Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 16. ožujka 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, prvo čitanje, P.Z. br. 111, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. ožujka 2017. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim zakonskim prijedlogom predviđa ograničiti sredstva koja su za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture osigurana u državnom proračunu od naplaćene trošarine na energente. Ograničavanje predmetnih sredstava događa se zbog fiskalne konsolidacije i financiranja rashodne strane državnog proračuna. Time se određuje maksimalni iznos naknade za financiranje održavanja i građenja javnih cesta koji se iz državnog proračuna uplaćuju po litri naplaćene trošarine na energente za društva Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste u pojedinoj proračunskoj godini.
Također se ovim zakonskim prijedlogom postiže veća zaštita javnih cesta, osobito županijskih i lokalnih te se propisuje da za izvanredni prijevoz koji obavljaju oružane snage Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije potrebna dozvola za izvanredni prijevoz. Isto tako, propisuje se da vozila hitnih službi (policijska i vatrogasna, vozila hitne pomoći, vatrogasna vozila i vozila gorske službe spašavanja) ne plaćaju cestarinu za korištenje autocesta i objekata s naplatom. Istaknuto je da se važeći Zakon usklađuje se Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknada, što će korisnicima izvlaštenja znatno olakšati prijevremeno stupanje u posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Ukida se izuzeće od obveze plaćanja naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnoj cesti odnosno izjednačavaju se uvjeti poslovanja vezano za ove naknade svim poduzetnicima. Time će se izbjeći mogućnost nezakonite državne potpore i diskriminacije poduzetnika na tržištu. Omogućit će se efikasnije sankcije prema korisnicima javnih cesta koji ne poštuju odredbe važećeg Zakona vezano za obavljanje izvanrednog prijevoza i plaćanje cestarine za korištenje autocesta i objekata za koje je uvedena naplata cestarine.
U raspravi članovi Odbora istaknuli su da predložene izmjene Zakona donose znatna poboljšanja. Pri tom su se osvrnuli na redovno održavanje nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima te smatraju da predloženo rješenje predstavlja bitno rasterećenja proračunskih rashoda jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja. Propisuje se da se dio troškova zimske službe za nerazvrstane ceste na ovim područjima financira iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta koja se uplaćuju iz državnog proračuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Premda se radi o značajnom napretku, iznijete su i neke primjedbe za koje smatra da treba pronaći rješenje, a odnose se na jasnije definiranje načina određivanja visine iznosa sredstava. Također je potrebno odrediti kriterije po kojima će se osigurana sredstva raspoređivati. Istaknuto je da prilikom određivanja ovih kriterija treba biti oprezan te je dan osvrt na probleme vezane za indeksaciju razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave, gdje su neka područja neopravdano izgubila status potpomognutih područja.
U daljnjoj raspravi istaknuto je pitanje velikih područja koja imaju male dohotke i visoke troškove zimske služe, a nisu brdsko-planinska kao primjerice Krapinsko-zagorska županija, a predloženo je i da se napravi analiza za područja s visokim prihodima po stanovniku, a koja imaju i veliki broj kilometara nerazvrstanih cesta.
Osim pitanja kriterija raspodjele sredstava i određivanja visine ukupnog iznosa članovi Odbora traže da predlagatelj razmotri rješenja koja bi išla prema decentralizaciji sredstava, između ostalog, obzirom na financijske poteškoće društva Hrvatskih cesta d.o.o. na čiji račun se uplaćuju sredstva iz državnog proračuna.
U raspravi je zatraženo da se preispita odredba članka 27. Zakona o cestama koji se odnosi se na održavanje javne ceste kroz naselje. Mišljenje je da lokalna samouprava ne bi trebala biti odgovorna za štetu koja je nastala u naselju, primjerice kod izlijevanja nafte. Obzirom da Hrvatske ceste i Županijske uprave za ceste prihoduju, trebale bi imati i financijsku odgovornost za nastalu štetu, odnosno pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje treba obavljati i poslove čišćenja i održavanja.
Kako je predlagatelj najavio u skorije vrijeme i pročišćeni tekst Zakona o cestama, u raspravi su iznijete određene sugestije vezane za jasnije određivanje roka za predavanje zahtjeva za povrat dijela plaćene godišnje naknade za ceste vlasniku motornih i priključnih vozila koji se upućuje Županijskoj upravi za ceste. Također neke županije kao Međimurska županija, Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb, imaju visoke iznose povrata sredstava za odjavljena vozila, a radi se o tome da se vozilo registrira i u kratkom vremenskom roku odjavljuje radi prodaje izvan Republike Hrvatske.
Predloženo je da se u članku 25. stavku 9. Zakona o cestama jasnije odredi da se radi o povezanoj opremi položenoj izvan postojeće ceste. Naime, upravljači javne ceste postojećim rješenjem dovedeni su u situaciju da su dužni dozvoliti polaganje komunalnih, vodnih i energetskih građevina ili građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme u javnu cestu. Svi vlasnici korisnici ili upravljači navedenih instalacija nisu dužni usklađivati svoje investicijske projekte sa projektima održavanja, građenja ili rekonstrukcije pojedine javne ceste. Dakle, postojećim rješenjem se upravljači javnih cesta dovode u situaciju ako žele rekonstruirati cestu moraju o svom trošku rekonstruirati i infrastrukturu u istoj koja je možda stara godinu dana i skuplja je od same rekonstrukcije ceste. Sugerirano je da bi se dodavanjem riječi „položene izvan postojeće ceste“ iza riječi „opremu“ pojasnila navedena odredba i dala joj pravi smisao, kada se rekonstrukcijom javne ceste napušta postojeća trasa javne ceste, formira novi koridor i u tom novom koridoru se zadire u postojeće komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija i povezanu opremu da je tada opravdano taj trošak prenijeti na investitora ceste. Međutim, prenošenje troška izmještanja instalacija u postojećoj cesti na upravljača ceste je neopravdano jer upravljač ne može odbiti polaganje instalacija, iako je svjestan da će u rekonstrukciju te ceste ići za godinu dana kad ishodi cjelokupnu dokumentaciju i da u taj trošak onda mora uključiti npr. izmještanje kanalizacijskog kolektora čija vrijednost je viša od vrijednosti radova rekonstrukcije ceste. Smatra se da bi ponuđeno rješenje pridonijelo koordinaciji svih vlasnika infrastrukture i upravljača ceste, a tada bi i prethodne odredbe navedenog članka zaživjele u pravom smislu.
Također je predloženo da se doradi članak 91. stavak 2. Zakona o cestama na način da se Županijskim upravama za ceste uplaćuje 0,10 kuna po litri naplaćene trošarine na energente, dok bi se iznos od 0,20 kuna uplaćivao na račun Hrvatskih autocesta d.o.o. te iznos od 0,70 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Naime, naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta predviđena je člankom 91. i 92. važećeg Zakona kao dio sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta, na osnovu mjerila iz članka 92. Zakona. Kao takva izdvajana je od 2002. do 2014. godine, ali preko računa Hrvatskih cesta d.o.o. Iznos ove naknade HC su doznačavale ŽUC-ovima od 2002. do 2012. godine u visini 240 milijuna kuna, 2013. i 2014. u visini od 120 milijuna kuna, a 2015. i dalje, ovaj iznos je praktično ukinut i zadržan u HC-u te sveden na osobne dogovore između HC-a i pojedinog ŽUC-a. Time je narušen sustav financiranja dodatnom centralizacijom u HC-u, smanjena su namjenska županijska sredstva za ulaganje u županijske i lokalne ceste te je povećana razlika između pojedinih županija. Zbog svega navedenog, predlaže se obnoviti ovaj izvor financiranja županijskih i lokalnih cesta iz sredstava naplaćene trošarine na energente i izdvojiti 0,10 kn po litri izravno za županijske uprave za ceste a ne preko HC-a, naročito za one ŽUC-ove koji ostvaruju ispodprosječni osnovni prihod pri registraciji vozila što bi pridonijelo smanjenju razlika između županija. U slučaju nedostatka proračunskih sredstava, na ovaj način bi se predviđena sredstva ravnomjerno umanjila svim upraviteljima cesta, na razvidan i zakonit način, a ne kao sada, kada se većina sredstava usmjeravala u HC, dok su ostalim upraviteljima sredstva stalno umanjivana, što je dovelo do sadašnje velike neravnoteže u upravljanju cestovnim sektorom. Također je izraženo mišljenje da bi bilo dobro da se sredstva koja su izmjenom Zakona o cestama iz 2013., u iznosu 0,20 kuna po litri prebačena iz cestovnog u željeznički sektor, u HŽ Infrastrukturu, vrate u cestovni sektor.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (9 ”za”, 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se
predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić