Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o lučkim kapetanijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 382, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da će se predloženim Zakonom unaprijediti rad lučkih kapetanija koji je izuzetno važan s aspekta sigurnosti plovidbe, traganja i spašavanja ljudskih života na moru te intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Prijedlogom zakona uređuje se teritorijalno ustrojstvo i organizacija rada lučkih kapetanija, jasnije se definiraju poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra te način organizacije njihovog obavljanja. Također se uređuju prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u obavljanju tih poslova, njihov radno pravni položaj, inspekcijske ovlasti, omogućavanje jednostavnijeg zapošljavanja pomoraca i brodaraca na kopnu nakon prestanka plovidbene službe te druga pitanja važna za rad lučkih kapetanija i obavljanje poslova iz njihovog djelokruga. Ovim Prijedlogom zakonom uređuju se specifičnosti organizacije rada i radnog vremena službi radi potrebe kontinuiranog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe, pomorskih graničnih prijelaza te opterećenja tijekom turističke sezone.
Također, donošenjem ovog Zakona želi se podići kvaliteta javnih usluga koje građanima i gospodarskim subjektima pružaju lučke kapetanije i ostale službe sigurnosti plovidbe.
U raspravi je rečeno da je do 1997. sustav lučkih kapetanija na jedinstveni način obuhvaćao pomorske kapetanije i kapetanije unutarnje plovidbe kao područne jedinice nadležnog ministarstva sa srodnom organizacijskom strukturom i poslovima, a nakon te godine razdvajaju se funkcije sigurnosti plovidbe na moru od funkcija sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama. Istaknuto je da je dosadašnja primjena Zakona o lučkim kapetanijama i Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda ukazala na niz problema i stoga je dobro da se ovim zakonskim prijedlogom opet, na jedinstven način organizira i osuvremenjuje djelovanje državne uprave nadležne za sigurnost plovidbe u cjelovit i jedinstven sustav sigurnosti plovidbe Republike Hrvatske. Članovi Odbora smatraju da će donošenje ovog Zakona doprinijeti razvoju unutarnje plovidbe.
Također, nadležnosti koje su definirane važećim Zakonom pokazale su se često kao neefikasna usluga građanima i gospodarskim subjektima zbog toga što za rješavanje svojih zahtjeva nisu odlazili u najbližu lučku kapetaniju nego u nadležnu lučku kapetaniju, koja je u nekim slučajevima bila udaljena i više od 500 kilometara.
Članovi Odbora su u raspravi konstatirali da su se od 1997. promijenile okolnosti, između ostalog, javnost je senzibilizirana za probleme onečišćenja te stoga pozdravljaju donošenje novog, suvremenog Zakona, naročito u svjetlu najavljene reforme pomorskog zakonodavstva. Posebno se iščekuje novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji bi trebao riješiti mnoge probleme na terenu.
U raspravi je naglašena važnost poslova inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru. S tim u vezi, očekuje se da će donošenjem ovog Zakona te podzakonskih akata precizirati i proširiti ovlasti inspekcijskih službi te ujedno povećati broj inspektora i kada nije samo sigurnost u pitanju. Do sada je njihova uloga različito tumačena, a u pojedinim slučajevima nisu bile potpuno uređene inspekcijske ovlasti i načini postupanja, što je predstavljalo probleme u obavljanju ovih poslova.
Posebno je raspravljano o ulozi i potrebi još bolje suradnje i usklađenosti putem središnje koordinacije između lučke kapetanije, obalne straže i policije, naročito kod intervencija iznenadnog onečišćenja na moru ili drugih operativnih akcija. Potrebno je osigurati kontinuirano obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, stalnu dostupnost i žurne reakcije u svim izvanrednim situacijama. Također je raspravljano o nadležnosti i ulozi Službe traganja i spašavanja života na moru.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o lučkim kapetanijama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić