Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 23. siječnja 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, drugo čitanje, P.Z.E. br. 421, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2018. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je Konačni prijedlog zakona dorađen sadržajno i nomotehnički u odnosu na Prijedlog zakona. Kao što je rečeno i prilikom prvog čitanja, predloženim Zakonom ojačat će se konkurentnost hrvatskog brodarstva i osnažiti položaj pomoraca na domaćem i stranom tržištu te će se smanjiti administrativne barijere i otvoriti put potpunoj digitalizaciji u pomorskom sektoru. Osnažuju se rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja s pomorskih objekata kao i spremnost za reagiranja u slučaju iznenadnih onečišćenja mora. Dopunjuju se odredbe koje se tiču oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak kod pomoraca u međunarodnoj plovidbi na način da se porezno oslobođenje temeljem boravka na brodu u međunarodnoj plovidbi omogućava i u situacijama koje su nepovoljne za pomorce i na koje isti ne mogu utjecati, a zbog kojih do sada nisu mogli ostvariti potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak (dani liječenja zbog bolesti, otmice i sl.).
Istaknuto je da se ovim prijedlogom Zakona vrši daljnje usklađivanje nacionalnog pomorskog zakonodavstva s novim EU rješenjima, kao i onima iz međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, a sve u cilju unaprjeđenja pomorskog sektora.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA
uz sljedeći amandman koji je jednoglasno prihvaćen (9 glasova ”ZA”):
Amandman
I. Na članak 197.
U članku 197. kojim se u članku 429. stavku 2. dodaje točka 3. zarez i riječi: ,, upisana u hrvatski upisnik brodova“ brišu se.
Obrazloženje
Državnom potporom, ovdje mjerom poreza po tonaži broda kojeg korisnici plaćaju umjesto poreza na ostvarenu dobit, potiče se, u skladu sa Smjernicama Zajednice o državnim potporama u pomorskom prometu (SL C 13, 17.1.2004.), razvoj i konkurentnost europskog pomorskog prometa na razini Europske unije naspram onog u trećim zemljama.
Takav je sustav u Republici Hrvatskoj u odnosu na brodove Europska komisija već ocijenila dopuštenim i sukladnim unutarnjem tržištu u predmetu „Državna potpora-SA.37912 (2013/N) – Hrvatska, uvođenje sustava poreza po tonaži broda u korist međunarodnog pomorskog prometa).
Predloženim izmjenama i dopunama navedeni se sustav želio proširiti i na jahte, međutim samo one upisane u hrvatski upisnik.
Iako je jedan od ciljeva uvođenja poreza po tonaži za jahte poticanje upisa stranih jahti u hrvatski upisnik, valja napomenuti da bi se zbog navedenog ograničenja samo na hrvatske jahte stvorila neopravdana prednost za jahte upisane u hrvatski upisnik u odnosu na druge države članice Europske unije što predstavlja neusklađenost s jednim od temeljnih načela Europske unije – zaštitom zajedničkog tržišta – s kojima su državne potpore, osim pod određenim uvjetima, u pravilu nespojive.
Ovakva neusklađenost potencijalno bi mogla rezultirati postupkom protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava Europske unije.
S obzirom na to da je predloženim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika predviđeno da se, ukoliko nije drugačije određeno, odredbe koje se odnose na brodove čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži, na odgovarajući način primjenjuju i na jahte koje će sudjelovati u istom sustavu; i na jahte bi se usvajanjem ovog amandmana odnosila odredba temeljem koje korisnik ovakve potpore ima obvezu najmanje 60 % ukupne neto tonaže imati registrirano pod hrvatskom ili zastavom neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić