključka putem nepokretne elektroničke komunikacijske mreže brojnim korisnicima na području Republike Hrvatske zbog toga što operatori radije nude ovu uslugu u okviru tzv. BOX paketa, a oni nemaju odgovarajuću kvalitetu. Također je istaknuto da je postojeća širokopojasna infrastruktura u neadekvatnom stanju te su potrebna daleko veća ulaganja te je zatraženo da HAKOM u okviru svojih ovlasti djeluje na operatore da više ulaže u pristupnu elektroničku infrastrukturu u nepokretnoj mreži, a također u mreže sljedeće generacije (5G).
    Također je raspravljano o današnjoj ulozi ureda Hrvatske pošte, njihovom radnom vremenu te dostavi malih paketa na kućnu adresu.  
    I na kraju rečeno je da Izvješće o radu HAKOM-a za 2018. sadrži sve propisane podatke koji se odnose na tržište elektroničkih, poštanskih i željezničkih usluga te je samo Izvješće pregledno i sveobuhvatno i urađeno sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama.
     Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2018. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 62. sjednici održanoj 2. listopada 2019. godine, zajedno s Odborom za pomorstvo, promet i infrastrukturu (45. sjednica), razmotrio je podnesene amandmane na Prijedlog odluke o proglašenju 21. listopada – ”Nacionalnim danom bez mobitela u prometu”.

Odbori su utvrdili da je amandmane podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost se izjasnio o podnesenim amandmanima kako slijedi:
1.    Amandman Vlade Republike Hrvatske na naziv Prijedloga odluke jednoglasno je
prihvaćen (7 glasova ”za”)
2.    Amandman Vlade Republike Hrvatske na točku 1. jednoglasno je prihvaćen 
(7 glasova ”za”).

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu se izjasnio o podnesenim amandmanima kako slijedi:
1.    Amandman Vlade Republike Hrvatske na naziv Prijedloga odluke jednoglasno je prihvaćen (8 glasova ”za”)
2.    Amandman Vlade Republike Hrvatske na točku 1. jednoglasno je prihvaćen 
(8 glasova ”za”).

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora određeni su Ranko Ostojić, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Pero Ćosić, predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. 

PREDSJEDNIK ODBORA ZA                                                                       PREDSJEDNIK ODBORA
POMORSTVO, PROMET I                                                                           ZA UNUTARNJU POLITIKU I
INFRASTRUKTURU                                                                                     NACIONALNU SIGURNOST

Pero Ćosić                                                                                                    Ranko Ostojić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 25. rujna 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 729, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da s obzirom na to da je stupio na snagu Zakon o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) kojim se ukidaju uredi državne uprave u županijama, predloženim zakonom se mijenja nadležnost ureda državne uprave u županijama.  Donošenjem predloženog zakona otklonit će se postojeća nelogičnost i fragmentiranost sustava i time osigurati učinkovitije obavljanje poslova državne uprave.
   
U raspravi je većina članova podržala reformske mjere decentralizacije i racionalizacije kojima se prenose veće ovlasti županijama te ih smatraju mjerama za jačanje županija. S tim u vezi, dio članova Odbora izrazio je zabrinutost osiguranim sredstava za pokriće dodatnih troškova jer smatraju da ta sredstva ne bi trebala biti posebna stavka u državnom proračunu nego izravni prihod županija. Pri tome su se osvrnuli na dosadašnja loša iskustva kojima su se prenosile ovlasti na tijela regionalne samouprave, a nisu dugoročno bili osigurani izvori financiranja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora  je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje 

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 25. rujna 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 730, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. rujna 2019. godine.
 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se novim Zakonom o sustavu državne uprave, između ostalog, ukidaju uredi državne uprave u županijama, a važeći Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, propisuje izdavanje potvrda i objava od strane ureda državne uprave u županijama. Slijedom navedenoga, predloženim zakonom vrši se usklađivanje s novim Zakonom o sustavu državne uprave, odnosno propisuje se izdavanje potvrda i objava od strane nadležnih upravnih tijela u županiji, odnosno Gradu Zagrebu.   

U raspravi je većina članova podržala reformske mjere decentralizacije i racionalizacije kojima se prenose veće ovlasti županijama te ih smatraju mjerama za jačanje županija. S tim u vezi, dio članova Odbora izrazio je zabrinutost osiguranim sredstava za pokriće dodatnih troškova jer smatraju da ta sredstva ne bi trebala biti posebna stavka u državnom proračunu nego izravni prihod županija. Pri tome su se osvrnuli na dosadašnja loša iskustva kojima su se prenosile ovlasti na tijela regionalne samouprave, a nisu dugoročno bili osigurani izvori financiranja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora  je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje 

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POVLASTICAMA U UNUTARNJEM PUTNIČKOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 25. rujna 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 731, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da s obzirom na to da je Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, za obavljanje pojedinih poslova propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama ili upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za promet, potrebno navedene nadležnosti prenijeti na nadležna upravna tijela županije, odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na cestovni promet. Slijedom navedenoga, predloženim zakonom vrši se usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave.

U raspravi je većina članova podržala reformske mjere decentralizacije i racionalizacije kojima se prenose veće ovlasti županijama te ih smatraju mjerama za jačanje županija. S tim u vezi, dio članova Odbora izrazio je zabrinutost osiguranim sredstava za pokriće dodatnih troškova jer smatraju da ta sredstva ne bi trebala biti posebna stavka u državnom proračunu nego izravni prihod županija. Pri tome su se osvrnuli na dosadašnja loša iskustva kojima su se prenosile ovlasti na tijela regionalne samouprave, a nisu dugoročno bili osigurani izvori financiranja. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora  je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 25. rujna 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 732, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. rujna 2019. godine.
 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Predloženim zakonom vrši  usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19), u dijelu odredbi kojima se upućuje na dužnosnički položaj pomoćnika ministra. Slijedom navedenoga, predloženim zakonom propisuje se da prijedlog za sudjelovanje službenika inspekcije u obavljanju inspekcijskih i drugim poslova temeljem posebnih zakona u području cestovnog prometa i cesta na poziv inspekcijskih službi država članica Europske unije predlaže ravnatelj upravne organizacije u sastavu Ministarstva. 

U raspravi je većina članova podržala reformske mjere decentralizacije i racionalizacije kojima se prenose veće ovlasti županijama te ih smatraju mjerama za jačanje županija. S tim u vezi, dio članova Odbora izrazio je zabrinutost osiguranim sredstava za pokriće dodatnih troškova jer smatraju da ta sredstva ne bi trebala biti posebna stavka u državnom proračunu nego izravni prihod županija. Pri tome su se osvrnuli na dosadašnja loša iskustva kojima su se prenosile ovlasti na tijela regionalne samouprave, a nisu dugoročno bili osigurani izvori financiranja. 

Također je raspravljano o reformskoj mjeri depolitizacije koja se odnosi na pomoćnike ministra.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora  je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje 

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O INSPEKCIJI CESTOVNOG PROMETA I CESTA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 18. rujna 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ, drugo čitanje, P.Z.E. br. 647, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. srpnja 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom uspostavlja nacionalni okvir za provedbu navedene Uredbe kako bi se povećala sigurnost, zaštitilo zdravlje ljudi i morski okoliš tijekom vijeka trajanja broda, posebno kako bi se osiguralo da opasni otpad nastao recikliranjem brodova bude prihvatljiv za okoliš. Isto tako utvrđuju se pravila za osiguravanje pravilnog upravljanja opasnim materijalima na brodovima. 

Predloženim zakonom propisuju se nadležnosti za provedbu Uredbe u Republici Hrvatskoj.

Konačni prijedlog zakona nomotehnički je dorađen u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Tekst Konačnog prijedloga zakona usklađen je sa Zakonom o državnom inspektoratu te novim Zakonom o sustavu državne uprave.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova ”za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 1257/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 20. STUDENOGA 2013. O RECIKLIRANJU BRODOVA I O IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 1013/2006 I DIREKTIVE 2009/16/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 616, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. srpnja 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim prijedlogom Udruženja autoškola Hrvatske obrtničke komore na predmetni akt.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je predloženi Zakon usklađen s odredbama dviju direktiva Europske Unije. Osim toga, zbog usklađivanja i ujednačavanja visine i težine prekršajno pravnih sankcija za najteže prekršaje kojima vozači ne poštuju prometne propise, a u kojima, zbog učestalog nepoštivanja nastaju najteže posljedice, predloženo je znatno povećanje prekršajnih sankcija i njihovo usklađivanje s težinom nastalih posljedica u prometnim nesrećama. 

Nadalje je predstavnik predlagatelja obrazložio razlike rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Između ostalih, s ciljem smanjivanja troškova projektiranja, a posebno izgradnje pojedinih dionica budućih brzih cesta, drukčije se definira izraz „brza cesta“. Kod prekoračenja brzine izvan naselja za više od 50 km/h, odustalo se od alternativno propisane kazne zatvora. Dopunjene su odredbe članka 40. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 229. važećeg Zakona, a s ciljem nalaženja načina da se onemoguće vlasnici vozila da dostavljaju podatke o više osoba koje su upravljale njihovim vozilom na dan kada je počinjen prekršaj. Takva praksa znatno otežava cjelokupni prekršajni postupak, a za posljedicu ima povećani broj oslobađajućih presuda od strane suda za počinitelje. Također se predlaže da troškove premještanja i smještaja privremeno oduzetih vozila snosi počinitelj prekršaja, a ne MUP. Isto tako, tekst Konačnog prijedloga zakona nomotehnički je dorađen.

Većina članova Odbora smatra da je potrebno uvesti rigoroznije kazne za najteže prometne prijestupe i najteže prekršitelje, pogotovo recidiviste koji ponavljaju najopasnije prometne prekršaje. Konstatirano je da je stanje sigurnosti na hrvatskim cestama loše što govore i statistički pokazatelji te da treba smanjiti broj prometnih nesreća.

U raspravi je izraženo mišljenje da iako su predložene kaznene mjere prije svega usmjerene na one koji učestalo i drastično krše prometne propise, odnosno recidiviste, obzirom na stanje hrvatskih sudova te mjere neće biti postignute. 

Tijekom rasprave upozoreno je na niz nelogičnih znakova na cestama, naročito se tiču ograničenja brzine na autocestama, jer na nekim dionica nemaju smisla te je rečeno da bi ih trebalo prilagoditi duhu vremena.
U daljnjoj raspravi pohvaljeno je da Vlada pokušava smanjiti smrtnost na cestama i povećati razinu sigurnosti, ali je dano mišljenje da je u tom cilju trebalo provesti sveobuhvatnu raspravu za širu izmjenu Zakona, a ne samo parcijalno, odnosno osam mjera kako je predloženo ovim izmjenama Zakona. 

S tim u vezi, rečeno je da su novčane kazne previsoke za standard većine hrvatskih građana. Isto tako dano je mišljenje da pretjerano dvostruko i trostruko povećanje novčanih kazni za nevezivanje sigurnosnog pojasa, odnosno telefoniranje tijekom vožnje, treba umanjiti.

Posebno je raspravljano o važnosti prevencije i edukacije, a također je rečeno da je potrebno više uključiti županije i jedinice lokalne samouprave u razne akcije i kampanje kojima bi se podigla svijest građana, odnosno uspostavila prometna kultura svih sudionika u prometu.

U raspravi je rečeno da u cilju povećanja sigurnosti prometa na cestama i općenito stanja na hrvatskim prometnicama treba uključiti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te koncesionare autocesta kako bi se zajednički stvorilo preduvjete za nesmetan promet te smanjio broj nesreća.  

Nadalje je raspravljano o prijedlogu da se jedinicama lokalne samouprave koje to žele, omogući da u naseljima postavljene kamera u svrhu provođenja ovog Zakona, prijedlogu za snižavanje dobnog kriterija za instruktore vožnje i dr. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 ”za”, 1 “suzdržan” i 1 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 640, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. svibnja 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je ovim zakonskim prijedlogom predviđeno ostvarivanje pravnih pretpostavki za djelotvornu izravnu primjenu Uredbe (EU) 2018/644 u pravnom poretku Republike Hrvatske. Prvenstveno se osigurava regulatorni nadzor u vezi s uslugama dostave paketa, transparentnost cijena te informacije za potrošače koje trgovci stavljaju na raspolaganje, a odnose se na usluge prekogranične dostave paketa. 

Unaprjeđenjem usluge prekogranične dostave paketa osigurat će se hrvatskim građanima i poduzećima iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog europskog tržišta uz djelotvorniji regulatorni nadzor. Smanjit će se neopravdane razlike u cijenama prekogranične dostave paketa, osobito u udaljenim i rijetko naseljenim područjima. Sve navedeno izravno će utjecati na nastavak trenda rasta paketnih pošiljaka i elektroničke trgovine u Republici Hrvatskoj.

Tijekom rasprave rečeno je da će se predloženim Zakonom utjecati na veću  transparentnost usluga prekogranične dostave paketa, bolji regulatorni nadzor, izjednačavanje cijena, od čega će največu korist imati fizičke osobe te mala i srednja poduzeća.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (8 glasova ”za” i 1”suzdržan”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 595, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. svibnja 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Konačni prijedlog zakona dorađen nomotehnički u odnosu na Prijedlog zakona. Kao što je rečeno i prilikom prvog čitanja, predloženim Zakonom hrvatske luke će se integrirati u učinkovit prijevozni i logistički lanac transeuropske prometne mreže, što će omogućiti povoljnije ozračje za ulaganja kroz stvaranje jedinstvenog, jasnog i transparentnog europskog zakonodavnog okvira za financiranje i naplaćivanje lučkih usluga i upotrebu lučke infrastrukture.  
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je većinom glasova (8 ”za” i 1 “suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/352 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 15. VELJAČE 2017. O USPOSTAVI OKVIRA ZA PRUŽANJE LUČKIH USLUGA I ZAJEDNIČKIH PRAVILA O FINANCIJSKOJ 
TRANSPARENTNOSTI LUKA

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ, prvo čitanje, P.Z.E. br. 647, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. svibnja 2019. godine. 
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom uspostavlja nacionalni okvir za provedbu navedene Uredbe kako bi se povećala sigurnost, zaštitilo zdravlje ljudi i morski okoliš tijekom vijeka trajanja broda, posebno kako bi se osiguralo da opasni otpad nastao recikliranjem brodova bude prihvatljiv za okoliš. Isto tako utvrđuju se pravila za osiguravanje pravilnog upravljanja opasnim materijalima na brodovima. 
Predloženim zakonom propisuju se nadležnosti za provedbu Uredbe u Republici Hrvatskoj.
Tijekom rasprave pojašnjena je procedura i naglašeno je kako tvrtka koja se bavi recikliranjem brodova mora biti registrirana na popisu tvrtki za obavljanje ove djelatnosti te kako se ova uredba odnosi samo na velike brodove.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 ”za” i 1 ”suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 11. travnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. veljače 2019. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim prijedlogom Udruženja autoškola Hrvatske gospodarske komore na predmetni akt.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je predloženi Zakon usklađen s odredbama dviju direktiva Europske Unije. Osim toga, zbog usklađivanja i ujednačavanja visine i težine prekršajno pravnih sankcija za najteže prekršaje kojima vozači ne poštuju prometne propise, a u kojima, zbog učestalog nepoštivanja nastaju najteže posljedice, predloženo je znatno povećanje prekršajnih sankcija i njihovo usklađivanje s težinom nastalih posljedica u prometnim nesrećama. Takva mjera ima za cilj povećanje svijesti svih sudionika u prometu o nužnosti poštivanja prometnih propisa i prihvaćanja pravilnog ponašanja u prometu radi smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.

Propisivanjem broja negativnih prekršajnih bodova za pojedine prekršaje omogućena je brza i učinkovita identifikacija vozača i sudionika u prometu koji ponavljaju najteže prekršaje. Međutim, ukoliko sustavno nastave s nepoštivanjem prometnih propisa primijenit će se sankcija ukidanja vozačke dozvole, a koja ima za posljedicu obvezu ponovnog polaganja vozačkog ispita. Također, vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje predviđa se i mjera privremenog oduzimanja vozila. Uvodi se mogućnost kažnjavanja vozača koji namjerno prolaze na znak crvenog svjetla na semaforu. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se novčana kazna za prekršaj nepoštivanja sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti. 

Također uvodi se obveza snimanja audio i vizualnim uređajima ispita iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom što će povećati transparentnost i kvalitetu procesa polaganja vozačkog ispita, analizu i evaluaciju istoga od strane nadležnih tijela nadzora te u konačnici pridonijeti ujednačavanju provedbe vozačkog ispita.

Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknuo je da je Ministarstvo suglasno s izmjenom članka 4., kojom se mijenja nadležnost za donošenje pravilnika o znaku pristupačnosti za osobe s invaliditetom te će novi pravilnik, koji je u izradi, pridonijeti boljem uređenju ovog područja. 

U raspravi koja je uslijedila rečeno je da se prijedlog Udruženja autoškola HGK odnosi na odredbe zakona čije izmjene dijelom nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona. Obzirom na to da je predlagatelj već prilikom javne rasprave upoznat s navedenim prijedlogom, dana je sugestija predlagatelju da još jednom razmotri prijedlog Udruženja uzimajući u obzir sve aspekte navedene problematike.

Tijekom rasprave predlagatelj je istaknuo da cestovni promet oduzima previše života. Prošle godine na našim je cestama život izgubilo 316 osoba. Prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa, cilj je do 2020. smanjiti godišnji broj poginulih na 213. Obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska četvrta po broju smrtno stradalih u odnosu na prosjek država Europske unije, odnosno 77 stradalih na milijun stanovnika, dok je europski prosjek 49 osoba, potrebno je uvesti rigoroznije kazne za najteže prometne prijestupe i najteže prekršitelje, pogotovo recidiviste koji ponavljaju najopasnije prometne prekršaje.

U raspravi je izražena bojazan, iako je cilj, odnosno namjera predlagatelja dobra, da je moguće da će značajno povećanje novčanih kazni i represivnih mjera u konačnici utjecati na nečiju egzistenciju, ukoliko mu je vezana za vozilo, a ono se primjerice oduzme. S tim u vezi postavljen je upit o postojanju statističkih pokazatelja koji ukazuju na korelaciju između represivnijih kazni i smanjenja broja prometnih prekršaja, jer kako je naglašeno, moramo biti sigurni da će predložene mjere opravdati intenciju prijedloga Zakona. U odgovoru predlagatelj je istaknuo da je teško predvidjeti izravnu korelaciju, ali kažnjavanje određenih prekršaja je do sada pokazalo da dovodi do poželjnijeg ponašanja u prometu. Isto tako je rečeno da su kazne najviše povećane kod teških djela, jer dovode do najnepoželjnijih ishoda, čime je naglasak dan na recidiviste, što je intencija ovoga prijedloga Zakona, a to je  onemogućiti počinitelje najtežih kaznenih djela.

Iako su predložene kaznene mjere prije svega usmjerene na one koji učestalo i drastično krše prometne propise, odnosno recidiviste, tijekom rasprave izražena je sumnja da se visokim kaznama može utjecati na ponašanje svih sudionika u prometu. U više navrata naglašeno je da je primjerenije raditi na prevenciji. Također smatraju da bi rana i sustavna edukacija u smjeru razvijanja prometne kulture dugoročno više doprinijela sigurnosti prometa na cestama, počevši još od predškolskih, preko osnovnih, srednjoškolskih ustanova do autoškola, uz permanentno senzibiliziranje javnosti putem medija. 

S tim u vezi, raspravljano je o visokom broju smrtno stradalih vozača motocikla i mopeda te njihovim čestim grubim kršenjem prometnih propisa kojim ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu. Također je rečeno da je premali broj policijskih službenika na cestama.

Pozitivnim je ocijenjena mogućnost provjere broja negativnih prekršajnih bodova, zaštitnih mjera, te valjanosti vozačke dozvole putem web stranica ministarstva nadležnog za unutarnje poslove jer će omogućiti uvid vlasnicima prijevozničkih poduzeća, renta car agencijama i svim drugim poslovnim subjektima, koji daju vozilo na upravljanje nekoj osobi.

U daljnjoj raspravi istaknut je problem ne spuštanja rampe na pružnim prijelazima tijekom vikenda.
U raspravi je još zatraženo od predlagatelja da razmotri prijedlog kojim bi se u svrhu prevencije, uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, jedinicama lokalne samouprave koje to žele, omogućilo da u naseljima postavljene kamere, služe i u svrhu ovoga Zakona. Ovakvim proširenjem nadležnosti lokalna samouprava bi dodatno prihodovala, a isto tako   pojačale bi se mjere nadzora što bi djelovalo preventivno. Također bi se odgovornost za stanje sigurnosti djelomično prenijela i na jedinice lokalne samouprave što bi doprinijelo i većoj sigurnosti prometa na cestama.

Zaključno je većina članova Odbora podržala predloženi Zakon. Dok su mišljenja podijeljena oko povećanog iznosa novčanih kazni, iskazana je suglasnost o potrebi rigoroznijeg kažnjavanja recidivista u prometu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za” i 1 “suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o željeznici, drugo čitanje, P.Z.E. br. 555, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. veljače 2019. godine. 
    Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
    Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je cilj Konačnog prijedloga zakona potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom. Glavni ciljevi četvrtog željezničkog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora za dovršetak unutarnjeg tržišta željezničkog prometa i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga željezničkog prijevoza. S tim u vezi, prenose se odredbe Direktive u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom. Zakonom se uređuju pravila koja se odnose na uslugu prijevoza i upravljanje željezničkom infrastrukturom, na neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, ne diskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama te pravni status željezničke infrastrukture. 
    Konačni prijedlog zakona nomotehnički je dorađen u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Djelomično je prihvaćena primjedba kojom je predloženo da rokovi koji su vezani uz izradu pravilnika koji definiraju način izrade, sadržaj i metodologiju izrade Sektorske strategije, budu što kraći. S tim u vezi, utvrđeno je da nije potrebno izraditi pravilnik o načinu izrade strateških dokumenata, budući da se isti cilj postiže brže i transparentnije kroz izradu projektnog zadatka. Također, članak 18. stavak 3. točka 1. vezano uz naknade koje se uplaćuju iz državnog proračuna po litri naplaćene trošarine na energente,  usklađen je sa Zakonom o trošarinama. Prihvaćen je prijedlog Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te je rok primjene odredbi članka 77., 78. i 79.  pomaknut na 1. siječnja 2020.
    Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je većinom glasova (11 ”za” i 1 “suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ŽELJEZNICI

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
           Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, prvo čitanje, P.Z. br. 528, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Arsen Bauk, zastupnik u Hrvatskom saboru  aktom od 19. studenoga 2018. godine. 
    Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa (022-03/18-12/105, Urbroj: 50301-27/12-19-7) od 23. siječnja 2019. godine.
Odboru je dostavljena inicijativa Crvenog križa Brač i udruge ''Brački pupoljci''. 
Predlagatelj je uvodno kazao da su odredbom članka 47. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu navedene skupine građana s pravom na povlašteni prijevoz s popustom u javnom prijevozu te skupine građana koje ostvaruju pravo na besplatni prijevoz u javnom prijevozu. Istaknuo je da zakonsko rješenje nije prilagođeno osobama s invaliditetom s prebivalištem na otoku koji su zbog svojih posebnih potreba prisiljeni putovati na kopno te djeci s teškoćama u razvoju, a kojima je uz jednog ili dvoje pratitelja potrebna i pratnja s vozilom. U tom smislu, akciju je pokrenulo Gradsko društvo Crvenog križa Brač te je predloženi Zakon realizacija njihove inicijative koja je dobila i širu podršku.  
Također predlaže da se dobrovoljni darivatelji krvi izjednače s onim dobrovoljnim darivateljima krvi koji ostvaruju pravo na povlašteni gradski prijevoz u mnogim gradovima u Republici Hrvatskoj zato što je stanovnicima otoka pomorski prijevoz u pravilu jedini „gradski“ prijevoz.  
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih Vlada predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog ovog zakona. 
U raspravi se većina članova Odbora suglasila s utvrđenim mišljenjem Vlade te pozdravljaju najavljene izmjene Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koje će između ostalih, obuhvatiti i tematiku prava posebnih skupina građana koje ostvaruju pravo na besplatan ili povlašten prijevoz,  s naglaskom na prava osoba s invaliditetom, osobito radi činjenice da prijevoz invalida kao posebne kategorije nije uređen važećim Zakonom. Rečeno je da je izrada cjelovitih izmjena i dopuna važećeg Zakona u završnoj fazi, a u njezin rad uključena je i predstavnica udruga osoba s invaliditetom. 
    U raspravi je istaknuto da se ovaj prijedlog Zakona odnosi samo za osobe koje imaju prebivalište na otoku. Naglašeno je da otočani temeljem prebivališta na otoku već uživaju opsežna prava npr. pravo na besplatan prijevoz ostvaruju: djeca (1-3 godine, predškolci, učenici), studenti, umirovljenici ili osobe starije od 65 godina, a pravo na prijevoz s popustom postoji za sve ostale otočane dok se ta prava temeljem zakona ne ostvaruju na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, već mnoge jedinice lokalne samouprave za svoje građane snose troškove povlaštenog ili besplatnog prijevoza.  
Isto tako, nejasno je iz kojih bi opravdanih razloga darivatelji krvi s prebivalištem na otoku, uz sva prava koja ostvaruju kao otočani, trebali imati još neka dodatna prava kao darivatelji krvi, koja prava ne bi imali drugi darivatelji krvi koji nemaju prebivalište na otoku.
Obzirom na činjenicu da je pravo na mobilnost, odnosno na pristupačnost prijevoza osobama s invaliditetom, osobito djeci, od izuzetne važnosti, potrebno je ovo pitanje riješiti za stanovnike cijele Republike Hrvatske, od hrvatskih otoka do Slavonije. Stoga je u raspravi zatraženo da se ukoliko je to moguće, pravo na besplatan prijevoz zakonski regulira za sve osobe s invaliditetom. Ukoliko to nije moguće, zamoljeno je da jedinice lokalne samouprave financijski izađu u susret i iznađu način za naknadu troškova prijevoza ovim svojim stanovnicima, njihovim pratiteljima i vozilima kako je to riješeno u većini hrvatskih gradova i općina.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za” i  5 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prijevozu u linijskom
povremenom obalnom pomorskom prometu, P.Z. br. 528

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka, prvo čitanje, P.Z.E. br. 595, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. veljače 2019. godine. 
    Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
    Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Prijedlogom zakona stvaraju  pretpostavke za ispravnu i učinkovitu provedbu Uredbe (EU) 2017/352 o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka, koja se izravno primjenjuje od 24. ožujka 2019. godine, u svim državama članicama Europske unije. 
S obzirom na to da se Uredba (EU) 2017/352 odnosi samo na morske luke transeuropske prometne mreže koje upravljaju s više od 0,1% ukupnog tereta ili ukupnog broja putnika Europske unije ili poboljšavaju regionalnu dostupnost otoka ili perifernih područja, navedena Uredba i predloženi Zakon, u Republici Hrvatskoj, odnose se na sljedeće luke: Rijeka, Pula, Šibenik, Zadar, Split, Dubrovnik i Ploče. Navedenim će se i hrvatske luke integrirati u učinkovit prijevozni i logistički lanac transeuropske prometne mreže, doprinijet će se njihovoj učinkovitoj upotrebi i stvaranju povoljnog ozračja za ulaganja sve kroz stvaranje jedinstvenog, jasnog i transparentnog europskog zakonodavnog okvira za financiranje i naplaćivanje lučkih usluga i upotrebu lučke infrastrukture.
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je većinom glasova (11 ”za” i 1 “suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka.

     Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                       Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o elektroničkim komunikacijama, prvo čitanje, P.Z. br. 400, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 10. srpnja 2018. 
    Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/18-12/87, Urbroj: 50301-27/25-18-6 od 13. rujna 2018. godine) na navedeni akt.
Predlagatelj je uvodno istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona uređuje pitanje naknada za korištenje općeg dobra i nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nekretnina u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba. Predloženim zakonom propisuje se obveza zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, osobito u svrhu zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša, izbjegavanja prekomjerne gradnje u određenim situacijama, zaštite i očuvanja kulturnih dobara te nacionalne sigurnosti. Predložen je način izračuna visine naknade za pravo puta koja se koristi za pristup, postavljanje, korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske infrastrukture. Istaknuto je da je više od 400 jedinica lokalne samouprave zatražilo zakonom omogućenu naplatu prava puta, ali operateri to izbjegavaju plaćati te su do sada samo 4 jedinice lokalne samouprave uspjele sudskim putem ishoditi naplatu. Isto tako naglašeno je da teleoperateri ne plaćaju niti naknadu za podmorske kablove i tako nezakonito ostvaruju profit korištenjem pomorskog dobra.   
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih Vlada predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog ovog zakona. 
U raspravi su osim članova Odbora sudjelovali predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i predstavnica Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja.
Suprotno stavu predlagatelja u raspravi je konstatirano da Vijeće HAKOM-a donosi Pravilnik na temelju zakonske ovlasti propisane Zakonom o elektroničkim komunikacijama, a sastavni dio postupka donošenja Pravilnika, kao i njegovih izmjena i dopuna je javno savjetovanje. S tim u vezi, predlagatelj inzistira da obveza i visina naknada za pravo puta mora biti definirana zakonom, a ne pravilnikom s obrazloženjem da pojedini operateri vrše pritisak na Vijeće HAKOM-a kako bi smanjili naknade što s jedne strane umanjuje prihod jedinica lokalne i područne samouprave, a ujedno se ti iznosi preusmjeravaju u dobit teleoperatera koja im je u Republici Hrvatskoj ionako previsoka u odnosu na druge države Europske unije.
Predstavnica udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja osvrnula se na izvješće Europske komisije o poziciji Republike Hrvatske, a također je istaknula potrebu bolje zaštite stanovništva od štetnih utjecaja zračenja prilikom postavljanja baznih stanica unutar naselja bez pristanka lokalnog stanovništva. U raspravi su ostala podijeljena mišljenja vezano za ispravno prenošenje odredbi Okvirne direktive o zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture. 
Predsjednik Vijeća HAKOM-a smatra da bi cijelo ovo područje trebalo urediti posebnim zakonom kojim bi se riješilo pitanje svih linijskih infrastruktura. Suglasan je i da iznos naknade za pravo ne određuje nacionalno regulatorno tijelo. Članovi Odbora suglasni su da se važeća zakonodavna rješenja trebaju dodatno razmotriti kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja. Ujedno je najavljena implementacija europske direktive donijete u prosincu 2018. te će se prilikom izrade novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, a i temeljem javnog savjetovanja, preispitati između ostalog i ovo pitanje.
Nadalje je raspravljano o predloženim parametrima za izračun visine naknade za pravo puta za koje Vlada smatra da nije obrazloženo na temelju kojih je parametara predložen izračun predloženih visina naknade za pravo puta. 
Dodatno je raspravljano o ulozi jedinica lokalne samouprave prilikom postavljanja baznih stanica, odnosno potrebi davanja njihove suglasnosti.
Posebno je raspravljano o lošoj poziciji Republike Hrvatske po raširenosti i brzini širokopojasnih mreža za pristup internetu u odnosu na države Europske unije. Osim toga, istaknuto je da su cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje među najvišima u Europi.  Također se raspravljalo o potrebi izgradnje agregacijske optičke mreže. S tim u vezi istaknuta je potreba uvođenja alternativnih operatora. Isto tako, rečeno je da treba uložititi veće napore u osiguravanje tržišnog natjecanja. 
Većina članova Odbora ne  podupire donošenje ovog Zakona  iz razloga utvrđenog u mišljenju Vlade Republike Hrvatske, osobito smatra da bi predloženo znatno povećanje visine naknade za pravo puta u velikoj mjeri usporilo ulaganja u daljnji razvoj i izgradnju nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža što bi za posljedicu imalo daljnje zaostajanje Republike Hrvatske u razvoju digitalnog društva i digitalnih usluga te izrazito negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za” i  5 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o elektroničkim
komunikacijama, prvo čitanje, P.Z. br. 400

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 23. siječnja 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, drugo čitanje, P.Z.E. br. 421, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2018. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Konačni prijedlog zakona dorađen sadržajno i nomotehnički u odnosu na Prijedlog zakona. Kao što je rečeno i prilikom prvog čitanja, predloženim Zakonom ojačat će se konkurentnost hrvatskog brodarstva i osnažiti položaj pomoraca na domaćem i stranom tržištu te će se smanjiti administrativne barijere i otvoriti put potpunoj digitalizaciji u pomorskom sektoru. Osnažuju se rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja s pomorskih objekata kao i spremnost za reagiranja u slučaju iznenadnih onečišćenja mora. Dopunjuju se odredbe koje se tiču oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak kod pomoraca u međunarodnoj plovidbi na način da se porezno oslobođenje temeljem boravka na brodu u međunarodnoj plovidbi omogućava i u situacijama koje su nepovoljne za pomorce i na koje isti ne mogu utjecati, a zbog kojih do sada nisu mogli ostvariti potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak (dani liječenja zbog bolesti, otmice i sl.). 

Istaknuto je da se ovim prijedlogom Zakona vrši daljnje usklađivanje nacionalnog pomorskog zakonodavstva s novim EU rješenjima, kao i onima iz međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, a sve u cilju unaprjeđenja pomorskog sektora.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

uz sljedeći amandman koji je jednoglasno prihvaćen (9 glasova ”ZA”):

Amandman

I. Na članak 197.

U članku 197. kojim se u članku 429. stavku 2. dodaje točka 3. zarez i riječi: ,, upisana u hrvatski upisnik brodova“ brišu se. 

Obrazloženje

Državnom potporom, ovdje mjerom poreza po tonaži broda kojeg korisnici plaćaju umjesto poreza na ostvarenu dobit, potiče se, u skladu sa Smjernicama Zajednice o državnim potporama u pomorskom prometu (SL C 13, 17.1.2004.), razvoj i konkurentnost europskog pomorskog prometa na razini Europske unije naspram onog u trećim zemljama.

Takav je sustav u Republici Hrvatskoj u odnosu na brodove Europska komisija već ocijenila dopuštenim i sukladnim unutarnjem tržištu u predmetu „Državna potpora-SA.37912 (2013/N) – Hrvatska, uvođenje sustava poreza po tonaži broda u korist međunarodnog pomorskog prometa).

Predloženim izmjenama i dopunama navedeni se sustav želio proširiti i na jahte, međutim samo one upisane u hrvatski upisnik.

Iako je jedan od ciljeva uvođenja poreza po tonaži za jahte poticanje upisa stranih jahti u hrvatski upisnik, valja napomenuti da bi se zbog navedenog ograničenja samo na hrvatske jahte stvorila neopravdana prednost za jahte upisane u hrvatski upisnik u odnosu na druge države članice Europske unije što predstavlja neusklađenost s jednim od temeljnih načela Europske unije – zaštitom zajedničkog tržišta – s kojima su državne potpore, osim pod određenim uvjetima, u pravilu nespojive. 

Ovakva neusklađenost potencijalno bi mogla rezultirati postupkom protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava Europske unije. 

S obzirom na to da je predloženim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika predviđeno da se, ukoliko nije drugačije određeno, odredbe koje se odnose na brodove čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži, na odgovarajući način primjenjuju i na jahte koje će sudjelovati u istom sustavu; i na jahte bi se usvajanjem ovog amandmana odnosila odredba temeljem koje korisnik ovakve potpore ima obvezu najmanje 60 % ukupne neto tonaže imati registrirano pod hrvatskom ili zastavom  neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 23. siječnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o željeznici, prvo čitanje, P.Z.E. br. 555, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2018. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je cilj Prijedloga zakona potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom, koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup. Glavni ciljevi četvrtog željezničkog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora za dovršetak unutarnjeg tržišta željezničkog prometa i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga željezničkog prijevoza. S tim u vezi, prenose se odredbe Direktive (EU) 2016/2370 o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom.

Prijedlogom zakona uređuju se pravila koja se odnose na uslugu prijevoza i upravljanje željezničkom infrastrukturom, na neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, ne-diskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama te pravni status željezničke infrastrukture. Jedna od značajki Prijedloga zakona je liberalizacija tržišta pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika, uvođenje javnog nadmetanja za dodjelu ugovora o javnim uslugama u željezničkom prometu (PSO ugovori) te povjeravanje poslova inspekcijskog nadzora nadležnom Regulatornom tijelu (HAKOM). Ostvarenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora postiže se i na način kojim će se putnicima omogućiti pristup informacijama koje su potrebne za planiranje putovanja i kupnju karata unutar EU. Željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika sudjelovat će u zajedničkom informacijskom sustavu i sustavu za izdavanje jedinstvenih karata. 

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su prijedlog ovog Zakona. Pozitivnim smatraju predložena rješenja koja su u cilju dugoročnog planiranja, osobito donošenje strategije razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj. Na temelju Sektorske strategije donijeti će se nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza, s tim da je u raspravi rečeno da bi radi važnosti, navedene dokumente trebalo donijeti i prije naznačenog krajnjeg roka.

Tijekom rasprave rečeno je da su ovim prijedlogom Zakona predviđena bolja rješenja u odnosu na važeći Zakon, a koja se odnose na mogućnost ustrojavanja željezničkih društava (HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički promet i HŽ Cargo) na drugi način. Da bi se moglo upravljati i raspolagati imovinom potrebno je utvrditi pravni status, odnosno razgraničiti vlasništvo društava jer društva nisu raspodijelila svoju imovinu. Predstavnica predlagatelja istaknula je da će se ovo pitanje riješiti izradom elaborata te je naznačila da je pred potpisivanjem ugovor s konzultantima koji će detektirati ukupnu imovinu te što je trenutno u vlasništvu kojeg društva. U nastavku rasprave, dano je mišljenje da što se tiče vlasništva nije problem popis imovine, odnosno katastar jer je on prethodno već bio sređen i datira još od Austro-Ugarske, već je nesređeno stanje nastalo razdvajanjem društava kada nije izričito definirana imovina pojedinog društva. Društva su podijeljena knjigovodstveno, ali nisu katastarski i putem zemljišnih knjiga. Rečeno je da je od sređenog stanja, razdvajanjem društava, napravljen nered. Rezultat toga je sadašnje stanje objekata koje je izrazito loše, jer po potrebi „svatko svojata, a nitko ne održava“. Mišljenje je da vlasništvo mora biti od jednog te većina članova Odbora smatra da u sadašnjoj situaciji to treba biti HŽ Infrastruktura. Cilj je zaštiti državno vlasništvo, svu željezničku infrastrukturu, da ne bude moguće, primjerice jednog dana da željeznički kolodvori budu u privatnom vlasništvu. Isto tako, potrebno je zaštiti nacionalnog prijevoznika. Radi toga, ukoliko bi se željezničkim prijevoznicima iz Europske unije odobrilo pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi, a odobrenje bi imalo utjecaj na organizaciju i financiranje usluga domaćeg prijevoza putnika koje se pružaju temeljem ugovora o obavljanju javnih usluga, postoji mogućnost ograničenja navedenog pristupa ako bi se time ugrozila ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javnih usluga, na temelju odluke Regulatornog tijela. 

U nastavku sjednice naglašeno je da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske te je raspravljano o pravnom statusu, važnosti upisa željezničke infrastrukture u javno dobro,  ali je rečeno da su upisi uglavnom napravljeni te da je veći problem koji treba riješiti pitanje pravnih sljednika. Dakle, da bi se uopće moglo upravljati i raspolagati željezničkom infrastrukturom, prije svega je istu potrebno utvrditi i izvršiti uknjižbu nekretnina koje čine željezničku infrastrukturu, a do sada nisu bile uknjižene. U raspravi je istaknuta važnost jasnog definiranja i utvrđivanja pojma i granica željezničke infrastrukture, način korištenja i upravljanja, a osobito način zaštite te uknjižbe u katastar i zemljišne knjige.

Poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti prijevoza putnika željeznicom te otklanjanjem preostalih zakonskih, administrativnih i tehničkih prepreka u konačnici rezultirati će jačanjem konkurentnosti željezničkog prometa rečeno je u raspravi.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o željeznici.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o lučkim kapetanijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 382, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. studenoga 2018. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Konačni prijedlog zakona u bitnom ne razlikuje od teksta Prijedloga zakona, već su pojedine odredbe dorađene sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo te raspravi održanoj u Hrvatskome saboru.

Tijekom rasprave je pojašnjeno kako je sukladno Zaključku Vlade o smanjenju broja agencija, u saborskoj proceduri Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, a kojim se uređuje prestanak rada Agencije za vodne putove s danom 1.1.2019. Dio poslova koje je do sada obavljala Agencija za vodne putove prelazi u nadležnost upravne organizacije u sastavu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nadležne za sigurnost plovidbe te su u tom smislu napravljene izmjene u Konačnom prijedlogu zakona o lučkim kapetanijama vezano za poslove i ustroj Nacionalne RIS (Riječni informacijski servisi) središnjice. Sjedište Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe je u Rijeci. U sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, ustrojavaju se i djelovat će sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva: Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru; Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom i Nacionalna RIS središnjica. Preostali poslovi koje je obavljala Agencija za vodne putove prelaze u nadležnost upravne organizacije u sastavu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nadležne za unutarnju plovidbu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova ”za”, 1 glas ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O LUČKIM KAPETANIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
                                                                                                                                                                                    

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić
  
 
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 548, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2018. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se Konačnim prijedlogom zakona predlaže provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Po donošenju ovoga zakona, a u skladu sa Zaključkom Vlade, danom brisanja iz sudskog registra, 1. siječnja 2019., prestat će s radom Agencija za vodne putove, a njene poslove preuzet će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Nakon obrazloženja predlagatelja Odbor je jednoglasno (8 glasova “za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 542, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom  zakona predlaže provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Ovim izmjenama Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 usklađuje se s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, na način da stručne poslove u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu od 1. siječnja 2019. godine preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Nakon obrazloženja predlagatelja Odbor je jednoglasno (8 glasova ”za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2015/757 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 29. TRAVNJA 2015. O PRAĆENJU EMISIJA UGLJIKOVA DIOKSIDA IZ POMORSKOG PROMETA, IZVJEŠĆIVANJU O NJIMA I NJIHOVOJ VERIFIKACIJI TE O IZMJENI DIREKTIVE 2009/16/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Pero Ćosić
 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, prvo čitanje, P.Z. br. 517, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom predviđa ograničavanje iznosa naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta koja se iz državnog proračuna uplaćuje po litri naplaćene trošarine na energente u skladu s propisima o proračunu. Uređuje se isključivanje računovodstvenih odredbi iz Zakona o cestama za društva Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste. Također dijelovi ceste koji čine javnu cestu nadopunjuju se građevinama koje služe za promet bicikala i kretanje pješaka.

Nadalje se propisuje rok donošenja godišnjih planskih dokumenata cestogradnje upravitelja javnih cesta u Republici Hrvatskoj (najkasnije do kraja 1. kvartala tekuće godine za koju se donosi) te se vrši usklađivanje sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade, čime se znatno olakšava korisnicima izvlaštenja (investitorima) prijevremeno stupanje u posjed izvlaštene nekretnine.

Prijedlogom zakona preciznije se određuje definicija “izvanredni prijevoz“ pri čemu se Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane izuzimaju od ishodovanja dozvola za izvanredni prijevoz. Uređuje se oslobođenje od obveze plaćanja cestarine za vozila kojih hitnih službi. Nadalje, omogućuje se postavljanje reklama na cestarinskim prolazima.
 Ukida se izuzeće od obveze plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnoj cesti čime se izbjegava mogućnost nezakonite državne potpore i diskriminacije poduzetnika na tržištu. Nadalje, daje se zakonska osnova društvu Hrvatske autoceste da bez postupka javne nabave pruža usluge naplate cestarine Autocesti Rijeka - Zagreb  i održava njihove dionice autoceste.

U raspravi članovi Odbora istaknuli su da predložene izmjene Zakona donose znatna poboljšanja. Pri tom su se osvrnuli na redovno održavanje nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima te smatraju da predloženo rješenje predstavlja bitno rasterećenja proračunskih rashoda jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja. Prijedlogom zakona propisuje se mogućnost da se iz trošarine društva Hrvatske ceste raspodjele potrebna sredstva  za održavanje nerazvrstanih cesta brdsko-planinskih područja u zimskim uvjetima.

U daljnjoj raspravi pohvaljene su prethodne izmjene i dopune Zakona kojima se osigurao efikasniji upis cesta u zemljišne knjige te rješavalo pitanje vlasništva. Isto tako dana je primjedba da iako je Zakon dobar, provedba nije tako uspješna jer geodetske uprave nisu bile spremne (elektronički). Donošenjem pravilnika o izradi geodetskih elaborata cijela procedura je poskupjela i dodatno se zakomplicirala. Predlagatelj je u odgovoru naznačio da su spremni potaknuti i raditi na rješavanju ovoga problema s Državnom geodetskom upravom.

U nastavku sjednice posebno je vođena rasprava o financiranju županijskih uprava za ceste (ŽUC-eva). Istaknuto je da prijedlogom Zakona nije posebno predviđeno i definirano njihovo financiranje, a upravljaju s više od 70% cijele cestovne mreže u Republici Hrvatskoj. Uz to je konstatirano da su ove ustanove kroz svojih 20 godina postojanja dokazale, kroz  rezultate, da su mali i najracionalniji upravitelji cesta s najmanjim rashodom upravljanja i najmanjim brojem zaposlenih po kilometru ceste. 

S tim u vezi, predloženo je da se dopuni članak 91. stavak 2. prijedloga Zakona na način da se županijskim upravama za ceste uplaćuje 0,10 kuna po litri naplaćene trošarine na energente ili pronađe neki drugi održiv sustav financiranja. U obrazloženju je iznesena kronologija dosadašnjeg financiranja. Prema Zakonu o cestama, županijske uprave za ceste se financiraju iz dva osnovna prihoda i to: godišnja naknada za uporabu javnih cesta i iz sredstava naplaćene trošarine na energente. Na žalost, godišnja naknada za uporabu javnih cesta, zadnji puta, povećavana je 2003., da bi 2011. i 2015. ona bila i smanjivana u  kategoriji teških teretnih vozila. Zatraženo je žurno usklađivanje ove naknade s inflacijom koja je u  razdoblju od 01.01.2003. do 31.07.2018. iznosila 34% (podatak Državnog zavoda za statistiku).

Isto tako, sredstva naplaćene trošarine na energente su prvobitno iznosila 240 milijuna kuna, da bi od 2012. bila smanjena na 120 milijuna kuna, a do 2016. svedena na 18 milijuna kuna (iznos su participirali ŽUC Ličko-senjski i Sisačko-moslavački). Do uvećanja je došlo 2017. na iznos od 178 milijuna kuna te početkom 2018. godine 80 milijuna kuna (koja se dodjeljuju posredstvom MMPI ili HC). Istaknuto je da su ove dosadašnje mjere “vatrogasne” i nisu dovoljne. Kako bi županijske i lokalne ceste bile dovoljno kvalitetne i sigurne za građane potrebno je žurno unaprijediti i osigurati stabilan sustav financiranja. Sadašnja razina ulaganja je niska i iznosi oko 44.000 kn po kilometru godišnje dok je stvarna potreba najmanje dvostruko veća. 

U raspravi je također istaknuta važnost ravnomjernog razvoja svih krajeva, odnosno podizanje razine kvalitete postojećih mreža cesta u slabije razvijenim područjima, ali isto tako potrebno je ulagati u održavanje sadašnje razine kvalitete razvijenijih mreža županijskih i lokalnih cesta. Daljnja rasprava s predlagateljem vođena je o razlikama i sredstvima namijenjenim nerazvijenim županijama, prometnim opterećenjima, stanju cesta te različitim kilometražama održavanja županijskih i lokalnih cesta, što sve treba uzeti u obzir prilikom restrukturiranja sektora i konačnog rješenja problema održivog financiranja ŽUC-eva.

Prema Studiji gospodarenja županijskim i lokalnim cestama u Republici Hrvatskoj  koju je naručila Udruga ŽUC-eva, minimalan iznos sredstava za održavanje ove kategorije cesta iznosi godišnje 1,45 milijardi kuna (1,21 milijardi naknada za ceste usklađena s inflacijom i 240 milijuna od trošarine na energente – 0,10 kn i koja bi se koristila za izjednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta u onim ŽUC-e koje imaju manji broj registriranih vozila). Istaknuto je da je za ovakav način rješavanja održivog financiranja mreže županijskih i lokalnih cesta dobiven konsenzus svih županija, gradova i općina.

Zaključno je rečeno, s čime je i predlagatelj suglasan, da se do drugog čitanja Zakona postigne suglasnost između nadležnih ministarstava i Udruge ŽUC-eva te iznađe rješenje ovog dugogodišnjeg problema održivog financiranja, a sve u cilju poboljšanja ukupne razine kvalitete održavanja mreže županijskih i lokalnih cesta. Sustav financiranja utječe ne samo na cestovni sektor i građane, već i na cjelokupno gospodarstvo za čiji razvoj je preduvjet razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Svjetske poštanske konvencije sa Završnim protokolom, drugo čitanje, P.Z. br. 520, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom potvrđuje Konvencija kako bi njezine odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Konvencijom se uređuju, odnosno, mijenjaju i dopunjuju odredbe o:  vlasništvu poštanske pošiljke, osobito kod izmjene i/ili nadopune adrese korisnika, obrade osobnih podataka korisnika; upotrebi obrazaca Unije; sadržaju osnovnih poštanskih usluga i dodatnih usluga, te povratu pošiljke; carinjenju poštanskih pošiljaka; odgovornosti imenovanih davatelja poštanskih usluga i pošiljatelja za pojedine pošiljke; plaćanju i naplati računa u međunarodnoj razmjeni u poštanskom prometu te visini naknada; metodama i kriterijima financiranja razvoja poštanskih usluga u slabije razvijenim državama, i drugo.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova “za“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SVJETSKE POŠTANSKE KONVENCIJE SA ZAVRŠNIM PROTOKOLOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA        

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Prvog dodatnog protokola uz Opća pravila Svjetske poštanske unije, drugo čitanje, P.Z. br. 521, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se ovim prijedlogom Zakona potvrđuje Prvi dodatni protokol uz Opća pravila Svjetske poštanske unije, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.
Prvim dodatnim protokolom uz Opća pravila Svjetske poštanske unije utvrđuju se izmjene, odnosno dopune Općih pravila, i to: odredbe o funkcioniranju Kongresa, o sastavu i funkcioniranju Upravnog vijeća, Vijeća za poštansku operativu i Savjetodavnog odbora, odredbe o obvezama iz nadležnosti generalnog direktora Međunarodnog ureda, pripremi i dostavljanju dokumenata tijela Unije, odredbe o postupcima podnošenja prijedloga Kongresu i njihovih izmjena te odredbe o doprinosima država članica.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova “za“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU PRVOG DODATNOG PROTOKOLA UZ OPĆA PRAVILA SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Devetog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, drugo čitanje, P.Z. br. 522, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Deveti dodatni protokol uz Ustav Svjetske poštanske unije kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.
Deveti dodatni protokol uz Ustav Svjetske poštanske unije sadržava sljedeće najznačajnije izmjene i dopune odredbi Ustava Svjetske poštanske unije i to: odredbi o djelokrugu i ciljevima Unije; dopune i tumačenje pojmova koji se koriste u poštanskom sektoru; odredbi o aktima Unije te stupanje na snagu i trajanje odredbi.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova “za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU DEVETOG DODATNOG PROTOKOLA UZ USTAV SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

       
      
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o poštanskim uslugama plaćanja sa Završnim protokolom, drugo čitanje, P.Z. br. 523, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o poštanskim uslugama plaćanja sa Završnim protokolom, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ovim Sporazumom uređuje se sljedeće: izmjene i dopune odredbi o području primjene Sporazuma;  odredbe o imenovanje subjekata ovlaštenih za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz pristupanja ovom Sporazumu; odredbe o operativnim mogućnostima imenovanih davatelja poštanskih usluga za podugovaranje s drugim subjektima poštanskog sektora; odredbe o osiguranju pristupa drugim mrežama po pristupačnim uvjetima/cijenama te stupanje na snagu Sporazuma.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova “za“) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O POŠTANSKIM USLUGAMA PLAĆANJA SA ZAVRŠNIM PROTOKOLOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

       
PREDSJEDNIK ODBORA  
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da je na razini ukupnih prihoda došlo do neznatne revizije, sa 129,0 na 129,2 milijarde kuna. S druge strane, ukupni su rashodi smanjeni sa 133,3 na 131,7 milijarde kuna i to najvećim dijelom kao rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz sredstava Europske unije. Manjak državnog proračuna za 2018. godinu planiran je u iznosu od 2,6 milijardi kuna ili 0,7% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 0,5 postotnih bodova BDP-a.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva.

Ukupno smanjenje tekućeg financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2018. godinu, nakon rebalansa, iznosi 126.479.466 kuna. Tekući financijski plan iznosi ukupno 7.268.924.707 kn, a nakon rebalansa 7.142.445.241 kn. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na smanjenje planiranih sredstava pomoći EU zbog nešto sporije dinamike pripreme i provedbe projekata sufinanciranih sredstvima pomoći EU nego je planirano.

Plan u limitu 5.911.704.189 kn je ostao isti, a preraspodijeljeno je 252.600.096 kn. Najveća smanjenja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima: Potpora Lučkoj upravi Rijeka za realizaciju zajma Svjetske banke (IBRD) - Projekt obnove riječkog prometnog pravca; Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora; Prilagodba željezničkih graničnih prijelaza za provedbu schengenske pravne stečevine;  Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost i Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije.

Najveća povećanja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima: Potpora županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta; Izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizacija, obnova i izgradnja ribarske infrastrukture;  Izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku  i Naknada u cijeni goriva za HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Članovi Odbora dali su suglasnost izvanproračunskom korisniku Hrvatskim cestama na Izmjene i dopune Financijskog plana za 2018. godinu. Kao rezultat razlike između planiranih prihoda i rashoda u prijedlogu izmjene Financijskog plana Hrvatske ceste imaju predviđen suficit u iznosu od 202,22 milijuna kuna što je u okvirima zadanog limita temeljem Smjernica ekonomske i fiskalne politike.

Najznačajniju stavku prihoda poslovanja čini naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta propisana Zakonom o cestama, a uplaćuje se iz Državnog proračuna, u iznosu od 0,80 kuna po litri naplaćene trošarine na energente. Prihodi od naknade iz goriva planiraju se, prema rebalansu u iznosu od 2.011 milijuna kuna što čini povećanje od 22 milijuna kuna u odnosu na originalni plan. Sredstva za financiranje EU projekata planirana su prema rebalansu u iznosu od 476 milijuna kuna (smanjenje za oko 168 milijuna kuna), najvećim dijelom zbog manjeg planiranog povlačenja EU sredstava za projekt Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom.

Materijalni rashodi povećani su u odnosu na originalni plan u najvećoj mjeri zbog povećanja planiranih rashoda za redovito održavanje i sanaciju šteta na poplavljenim područjima te zbog potrebe saniranja šteta nastalih djelovanjem jakih zima i sušnih razdoblja.

U raspravi je posebna pozornost dana financiranju županijskih uprava za ceste. Izražena je zahvalnost resornom ministarstvu na dodijeljenim sredstvima za potporu županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta u iznosu od 100.000.000 kn. Isto tako, izražena je velika zabrinutost za budućnost financiranja ovih uprava. Naglašeno je da 9 županijskih uprava (osobito ŽUC Ličko Senjske županije i ŽUC Sisačko-moslavačke županije) ima neodrživu razinu financiranja. Zatraženo je da se pronađe rješenje za kontinuirano i održivo financiranje kako ne bi došlo ugrožavanja sigurnosti prometa na mnogim županijskim i lokalnim cestama. Tim više što županijske uprave za ceste upravljaju sa 68% mreža svih razvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj. Rečeno je da će o ovoj temi dodatno raspravljati kada dođe na dnevni red Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, koji je trenutno u  zakonodavnoj proceduri, a rasprava će biti  provedena u dva čitanja. 

U nastavku rasprave posebna pozornost posvećena je manjem povlačenju EU sredstava od planiranih te problemima koji su s tim u vezi, od složene dokumentacije, kompleksnih postupaka u izradi i realizaciji projekata, stečajevi i drugi problemi većine hrvatskih građevinskih tvrtki. 

 Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova ”za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU

te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 497, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja izvijestila je da se ovim Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe. Mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Povećava se iznos jamstvene zalihe, dok se istovremeno smanjuje godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2018. godinu.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora jednoglasno (7 glasova „za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 19. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekciju planova za 2020. i 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.
Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2019. projicirani u iznosu od 136,1 milijardi kuna, što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na plan 2018. (odnosno 5,3% u odnosu na rebalans). U 2020. projicirani su u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021. u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni rashodi u 2019. planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna što je za 6,9 milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2018. (povećanje od 8,5 milijardi kuna u odnosu na rebalans). Prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2019. godini iznositi 0,4% BDP-a.
Odbor se posebno osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 065 Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva.
Prijedlog financijskog plana za 2019. iznosi ukupno 8.149.041.922 kn, što je povećanje ukupnog plana, u odnosu na tekući plan za 2018. za 880.117.215 kn ili 12,11%, a nakon rebalansa plan za 2019. raste za 1.006.596.681 kn ili 14,09%.
Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2019. godinu 2.954.000.000 kn, odnosno oko 36% plana se odnosi na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture, a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. Sukladno odredbama navedenih zakona društvu Hrvatske ceste pripada 0,80 kn, a društvima Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura po 0,20 kn naknade po litri naplaćene trošarine na određene energente koji se koriste kao pogonska goriva.
Za pripremu i provedbu EU projekata za 2019. godinu planirano je 2.063.084.460 kn što je 25,3% od ukupnog Finacijskog plana. Preostalim planiranim sredstvima će se financirati rashodi obavljanja redovitih djelatnosti Ministarstva te Agencije za obalni linijski pomorski promet, Agencije za vodne putove, Agencije za sigurnost željezničkog prometa, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatskog hidrografskog instituta i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te realizacija ranije započetih projekata te nekoliko novih projekata i provedba ostalih planiranih aktivnosti.
Porast ukupnog plana za 2019. u odnosu na ukupni plan za 2018. godinu, nakon rebalansa, uglavnom se odnosi na: predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom; potpora Lučkoj upravi Rijeka za Projekt obnove riječkog prometnog pravca; potpora trgovačkim društvima u javnom sektoru u pripremi i provedbi projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova; provedba ugovora o koncesiji Autocesta Zagreb-Macelj; provedba ugovora o koncesiji - Bina-Istra; provedba projekta CEF 2017.-2019.-CROCODILE II CROATIA-Uvođenje inteligentnih prometnih sustava (ITS) na TNT cestama; potpora u provedbi CEF projekata željezničkog sektora; daljnja provedba projekata koji se sufinanciraju sredstvima pomoći EU u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost i u okviru OP  Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije. 
Najznačajniji projekti koji će se sufinancirati sredstvima pomoći EU u narednom trogodišnjem razdoblju su u okviru projekta OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost planirana su sredstva za 28 potprojekata. Vrijednosno najznačajniji su: Projekt „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“; Izgradnja dionice DC403, čvor Škurinje - Luka Rijeka; Rekonstrukcija raskrižja Jadranske i Dubrovačke avenije – rotora Remetinec; Nabava autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza; Projekt „Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek“; Unaprjeđenje lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa; Projekt „Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Čakovec (R201) na dionici Zaprešić– Zabok“; Projekt „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci“; Projekt „Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci Vukovar; Izgradnja nove željezničke pruge i drugog kolosijeka na pojedinim dijelovima dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac; Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dijelovima željezničke  pruge Dugo Selo – Novska; Nabava i modernizacija voznog parka za HŽ Putnički prijevoz; Modernizacija tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka i Projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“.
U okviru projekta OP Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije su planirana 2 potprojekta i to: Izgradnja širokopojasne agregacijske infrastrukture mreža nove generacije (NGN) u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja i Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima.
Članovi Odbora izrazili su suglasnost s Financijskim planom za 2019. te projekcijama plana za 2019. i 2020 izvanproračunskog korisnika Hrvatske ceste. Najznačajnija ulaganja odnose se na projekte: Izgradnja mosta na Savi kod Gradiške; Izgradnja dionice Okučani - granica BIH; Spojna cesta od čvora Vučevica na A1 do čvora na D8; Čvor Zdenčina (A1) - most na Kupi kod Lasinje; Nastavak izgradnje BC Popovec - M. Bistrica - Zlatar Bistrica – Zabok; DC 10 (Podravski ipsilon) dionica: Kloštar Vojakovački - Križevci i DC 12 (Podravski ipsilon) dionica: Farkaševac – Bjelovar; Stobreč - Dugi Rat - Omiš (I. faza); Izgradnja D403; Čvor Škurinje - luka Rijeka.
Za rekonstrukcija i uređenje cesta na otocima u 2019. godini ukupno planirana ulaganja iznose 837,83 milijuna kuna. Posebno je istaknut Projekt cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, most kopno - poluotok Pelješac s prilaznim cestama i obilaznicom, za kojeg ukupna predviđena ulaganja od 2019. do 2021. iznose 2.286 milijuna kuna
 Posebno je raspravljano o rješavanju problema prometovanja kroz Slavonski Brod, posebice o projektu “Istočna vezna cesta” i produženju Svačićeve ulice. Jedna od slabijih točaka brodskog prometa je i povezivanje Đure Đakovića s autocestom i granicom. Naznačeno je da su navedeni projekti u tijeku, rješavaju se imovinsko pravni odnosi, izvlaštenja, skrenuta je pozornost na ovisnost ovih radova o radovima na vodno-komunalnoj infrastrukturi aglomeracije Slavonski Brod. U raspravi je istaknuto da će nakon izrade nove studije za okoliš “Istočna vezna cesta” još biti dan rok od 15 mjeseci za izradu projektne dokumentacije što je ocijenjeno predugačkim te da bi trebalo požuriti s pripremama radi povlačenja sredstava iz EU fondova do 2020. jer će u protivnom realizacija projekta biti upitna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. GODINU

te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2022. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu  i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 498, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom uređuje struktura prihoda i primitaka, rashodi i izdaci proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade RH i druga pitanja vezana uz izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o otocima, drugo čitanje, P.Z. br. 413, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. listopada 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženi Zakon donosi zbog jačanja postojećih i uvođenja novih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije. Nastojeći izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu, Zakonom su, između ostalih,  obuhvaćene mjere: subvencioniranje javnog pomorskog i cestovnog prijevoza, subvencioniranje javnog cestovnog prijevoza, besplatnog prelaska mosta, izjednačavanja cijene pitke vode na kopnu s cijenom na otocima kako za kućanstva tako i za gospodarstvenike te potporu male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Također se predloženim Zakonom uređuje proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice koju koriste otočani kroz novi informatički sustav kao sistemska evidencija otočnih prava i mjera.
 
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Konačni prijedlog zakona o otocima u bitnom ne razlikuje od teksta Prijedloga zakona o otocima, već su pojedine odredbe teksta Zakona dorađene sukladno prijedlozima radnih tijela Hrvatskoga sabora te sukladno uočenim nomotehničkim i pravnim pogreškama predlagatelja. Između ostalog, članak 21. stavak 3. mijenja se i glasi: „Vlada Republike Hrvatske donosi Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a izrađuju ga ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Državna geodetska uprava.“

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova (8 ”za”, 2 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O OTOCIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine raspravio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2017. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. listopada 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su državni i javni sektor u 2017. godini u razvoj otoka uložili 1.699.241.508,27 kuna proračunskih sredstava od čega su 1.435.379.483,42 kuna bespovratna sredstva, a 263.862.024,85 kuna ulaganja u obliku kreditiranja. Ulaganja su bila usmjerena na: prometnu povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, prometnu infrastrukturu, komunalnu infrastrukturu, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gospodarstvo i potpore u gospodarstvu, turizam, energetiku i elektroničko komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, kulturu, obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb,ulaganja kroz sredstva povrata poreza na dohodak ustupljena otočnim jedinicama lokalne samouprave te druga ulaganja.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora istaknuli su da Izvješće daje kvalitetan i cjelovit pregled ulaganja državnog i javnog sektora u razvoj otoka kao preduvjeta za održiv gospodarski i društveni razvoj povećanjem kvalitete života na otocima.

Istaknuto je da sveukupan iznos ulaganja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u razvoj hrvatskih otoka u 2017. godini iznosi 381.251.166,05 kuna.

Članovi Odbora smatraju opravdanim sva ulaganja koja su u cilju razvoja otoka. Isto tako, ne umanjujući značaj ovih ulaganja, dio članova Odbora smatra da bi na sličan način država trebala strateški i zakonodavno osmisliti te kreirati instrumente i provesti specifične mjere usmjerene na razvoj prometne i druge infrastrukture „kopnenih otoka“ odnosno izoliranih sela, primjerice u Slavoniji, Zagorju i Dalmaciji. Osim toga, u raspravi je dana sugestija da bi bilo korisno da Izvješće sadrži i iznos proračunskih ulaganja pojedinih jedinica lokalne samouprave u razvoj otoka kako bi se mogla izvršiti usporedba i steći uvid u ukupna ulaganja koja su usmjerena u razvoj otoka.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2017. godini.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 17. listopada 2018. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 19. lipnja 2018. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće. 

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. U 2017. HAKOM nije bio korisnik državnog proračuna već se financirao naknadama od tržišta koje regulira. Ukupni ostvareni prihodi u 2017. iznosili su 77 milijuna kuna, a ukupni rashodi 86 milijuna kuna. ukupna ulaganja HAKOM-a za 2017. iznose 6 milijuna kuna.
U 2017. HAKOM je naplatio 624 milijuna kuna prihoda u korist državnog proračuna i to s osnove naplate naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, adresa i brojeva te naknade za ovlasti i dozvole. Na tržištu elektroničkih komunikacija ostvaren je ukupni prihod od oko 11,4 milijarde kuna što je oko 2 posto više nego u 2016.
  Poštanske usluge je koncem 2017. pružalo 22 davatelja poštanskih usluga. Tijekom 2017. u RH je ukupno obavljeno oko 318 milijuna poštanskih usluga pri čemu je ostvareno oko 1,55 milijardi kuna prihoda. Što se tiče tržišta željeznički usluga, liberalizacijom tržišta prijevoza tereta pojavili su se i novi prijevoznici. U 2017. ukupno je bilo sedam teretnih željezničkih prijevoznika i jedan putnički željeznički prijevoznik. Upravitelj infrastrukturom, HŽ Infrastruktura u 2017. bilježi povećanje prihoda od pružanja željezničkih usluga pa je tako tijekom 2017. ostvareno 146 milijuna kn prihoda od pružanja željezničkih usluga što je za 0,6 posto više u odnosu na 2016. Povećani su prihodi od minimalnog pristupnog paketa, koji sada čini 78 posto ukupnih prihoda HŽI-a od pružanja željezničkih usluga.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je pozitivno mišljenje Vlade na navedeno Izvješće.

U raspravi je konstatirano da je Izvješće pregledno i kvalitetno te na dobar način prikazuje rad HAKOM-a u 2017. godini.

Tijekom rasprave izraženo je nezadovoljstvo činjenicom da jedinice lokalne samouprave u većini slučajeva ne mogu ostvariti naknadu za pravo puta od gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture na svom području. Iako je tijekom rasprave izrečeno i pozitivno iskustvo i pohvaljen doprinos Agencije, većina članova Odbora smatra da se ovo pitanje mora što žurnije riješiti. Predsjednik Vijeća u odgovoru je istaknuo da bi cijelo ovo područje trebalo urediti posebnim zakonom kojim bi se riješilo pitanje svih linijskih infrastruktura. Članovi Odbora suglasni su da se ova tema dodatno raspravi  i da se pronađu odgovarajuća rješenja. S tim u vezi, rečeno je da nije dobro rješenje kojim regulator određuje iznos naknade te da to nije praksa u drugim europskim državama. 

Također je u raspravi istaknuto da treba uvesti reda u ovom području jer nigdje u svijetu operator nema tako visoku dobit od 40 posto kao u Hrvatskoj, a još pri tome nedovoljno ulaže u infrastrukturu. Isto tako, zabrinjavajuće je da operatori više ne moraju imati građevinsku dozvolu za izgradnju baznih stanica te ih postavljaju unutar naselja i bez pristanka lokalnog stanovništva. U raspravi je rečeno da bi građane trebalo bolje zaštititi pred štetnim utjecajem zračenja. Uslijedila je rasprava o štetnosti ovih zračenja, odnosno dana su drugačija mišljenja od strane struke.

Dana je primjedba što o ovako važnoj temi kao što je izvješće o radu HAKOM-a više nema rasprave na plenarnoj sjednici, već Sabor odlučuje bez rasprave i to sukladno posljednjim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U nastavku rasprave pohvaljeni su napori i pozitivne promjene Agencije te je ponovo istaknuto da treba zaustaviti umanjenje prihoda lokalne zajednice, odnosno trebaju se zaštiti nacionalni interesi. 

Posebno je raspravljano o višegodišnjem manjku prihoda u odnosu na rashode te je izražena bojazan o održivom poslovanju HAKOM-a u budućnosti. Istaknuto je da bi regulator dugoročno mogao ostvarivati ciljeve utvrđene Zakonom, nužan preduvjet je da ima osiguranu stabilnost u financiranju, odnosno ravnotežu u ostvarivanju prihoda i rashoda. U odgovoru je rečeno da će u sljedećim godinama HAKOM morati povećati prihode te su istaknuti visoki troškovi kontrolno-mjernih središta i postaja te IT servisa. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7”za”, 1”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2017. godinu
 

                 PREDSJEDNIK ODBORA
                                        
  Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 17. listopada 2018. godine, raspravio je Konačni Prijedlog zakona o žičarama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 357, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. listopada 2018. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je izložio razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Tako Konačni prijedlog zakona o žičarama osim što je dorađen u nomotehničkom smislu, sadrži izmjenu kojom se propisuje da se način i uvjeti obračuna naknade za koncesiju određuju uredbom koju donosi Vlada Republike Hrvatske, a ne pravilnikom kako je bilo predviđeno Prijedlogom zakona. Prihvaćena je i primjedba iznesena na sjednici Hrvatskoga sabora da je uvjet od najmanje pet godina radnog iskustva u struci prerestriktivan za radno mjesto inspektora za žičare te je navedeni uvjet smanjen na najmanje tri godine radnog iskustva u struci. 

Nakon kraće rasprave, Odbor je većinom glasova (7”za”, 1”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o žičarama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 17. listopada 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 383, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. listopada 2018. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja naglasio je da Konačni tekst prijedloga Zakona u odnosu na prvo čitanje nije sadržajno mijenjan, osim nekoliko izmjena nomotehničke prirode.

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova (7”za”, 1”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o otocima, prvo čitanje, P.Z. br. 413, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženi Zakon donosi zbog jačanja postojećih i uvođenja novih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije. Nastojeći izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu, Zakonom su obuhvaćene mjere: subvencioniranje javnog pomorskog prijevoza, subvencioniranje javnog cestovnog prijevoza, besplatnog prelaska mosta, izjednačavanja cijene pitke vode na kopnu s cijenom na otocima kako za kućanstva tako i za gospodarstvenike te potporu male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. Također se predloženim Zakonom uređuje proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice koju koriste otočani kroz novi informatički sustav kao sistemska evidencija otočnih prava i mjera.

Primjena ovoga Zakona zahtijevat će osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te na pozicijama proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave i proračuna jedinica lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti otoci. Za provedbu ovoga Zakona u 2019. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. osigurano je 194.910.000,00 kn.
Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture posebno je istaknuo da se unazad par godina povećavaju iznosi za izgradnju luka te da su ulaganja u povezivanje otoka s kopnom, osobito ulaganja u lučku infrastrukturu, jedan od prioriteta Ministarstva. 
 
U raspravi članovi Odbora pozdravljaju donošenje novog Zakona o otocima koji promiče razvoj otoka u skladu s konceptom „pametnih otoka“.
Posebno je raspravljano i postavljeno je pitanje sređivanja katastra i zemljišnih knjiga koje je od posebne važnosti za određivanje granica pomorskog dobra. U odgovoru resornog ministarstva rečeno je da je, između ostalog, cilj ovoga zakonskog prijedloga konkretiziranje mjera i operacionalizacija u rješavanju ovog strateškog pitanja. S tim u vezi, rečeno je da će resorno Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Državnom geodetskom upravom donijeti novi državni program koji se odnosi na sređivanje i usklađenje katastra i zemljišnih knjiga za područje otoka.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o otocima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, prvo čitanje, P.Z.E. br. 421, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. kolovoza 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da će se predloženim Zakonom ojačati konkurentnost hrvatskog brodarstva i osnažiti položaj pomoraca na domaćem i stranom tržištu te će se smanjiti administrativne barijere i otvoriti put potpunoj digitalizaciji u pomorskom sektoru. Također se predviđa uvođenje poreza po tonaži za jahte, čime hrvatski upisnik postaje atraktivan za upis stranih polovila i njihov dulji boravak u Republici Hrvatskoj, kao i za korištenje stalnog veza u marinama. Prijedlogom zakona osnažuju se rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja s pomorskih objekata kao i spremnost za reagiranja u slučaju iznenadnih onečišćenja mora. Usklađuju se i granice ograničenja odgovornosti brodara za određene pomorske tražbine s odredbama Konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976., kako je izmijenjena i dopunjena (Protokolom iz 1996. godine s izmjenama iz 2012. godine).

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovog zakonskog prijedloga, naročito pozdravljaju dopunu odredbi koje se tiču oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak kod pomoraca u međunarodnoj plovidbi, što je bio i zahtjev Sindikata pomoraca Hrvatske. Tako se porezno oslobođenje temeljem boravka na brodu u međunarodnoj plovidbi omogućava i u situacijama koje su nepovoljne za pomorce i na koje isti ne mogu utjecati, a zbog kojih do sada nisu mogli ostvariti potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak (dani liječenja zbog bolesti, otmice i sl.). 

Istaknuto je da se ovim prijedlogom Zakona vrši daljnje usklađivanje nacionalnog pomorskog zakonodavstva s novim EU rješenjima, kao i onima iz međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, a sve u cilju unaprjeđenja pomorskog sektora.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova ”za”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o lučkim kapetanijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 382, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018. godine.
 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da će se predloženim Zakonom unaprijediti rad lučkih kapetanija koji je izuzetno važan s aspekta sigurnosti plovidbe, traganja i spašavanja ljudskih života na moru te intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Prijedlogom zakona uređuje se teritorijalno ustrojstvo i organizacija rada lučkih kapetanija, jasnije se definiraju poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra te način organizacije njihovog obavljanja. Također se uređuju prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u obavljanju tih poslova, njihov radno pravni položaj, inspekcijske ovlasti, omogućavanje jednostavnijeg zapošljavanja pomoraca i brodaraca na kopnu nakon prestanka plovidbene službe te druga pitanja važna za rad lučkih kapetanija i obavljanje poslova iz njihovog djelokruga. Ovim Prijedlogom zakonom uređuju se specifičnosti organizacije rada i radnog vremena službi radi potrebe kontinuiranog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe, pomorskih graničnih prijelaza te opterećenja tijekom turističke sezone.

Također, donošenjem ovog Zakona želi se podići kvaliteta javnih usluga koje građanima i gospodarskim subjektima pružaju lučke kapetanije i ostale službe sigurnosti plovidbe.

U raspravi je rečeno da je do 1997. sustav lučkih kapetanija na jedinstveni način obuhvaćao pomorske kapetanije i kapetanije unutarnje plovidbe kao područne jedinice nadležnog ministarstva sa srodnom organizacijskom strukturom i poslovima, a nakon te godine razdvajaju se funkcije sigurnosti plovidbe na moru od funkcija sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama. Istaknuto je da je dosadašnja primjena Zakona o lučkim kapetanijama i Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda ukazala na niz problema i stoga je dobro da se ovim zakonskim prijedlogom opet, na jedinstven način organizira i osuvremenjuje djelovanje državne uprave nadležne za sigurnost plovidbe u cjelovit i jedinstven sustav sigurnosti plovidbe Republike Hrvatske. Članovi Odbora smatraju da će donošenje ovog Zakona doprinijeti razvoju unutarnje plovidbe.

Također, nadležnosti koje su definirane važećim Zakonom pokazale su se često kao neefikasna usluga građanima i gospodarskim subjektima zbog toga što za rješavanje svojih zahtjeva nisu odlazili u najbližu lučku kapetaniju nego u nadležnu lučku kapetaniju, koja je u nekim slučajevima bila udaljena i više od 500 kilometara.

Članovi Odbora su u raspravi konstatirali da su se od 1997. promijenile okolnosti, između ostalog, javnost je senzibilizirana za probleme onečišćenja te stoga pozdravljaju donošenje novog, suvremenog Zakona, naročito u svjetlu najavljene reforme pomorskog zakonodavstva. Posebno se iščekuje novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji bi trebao riješiti mnoge probleme na terenu.
 
U raspravi je naglašena važnost poslova inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru. S tim u vezi, očekuje se da će donošenjem ovog Zakona te podzakonskih akata precizirati i proširiti ovlasti inspekcijskih službi te ujedno povećati broj inspektora i kada nije samo sigurnost u pitanju. Do sada je njihova uloga različito tumačena, a u pojedinim slučajevima nisu bile potpuno uređene inspekcijske ovlasti i načini postupanja, što je predstavljalo probleme u obavljanju ovih poslova.

Posebno je raspravljano o ulozi i potrebi još bolje suradnje i usklađenosti putem središnje koordinacije između lučke kapetanije, obalne straže i policije, naročito kod intervencija iznenadnog onečišćenja na moru ili drugih operativnih akcija. Potrebno je osigurati kontinuirano obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, stalnu dostupnost i žurne reakcije u svim izvanrednim situacijama. Također je raspravljano o nadležnosti i ulozi Službe traganja i spašavanja života na moru.
     
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o lučkim kapetanijama.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

       
        PREDSJEDNIK ODBORA
       Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 383, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim izmjenama i dopunama više ne predviđa mogućnost financiranja rada Agencije iz drugih izvora kao što su donacije, fondovi i slično, odnosno brišu se odredbe članka 13. stavka 2. predmetnog Zakona. Europska agencija za pomorsku sigurnost predložila je brisanje ove odredbe jer bi se takvim financiranjem mogla ugroziti neovisnost rada Agencije. Nadalje, Prijedlogom zakona nastavlja se daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu istraživanja nesreća u području pomorskog prometa i sigurnosti željeznica.

Također se predloženim izmjenama i dopunama Zakona, Agenciji propisuje i mogućnost korištenja stručnjaka za istraživanje nesreća u okviru stalnih i povremenih stručnih savjetodavnih tijela te se propisuju nove odredbe koje se tiču zabrane sprječavanja i ometanja službenog rada Agencije, kao i prekršajne odredbe za takve radnje.
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

       
        PREDSJEDNIK ODBORA
        Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 13. lipnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o žičarama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 357, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. lipnja 2018. godine.
 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se donošenjem Prijedloga zakona  nastavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije i to s Uredbom (EU) 2016/424 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o žičarama i stavljanju izvan snage Direktive 2000/9/EZ. Također će se uskladiti odredbe vezane uz dodjelu koncesija u području žičara s novim Zakonom o koncesijama koji je stupio na snagu 2017. godine.

Prijedlogom zakona o žičarama omogućuje se osiguravanje sigurnosti žičara u trenutku njihove izgradnje, puštanja u uporabu i tijekom njihova rada određivanjem primjerenih postupaka za odobravanje novih i postojećih žičara, pregled žičara prije puštanja u uporabu i njihovo praćenje tijekom rada.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog zakona žičarama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

       
        PREDSJEDNIK ODBORA
        Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 13. lipnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, prvo čitanje, P.Z.E. br. 351, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  30. svibnja 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da će provedba rješenja predloženih ovim Prijedlogom zakona rezultirati ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u sektoru prijevoza: smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, poboljšanje sigurnosti opskrbe gorivom na ekološki prihvatljiv način, zadovoljavanje potreba potrošača za gorivom i ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske u području smanjenja emisija stakleničkih plinova, i to poticanjem proizvodnje i korištenja naprednih biogoriva u prijevozu.

Pojačanim praćenjem ispunjavanja obveze stavljanja propisanih količina biogoriva na tržište i uvođenjem okolišne naknade ako se u propisanom postotku ne smanje emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenog tekućeg naftnog goriva i energije stvorit će se uvjeti u kojima će obveznici stavljanja biogoriva na tržište biti izloženi financijskim troškovima ako ne ispunjavaju propisanu obvezu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o biogorivima za prijevoz.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
        Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 24. sjednici održanoj 18. travnja 2018. godine Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedene Prijedloge odluka razmotrio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je sukladno odredbi članka 8. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17), utvrđeno da Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti upravlja Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koje čini pet članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća. U smislu odredbe članka 8. stavka 2. citiranog Zakona, predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH, na temelju objavljenog javnog poziva.

Kako je dosadašnjem predsjedniku, zamjeniku predsjednika i članovima Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti istekao mandat od 5 godina, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. ožujka 2018. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, radi isteka mandata. Na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.

Nakon provedene rasprave o Prijedlogu odluke o razrješenju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Odbor je većinom glasova (8  glasova ”ZA” i 3 glasa ”SUZDRŽAN”) utvrdio sljedeće

M i š lj e nj e

Podržava se Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže da se razriješe dužnosti radi isteka mandata dr.sc. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Domagoj Jurjević, zamjenik predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te članovi Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti Zdravko Jukić, dr.sc. Nikola Popović i dr.sc. Marijan Bolarić.

Nakon provedene rasprave o Prijedlogu odluke o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV”) utvrdio sljedeće

M i š lj e nj e

Podržava se Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže da se imenuje Tonko Obuljen za predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Darko Josipović za zamjenika predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te za članove Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti imenuju mr.sc. Mislav Hebel, Ante Milas i dr.sc. Nikola Popović.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 18. travnja 2018. godine, raspravio je  Prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 327, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. travnja 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim primjedbama više hrvatskih autotaksi prijevoznika na navedeni akt.
 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim Prijedlogom zakona uređuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti javnog prijevoza putnika i tereta u unutarnjem i međunarodnom cestovnom prometu, agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu, djelatnosti pružanja kolodvorskih usluga na autobusnim i teretnim kolodvorima, prijevoz tereta i osoba za vlastite potrebe kao i nadležnosti tijela zaduženih za provedbu i nadzor u  primjeni ovoga Zakona. Nadalje, donošenjem ovoga Zakona omogućit će se realizacija Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske od 2017. do 2030. u dijelu cestovnog prijevoza putnika i tereta te ostalih djelatnosti u cestovnom prometnom sektoru. Također će se izvršiti preuzimanje europske pravne stečevine u dijelu cestovnog prijevoza tereta i putnika, pri čemu je posebno  istaknula prelazak sa sustava dozvola za obavljanje županijskog linijskog prijevoza putnika na sustav obavljanja javnog cestovnog županijskog prijevoza putnika kao javne usluge temeljem ugovora između prijevoznika i tijela područne (regionalne) samouprave kao lokalno nadležnog tijela.

Prijedlogom zakona uvode se novi instituti vezani za uređenje tržišta prijevoza putnika kao što je liberalizacija tržišta autotaksi usluga, uvođenje mikroprijevoza te reguliranje sustava integriranog prijevoza putnika. Liberalizacija tržišta autotaksi prijevoza putnika potaknuti će uspostavu kvalitetnije, dostupnije i ekonomski prihvatljivije usluge za putnike, kao posljedica ukidanja odredbi o mogućem ograničenju broja dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza putnika na području pojedinih jedinica lokalne samouprave.

U raspravi, članovi Odbora smatraju da Prijedlog zakona donosi dosta novina koje su u skladu s današnjim tehnološkim razvojem naročito sa suvremenim informacijskim tehnologijama. Smatraju da je potrebna liberalizacija cestovnog prijevoza koja uvažava realne okolnosti prijevozne ponude i potražnje jer daje autotaksi prijevoznicima potpunu poduzetničku slobodu da obavljaju autotaksi prijevoz tamo gdje vide ekonomski interes.

Isto tako, očekuju da će se ukidanjem mogućnosti ograničenja broja autotaksi dozvola za područje određene jedinice lokalne samouprave, prijevozna ponuda uskladiti s realnom prijevoznom potražnjom. U raspravi je dio članova Odbora izrazio zabrinutost i istaknuo da su iz istoga razloga mogući veliki problemi tijekom turističke sezone te da će doći do velikih prometnih gužvi u nekim hrvatskim gradovima, a tome još dodatno pridonosi dana mogućnost autotaksi prijevoznicima da obavljaju svoju djelatnost ne samo na području one jedinice lokalne samouprave u kojoj imaju sjedište.
 
Predstavnica predlagatelja je na upite o mogućem zagušenju prometa tijekom turističke sezone te upitu o korištenju ugibališta, odgovorila da će se tržište autotaksi prijevoza samo regulirati (primjer Grad Rijeka) te da pravne i fizičke osobe - obrtnici koji obavljaju autotaksi prijevoz, isključivo radi zaustavljanja u svrhu ukrcaja i iskrcaja putnika mogu koristiti stajališta namijenjena za vozila javnog prijevoza i autotaksi stajališta, a za vožnju mogu koristiti posebno obilježene prometne trake koje im daju prednost kretanja, tako da se niti u tome dijelu ne očekuju problemi.

Tijekom rasprave dobrim su ocijenjena predložena zakonska rješenja kojima se postupak dobivanja dozvola za taksi prijevoz olakšava i pojeftinjuje, uz uspostavu jednakih pravila za sve autotaksi prijevoznike. S tim u vezi, istaknuto je da će se provedbenim pravilnicima dodatno regulirati ova djelatnost, a time je odgovoreno i na upite o registraciji djelatnosti, poslovnom prostoru, fiskalizaciji i porezima u Republici Hrvatskoj.

U daljnjoj raspravi posebna pozornost posvećena je reformi sustava županijskog linijskog prijevoza. Istaknuto je da će se stvoriti pravni okvir za rješavanje problema nerentabilnih linija (primjer nedavnog ukidanja većeg broja takvih linija na području Osječko-baranjske županije) što će dati doprinos zaustavljanju daljnjih negativnih demografskih kretanja s aspekta prometne povezanosti.

Isto tako, uvođenje mikroprijevoza kao novog zakonskog instituta, nudi jedinicama lokalne samouprave mogućnost rješavanja pitanja javnog prijevoza putnika u uvjetima smanjene prijevozne potražnje, na način da jedinice lokalne samouprave sklapanjem ugovora i dogovorom modela financiranja takvog prijevoza osiguravaju minimum prijevozne ponude. Ovo je značajna novina kojom se rješava da pojedini slabije naseljeni krajevi i ruralna područja ne ostanu bez javnog prijevoza. U raspravi su razjašnjena određena pitanja vezana za praksu nekih jedinica lokalne samouprave koje su do sada obavljale mikroprijevoz besplatan za putnike, a sve u sklopu komunalne djelatnosti.

Bolje funkcioniranje prijevoza putnika osigurati će se uvođenjem integriranog prijevoza putnika kao jedinstvenog organizacijskog, tehničko - tehnološkog i tarifnog sustava prijevoza. Mogućnost da operateri prijevozne usluge različitih vrsta prijevoza pružaju usluge integriranog prijevoza putnika doprinijet će ekonomičnijem i učinkovitijem odvijanju javnog prijevoza putnika te povećanju kvalitete prijevozne usluge za korisnike.

Tijekom rasprave, predstavnica predlagatelja u odgovoru je pojasnila neke dileme proistekle iz rasprave potvrdivši da elektronička aplikacija nije mjerni instrument kojom se na kraju putovanja obračunava cijena autotaksi prijevoza, već se uz taksimetar priznaje kao medij kojim su putniku vidljivi maksimalna cijena i planirana ruta putovanja. Pri tome je istaknula da taksimetar nije jedini instrument koji može odrediti cijenu sukladno Direktivi 2014/32 EU o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje mjernih instrumenata na tržištu.
 
U raspravi je podržano donošenje ovoga Zakona jer na sveobuhvatan način definira i uređuje pristup tržištu cestovnog prijevoza tereta i putnika, pratećih djelatnosti vezanih za cestovni prijevoz uvažavajući nove trendove u prijevoznoj ponudi, a sve uz oštrije kazne za prekršitelje, što će pridonijet većoj sigurnosti i mobilnosti građana koji kao putnici koriste prijevoz.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 glasova ”ZA”, 2 glasa ”SUZDRŽANA”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU

Uz sljedeće amandmane koji su jednoglasno prihvaćeni (9 glasova ”ZA”):

I. Na članak 4.
U članku 4. stavku 1. točki 36. iza riječi: „putničko mjesto“ dodaju se riječi: „i vozilima kategorije M2 i M3“.

U članku 4. stavku 1. točki 43. riječi: „nenaplatno i nekomercijalno“, brišu se.

U članku 4. stavku 1. točki 58., riječ: „tvrtka“ iz određenog  broja, roda i padeža zamjenjuje se riječima: „pravnim osobama ili obrtima“ u odgovarajućem broju, rodu i padežu.

Obrazloženje: Zbog potreba naručitelja za posebnim linijskim prijevozom većeg broja osoba daje se mogućnost obavljanja takvog prijevoza kategorijama vozila M2 i M3. Nadalje, uvažavajući veliki udio prijevoza za vlastite potrebe kojeg obavljaju turističke agencije, a zbog mogućeg pogrešnog tumačenja istih glede uloge prijevoza u realizaciji turističkih transfera koji su regulirani posebnim propisom, predlaže se urediti definiciju prijevoza za vlastite potrebe, uz mišljenje da uređena definicija u cijelosti i jasno definira ovu vrstu prijevoza. Također, riječ „tvrtka“ i njene izvedenice nisu sinonim za trgovačko društvo ili obrt, već se pod pojmom tvrtka razumijeva ime pod kojim trgovačko društvo posluje.    

II. Na članke  5., 10. i 12.
U članku 5. stavcima 1. i 4., članku 10. stavku 2. i članku 12. stavcima 4. i 5. riječ: „tvrtka“ iz određenog  broja, roda i padeža zamjenjuje se riječima: „pravnim osobama ili obrtima“ u odgovarajućem broju, rodu i padežu.

Obrazloženje: Kao na amandman I.

III. Na članke 16. i 26.
U članku 16. stavku 2. i članku 26. stavku 1. riječi: „prekršajnog suda“ zamjenjuju se riječima: „suda nadležnog za prekršajne predmete“

Obrazloženje: Ovim amandmanom usklađuje se izričaj s pravnim sustavom Republike Hrvatske.

IV. Na članak 44.
U članku 44. stavku 2. iza riječi: „putničko mjesto“ dodaju se riječi: „i vozilima kategorije M2 i M3“.

Obrazloženje: Kao na amandman I.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 14. ožujka 2018. godine raspravio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. veljače 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja kazala je da Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe Zakona o otocima.

Pri tome je istaknula da je u 2016. u razvoj otoka uloženo 1.717.810.973,15 kuna proračunskih sredstava, od čega su 1.285.465.297,19 kuna bespovratna sredstva, a 432.345.675,96 kuna ulaganja u obliku kreditiranja. Od ukupnog iznosa uloženih sredstava 127.605.624,03 kuna odnosi se na financiranje provedeno kroz fondove Europske unije.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora istaknuli su da ovo Izvješće daje kvalitetan i cjelovit pregled ulaganja državnog i javnog sektora u razvoj otoka kao preduvjeta za održiv gospodarski i društveni razvoj povećanjem kvalitete života na otocima. Istaknuto je da je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uložilo značajna sredstva u prometnu povezanost i infrastrukturu i to u iznosu od 388.829.662,61. kuna bespovratnih sredstava. Također su istaknuta značajna ulaganja od strane društva „Hrvatske ceste“ d.o.o.

Većina članova Odbora smatra da su opravdana sva ulaganja u razvoj otoka, tim više što razvoj turizma pridonosi gospodarskom razvoju Reepublike Hrvatske. Također je izraženo mišljenje da bi na sličan način država trebala strateški i zakonodavno osmisliti te kreirati instrumente i provesti specifične mjere usmjerene na razvoj prometne i druge infrastrukture „kopnenenih otoka“ odnosno izoliranih sela, primjerice u Slavoniji i Zagorju.

Tijekom rasprave dana je primjedba da Izvješće ne sadrži analitiku, tj. postavljen je upit da li su uložena sredstva doprinijela cilju, a to je između ostalog, povećanje broja otočnog stanovništva, bolji uvjeti života i gospodarski razvoj otoka. Predstavnica predlagatelja u odgovoru je istaknula da su u pripremi i ovi statistički pokazatelji koji će u sljedećem Izvješću biti prikazani.
 
Također je raspravljano o projektima koji su financirani od strane Uprave za otoke, osnivanju centra kompetentnosti na otoku te značaju Klesarske škole Pučišća na otoku Braču.

Zaključno je rečeno da je iz samog Izvješća vidljivo da se većina sredstava koja se ulažu u otoke, odnose na ulaganja u promet. Članovi Odbora smatraju, da bez ulaganja koja su usmjerena prema prometnoj povezanosti otoka s kopnom i otoka međusobno te ulaganja u prometnu infrastrukturu, nema niti razvoja otoka.
  
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
 Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 16. studenoga 2017. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekciju planova za 2019. i 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se prihodi za 2018. planiraju na razini 129 milijardi kuna, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna. Planirani deficit opće države bit će u 2018. na razini 0,5% BDP-a, u 2019. predviđa se njegovo uravnoteženje,  a u 2020. suficit od 0,8% BDP-a.

Odbor se posebno osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 065 Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva. Prijedlog financijskog plana za 2018. iznosi ukupno 7.268.924.707 kn što je povećanje ukupnog plana, u odnosu na plan za 2017., nakon rebalansa, za 5,24%.
 
Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2018., gotovo 40% plana odnosi se na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture, a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. Sukladno odredbama navedenih zakona društvu Hrvatske ceste pripada 0,80 kn, a društvima Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura po 0,20 kn naknade po litri naplaćene trošarine na određene energente koji se koriste kao pogonska goriva.
Za pripremu i provedbu EU projekata je u Financijskom planu za 2018. godinu planirano  gotovo 19% od  ukupnog plana.

Najveća povećanja sredstava, nakon rebalansa, odnose se na: provedbu projekta Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora, provedbu ugovora o koncesiji Autocesta Zagreb-Macelj, poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija, projekt Prilagodba željezničkih graničnih prijelaza za provedbu schengenske pravne stečevine, provedbu ugovora o koncesiji - Bina-Istra; Izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te za modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture.

Također se radi na daljnjoj provedbi projekata koji se sufinanciraju sredstvima pomoći EU u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost,  u okviru OP Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije te u okviru projekta CEF 2017.-2019.-CROCODILE II CROATIA-Uvođenje inteligentnih prometnih sustava (ITS) na TNT cestama.

Najznačajniji projekti koji će se sufinancirati sredstvima pomoći Europske Unije su:  Projekt „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“, Projekt „Izgradnja mosta kopno - otok Čiovo u Trogiru sa spojnim cestama 2. Faza“; Projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“, Projekt „Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek“, Projekt „Modernizacija i razvoj javnog prijevoza Grada Osijeka“, Projekt „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci“ te Projekt „Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Čakovec (R201) na dionici Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo)“.

Isto tako, osigurana su sredstva za razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez potrebne infrastrukture i bez dovoljno komercijalnog interesa.

Planirana su i sredstva za: Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za vodne putove, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo i Hrvatski hidrografski institut. Od 1. siječnja 2018. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) stječe status proračunskog korisnika.

Članovi Odbora suglasni su s Financijskim planom za 2018. te projekcijama plana za 2018. i 2019 izvanproračunskog korisnika Hrvatske ceste. Prihodi za 2018. planiraju se u iznosu od 2.68 milijardi kuna (prihod od naknade iz goriva iznosi oko 74%), dok su planirani rashodi u iznosu od 2.95 milijardi kuna.
  Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU

te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu  i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcije plana za 2019. i 2020. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 16. studenoga 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 220, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana uz izvršavanje Proračuna.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 9. studenoga 2017. godine, raspravio je  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da se zbog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, visina zaduženja za izvanproračunske korisnike te iznos proračunske i jamstvene zalihe.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”protiv”, 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 9. studenoga 2017. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da prema Prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg proračuna ukupni prihodi iznose 122,45 milijarde kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi te iznose 126,8 milijardi kuna. Manjak državnog proračuna za 2017. godinu planiran je u iznosu od 4,3 milijarde kuna ili 1,2% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 2,5 milijardi kuna ili 0,7 postotnih bodova BDP-a. Uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, posebno na kamatnim rashodima.  Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dodjeljuje se dodatnih 100 milijuna kuna za županjske uprave za ceste. Kroz preraspodjelu postojećih sredstava proračuna učinjen je značajan iskorak poglavito prema segmentu zdravstva, ali i ostalim segmentima koji se u originalnom proračunu nisu mogli predvidjeti, poglavito elementarne nepogode.
 
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva. Ukupno smanjenje tekućeg financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2017. godinu iznosi 109.448.138 kuna. Tekući plan za 2017. godinu, koji je iznosio 7.017.029.879 kn (u limitu 5.765.383.203 kn), nakon rebalansa iznositi će 6.907.581.741 kn (u limitu 5.865.383.203 kn). Navedeno ukupno smanjenje financijskog plana je posljedica većih smanjenja nego povećanja na stavkama planiranim na izvorima koji nisu u limitu. U suglasnosti s Ministarstvom financija, resornom Ministarstvu rebalansom je dodijeljen dodatni iznos od 100 milijuna kuna za potporu županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta. Za taj iznos realno je porastao limit Ministarstva za 2017. godinu, što su članovi Odbora ocijenili pozitivnim te naglasili da se radi o ispravljanju nepravde. Također se očekuje da Ministarstvo iznađe način da se za županijske i lokalne ceste osigura prihod od 0,10 kuna od litre prodanog goriva.

Značajnija povećanja (bez EU projekata) izvršena su za sljedeće aktivnost/projekte: Naknada u cijeni goriva za HAC d.o.o., HŽ Infrastrukturu d.o.o. i HC d.o.o.; Potpora Lučkoj upravi Split za obnovu infrastrukture na lučkom području - Vranjičko-solinski bazen; početak novog projekta Prilagodba željezničkih graničnih prijelaza za provedbu schengenske pravne stečevine; Održavanje željezničke infrastrukture i regulacija prometa; Modernizacija željezničkih vozila; Izgradnja, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture.

Značajnija smanjenja (bez EU projekata) izvršena su u okviru Potpora trgovačkim društvima u javnom sektoru u pripremi i provedbi projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova; Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora; Poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija; Administracija i upravljanje (aktivnost unutar Financijskog plana Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo).

Najznačajnija smanjenja i povećanja Financijskog plana Ministarstva za 2017. godinu odnose se na EU projekte, za koje je dana primjedba da se u ovom dijelu opet podbacilo. Ukupno smanjenje sredstava planiranih za EU projekte iznosi 358 milijuna kuna, a povećanje 88 milijuna kn, što je neto smanjenje planiranih sredstava od 270 milijuna kuna. U odgovoru resornog Ministarstva kazano je da se radi o velikim projektima, neki su još u fazi pripreme te je najavljeno da se do konca godine očekuje isplata avansa od 15 posto za projekt Pelješkog mosta. Povećanja unutar projekta se uglavnom odnose na traženi veći predujam za Pelješki most, a smanjenja na željezničke projekte: Dugo Selo-Križevci i Gradec- Sv.Ivan Žabno te na projekt Razvoj zračne luke Dubrovnik, a razlog je uglavnom u kašnjenju realizacije projekata.

U raspravi je naglašeno da je najvažnija osobina rebalansa što ide prema smanjivanju deficita te na taj način pridonosi i smanjivanju javnog duga i zaduženosti Republike Hrvatske.

Iznos za Projekt OP Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije, smanjuje se, a razlog su značajna kašnjenja radi opsežne i dugotrajne pripreme dokumentacije. Također je smanjen iznos za Projekt CROCODILE II CROATIA - uvođenje inteligentnih prometnih sustava (ITS) na TNT cestama, iz razloga što još nije završena priprema projektne dokumentacije kao preduvjet za korištenje sredstava za radove.

Većina članova Odbora predlaže da se dade suglasnost izvanproračunskom korisniku Hrvatskim cestama na Izmjene i dopune Financijskog plana za 2017. godinu.

Tijekom rasprave članovi Odbora posebno su se osvrnuli na radove izgradnje mosta kopno-otok Čiovo u Trogiru sa spojnim cestama čiji se završetak predviđa do početka sljedeće turističke sezone, sredstvima za otkup zemljišta za izgradnju zračne luke u Međimurskoj županiji,  završetku dionice Gradec-Sveti Ivan Žabno,  brzoj cesti Split-Omiš te izgradnji mosta Svilaj na Savi. U raspravi je dan prijedlog da se iznađe način, sukladno drugim državama u okruženju, kojim bi se omogućilo da se Pružne građevine izdvoje iz sustava HŽ Infrastrukture radi uključivanja u projekte.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”protiv”, 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU

te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2018. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu.

Uz sljedeći a m a n d m a n:

Na tekst Prijedloga izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija plana za 2018. i 2019. godinu Odbor podnosi slijedeći

AMANDMAN

U Prijedlogu odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija plana za 2018. i 2019. godinu, u točki I. iznos „2.576.679.271 kune“ zamjenjuje se iznosom „2.503.511.108 kuna“, iznos „2,487.645.541 kune“ zamjenjuje se iznosom „2.453.427.727 kuna“ i iznos“89.033.730 kuna“ zamjenjuje se iznosom „50.083.381 kuna“.

Obrazloženje

Amandmanom se tehnički ispravlja tekst Prijedloga odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija plana za 2018. i 2019. godinu kako bi ista bila u skladu s Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija plana za 2018. i 2019. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 12. listopada 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 143, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. listopada 2017. godine.
 
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim prijedlogom Zakona usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, prvenstveno kroz definiranje luke, odnosno lučkog operativnog područja te uvođenje i primjenu novog sustava sigurnosne zaštite. Predloženi zakon primjenjuje se na hrvatske luke u koje pristaju brodovi u međunarodnoj plovidbi, dok se na luke u koje pristaju putnički brodovi u nacionalnoj plovidbi zakon primjenjuje samo ako se takvi brodovi udaljavaju više od 20 Nm od obale, kojoj osobe u opasnosti mogu sigurno pristupiti u vrijeme srednje razine morskih mijena.

Procjene i planove sigurnosne zaštite luka obavljaju priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu luka koje moraju udovoljavati propisanim uvjetima. Naglašeno je da je  u međuvremenu još jedna organizacija dobila status priznate organizacije te ih sada ima četiri. U Republici Hrvatskoj 33 luke otvorene su za međunarodni promet.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno  je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 4. listopada 2017. godine raspravio je Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji županijskih uprava za ceste za 2015., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 12. svibnja 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje dala je predstavnica Državnog ureda za reviziju. Istaknula je da je obavljena financijska revizija 20 županijskih uprava za ceste te je izraženo 8 bezuvjetnih i 12 uvjetnih mišljenja. Bezuvjetno mišljenje dobile su uprave za ceste Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, Županijska uprava za ceste Barilović te županijske uprave za ceste Istarske, Ličko-senjske županije, Šibensko-kninske, Virovitičko-podravske i Zadarske županije. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji su utjecali na izražavanje mišljenja odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, planiranje i izvršenje planova, računovodstveno poslovanje i financijsko izvještavanje, prihode, rashode, imovinu te javnu nabavu.

U raspravi članovi Odbora podržali su mišljenje Državnog ureda za reviziju da bi Ministarstvo, Hrvatske ceste i županijske uprave za ceste trebale poduzeti aktivnosti na standardizaciji i objedinjenoj javnoj nabavi. Uočeno je da su cijene istovrsnih radova istih izvoditelja različite za radove na održavanju županijskih i lokalnih cesta od cijena radova na održavanju državnih cesta na području iste županije. Potrebno je unificirati cijenu za obavljanje istih poslova, a kod različitih naručitelja.

Članovi Odbora zadovoljni su činjenicom da više od 90 posto dobivenih sredstava županijske uprave za ceste ulažu u održavanje i građenje cesta čime potvrđuju svoju osnovnu djelatnost. Da bi ovaj sustav bio održiv članovi Odbora podržavaju inicijativu Udruge Županijskih uprava za ceste za obnavljanjem izvora financiranja na način da im se osigurava izravan prihod od 0.10 kn po litri prodanog goriva.

Posebno je dan osvrt na novu kategorizaciju cesta koja je u pripremi, a koja će se definirati i ujednačiti za cijelo područje Republike Hrvatske, što je u skladu s mišljenjem i primjedbama od strane Državne revizije. Također kroz restrukturiranje cijelog sektora potrebna je regulativa koja će isticati prioritete. Očekuje se da će sve navedeno pridonijeti transparentnijem i efikasnijem ulaganju u ceste, naročito na područjima gdje ima malo stanovnika. Jedino strateško planiranje može zaustaviti iseljavanje stanovnika te je izražena potreba bolje zajedničke suradnje na lokalnoj, regionalnoj i županijskoj razini.

Tijekom cijele rasprave pohvaljivan je rad Državnog ureda za reviziju na dobro pripremljenoj dokumentaciji iznesenoj u Izvješću koja ujedno daje pregled svih županijskih uprava za ceste  pojedinačno te objedinjeno. Ovakav pregled osim što je koristan za županijske uprave za ceste, podloga je za bolje organiziranje cijelog sustava i ujedno prilika da ga se podigne na višu razinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (10”za”, 1“suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
   

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji županijskih
uprava za ceste za 2015.         

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

   Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 4. listopada 2017. godine raspravio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2014. i 2015., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. srpnja 2017. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja kazala je da Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe Zakona o otocima. Pri tome je istaknula da je u 2014. u razvoj otoka uloženo 1.791.777.074,32 kuna, dok je u 2015. uloženo 1.484.390.729,62 kuna. Oba Izvješća su ovoga puta dana istovremeno radi situacije vezane uz prijevremene izbore. Država strateški i zakonodavno osmišljava te kreira instrumente i provodi specifične mjere za razvoj otoka. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uložilo je značajna sredstva u prometnu povezanost i infrastrukturu. Naročito se ulaže u obnovu dotrajalih trajektnih pristaništa. 

   U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora istaknuli su da su otoci nacionalno bogatstvo od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Smatraju da su opravdana sva ulaganja u razvoj otoka, tim više što se radi izraženog turizma značajan dio sredstava vraća u državni proračun. Također je pozdravljeno osnivanja Uprave za otoke, istaknuta je njegova važnost, u prvom redu radi bolje komunikacije.
Ujedno je rečeno da je iz samog izvješća vidljivo da se trećina sredstava koja se ulaže u otoke, odnosi na ulaganja u promet. Mišljenje je da bez ulaganja koja su usmjerena prema prometnoj povezanosti otoka s kopnom i otoka međusobno te ulaganja u prometnu infrastrukturu nema niti razvoja otoka. Izražena je zabrinutost za budućnost manje naseljenih otoka gdje nema mladog stanovništva, a ulaganja u njihov razvoj su manja.

   Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2014. i 2015.

   Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 28. rujna 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. rujna 2017. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Odbor je raspolagao pisanim primjedbama Udruženja autoškola pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom Zakona vrši daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pozitivnim propisima Europske unije u području sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, obzirom na činjenicu da mladi vozači uzrokuju nerazmjerno veći broj prometnih nesreća u odnosu na ostale vozače predlaže se da se vozačka dozvola mladom vozaču ukine i oduzme kada u razdoblju od dvije godine skupi 9 negativnih prekršajnih bodova, a ostalim vozačima kada u istom razdoblju skupe 12 negativnih prekršajnih bodova. Prijedlog zakona „mladog vozača“ definira kao vozača motornog vozila do 24. godine života koji posjeduje vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj što. dosad nije bilo obvezno da takav vozač posjeduje hrvatsku vozačku dozvolu.

Propisuje se obaveza podvrgavanja izvanrednom liječničkom pregledu vozača i instruktora vožnje koji je najmanje tri puta u tri godine pravomoćno kažnjen zbog upravljanja vozilom s nedopuštenom količinom alkohola u krvi. Time se želi pojačati liječnička kontrola osoba koje učestalo konzumiraju alkohol te upravljaju vozilom.

Predstavnik Udruženja autoškola pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ukratko je dao primjedbe i prijedloge na predloženi tekst Konačnog prijedloga zakona. Smatra da su autoškole stavljene u nezavidan položaj, naročito se pri tome osvrnuo na represivne mjere, a sve u cilju održivost standarda osposobljavanja kandidata za vozače, odnosno cijelog sustava sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj.

U raspravi se dio članova Odbora osvrnuo na zahtjeve Europske komisije, prema kojima se Zakon usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije te smatraju da bi to moglo dovesti do smanjenja standarda. Tako se autoškolama omogućuje samostalno formiranje cijena osposobljavanja kandidata za vozače koje je do sada podzakonskim aktom bilo propisano u najnižem iznosu. Konstatirano je da iako Direktiva o uslugama donosi liberalizaciju i snižavanje cijena usluga na tržištu, nikako ne smije utjecati na dosadašnju razinu osposobljenosti mladih vozača. Da konkurencija ne bi utjecala na kvalitetu rada autoškola potrebno je izraditi minimalne standarde za rad autoškola te standard nastavnog sata u cilju zaštite svih vozača i sigurnosti prometa na cestama.

Predlagatelj je na upit o svrsi uvođenja zapisnika pojasnio da će vozač u vozilu morati imati ''Zapisnik o tehničkom pregledu vozila'' i ''Zapisnik o tehničkom pregledu vozila na cesti''. Ukoliko je vozilo zbog neispravnosti isključeno iz prometa u Republici Hrvatskoj ovi zapisnici su dopuštenje za ponovno sudjelovanje u prometu na cestama, a izvan Republike Hrvatske je dokaz da je za vozilo obavljen tehnički pregled, bez obzira radi li se o redovitom ili izvanrednom tehničkom pregledu.

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na cijenu tehničkog pregleda, odnosno  nesrazmjer povećanja troškova administracije, u odnosu na iznos sredstava za ulaganja u ceste, a koji se već 14 godina nije povećao. Također je dana primjedba na nedopustivost monopola  Centra za vozila Hrvatske

U raspravi je zatraženo od predlagatelja da razmotri prijedlog kojim bi se, uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, jedinicama lokalne samouprave koje to žele omogućilo da u naseljima postavljene kamere služe i za promet u kretanju, a ne samo u mirovanju. Ovakvim proširenjem nadležnosti lokalna samouprava bi dodatno prihodovala, pojačale bi se mjere nadzora jer bi snimke mogle poslužiti kao dokaz u kaznenim postupcima u širem smislu, a odgovornost za stanje sigurnosti djelomično bi se prenijela i na jedinice lokalne samouprave što bi doprinjelo i većoj sigurnosti prometa na cestama.

Raspravljano je o radnom statusu stručnih (licenciranih) djelatnika autoškola. Izraženo je mišljenje da bi zakonski prijedlog trebao jasnije definirati da ovi djelatnici imaju regulirane radne odnose isključivo sukladno odredbama Zakona o radu, a ne sukladno Zakonu o obveznim odnosima, što bi omogućilo ugovor o povremenom radu prema ugovoru o djelu, a čime se ruši institucija autoškola. 

U daljnjoj raspravi izraženo je nezadovoljstvo činjenicom da se protiv rješenja koje donosi Ministarstvo, ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Većina članova Odbora mišljenja je da se na ovaj način krše ljudska prava uz napomenu da u drugim hrvatskim zakonima postoji institut žalbe upravo kako bi se veći broj predmeta riješio prije Upravnog suda, a čime se smanjuju troškovi i dugotrajnost postupka. Predlagatelj je u obrazloženju kazao da u ovom slučaju ne postoji mogućnost drugostupanjskog tijela.
I na kraju, dobrim je ocjenjeno predloženo ukidanje obveze obavljanja tehničkog pregleda novih motornih i priključnih vozila koja se registriraju u Republici Hrvatskoj, tzv. ''nulti'' tehnički pregled.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora večinom glasova (7 ”za” 2 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 28. rujna 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 153, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. rujna 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim Zakonom uređuje, sukladno pravnoj stečevini Europske unije, područje regulacije tržišta željezničkih usluga i područje zaštite prava putnika u željezničkom prijevozu, nadležnost i ovlasti nacionalnog regulatornog tijela te inspekcijski nadzor. U obrazloženju Konačnog prijedloga zakona naveo je razlike između rješenja koja su predložena u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Tekst Konačnog prijedloga zakona neznatno je dorađen u nomotehničkom i pravnom smislu s ciljem jasnijeg razgraničenja nadležnosti između Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
 
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu većinom glasova (7 ”za”, 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O REGULACIJI TRŽIŠTA ŽELJEZNIČKIH
USLUGA I ZAŠTITI PRAVA PUTNIKA U ŽELJEZNIČKOM PRIJEVOZU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
   Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 11. srpnja 2017. godine, raspravio je  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E br. 164, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. srpnja 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Zakonom predlaže prenijeti preostale odredbe Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, kojima se uređuje fizička infrastruktura unutar zgrade. Također se utvrđuje pravni okvir za izravnu primjenu Uredbe (EU) 2015/2120, čime se osigurava zaštita jednakog i nediskriminirajućeg postupanja s prometom u pružanju usluga pristupa internetu, mjere transparentnosti za osiguravanje pristupa otvorenom internetu i zaštita prava krajnjih korisnika usluga. Propisuju se uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i mreža velikih brzina javnim sredstvima, u skladu s važećim programima razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.
U raspravi, članovi Odbora smatraju da će se donošenjem ovoga Zakona ukloniti prepreke postavljanju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina do krajnjih korisnika usluga, a koje se ponajprije odnose na nepostojanje ili neprikladnost postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrada. Rasprava se provela i o statusu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Naime, od 1. siječnja 2018. prijeći će iz postojećeg sustava računovodstva neprofitnih organizacija u sustav proračuna kako je i u smjernicama za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. i projekcijama za 2018. i 2019.
I na kraju, članovi Odbora osvrnuli su se i na dodatno usklađivanje odredaba o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i e-pozivu koje će biti ugrađeno u svako novo osobno vozilo.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 30. lipnja 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 154, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da će se predloženom izmjenom važećeg Zakona produljiti rok u okviru kojeg su željeznički prijevoznici i upravitelj infrastrukture obvezni opremiti vozilo s vlastitim pogonom uređajem za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređaj), tako da će se utvrditi obveza ugradnje do 1. srpnja 2018. godine. Utvrđena zakonska obveza odnosi se na sve dionike željezničkog sustava.

U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na financijske i druge probleme u kojima se nalaze sva tri željeznička društva - HŽ Putnički prijevoz, HŽ Infrastrukturu i HŽ Cargo.  Istaknuto je da većina željezničkih prijevoznika i upravitelj infrastrukture trenutno nemaju opremljeno vozilo autostop uređajem. S tim u vezi, raspravljano je o izvorima financiranja, postupcima javne nabave, programu restrukturiranja i budućnosti ovih društava. Tijekom rasprave, konstatirano je da ugrađeni sustavi moraju biti kompatibilni te su uvjet za postizanje interoperabilnosti i sigurnosti cijelog željezničkog sustava kako bi se omogućilo nesmetano poslovanje i pružanje javne usluge. To je temelj za povećanje gospodarske aktivnosti, ali i povećanog prijevoza putnika unutar Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (9 ”za” i 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O SIGURNOSTI I INTEROPERABILNOSTI
ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 30. lipnja 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici, drugo čitanje, P.Z.E. br. 107, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. lipnja 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim zakonom u potpunosti usklađuje važeći Zakon o željeznici s odredbama Direktive 2012/34/EU. Usklađivanje se odnosi na odredbe o određivanju pojma željezničke infrastrukture te na odredbe o posebnoj vrsti održavanja željezničkih vozila. Dodaju se odredbe o donošenju poslovnog plana uz obvezno prethodno savjetovanje s korisnicima i o vođenju registra imovine upravitelja infrastrukture, odredbe o obvezi suradnje upravitelja infrastrukture s drugim upraviteljima infrastrukture glede sustava za određivanje naknada za obavljanje usluga željezničkog prijevoza koji prelazi više od jedne infrastrukturne mreže unutar Europske unije i obvezi uspostave odgovarajućih postupaka.

Predloženim Zakonom uređuje se i pitanje naknada za financiranje željezničke infrastrukture po naplaćenoj trošarini za energente, zbog fiskalne konsolidacije. S ciljem uređivanja zemljišno-knjižnih odnosa i omogućavanja apliciranja projekata i povlačenje financijskih sredstava iz fondova Europske unije mijenjaju se odredbe o imovinsko pravnim odnosima željezničke infrastrukture

Rasprava je vođena na temu postavljenog pitanja na Odboru o prijedlogu zakona o raspravi u prvom čitanju, a vezano za  izgradnju novih priključnih kolosijeka na zemljištu koje nije u vlasništvu Republike Hrvatske već u vlasništvu lokalne samouprave. Ova problematika odnosi se na reguliranje statusa i pitanje izgradnje te održavanja novih priključnih kolosijeka koji bi povezivali željezničku infrastrukturu koja je javno dobro s industrijskim kolosijecima koji se nalaze u industrijskim zonama. Obrazloženje resornog Ministarstva je da su moguća rješenja obuhvaćena postojećim zakonodavstvom.

Izgradnju priključnih kolosijeka moguće je ostvariti ili od strane HŽ Infrastrukture d.o.o. pri čemu nakon izgradnje novi kolosijek (s pripadajućim zemljištem) postaje dio željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi kojom upravlja HŽ Infrastruktura d.o.o. Druga mogućnost je da izgradnja i održavanje novih priključnih kolosijeka bude u nadležnosti lokalne samouprave ili privatnika koji kao vlasnici takvih industrijskih kolosijeka moraju ispunjavati uvjete za izgradnju i održavanje sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava i pripadajućih podzakonskih propisa. Članovi Odbora suglasili su se pojašnjenjem od strane predlagatelja.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (10 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽELJEZNICI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 151, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. lipnja 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da će se ovim zajmom osigurati provođenje Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora, odnosno povećanje operativne djelotvornosti i povećanje kapaciteta otplate duga društava u cestovnom sektoru kroz institucionalno jačanje i sektorske reforme i operativno restrukturiranje društva iz cestovnog sektora. Iznos od 22.000.000,00 EUR-a izdaje se uz rok otplate od 10 godina, uključujući 4 godine počeka na otplatu glavnice.

Tijekom rasprave članovi Odbora dobili su dodatno pojašnjenje o tome da sredstva nisu namijenjena izgradnji cesta već povećanju operativne djelotvornosti, nadzoru i kontroli projekta sukladno usvojenom Programu građenja i održavanja javnih cesta koje je donijela Vlada Republike Hrvatske. Jedna od mjera je i spajanje trgovačkih društava HAC-a i HAC-ONC-a u cilju optimiziranja poslovnih procesa i smanjenja ukupnih troškova.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za” i 3 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU
 REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT MODERNIZACIJE I RESTRUKTURIRANJA CESTOVNOG SEKTORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 20. lipnja 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 153, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. lipnja 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim zakonskim prijedlogom uređuje područje regulacije tržišta željezničkih usluga i zaštite prava putnika u željezničkom prijevozu, nadležnost i ovlasti nacionalnog regulatornog tijela te inspekcijski nadzor. Predloženi Zakon donosi se radi daljnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, posebno vezano uz propise iz Četvrtog željezničkog paketa, koji se odnose na potpuno otvaranje tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika (od 1. siječnja 2019. godine) te poslove i nadležnosti nacionalnog regulatornog tijela. Tako se prijedlogom Zakona određuje da je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) regulatorno tijelo nadležno za obavljanje regulatornih i drugih poslova u području tržišta željezničkih usluga te zaštite prava putnika u željezničkom prijevozu.

Tijekom rasprave, članovi Odbora dobili su dodatno pojašnjenje o tome da liberalizacija putničkog željezničkog prijevoza znači otvaranje tržišta, ali uz zaštitu putem PSO ugovora.
Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 8. svibnja 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, prvo čitanje, P.Z.E. br. 143, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. svibnja 2017. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim prijedlogom Zakona stvaraju uvjeti za izravnu primjenu Uredbe (EZ) br. 725/2004 te se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva 2005/65/EZ, prvenstveno kroz definiranje luke, odnosno lučkog operativnog područja, uvođenje te primjenu novog sustava sigurnosne zaštite, kao i uvođenje osobe za vezu u nadležnom Ministarstvu. Sukladno ovom prijedlogu Zakona, lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene odgovoran je za sigurnosnu zaštitu luke, a prije svega za izradu i primjenu procjene i plana sigurnosne zaštite luke.

Predloženi Zakon u odnosu na važeći u dijelu koji se odnosi na sigurnosnu zaštitu brodova kao i dio koji se odnosi na sigurnosnu zaštitu brodova hrvatske državne pripadnosti od piratskih napada i oružane pljačke nema bitnih sadržajnih izmjena, osim pozivanja na izravnu primjenu navedene Uredbe. Primjena predloženog Zakona odnosi se na putničke brodove u međunarodnoj plovidbi i teretne brodove od 500 BT i veće u međunarodnoj plovidbi. 

U raspravi, većina članova Odbora podržala je predloženi Zakon te smatraju da će pridonijeti većoj sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka.

Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na obvezu kojom svaka luka odnosno lučko operativno područje na koje se primjenjuje ovaj prijedlog Zakona mora imati procjenu sigurnosne zaštite luke koja mora uzeti u obzir posebnosti različitih dijelova luke i okruženje luke kada ono ima ili u određenim okolnostima može imati utjecaj na sigurnosnu zaštitu luke. Procjene i planove sigurnosne zaštite luka obavljaju priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu luka koje moraju udovoljavati uvjetima propisanim prijedlogom Zakona. Istaknuto je da u Republici Hrvatskoj trenutno postoje samo 3 priznate organizacije, a 33 luke, mogući su problemi u praksi. Predlagatelj je u odgovoru na postavljeni upit naglasio da je svjestan mogućeg problema te je u pripremi i četvrta tvrtka koja bi uskoro trebala dobiti status priznate organizacije. U daljnjoj raspravi zatraženo je preciznije definirati struke za dobivanje statusa priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu luka.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (9 ”za”, 1 ”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 26. travnja 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 70,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. travnja 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konačni prijedlog zakona sadrži samo jednu razliku u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Naime, predlagatelj je prihvatio prijedlog vezano za članak 18. Konačnog prijedloga zakona, a koji se odnosi na visinu novčane kazne u slučajevima prekoračenja vremena vožnje. Tako se novčana kazna u iznosu od 3 do 6 tisuća kuna, smanjuje na iznos od 2 do 5 tisuća kuna.

Nakon kraće rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADNOM VREMENU, OBVEZNIM ODMORIMA MOBILNIH RADNIKA I UREĐAJIMA ZA BILJEŽENJE U CESTOVNOM PRIJEVOZU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 26. travnja 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, drugo čitanje, P.Z.E. br. 73, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konačni prijedlog zakona ne sadrži bitne razlike u odnosu na Prijedlog zakona koji je proveden u prvom čitanju. Pri tome je naglasio da su dane tražene dodatne informacije i pojašnjenja vezano za obvezu brodara o izvješćivanju o emisijama ugljikovog dioksida i energetskoj učinkovitosti brodova na međunarodnoj razini.

Nakon kraće rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) 2015/757 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 29. TRAVNJA 2015. O PRAĆENJU EMISIJA UGLJIKOVA DIOKSIDA IZ POMORSKOG PROMETA, IZVJEŠĆIVANJU O NJIMA I NJIHOVOJ VERIFIKACIJI TE O IZMJENI DIREKTIVE 2009/16/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 23. ožujka 2017. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije iz Nairobija o uklanjanju podrtina iz 2007. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 113, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. ožujka 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom želi osigurati primjena odredaba Međunarodne konvencije iz Nairobija o uklanjanju podrtina iz 2007. Konvencija je međunarodni instrument kojim se propisuju unificirana pravila o lociranju, označavanju i uklanjanju podrtina koje mogu predstavljati iznimnu opasnost za sigurnost plovidbe i morski okoliš i čija sanacija često iziskuje veliki financijski trošak. Radi pokrića troškova Konvencija predviđa se obvezno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je garancija banke ili druge relevantne institucije, za sve upisane vlasnike plovila bruto tonaže 300 i više. Također daje ovlaštenja državama stranaka Konvencije da izdaju svjedodžbe o postojanju takvoga osiguranja, a koja bi po stupanju na snagu Konvencije, mogla izdavati i hrvatska nadležna tijela. Zakonom se također proširuje primjena Konvencije na teritorijalno more Republike Hrvatske.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNE KONVENCIJE IZ NAIROBIJA
O UKLANJANJU PODRTINA IZ 2007. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 16. ožujka 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici, prvo čitanje, P.Z.E. br. 107, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. ožujka 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim zakonom u potpunosti usklađuje važeći Zakon o željeznici s odredbama Direktive 2012/34/EU iz razloga što je Europska Komisija u okviru EU Pilota dostavila Republici Hrvatskoj određena pitanja u svezi neusklađenosti nacionalnih mjera s navedenom Direktivom. Usklađivanje se odnosi na odredbe o određivanju pojma željezničke infrastrukture te na odredbe o posebnoj vrsti održavanja željezničkih vozila. Dodaju se odredbe o donošenju poslovnog plana uz obvezno prethodno savjetovanje s korisnicima i o vođenju registra imovine upravitelja infrastrukture, odredbe o obvezi suradnje upravitelja infrastrukture s drugim upraviteljima infrastrukture glede sustava za određivanje naknada za obavljanje usluga željezničkog prijevoza koji prelazi više od jedne infrastrukturne mreže unutar Europske unije i obvezi uspostave odgovarajućih postupaka. Određuje se i obveza upravitelja infrastrukture za odgovorom u određenom roku na ad hoc zahtjeve za pojedinim trasama vlakova. Predloženim Zakonom uređuje se i pitanje naknada za financiranje željezničke infrastrukture po naplaćenoj trošarini za energente, zbog fiskalne konsolidacije.

Članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune Zakona te očekuju da   predlagatelj u pripremi konačnog prijedloga zakona iznađe rješenje i za pitanje građenja te održavanja priključnih kolosijeka, jer se radi o javnom dobru u općoj uporabi. Naime, rasprava je vođena o statusu dijelova kolosijeka, odnosno područja od kolosijeka u vlasništvu države do industrijskog kolosijeka. Postavljeno je pitanje tko je zadužen za izgradnju i održavanje ovih priključnih kolosijeka. Priključni kolosijeci nalaze se na zemljištu u vlasništvu lokalne samouprave koja kada i izgradi priključni kolosijek nema potrebne resurse i stručna znanja za njihovo održavanje. U daljnjoj raspravi konstatirano je da priključni kolosijeci ne bi trebali ostati „ničiji“ te da se treba voditi briga o njihovom stanju. Također je rečeno da bi HŽ Infrastruktura trebala imati interes za njihovo održavanje jer i ovi kolosijeci čine željezničku infrastrukturu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (10 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 16. ožujka 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, prvo čitanje, P.Z. br. 111, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. ožujka 2017. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim zakonskim prijedlogom predviđa ograničiti sredstva koja su za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture osigurana u državnom proračunu od naplaćene trošarine na energente. Ograničavanje predmetnih sredstava događa se zbog fiskalne konsolidacije i financiranja rashodne strane državnog proračuna. Time se određuje  maksimalni iznos naknade za financiranje održavanja i građenja javnih cesta koji se iz državnog proračuna uplaćuju po litri naplaćene trošarine na energente za društva Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste u pojedinoj proračunskoj godini.

Također se ovim zakonskim prijedlogom postiže veća zaštita javnih cesta, osobito županijskih i lokalnih te se propisuje da za izvanredni prijevoz koji obavljaju oružane snage Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije potrebna dozvola za izvanredni prijevoz. Isto tako, propisuje se da vozila hitnih službi (policijska i vatrogasna, vozila hitne pomoći, vatrogasna vozila i vozila gorske službe spašavanja) ne plaćaju cestarinu za korištenje autocesta i objekata s naplatom. Istaknuto je da se važeći Zakon usklađuje se Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknada, što će korisnicima izvlaštenja znatno olakšati prijevremeno stupanje u posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Ukida se izuzeće od obveze plaćanja naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnoj cesti odnosno izjednačavaju se uvjeti poslovanja vezano za ove naknade svim poduzetnicima. Time će se izbjeći mogućnost nezakonite državne potpore i diskriminacije poduzetnika na tržištu. Omogućit će se efikasnije sankcije prema korisnicima javnih cesta koji ne poštuju odredbe važećeg Zakona vezano za obavljanje izvanrednog prijevoza i plaćanje cestarine za korištenje autocesta i objekata za koje je uvedena naplata cestarine.
U raspravi članovi Odbora istaknuli su da predložene izmjene Zakona donose znatna poboljšanja. Pri tom su se osvrnuli na redovno održavanje nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima te smatraju da predloženo rješenje predstavlja bitno rasterećenja proračunskih rashoda jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja. Propisuje se da se dio troškova zimske službe za nerazvrstane ceste na ovim područjima financira iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta koja se uplaćuju iz državnog proračuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Premda se radi o značajnom napretku, iznijete su i neke primjedbe za koje smatra da treba pronaći rješenje, a odnose se na jasnije definiranje načina određivanja visine iznosa sredstava. Također je potrebno odrediti kriterije po kojima će se osigurana sredstva raspoređivati. Istaknuto je da prilikom određivanja ovih kriterija treba biti oprezan te je dan osvrt na probleme vezane za indeksaciju razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave, gdje su neka područja neopravdano izgubila status potpomognutih područja.
U daljnjoj raspravi istaknuto je pitanje velikih područja koja imaju male dohotke i visoke troškove zimske služe, a nisu brdsko-planinska kao primjerice Krapinsko-zagorska županija, a predloženo je i da se napravi analiza za područja s visokim prihodima po stanovniku, a koja imaju i veliki broj kilometara nerazvrstanih cesta.

Osim pitanja kriterija raspodjele sredstava i određivanja visine ukupnog iznosa članovi Odbora traže da predlagatelj razmotri rješenja koja bi išla prema decentralizaciji sredstava, između ostalog, obzirom na financijske poteškoće društva Hrvatskih cesta d.o.o. na čiji račun se uplaćuju sredstva iz državnog proračuna.

U raspravi je zatraženo da se preispita odredba članka 27. Zakona o cestama koji se odnosi se na održavanje javne ceste kroz naselje. Mišljenje je da lokalna samouprava ne bi trebala biti odgovorna za štetu koja je nastala u naselju, primjerice kod izlijevanja nafte. Obzirom da Hrvatske ceste i Županijske uprave za ceste prihoduju, trebale bi imati i financijsku odgovornost za nastalu štetu, odnosno pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje treba obavljati i poslove čišćenja i održavanja.

Kako je predlagatelj najavio u skorije vrijeme i pročišćeni tekst Zakona o cestama, u raspravi su iznijete određene sugestije vezane za jasnije određivanje roka za predavanje zahtjeva za povrat dijela plaćene godišnje naknade za ceste vlasniku motornih i priključnih vozila koji se upućuje Županijskoj upravi za ceste. Također neke županije kao Međimurska županija, Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb, imaju visoke iznose povrata sredstava za odjavljena vozila, a radi se o tome da se vozilo registrira i u kratkom vremenskom roku odjavljuje radi prodaje izvan Republike Hrvatske.

Predloženo je da se u članku 25. stavku 9. Zakona o cestama jasnije odredi da se radi o povezanoj opremi položenoj izvan postojeće ceste. Naime, upravljači javne ceste postojećim rješenjem dovedeni su u situaciju da su dužni dozvoliti polaganje komunalnih, vodnih i energetskih građevina ili građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme u javnu cestu. Svi vlasnici korisnici ili upravljači navedenih instalacija nisu dužni usklađivati svoje investicijske projekte sa projektima održavanja, građenja ili rekonstrukcije pojedine javne ceste. Dakle, postojećim rješenjem se upravljači javnih cesta dovode u situaciju ako žele rekonstruirati cestu moraju o svom trošku rekonstruirati i infrastrukturu u istoj koja je možda stara godinu dana i skuplja je od same rekonstrukcije ceste. Sugerirano je da bi se dodavanjem riječi „položene izvan postojeće ceste“ iza riječi „opremu“ pojasnila  navedena odredba i dala joj pravi smisao, kada se rekonstrukcijom javne ceste napušta postojeća trasa javne ceste, formira novi koridor i u tom novom koridoru se zadire u postojeće komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija i povezanu opremu da je tada opravdano taj trošak prenijeti na investitora ceste. Međutim, prenošenje troška izmještanja instalacija u postojećoj cesti na upravljača ceste je neopravdano jer upravljač ne može odbiti polaganje instalacija, iako je svjestan da će u rekonstrukciju te ceste ići za godinu dana kad ishodi cjelokupnu dokumentaciju i da u taj trošak onda mora uključiti npr. izmještanje kanalizacijskog kolektora čija vrijednost je viša od vrijednosti radova rekonstrukcije ceste. Smatra se da bi ponuđeno rješenje pridonijelo koordinaciji svih vlasnika infrastrukture i upravljača ceste, a tada bi i prethodne odredbe navedenog članka zaživjele u pravom smislu.

Također je predloženo da se doradi članak 91. stavak 2. Zakona o cestama na način da se Županijskim upravama za ceste uplaćuje 0,10 kuna po litri naplaćene trošarine na energente, dok bi se iznos od 0,20 kuna uplaćivao na račun Hrvatskih autocesta d.o.o. te iznos od 0,70 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Naime, naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta predviđena je člankom 91. i 92. važećeg Zakona kao dio sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta, na osnovu mjerila iz članka 92. Zakona. Kao takva izdvajana je od 2002. do 2014. godine, ali preko računa Hrvatskih cesta d.o.o. Iznos ove naknade HC su doznačavale ŽUC-ovima od 2002. do 2012. godine u visini 240 milijuna kuna, 2013. i 2014. u visini od 120 milijuna kuna, a 2015. i dalje, ovaj iznos je praktično ukinut i zadržan u HC-u te sveden na osobne dogovore između HC-a i pojedinog ŽUC-a. Time je narušen sustav financiranja dodatnom centralizacijom u HC-u, smanjena su namjenska županijska sredstva za ulaganje u županijske i lokalne ceste te je povećana razlika između pojedinih županija. Zbog svega navedenog, predlaže se obnoviti ovaj izvor financiranja županijskih i lokalnih cesta iz sredstava naplaćene trošarine na energente i izdvojiti 0,10 kn po litri izravno za županijske uprave za ceste a ne preko HC-a, naročito za one ŽUC-ove koji ostvaruju ispodprosječni osnovni prihod pri registraciji vozila što bi pridonijelo smanjenju razlika između županija. U slučaju nedostatka proračunskih sredstava, na ovaj način bi se predviđena sredstva ravnomjerno umanjila svim upraviteljima cesta, na razvidan i zakonit način, a ne kao sada, kada se većina sredstava usmjeravala u HC, dok su ostalim upraviteljima sredstva stalno umanjivana, što je dovelo do sadašnje velike neravnoteže u upravljanju cestovnim sektorom. Također je izraženo mišljenje da bi bilo dobro da se sredstva koja su izmjenom Zakona o cestama iz 2013., u iznosu 0,20 kuna po litri prebačena iz cestovnog u željeznički sektor, u HŽ Infrastrukturu, vrate u cestovni sektor.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (9 ”za”, 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se
    predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 17. siječnja 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 70,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2016. godine. Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona postiže  daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u području socijalnih uvjeta za mobilne radnike u obavljanju djelatnosti cestovnog prijevoza. Predloženim zakonom prekršajne odredbe uređuju se prema vrsti i težini prekršaja sukladno odredbama Uredbe (EZ) br. 2016/403. od 18. ožujka 2016. Stoga se uvodi novo razvrstavanje povreda prema težini povrede u najteže povrede, vrlo teške povrede, teške povrede i manje teške povrede te s tim u vezi određuju se vrste prekršaja i visine novčanih kazni. Također, dopunjuju se uvjeti koje mora ispunjavati radionica za tahografe za dobivanje dozvole za obavljanje poslova ugradnje i ispitivanja, provjere i pregleda tahografa te popravak i demontažu tahografa. Ujedno se predlažu novi dodatni razlozi za ukidanje dozvole za rad radionica.

Članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune Zakona uz napomenu da se ubrza izrada Konačnog prijedloga zakona iz razloga što je navedena Uredba u cijelosti obvezujuća te se izravno primjenjuje u svim državama članicama od 1. siječnja 2017.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
       
       
                                                                                                             

     PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                      Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 17. siječnja 2017. godine, raspravio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2016. godine.Odbor je predmetni Prijedlog plana raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se pravna stečevina Europske unije kontinuirano razvija te je i tijekom 2017. godine potrebno uskladiti postojeće propise s novim zakonodavstvom Europske unije. Prijedlogom plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije predviđeno je donošenje ukupno 71 zakona u 2017. godini.
 
U raspravi je predsjednik Odbora napomenuo da je od navedenog ukupnog broja planirano donošenje 7 zakona iz djelokruga rada ovoga Odbora.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

     Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 17. siječnja 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, prvo čitanje, P.Z.E. br. 73, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. siječnja 2017. godine. Odbor je predmetni Prijedlog plana raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike je u uvodnom izlaganju istaknula da se ovim Prijedlogom zakona utvrđuju pravila za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa te druge relevantne informacije o brodovima većim od 5.000 bruto tona (BT) koji dolaze u luke Europske unije, polaze iz tih luka ili se u njima nalaze. Uredba (EU) 2015/757 sadrži mjere koje imaju za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova jer one iznose 4% ukupnih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji, a do sada Međunarodni pomorski promet bio je jedina vrsta prijevoza koja nije bila obuhvaćena obvezama Europske unije za smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Predstavnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknula je da premda su bili uključeni u pripremu ovoga Prijedloga zakona, pitanje praćenja emisije stakleničkih plinova iz pomorskog prometa trebalo je promatrati na međunarodnoj razini. Naime, upozorila je da utičemo na konkurentnost hrvatskih brodara u svijetu jer se radi o europskom standardu koji nije globalno prihvaćen. Tako će Međunarodna pomorska organizacija imati dvije vrste propisa. Republika Hrvatska je Europskoj uniji ukazala na ovaj problem te očekuje da se navedena Uredba modificira.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora suglasili su se sa stavom resornog ministarstva jer je brodarstvo globalna djelatnost. Stoga je nužno da se založimo da se ovo pitanje riješi globalno, kako bi hrvatski brodari bili ravnopravni i tržišno konkurentni i izvan luka Europske unije.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

     Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 121,6 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 128,4 milijardi kuna te planirani deficit državnog proračuna za 2017. iznosi 6,8 milijardi kuna, odnosno 1,9 posto BDP-a. Prijedlog proračuna temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto.
Predstavnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknula je da je za 2017. godinu, u odnosu na Proračun za 2016. godinu, planirano povećanje sredstava. Ukupno planirana sredstva za razdjel Ministarstva iznose 6.982.568.179 kn, što je povećanje ukupnog plana za 1.067.063.273 kn u odnosu na ukupni plan za 2016. godinu ili 18%. Razlog navedenog povećanja su planirane pojačane aktivnosti na provedbi projekata sufinanciranih  sredstvima fondova EU (ukupan porast od 810.824.696 kn, od čega je porast sredstava iz fondova EU 649.933.076 kn, a porast sredstava nacionalnog sufinanciranja 160.891.620 kn).

Najznačnija povećanja namjenjena su projektima koji se sufinanciraju sredstvima iz EU fondova, naročito kroz OP Promet i OP Konkurentnost i kohezija. Najvažniji projekti vezani su za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo–Križevci te rekonstrukciju i modernizaciju kolodvora Rijeka. Povećana su sredstva za projekte koji su već u tijeku a to su: izgradnja obilaznice Vodica i Osijeka te izgradnje mosta kopno-Otok Čiovo u Trogiru sa spojnim cestama. Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na projekt izgradnje Podravsko-bilogorskog ipsilona, odnosno na izgradnju trase prema Farkaševcima. Među značajnim povećanjima je i ona za Hrvatske ceste, kojima je povećana naknada u cijeni goriva.

Povećana su sredstva za projekt razvoja Zračne luke Dubrovnik. Svakako najznačajniji je projekt izgradnje Pelješkog mosta sa spojnim cestama i novom pelješkom cestom s obilaznicom Stona koji će povezati južnu Dalmaciju s unutrašnjosti. Predviđena ukupna vrijednost projekata je 3,2 milijarde kuna. Vezano za ovaj dio Hrvatske članovi Odbora su u raspravi zatražili dodatne informacije vezano za pristupnu cestu Metković.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6”za”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU

te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu  i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 58, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Konvenciju o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (CMR), s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. prosinca 2016. godine.  Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se donošenjem ovoga Zakona potvrđuje Protokol kojim je iznos ograničenja odgovornosti prijevoznika izmijenjen s 25 zlatnih franaka na 8,33 SDR/kg, posebnog prava vučenja (eng. Special Drawing Right - SDR) bruto mase oštećene ili izgubljene robe. Izračun ograničenja odgovornosti cestovnih prijevoznika prema Protokolu znatno je povoljniji za prijevoznike iz više razloga: povećanje cijene zlata, znatno više cijene zlata u odnosu na vrijednost SDR-a kao i nedostupnosti i nemogućnosti utvrđivanja tržišne vrijednosti zlata u određenom trenutku, za razliku od obračunske jedinice SDR čiju vrijednost dnevno utvrđuje Međunarodni monetarni fond.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA UZ KONVENCIJU O UGOVORU O MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU ROBE CESTOM (CMR)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 6. prosinca 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o pristupanju Europske zajednice Međunarodnoj konvenciji o suradnji na sigurnosti zračne plovidbe - EUROCONTROL od 13. prosinca 1960. kako je u nekoliko navrata izmijenjena te usuglašena Protokolom od 27. lipnja 1997., s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 49, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. prosinca 2016. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se bitna pitanja koja su obuhvaćena Protokolom odnose na pristupanje Europske zajednice EUROCONTROLU te međusobne odnose i način funkcioniranja Europske zajednice te njezinih država članica u radu EUROCONTROLA. Ovim Zakonom potvrđuje se Protokol kako bi njegove odredbe sukladno Ustavu Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Činjenica je da je Republika Hrvatska jedna od nekoliko preostalih država potpisnica koje još nisu ratificirale Protokol te u najskorijem roku mora potpisati i time otkloniti mogućnost pokretanja daljnjih postupaka Europske komisije.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O PRISTUPANJU EUROPSKE ZAJEDNICE MEĐUNARODNOJ KONVENCIJI O SURADNJI NA
SIGURNOSTI ZRAČNE PLOVIDBE - EUROCONTROL OD 13. PROSINCA 1960. KAKO JE U NEKOLIKO NAVRATA IZMIJENJENA TE USUGLAŠENA PROTOKOLOM OD 27. LIPNJA 1997.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 6. prosinca 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 48, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. prosinca 2016. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo se ovim Prijedlogom zakona u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/94/EU, čime se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije u području razvoja infrastrukture alternativnih goriva u prometu. Alternativni energenti za razvoj prometnog sustava obuhvaćaju: električnu energiju, vodik, biogoriva, prirodni plin i ukapljeni naftni plin (UNP). Osim UNP-a i korištenja biogoriva, u Republici Hrvatskoj za sada postoji izuzetno ograničeno korištenje ostalih alternativnih energenata u prometu. Prijedlogom zakona se utvrđuju nositelji provedbe pojedinih mjera, kao i način izvršavanja obveze međunarodnog izvješćivanja o tom mjerama.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE
ZA ALTERNATIVNA GORIVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 04. sjednici održanoj 6. prosinca 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o kombiniranom prijevozu tereta, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 53., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. prosinca 2016. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da donošenje novog zakona o kombiniranom prijevozu teretu predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Obveza je da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s odredbama Direktiva Vijeća 92/106/EEZ, 2006/103/EZ i 2013/22/EU vezano za prometnu politiku i kombinirani prijevoz roba. Ovim Zakonom će se na sustavan način urediti pitanje mjere poticaja kombiniranog prijevoza tereta kako bi se osigurali preduvjeti za preusmjeravanje na ekološki prihvatljivije oblike prometa. To bi doprinijelo rasterećenju cestovnih prometnica, smanjenju posljedica prometnih nesreća, uštedi energenata te smanjenju onečišćavanja okoliša.

Pravilnik od strane resornog ministra podrobnije će razraditi mjere poticaja te naknadu. U projekcijama proračuna za 2017. i 2018. godinu osigurana su sredstva za provedbu ovoga Zakona u iznosu od 2 milijuna kuna.

U raspravi, članovi Odbora podržali su predloženi Zakon te smatraju da će njegovo donošenje stvoriti pravni okvir za poticanje kombiniranog prijevoza tereta unutarnjim vodama, morem i željeznicom kao ekološki prihvatljivijim oblicima prometa sukladno praksi drugih država članica Europske unije.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O KOMBINIRANOM PRIJEVOZU TERETA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 03. sjednici održanoj 1. prosinca 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 41, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2016. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim Prijedlogom zakona u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/61EU o mjerama kojima će se olakšati i potaknuti uvođenje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina te smanjiti troškovi njihova postavljanja, u cilju smanjivanja postojećeg digitalnog jaza i razvoja digitalnog društva. Time se pridonosi ostvarivanju ciljeva iz Digitalne agende za Europu, kao jedne od ključnih strateških inicijativa unutar Strategije Europa 2020.

U raspravi, članovi Odbora podržali su predloženi Zakon naročito ako to znači znatno pojeftinjenje, dostupnost cijele mreže i za građane i za gospodarstvo. Činjenica je da Republika Hrvatska po pokrivenosti širokopjasnim pristupnim mrežama velikih brzina znatno zaostaje za prosjekom Europske unije te je još uvijek daleko od ostvarenja ciljeva Digitalne agende za Europu. Jedan od ključnih razloga tog zaostajanja je potreba za znatnim ulaganjima u elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina. O tome govori i podatak da se samo 1,5% kućanstava u Republici Hrvatskoj koristilo velikim brzinama pristupa internetu (30Mbt/s i više).

U raspravi član Odbora osvrnuo se na postavljanje baznih stanica u gradskim središtima te njihov utjecaj na zdravlje te je mišljenja da niti ovaj zakonski prijedlog građanima neće donijeti boljitak
Nakon proveden rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O MJERAMA ZA SMANJENJE TROŠKOVA POSTAVLJANJA ELEKTRONIČKIH  KOMUNIKACIJSKIH MREŽA VELIKIH BRZINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 03. sjednici održanoj 1. prosinca 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 40, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2016. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina usklađuje s Direktivom 2014/61/EU vezano uz mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Radi se o izgradnji informacijskog sustava jedinstvene baze podataka o fizičkoj infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima na državnoj razini.

U raspravi članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune Zakona jer će se njegovim donošenjem osigurati transparentan i učinkovit pristup podacima. Smatraju da će se učinkovitije koristiti postojeća infrastruktura te smanjiti troškovi i zapreke prilikom izvođenja novih građevinskih radova.

Raspravljano je o ulozi Državne geodetske uprave kao informacijske točke za prikupljanje i vođenje baze podataka s jedne strane te ulogom koju su do sada imale jedinice lokalne samouprave. S tim u vezi, zatraženo je pojašnjenje o radu povjerenstva „ako su osigurana sredstva“.

Zaključno su članovi Odbora zatražili ubrzanje izrade Programa katastarskih izmjera i obnove zemljišnih knjiga.
Nakon proveden rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 02. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 28. lipnja 2016. godine.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2015. godinu.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Ukupni ostvareni prihodi HAKOM-a u 2015. iznose 80 milijuna kuna, a ukupni rashodi iznose 113 milijuna kuna. Od financijskim planom predviđenih rashoda za kapitalne donacije je utrošeno 32 milijuna kuna za program razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu u ruralnim područjima i na otocima te za projekt uklanjanja smetnji i poboljšanja prijama televizijskim gledateljima. Do računovodstveno negativnog rezultata poslovanja dolazi se zbog toga što su financijskim planom za 2015. kapitalne donacije te dio ulaganja i rashoda HAKOM-a financirane iz prikupljenih sredstava iz prethodnih godina koji su sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama prenijeti u 2015. i nisu financirane iz redovnih prihoda u 2015.

HAKOM je u 2015. naplatio 900 milijuna kuna prihoda u korist državnog proračuna Republike Hrvatske i to s osnove naplate naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, adresa i brojeva te naknade za ovlasti i dozvole. Na tržištu elektroničkih komunikacija u 2015. ostvaren je ukupni prihod od oko 11 milijardi kuna te ulaganja iznose više od 2,5 milijarde kuna.

Krajem 2015. u Republici Hrvatskoj bilo je prijavljeno 22 davatelja poštanskih usluga koji su poštanske usluge obavljali na temelju podnesene prijave. Hrvatska pošta je jedini davatelj univerzalne usluge, a ovo pravo i obvezu stekao je u trajanju od 15 godina. Od ukupnog broja usluga na tržištu HP je povećao udjel za oko 8 posto i on je na kraju 2015. iznosio oko 78 posto. Davatelji poštanskih usluga su u 2015. iskazali prihode u ukupnom iznosu višem od  jedne milijarde kuna, što je za oko jedan posto više nego u 2014.

Liberalizacijom tržišta prijevoza tereta u željezničkom prijevozu pojavili su se i novi prijevoznici. Pojava konkurencije nije dovela do porasta količine prevezene robe, niti je povećano korištenja željezničkih usluga, a nije primijećen niti porast konkurentnosti željezničkog prometa u odnosu na ostale vrste prijevoza roba. U 2015. HŽ Infrastruktura d.o.o. je iskazala pad prihoda od obavljanja željezničkih usluga za jedan posto u odnosu na godinu ranije. Putnički prijevoz bilježi daljnje smanjenje broja prevezenih putnika. U obnovu i osuvremenjivanje željezničkih pruga tijekom 2015. uloženo je blizu milijardu kuna. Povećala se prosječna brzina prijevoza te duljine željezničkih pruga na kojima se vozi brzinama većim od preko 100 km/h.

Predsjednik vijeća HAKOM-a osvrnuo se i na pojačane aktivnosti vezane za promicanje zaštite djece prilikom uporabe interneta i elektroničkih komunikacijskih usluga (propisivanje obveze operatorima da roditelji mogu zatražiti zabranu pristupa sadržajima koji su neprimjereni djeci, izdavanje i dijeljenje prigodnih letaka i dr.)

U raspravi dio članova Odbora dao je prigovor na Izvješće smatrajući da je popis nepravilnosti i nezakonitosti rada HAKOM-a dugačak te će svoja obrazložena mišljenja iznijeti na plenarnoj sjednici prilikom rasprave o ovoj temi.

U daljnjoj raspravi istaknuto je da se većina predstavki koje su članovi dobili ne odnosi na Izvješće, već na rad sindikata i druga pitanja o kojima Odbor nema dovoljno pravih informacija da bi mogao arbitrirati. U odgovoru je predsjednik Vijeća istaknuo da su sve dosadašnje pravomoćne presude izrečene u korist HAKOM- a, a HRT je u više navrata emitirao demantije. 

Nadalje, član Odbora posebno se osvrnuo na visinu ukupnih troškova rada HAKOM-a koja su u iznosu od 11,5 milijuna kuna, 30m2 po zaposleniku te cijenu mjesečnog najma po kvadratu od 18 eura za koju smatra da nije u skladu s limitom koji je Vlada Republike Hrvatske propisala, a tiče se cijene najma prostora. Naglasio je da poslovne prostore u vlasništvu države treba iskoristiti, a ne plaćati skupe najamnine. Predsjednik Vijeća je u odgovoru, između ostalog, kazao da neke prostorije ne koriste zaposlenici već su dio sustava nacionalne sigurnosti te imaju NATO certifikat.  

Tijekom rasprave izraženo je nezadovoljstvo naplatom naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra koja kod korisnika bonova iznosi 10%. Nelogično je da, primjerice, za vrijednost bona od sto kuna korisnik plaća 110 kuna. Predstavnik HAKOM-a napomenuo je da se radi o zakonitoj naplati koju su operatori uveli kao odgovor na mjere Vlade koja je povećavala ovu naknadu u tri navrata. Također je najavio da se u sljedećem izvještajnom razdoblju, sukladno izmjenama Pravilnika o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra koje donosi resorno ministarstvo, očekuje manjak od oko 120 milijuna kuna jer se ova naknada ukida za korisnike u pretplatničkom sustavu plaćanja.

Raspravljano je i o „naknadi za održavanje opreme“ u računima za fiksni telefon, o neodgovornosti operatora vezano za zaštitu korisnika, naročito starijih osoba te o potrebi izvješćivanja građana o isteku pretplatničkih ugovora i sl.

I na kraju, predsjednik Odbora osvrnuo se na nesrazmjer ostvarenih prihoda i rashoda gdje se pokazalo da je u posljednje dvije godine tekuće poslovanje u minusu, što je dugoročno neodrživo. Bilježi se stalan pad prihoda od željezničkih usluga. Naglasio je da su troškovi poslovanja veliki te bi bilo korisno u sljedećem izvještajnom razdoblju dati usporedni pregled s drugim europskim agencijama iste djelatnosti. Dodao je da su značajno manja ulaganja od planiranih te da je tri milijuna kuna nenaplaćeno od dionika na tržištu elektroničkih komunikacija, a prihod je državnog proračuna. Također, cijeneći sve napore od strane HAKOM-a i nadležnih ministarstava, problem ometanja signala od strane Italije još nije riješen.     

Sukladno Mišljenju Vlade, Odbor je zaključio da Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti treba poduzeti sve mjere i aktivnosti s ciljem ujednačavanja prihoda i rashoda, a posebice utjecati svojom poslovnom politikom na uštede u svim segmentima poslovanja. Također predlaže smanjenje svih naknada koje mogu utjecati na rasterećenje gospodarstva.  S tim u vezi, članovi Odbora zalažu se za pojednostavljenje i ubrzanje procedura davanja suglasnosti i dozvola prilikom infrastrukturnih projekata uz uspostavu jedinstvene baze podataka.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 ”za”, 2 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                      Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 01. sjednici održanoj 24. studenoga 2016. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2016. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja  istaknuo da su se makreokonomski pokazatelji i trendovi pozitivno odrazili te se prijedlogom rebalansa državnog proračuna predviđa povećanje proračunskih prihoda za 1,5 milijardu kuna. Prema planu očekuju se ukupni prihodi proračuna na razini od 116,4 milijarde kuna. Ovim izmjenama i dopunama ukupni rashodi smanjuju se sa 122,4 milijarde kuna na 121,7 milijardu kuna. Tako bi manjak državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji iznosio 5,35 milijardi kuna ili 1,6% BDP-a. Manjak opće države iznosio bi 1,7% BDP-a, što predstavlja smanjenje za 1 postotni bod u odnosu na prvotno planirani.

U raspravi, Odbor se posebice osvrnuo na predložene izmjene i dopune financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2016. godinu koje iznose 5.903.807.706 kuna. Naglašeno je da je plan u limitu ostao isti, rebalans je tehničke prirode i radi se o preraspodjeli unutar proračunskih stavki samog Ministarstva. Smanjenja se u najvećem dijelu odnose na pripremu projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova. Planirana sredstva neće biti do kraja godine u potpunosti iskorištena. Razlog leži u činjenici da je za realizaciju projekata, između ostalog, nužan otkup zemljišta, za što su uglavnom i planirana sredstva u okviru ovih projekata, a za rješavanje imovinsko pravnih odnosa treba proći postupke koji dugo traju. Osim toga, nisu provedeni parcelacijski elaborati kako je planirano te nema preduvjeta za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Također neki natječaji se poništavaju. U raspravi je naglašeno da se radi o kompliciranim i zahtjevnim procedurama koje diktira sistem upravljanja EU fondovima. Posebno je raspravljano o problemima izgradnje obilaznice Vodice te obilaznice Dicmo za koje je rečeno da izgradnja sufinancirana sredstvima EU ide dalje. Predlagatelj se osvrnuo i na projekt izgradnje Most Čiovo te istaknuo da se radi o kašnjenju u građevinskim radovima od strane izvođača. Sredstva predviđena za izgradnju Pelješkog mosta koja su stavljena u financijski plan za ovu godinu, nisu potrošena, a otvaranje ponuda je u prosincu.

Prihodi Hrvatskih cesta za 2016. godinu izmjenama i dopunama Financijskog plana smanjuju se za 96 milijuna, a rashodi za 159 milijuna kuna, što rezultira deficitom od 221 milijuna kuna. Smanjenje prihoda najvećim dijelom je rezultat smanjenja planiranih prihoda iz EU fondova za 129 milijuna kuna, dok je prihod iz goriva povećan za 63 milijuna kuna. Hrvatskim autocestama naknada u cijeni goriva povećana je za 25 milijuna kuna. Povećanja su bila nužna kako bi se smanjio iznos nedostajućih sredstava za isplatu ovih naknada društvima u 2016. godini.

Povećana je naknada koja se dodjeljuje poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje univerzalne poštanske usluge od 10.5 milijuna kuna što je bilo nužno za izvršavanje zakonske obveze. Naime, Zakonom o poštanskim uslugama propisao je obavljanje univerzalne (poštanske) usluge kao usluge od interesa za Republiku Hrvatsku, pa se u skladu s tim univerzalna usluga smatra uslugom od općeg gospodarskog interesa. Zakonom je propisan i postupak naknade nepravednog financijskog opterećenja, ako obveza pružanja univerzalne usluge za davatelja te usluge stvara neto trošak. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) utvrđuje iznos neto troška koji predstavlja nepravedno financijsko opterećenje davatelja univerzalne usluge, a koji se, na temelju Zakona, isplaćuje iz sredstava državnog proračuna RH, u skladu s pravilima o državnim potporama.

Povećanje je nastalo u okviru aktivnosti Poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija u iznosu od 35 milijuna. Nužno je za podmirenje ugovorenih obveza Agencije za obalni linijski pomorski promet prema brodarima. Kod planiranja proračuna za 2016. godinu cilj je bio, obzirom na značajnije smanjenje cijena goriva, potpis aneksa ugovora s brodarima kojima bi se smanjila obveza Agencije s osnove potpore. Kako s brodarima nije postignut dogovor za potpis takvih aneksa jer su se brodari pozvali na postojeće odredbe Uredbe o uvjetima i vrednovanju kriterija za davanje koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu, nije došlo do smanjenja obveze Agencije. Stoga Agencija ima obvezu prema brodarima u ukupnom ugovorenom iznosu.

Na upit članice Odbora o 20 milijuna kuna namijenjenih potpori razvoja brdsko-planinskih područja, pomoći u održavanju nerazvrstanih cesta, predstavnik Hrvatskih cesta u odgovoru je istaknuo da se radi o sredstvima za financiranje zimske službe te da ista neće biti utrošena.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2017. I 2018. GODINU

te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Pero Ćosić, v.r.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 01. sjednici održanoj 24. studenoga 2016. godine, raspravio je  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. studenoga 2016. godine. Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se zbog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, ovim  zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, visina zaduženja za izvanproračunske korisnike, iznos proračunske i jamstvene zalihe te iznos sredstava pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Pero Ćosić, v.r.