Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o elektroničkim komunikacijama, prvo čitanje, P.Z. br. 400, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 10. srpnja 2018.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/18-12/87, Urbroj: 50301-27/25-18-6 od 13. rujna 2018. godine) na navedeni akt.
Predlagatelj je uvodno istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona uređuje pitanje naknada za korištenje općeg dobra i nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nekretnina u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba. Predloženim zakonom propisuje se obveza zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, osobito u svrhu zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša, izbjegavanja prekomjerne gradnje u određenim situacijama, zaštite i očuvanja kulturnih dobara te nacionalne sigurnosti. Predložen je način izračuna visine naknade za pravo puta koja se koristi za pristup, postavljanje, korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske infrastrukture. Istaknuto je da je više od 400 jedinica lokalne samouprave zatražilo zakonom omogućenu naplatu prava puta, ali operateri to izbjegavaju plaćati te su do sada samo 4 jedinice lokalne samouprave uspjele sudskim putem ishoditi naplatu. Isto tako naglašeno je da teleoperateri ne plaćaju niti naknadu za podmorske kablove i tako nezakonito ostvaruju profit korištenjem pomorskog dobra.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih Vlada predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog ovog zakona.
U raspravi su osim članova Odbora sudjelovali predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i predstavnica Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja.
Suprotno stavu predlagatelja u raspravi je konstatirano da Vijeće HAKOM-a donosi Pravilnik na temelju zakonske ovlasti propisane Zakonom o elektroničkim komunikacijama, a sastavni dio postupka donošenja Pravilnika, kao i njegovih izmjena i dopuna je javno savjetovanje. S tim u vezi, predlagatelj inzistira da obveza i visina naknada za pravo puta mora biti definirana zakonom, a ne pravilnikom s obrazloženjem da pojedini operateri vrše pritisak na Vijeće HAKOM-a kako bi smanjili naknade što s jedne strane umanjuje prihod jedinica lokalne i područne samouprave, a ujedno se ti iznosi preusmjeravaju u dobit teleoperatera koja im je u Republici Hrvatskoj ionako previsoka u odnosu na druge države Europske unije.
Predstavnica udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja osvrnula se na izvješće Europske komisije o poziciji Republike Hrvatske, a također je istaknula potrebu bolje zaštite stanovništva od štetnih utjecaja zračenja prilikom postavljanja baznih stanica unutar naselja bez pristanka lokalnog stanovništva. U raspravi su ostala podijeljena mišljenja vezano za ispravno prenošenje odredbi Okvirne direktive o zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Predsjednik Vijeća HAKOM-a smatra da bi cijelo ovo područje trebalo urediti posebnim zakonom kojim bi se riješilo pitanje svih linijskih infrastruktura. Suglasan je i da iznos naknade za pravo ne određuje nacionalno regulatorno tijelo. Članovi Odbora suglasni su da se važeća zakonodavna rješenja trebaju dodatno razmotriti kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja. Ujedno je najavljena implementacija europske direktive donijete u prosincu 2018. te će se prilikom izrade novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, a i temeljem javnog savjetovanja, preispitati između ostalog i ovo pitanje.
Nadalje je raspravljano o predloženim parametrima za izračun visine naknade za pravo puta za koje Vlada smatra da nije obrazloženo na temelju kojih je parametara predložen izračun predloženih visina naknade za pravo puta.
Dodatno je raspravljano o ulozi jedinica lokalne samouprave prilikom postavljanja baznih stanica, odnosno potrebi davanja njihove suglasnosti.
Posebno je raspravljano o lošoj poziciji Republike Hrvatske po raširenosti i brzini širokopojasnih mreža za pristup internetu u odnosu na države Europske unije. Osim toga, istaknuto je da su cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje među najvišima u Europi. Također se raspravljalo o potrebi izgradnje agregacijske optičke mreže. S tim u vezi istaknuta je potreba uvođenja alternativnih operatora. Isto tako, rečeno je da treba uložititi veće napore u osiguravanje tržišnog natjecanja.
Većina članova Odbora ne podupire donošenje ovog Zakona iz razloga utvrđenog u mišljenju Vlade Republike Hrvatske, osobito smatra da bi predloženo znatno povećanje visine naknade za pravo puta u velikoj mjeri usporilo ulaganja u daljnji razvoj i izgradnju nepokretnih i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža što bi za posljedicu imalo daljnje zaostajanje Republike Hrvatske u razvoju digitalnog društva i digitalnih usluga te izrazito negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za” i 5 “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o elektroničkim
komunikacijama, prvo čitanje, P.Z. br. 400
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić