Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da je na razini ukupnih prihoda došlo do neznatne revizije, sa 129,0 na 129,2 milijarde kuna. S druge strane, ukupni su rashodi smanjeni sa 133,3 na 131,7 milijarde kuna i to najvećim dijelom kao rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz sredstava Europske unije. Manjak državnog proračuna za 2018. godinu planiran je u iznosu od 2,6 milijardi kuna ili 0,7% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 0,5 postotnih bodova BDP-a.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva.
Ukupno smanjenje tekućeg financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2018. godinu, nakon rebalansa, iznosi 126.479.466 kuna. Tekući financijski plan iznosi ukupno 7.268.924.707 kn, a nakon rebalansa 7.142.445.241 kn. Smanjenje se najvećim dijelom odnosi na smanjenje planiranih sredstava pomoći EU zbog nešto sporije dinamike pripreme i provedbe projekata sufinanciranih sredstvima pomoći EU nego je planirano.
Plan u limitu 5.911.704.189 kn je ostao isti, a preraspodijeljeno je 252.600.096 kn. Najveća smanjenja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima: Potpora Lučkoj upravi Rijeka za realizaciju zajma Svjetske banke (IBRD) - Projekt obnove riječkog prometnog pravca; Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora; Prilagodba željezničkih graničnih prijelaza za provedbu schengenske pravne stečevine; Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost i Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije.
Najveća povećanja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima: Potpora županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta; Izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizacija, obnova i izgradnja ribarske infrastrukture; Izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i Naknada u cijeni goriva za HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Članovi Odbora dali su suglasnost izvanproračunskom korisniku Hrvatskim cestama na Izmjene i dopune Financijskog plana za 2018. godinu. Kao rezultat razlike između planiranih prihoda i rashoda u prijedlogu izmjene Financijskog plana Hrvatske ceste imaju predviđen suficit u iznosu od 202,22 milijuna kuna što je u okvirima zadanog limita temeljem Smjernica ekonomske i fiskalne politike.
Najznačajniju stavku prihoda poslovanja čini naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta propisana Zakonom o cestama, a uplaćuje se iz Državnog proračuna, u iznosu od 0,80 kuna po litri naplaćene trošarine na energente. Prihodi od naknade iz goriva planiraju se, prema rebalansu u iznosu od 2.011 milijuna kuna što čini povećanje od 22 milijuna kuna u odnosu na originalni plan. Sredstva za financiranje EU projekata planirana su prema rebalansu u iznosu od 476 milijuna kuna (smanjenje za oko 168 milijuna kuna), najvećim dijelom zbog manjeg planiranog povlačenja EU sredstava za projekt Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom.
Materijalni rashodi povećani su u odnosu na originalni plan u najvećoj mjeri zbog povećanja planiranih rashoda za redovito održavanje i sanaciju šteta na poplavljenim područjima te zbog potrebe saniranja šteta nastalih djelovanjem jakih zima i sušnih razdoblja.
U raspravi je posebna pozornost dana financiranju županijskih uprava za ceste. Izražena je zahvalnost resornom ministarstvu na dodijeljenim sredstvima za potporu županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta u iznosu od 100.000.000 kn. Isto tako, izražena je velika zabrinutost za budućnost financiranja ovih uprava. Naglašeno je da 9 županijskih uprava (osobito ŽUC Ličko Senjske županije i ŽUC Sisačko-moslavačke županije) ima neodrživu razinu financiranja. Zatraženo je da se pronađe rješenje za kontinuirano i održivo financiranje kako ne bi došlo ugrožavanja sigurnosti prometa na mnogim županijskim i lokalnim cestama. Tim više što županijske uprave za ceste upravljaju sa 68% mreža svih razvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj. Rečeno je da će o ovoj temi dodatno raspravljati kada dođe na dnevni red Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, koji je trenutno u zakonodavnoj proceduri, a rasprava će biti provedena u dva čitanja.
U nastavku rasprave posebna pozornost posvećena je manjem povlačenju EU sredstava od planiranih te problemima koji su s tim u vezi, od složene dokumentacije, kompleksnih postupaka u izradi i realizaciji projekata, stečajevi i drugi problemi većine hrvatskih građevinskih tvrtki.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova ”za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU
te sljedećih odluka:
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
• Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić