Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 19. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekciju planova za 2020. i 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.
Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2019. projicirani u iznosu od 136,1 milijardi kuna, što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na plan 2018. (odnosno 5,3% u odnosu na rebalans). U 2020. projicirani su u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021. u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni rashodi u 2019. planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna što je za 6,9 milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2018. (povećanje od 8,5 milijardi kuna u odnosu na rebalans). Prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2019. godini iznositi 0,4% BDP-a.
Odbor se posebno osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 065 Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva.
Prijedlog financijskog plana za 2019. iznosi ukupno 8.149.041.922 kn, što je povećanje ukupnog plana, u odnosu na tekući plan za 2018. za 880.117.215 kn ili 12,11%, a nakon rebalansa plan za 2019. raste za 1.006.596.681 kn ili 14,09%.
Od ukupnog Financijskog plana Ministarstva za 2019. godinu 2.954.000.000 kn, odnosno oko 36% plana se odnosi na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture, a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. Sukladno odredbama navedenih zakona društvu Hrvatske ceste pripada 0,80 kn, a društvima Hrvatske autoceste i HŽ Infrastruktura po 0,20 kn naknade po litri naplaćene trošarine na određene energente koji se koriste kao pogonska goriva.
Za pripremu i provedbu EU projekata za 2019. godinu planirano je 2.063.084.460 kn što je 25,3% od ukupnog Finacijskog plana. Preostalim planiranim sredstvima će se financirati rashodi obavljanja redovitih djelatnosti Ministarstva te Agencije za obalni linijski pomorski promet, Agencije za vodne putove, Agencije za sigurnost željezničkog prometa, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatskog hidrografskog instituta i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti te realizacija ranije započetih projekata te nekoliko novih projekata i provedba ostalih planiranih aktivnosti.
Porast ukupnog plana za 2019. u odnosu na ukupni plan za 2018. godinu, nakon rebalansa, uglavnom se odnosi na: predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom; potpora Lučkoj upravi Rijeka za Projekt obnove riječkog prometnog pravca; potpora trgovačkim društvima u javnom sektoru u pripremi i provedbi projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova; provedba ugovora o koncesiji Autocesta Zagreb-Macelj; provedba ugovora o koncesiji - Bina-Istra; provedba projekta CEF 2017.-2019.-CROCODILE II CROATIA-Uvođenje inteligentnih prometnih sustava (ITS) na TNT cestama; potpora u provedbi CEF projekata željezničkog sektora; daljnja provedba projekata koji se sufinanciraju sredstvima pomoći EU u okviru OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost i u okviru OP Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije.
Najznačajniji projekti koji će se sufinancirati sredstvima pomoći EU u narednom trogodišnjem razdoblju su u okviru projekta OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost planirana su sredstva za 28 potprojekata. Vrijednosno najznačajniji su: Projekt „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“; Izgradnja dionice DC403, čvor Škurinje - Luka Rijeka; Rekonstrukcija raskrižja Jadranske i Dubrovačke avenije – rotora Remetinec; Nabava autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza; Projekt „Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek“; Unaprjeđenje lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa; Projekt „Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Čakovec (R201) na dionici Zaprešić– Zabok“; Projekt „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci“; Projekt „Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci Vukovar; Izgradnja nove željezničke pruge i drugog kolosijeka na pojedinim dijelovima dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac; Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo – Novska; Nabava i modernizacija voznog parka za HŽ Putnički prijevoz; Modernizacija tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka i Projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“.
U okviru projekta OP Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije su planirana 2 potprojekta i to: Izgradnja širokopojasne agregacijske infrastrukture mreža nove generacije (NGN) u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja i Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima.
Članovi Odbora izrazili su suglasnost s Financijskim planom za 2019. te projekcijama plana za 2019. i 2020 izvanproračunskog korisnika Hrvatske ceste. Najznačajnija ulaganja odnose se na projekte: Izgradnja mosta na Savi kod Gradiške; Izgradnja dionice Okučani - granica BIH; Spojna cesta od čvora Vučevica na A1 do čvora na D8; Čvor Zdenčina (A1) - most na Kupi kod Lasinje; Nastavak izgradnje BC Popovec - M. Bistrica - Zlatar Bistrica – Zabok; DC 10 (Podravski ipsilon) dionica: Kloštar Vojakovački - Križevci i DC 12 (Podravski ipsilon) dionica: Farkaševac – Bjelovar; Stobreč - Dugi Rat - Omiš (I. faza); Izgradnja D403; Čvor Škurinje - luka Rijeka.
Za rekonstrukcija i uređenje cesta na otocima u 2019. godini ukupno planirana ulaganja iznose 837,83 milijuna kuna. Posebno je istaknut Projekt cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, most kopno - poluotok Pelješac s prilaznim cestama i obilaznicom, za kojeg ukupna predviđena ulaganja od 2019. do 2021. iznose 2.286 milijuna kuna
Posebno je raspravljano o rješavanju problema prometovanja kroz Slavonski Brod, posebice o projektu “Istočna vezna cesta” i produženju Svačićeve ulice. Jedna od slabijih točaka brodskog prometa je i povezivanje Đure Đakovića s autocestom i granicom. Naznačeno je da su navedeni projekti u tijeku, rješavaju se imovinsko pravni odnosi, izvlaštenja, skrenuta je pozornost na ovisnost ovih radova o radovima na vodno-komunalnoj infrastrukturi aglomeracije Slavonski Brod. U raspravi je istaknuto da će nakon izrade nove studije za okoliš “Istočna vezna cesta” još biti dan rok od 15 mjeseci za izradu projektne dokumentacije što je ocijenjeno predugačkim te da bi trebalo požuriti s pripremama radi povlačenja sredstava iz EU fondova do 2020. jer će u protivnom realizacija projekta biti upitna.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. GODINU
te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2022. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić