Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 02. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 28. lipnja 2016. godine.
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2015. godinu.
Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Ukupni ostvareni prihodi HAKOM-a u 2015. iznose 80 milijuna kuna, a ukupni rashodi iznose 113 milijuna kuna. Od financijskim planom predviđenih rashoda za kapitalne donacije je utrošeno 32 milijuna kuna za program razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu u ruralnim područjima i na otocima te za projekt uklanjanja smetnji i poboljšanja prijama televizijskim gledateljima. Do računovodstveno negativnog rezultata poslovanja dolazi se zbog toga što su financijskim planom za 2015. kapitalne donacije te dio ulaganja i rashoda HAKOM-a financirane iz prikupljenih sredstava iz prethodnih godina koji su sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama prenijeti u 2015. i nisu financirane iz redovnih prihoda u 2015.
HAKOM je u 2015. naplatio 900 milijuna kuna prihoda u korist državnog proračuna Republike Hrvatske i to s osnove naplate naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, adresa i brojeva te naknade za ovlasti i dozvole. Na tržištu elektroničkih komunikacija u 2015. ostvaren je ukupni prihod od oko 11 milijardi kuna te ulaganja iznose više od 2,5 milijarde kuna.
Krajem 2015. u Republici Hrvatskoj bilo je prijavljeno 22 davatelja poštanskih usluga koji su poštanske usluge obavljali na temelju podnesene prijave. Hrvatska pošta je jedini davatelj univerzalne usluge, a ovo pravo i obvezu stekao je u trajanju od 15 godina. Od ukupnog broja usluga na tržištu HP je povećao udjel za oko 8 posto i on je na kraju 2015. iznosio oko 78 posto. Davatelji poštanskih usluga su u 2015. iskazali prihode u ukupnom iznosu višem od jedne milijarde kuna, što je za oko jedan posto više nego u 2014.
Liberalizacijom tržišta prijevoza tereta u željezničkom prijevozu pojavili su se i novi prijevoznici. Pojava konkurencije nije dovela do porasta količine prevezene robe, niti je povećano korištenja željezničkih usluga, a nije primijećen niti porast konkurentnosti željezničkog prometa u odnosu na ostale vrste prijevoza roba. U 2015. HŽ Infrastruktura d.o.o. je iskazala pad prihoda od obavljanja željezničkih usluga za jedan posto u odnosu na godinu ranije. Putnički prijevoz bilježi daljnje smanjenje broja prevezenih putnika. U obnovu i osuvremenjivanje željezničkih pruga tijekom 2015. uloženo je blizu milijardu kuna. Povećala se prosječna brzina prijevoza te duljine željezničkih pruga na kojima se vozi brzinama većim od preko 100 km/h.
Predsjednik vijeća HAKOM-a osvrnuo se i na pojačane aktivnosti vezane za promicanje zaštite djece prilikom uporabe interneta i elektroničkih komunikacijskih usluga (propisivanje obveze operatorima da roditelji mogu zatražiti zabranu pristupa sadržajima koji su neprimjereni djeci, izdavanje i dijeljenje prigodnih letaka i dr.)
U raspravi dio članova Odbora dao je prigovor na Izvješće smatrajući da je popis nepravilnosti i nezakonitosti rada HAKOM-a dugačak te će svoja obrazložena mišljenja iznijeti na plenarnoj sjednici prilikom rasprave o ovoj temi.
U daljnjoj raspravi istaknuto je da se većina predstavki koje su članovi dobili ne odnosi na Izvješće, već na rad sindikata i druga pitanja o kojima Odbor nema dovoljno pravih informacija da bi mogao arbitrirati. U odgovoru je predsjednik Vijeća istaknuo da su sve dosadašnje pravomoćne presude izrečene u korist HAKOM- a, a HRT je u više navrata emitirao demantije.
Nadalje, član Odbora posebno se osvrnuo na visinu ukupnih troškova rada HAKOM-a koja su u iznosu od 11,5 milijuna kuna, 30m2 po zaposleniku te cijenu mjesečnog najma po kvadratu od 18 eura za koju smatra da nije u skladu s limitom koji je Vlada Republike Hrvatske propisala, a tiče se cijene najma prostora. Naglasio je da poslovne prostore u vlasništvu države treba iskoristiti, a ne plaćati skupe najamnine. Predsjednik Vijeća je u odgovoru, između ostalog, kazao da neke prostorije ne koriste zaposlenici već su dio sustava nacionalne sigurnosti te imaju NATO certifikat.
Tijekom rasprave izraženo je nezadovoljstvo naplatom naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra koja kod korisnika bonova iznosi 10%. Nelogično je da, primjerice, za vrijednost bona od sto kuna korisnik plaća 110 kuna. Predstavnik HAKOM-a napomenuo je da se radi o zakonitoj naplati koju su operatori uveli kao odgovor na mjere Vlade koja je povećavala ovu naknadu u tri navrata. Također je najavio da se u sljedećem izvještajnom razdoblju, sukladno izmjenama Pravilnika o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra koje donosi resorno ministarstvo, očekuje manjak od oko 120 milijuna kuna jer se ova naknada ukida za korisnike u pretplatničkom sustavu plaćanja.
Raspravljano je i o „naknadi za održavanje opreme“ u računima za fiksni telefon, o neodgovornosti operatora vezano za zaštitu korisnika, naročito starijih osoba te o potrebi izvješćivanja građana o isteku pretplatničkih ugovora i sl.
I na kraju, predsjednik Odbora osvrnuo se na nesrazmjer ostvarenih prihoda i rashoda gdje se pokazalo da je u posljednje dvije godine tekuće poslovanje u minusu, što je dugoročno neodrživo. Bilježi se stalan pad prihoda od željezničkih usluga. Naglasio je da su troškovi poslovanja veliki te bi bilo korisno u sljedećem izvještajnom razdoblju dati usporedni pregled s drugim europskim agencijama iste djelatnosti. Dodao je da su značajno manja ulaganja od planiranih te da je tri milijuna kuna nenaplaćeno od dionika na tržištu elektroničkih komunikacija, a prihod je državnog proračuna. Također, cijeneći sve napore od strane HAKOM-a i nadležnih ministarstava, problem ometanja signala od strane Italije još nije riješen.
Sukladno Mišljenju Vlade, Odbor je zaključio da Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti treba poduzeti sve mjere i aktivnosti s ciljem ujednačavanja prihoda i rashoda, a posebice utjecati svojom poslovnom politikom na uštede u svim segmentima poslovanja. Također predlaže smanjenje svih naknada koje mogu utjecati na rasterećenje gospodarstva. S tim u vezi, članovi Odbora zalažu se za pojednostavljenje i ubrzanje procedura davanja suglasnosti i dozvola prilikom infrastrukturnih projekata uz uspostavu jedinstvene baze podataka.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 ”za”, 2 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2015. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić