Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 23. siječnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o željeznici, prvo čitanje, P.Z.E. br. 555, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2018. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je cilj Prijedloga zakona potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom, koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup. Glavni ciljevi četvrtog željezničkog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora za dovršetak unutarnjeg tržišta željezničkog prometa i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga željezničkog prijevoza. S tim u vezi, prenose se odredbe Direktive (EU) 2016/2370 o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom.
Prijedlogom zakona uređuju se pravila koja se odnose na uslugu prijevoza i upravljanje željezničkom infrastrukturom, na neovisnost upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, izdavanje i ukidanje dozvola, željezničke usluge i naknade, ne-diskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi i željezničkim uslugama te pravni status željezničke infrastrukture. Jedna od značajki Prijedloga zakona je liberalizacija tržišta pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika, uvođenje javnog nadmetanja za dodjelu ugovora o javnim uslugama u željezničkom prometu (PSO ugovori) te povjeravanje poslova inspekcijskog nadzora nadležnom Regulatornom tijelu (HAKOM). Ostvarenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora postiže se i na način kojim će se putnicima omogućiti pristup informacijama koje su potrebne za planiranje putovanja i kupnju karata unutar EU. Željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika sudjelovat će u zajedničkom informacijskom sustavu i sustavu za izdavanje jedinstvenih karata.
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su prijedlog ovog Zakona. Pozitivnim smatraju predložena rješenja koja su u cilju dugoročnog planiranja, osobito donošenje strategije razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj. Na temelju Sektorske strategije donijeti će se nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza, s tim da je u raspravi rečeno da bi radi važnosti, navedene dokumente trebalo donijeti i prije naznačenog krajnjeg roka.
Tijekom rasprave rečeno je da su ovim prijedlogom Zakona predviđena bolja rješenja u odnosu na važeći Zakon, a koja se odnose na mogućnost ustrojavanja željezničkih društava (HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički promet i HŽ Cargo) na drugi način. Da bi se moglo upravljati i raspolagati imovinom potrebno je utvrditi pravni status, odnosno razgraničiti vlasništvo društava jer društva nisu raspodijelila svoju imovinu. Predstavnica predlagatelja istaknula je da će se ovo pitanje riješiti izradom elaborata te je naznačila da je pred potpisivanjem ugovor s konzultantima koji će detektirati ukupnu imovinu te što je trenutno u vlasništvu kojeg društva. U nastavku rasprave, dano je mišljenje da što se tiče vlasništva nije problem popis imovine, odnosno katastar jer je on prethodno već bio sređen i datira još od Austro-Ugarske, već je nesređeno stanje nastalo razdvajanjem društava kada nije izričito definirana imovina pojedinog društva. Društva su podijeljena knjigovodstveno, ali nisu katastarski i putem zemljišnih knjiga. Rečeno je da je od sređenog stanja, razdvajanjem društava, napravljen nered. Rezultat toga je sadašnje stanje objekata koje je izrazito loše, jer po potrebi „svatko svojata, a nitko ne održava“. Mišljenje je da vlasništvo mora biti od jednog te većina članova Odbora smatra da u sadašnjoj situaciji to treba biti HŽ Infrastruktura. Cilj je zaštiti državno vlasništvo, svu željezničku infrastrukturu, da ne bude moguće, primjerice jednog dana da željeznički kolodvori budu u privatnom vlasništvu. Isto tako, potrebno je zaštiti nacionalnog prijevoznika. Radi toga, ukoliko bi se željezničkim prijevoznicima iz Europske unije odobrilo pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi, a odobrenje bi imalo utjecaj na organizaciju i financiranje usluga domaćeg prijevoza putnika koje se pružaju temeljem ugovora o obavljanju javnih usluga, postoji mogućnost ograničenja navedenog pristupa ako bi se time ugrozila ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javnih usluga, na temelju odluke Regulatornog tijela.
U nastavku sjednice naglašeno je da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske te je raspravljano o pravnom statusu, važnosti upisa željezničke infrastrukture u javno dobro, ali je rečeno da su upisi uglavnom napravljeni te da je veći problem koji treba riješiti pitanje pravnih sljednika. Dakle, da bi se uopće moglo upravljati i raspolagati željezničkom infrastrukturom, prije svega je istu potrebno utvrditi i izvršiti uknjižbu nekretnina koje čine željezničku infrastrukturu, a do sada nisu bile uknjižene. U raspravi je istaknuta važnost jasnog definiranja i utvrđivanja pojma i granica željezničke infrastrukture, način korištenja i upravljanja, a osobito način zaštite te uknjižbe u katastar i zemljišne knjige.
Poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti prijevoza putnika željeznicom te otklanjanjem preostalih zakonskih, administrativnih i tehničkih prepreka u konačnici rezultirati će jačanjem konkurentnosti željezničkog prometa rečeno je u raspravi.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o željeznici.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić