6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 77. sjednici održanoj 14. listopada 2011. te nastavku sjednice 20. listopada 2011. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 713-01/11-04/03 od 8. rujna 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi, Odbor je raspolagao mišljenjima pučkog pravobranitelja, pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te Centra za ljudska prava. Predstavnici spomenutih institucija tijekom rasprave su podržali zakonska rješenja kojima se širi djelokrug pučkog pravobranitelja, ali i izrazili bojazan da će pripajanje specijaliziranih pravobranitelja instituciji pučkog pravobranitelja imati za posljedicu smanjenje zaštite prava posebnih skupina. U vezi s tim, predstavnik predlagatelja istaknuo je da jedino neadekvatna primjena zakona može dovesti do smanjenja spomenutih prava te da se predloženim rješenjima instituciji pravobranitelja osigurava samostalnost i neovisnost kao ustavnoj kategoriji dok su prema postojećem sustavu posebni pravobranitelji zakonska kategorija.

U raspravi je upozoreno i na rješenje iz članka 33. stavka 2. Prijedloga zakona kojim je predloženo da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na zajedničkoj sjednici utvrđuju prijedlog kandidata za izbor pučkog pravobranitelja. U vezi s tim, istaknuto je da odbori Hrvatskog sabora na zajedničkoj sjednici mogu provesti prethodnu raspravu, ali ne i donijeti zajedničku odluku.

Nakon rasprave Odbor je u nastavku sjednice, 20. listopada 2011., jednoglasno (7 glasova "ZA": Vladimir Šeks, Emil Tomljanović, Ana Lovrin, Ivo Grbić, mr. sc. Josip Salapić, Damir Sesvečan te prof. dr. sc. Šemso Tanković koji je glasovao telefonskim putem) predložio Hrvatskom saboru da donese

Z A K O N
O PUČKOM PRAVOBRANITELJU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 75. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 022-03/11-01/05 od 18. kolovoza 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE DA UREDBAMA UREĐUJE POJEDINA PITANJA IZ DJELOKRUGA HRVATSKOGA SABORA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 29. lipnja 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 713-01/11-04/03 od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli prijedloge i mišljenja na pojedina rješenja iz Prijedloga zakona.

Odredbu članka 2. stavka 1. i članka 7. stavka 2. potrebno je uskladiti s člankom 141. Ustava Republike Hrvatske na način da je jasno da pučki pravobranitelj djeluje u skladu s međunarodnim pravnim aktima koji su dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Odredbu članka 6. stavka 2. potrebno je uskladiti s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske na način da je razvidno da pučki pravobranitelj nije ovlašten na pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona, već da ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje spomenutog postupka.

U odredbi članka 11. potrebno je pojasniti značenje stipulacije „zaključak o stupnju postupanja tijela u skladu s prethodnim preporukama“.

Potrebno je izvršiti inverziju članaka 18. i 19. tako da se prvo navede redovni, a potom skraćeni ispitni postupak.

Odredbu članka 34. stavka 2. i članka 39. stavka 2. trebalo bi preispitati i nomotehnički doraditi. Naime, potrebno je ispravno navesti naziv radnog tijela Hrvatskoga sabora te iznaći rješenje po kojem bi predložena radna tijela donosila prijedloge i mišljenja na odvojenim sjednicama.

U vezi sa stručnim uvjetima za izbor pučkog pravobranitelja te njegovih zamjenika izraženo je mišljenje da bi umjesto predložene formulacije iz članka 35. podstavka 2. kao uvjet za izbor trebalo propisati završeni diplomski integrirani sveučilišni studij.

U vezi s odredbom članka 36. izraženo je mišljenje o potrebi preciznijeg uređivanja imenovanja i razrješenja zamjenika pučkog pravobranitelja te u vezi s tim i mogućnost razdvajanja mandata pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika u cilju osiguranja kontinuiteta rada institucije.

U vezi s odredbom članka 40. stavka 3. izraženo je mišljenje o potrebi propisivanja obveze uspostave područnih ureda izvan sjedišta Ureda pučkog pravobranitelja.

Odredbu članka 41. stavka 2. potrebno je izmijeniti na način da se propiše da Hrvatski sabor daje suglasnost na Poslovnik o radu pučkog pravobranitelja.

Izraženo je i mišljenje o potrebi usklađivanja rokova imenovanja zamjenika pučkog pravobranitelja u prijelaznim i završnim odredbama te same nomotehničke dorade prijelaznih i završnih odredaba.

Glede spajanja institucija postojećih pravobranitelja, u raspravi je izraženo i mišljenje o potrebi zadržavanja pravobranitelja za djecu kao posebne institucije po uzoru na rješenja iz nekih skandinavskih zemalja te iz razloga posebne osjetljivosti skupine za koje je taj pravobranitelj nadležan.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi u Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 73. sjednici održanoj 8. lipnja 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 960-01/11-01/04 od 2. lipnja 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese

Z A K O N
O DOPUNI ZAKONA O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA
I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 25. svibnja 2011. godine raspravio je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta Ustavnog zakona o izmjeni i dopunama Ustava Republike Hrvatske koju je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 012-02/11-02/01 od 21. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matični Odbor na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskog sabora kojim je propisano da Odbor razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Hrvatskom saboru te u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata.

Uvodno, predsjednik Odbora predložio je da se Prijedlog odluke raspravi zajedno s Izvješćem Ustavnog suda Republike Hrvatske o ustavnopravno neprihvatljivim učincima pročišćenih tekstova Ustava Republike Hrvatske, ustavnih zakona, zakona, drugih propisa i općih akata koje je Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio na sjednici 23. ožujka 2011. te o tome izvijestio Hrvatski sabor. Prijedlog predsjednika Odbora, članovi Odbora su prihvatili jednoglasno.

Obrazlažući svoj prijedlog, predsjednik Odbora iznio je kronologiju događaja vezanih uz Izvješće Ustavnog suda te istaknuo da je 6. srpnja 2010. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na temelju zaključka Hrvatskog sabora, jednoglasno utvrdio i u „Narodnim novinama“ broj 85/2010 objavio pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske. Nakon toga, 23. ožujka 2011. Ustavni sud utvrdio je Izvješće o ustavnopravno neprihvatljivim učincima pročišćenih tekstova Ustava Republike Hrvatske, ustavnih zakona, zakona, drugih propisa i općih akata. U Izvješću Ustavni sud utvrđuje da prigodom utvrđivanja pročišćenog teksta Ustava 2010. godine, ali i 2000. i 2001. godine, nisu poštovana pravila za izradu pročišćenog teksta,  jer su u njima izmijenjene brojčane oznake članaka Ustava čime je grubo narušena temeljna struktura ustavnog teksta. Izvješće je 24. ožujka 2011. dostavljeno Hrvatskom saboru zajedno s pročišćenim tekstom Ustava RH koji je izradio sam Ustavni sud. Nakon dostave Izvješća i pročišćenog teksta Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud još u dva navrata izvještava o potrebi ispravaka pročišćenog teksta koji su dostavili uz Izvješće. Prvi put, 13. travnja 2011. Ustavni sud Hrvatskom saboru dostavlja novu „neznatno izmijenjenu i dopunjenu“ verziju pročišćenog teksta Ustava te kao razlog navodi potrebu pojednostavljivanja uputa na kraju pročišćenog teksta koji su ranije dostavili te dopunskog objašnjenja uz glavu VII.A. Drugi put, 18. svibnja 2011. tajništvo Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav obaviješteno je iz Službe za pripremu akata Hrvatskog sabora za objavu o telefonskom pozivu tajnice predsjednice Ustavnog suda u kojem upozorava na još jednu grešku u pročišćenom tekstu Ustava te moli da se rečena greška ispravi prije objave pročišćenog teksta. Uvidom u pročišćeni tekst Ustava koji je izradio Ustavni sud utvrđeno je da se u članku 141.c zaista nalazi pravopisna pogreška, jer je pridjev „hrvatski“ napisan velikim početnim slovom.

U Izvješću Ustavni sud najavljuje da će pročišćeni tekst Ustava, koji je sam izradio, objaviti na svojoj internetskoj stranici dan nakon objave Izvješća u „Narodnim novinama“, ali ne navodi razloge takvog postupanja.

Predsjednik Odbora naglasio je da Ustavni sud u svom Izvješću traži  od Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da bez odgode objavi novi pročišćeni tekst Ustava u posebnom broju „Narodnih novina“ te da donese odluku o brisanju svih dosada objavljenih pročišćenih tekstova Ustava te citirao zahtjeve Ustavnog suda:

„12. Zbog temeljne važnosti Ustava za ustavni poredak Republike Hrvatske, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora morao bi bez odgode objaviti novi pročišćeni tekst Ustava u posebnom broju „Narodnih novina“

„16. Ustavni sud na kraju ocjenjuje nužnim da, zbog razloga navedenih u ovom izvješću Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora donese odluku o brisanju svih dosada objavljenih pročišćenih tekstova Ustava („Narodne novine“ broj 8/98., 124/00., 41/01., 55/01 – ispravak i 85/10) te je objavi u „Narodnim novinama“ zajedno s novim pročišćenim tekstom iz točke 12. ovog izvješća.“

U vezi citiranih zahtjeva, predsjednik Odbora, naglasio je da Odbor ne može udovoljiti zahtjevu Ustavnog suda,  jer Odboru takvu ovlast (za izradu pročišćenih tekstova Ustava) može dati jedino Hrvatski sabor zaključkom (baš kao što je i davao nakon svake promjene Ustava), a  nikako Ustavni sud.

Osim toga, predsjednik Odbora je istaknuo da Ustavni sud polazi od tvrdnje da je jedini valjani pročišćeni  tekst Ustava, tekst priložen uz Izvješće i objavljen na internetskoj stranici Ustavnog suda, a koji je izrađen na način da anulira dosadašnje pročišćene tekstove Ustava. Međutim, od 2001. do 2010. godine primjenjivao se pročišćeni tekst Ustava objavljen u „Narodnim novinama“ br. 41/2001. Spomenuti tekst Ustava bio je temelj za donošenje općih i pojedinačnih pravnih akata, a primjenjivao ga je i sam Ustavni sud. Stoga bi  prvenstveno bilo potrebno utvrditi  koji je to polazni tekst Ustava koji bi bio temelj za buduću izradu pročišćenih tekstova Ustava,  jer je nedopustivo poništiti devetogodišnju praksu u primjeni Ustava.

Podsjećajući na ovlasti Ustavnog suda utvrđene Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, predsjednik Odbora istaknuo je da Ustavni sud nema ovlasti izrade i objave pročišćenog teksta Ustava, a ovlast izvješćivanja o pojavama neustavnosti i nezakonitosti iz članka 129. Ustava deklaratorne je naravi iz čega proizlazi da Ustavni sud nema ovlast naložiti adresatu poduzimanje bilo kakvih mjera.

Slijedom rečenog, predsjednik Odbora iznio je mišljenje kako postoji mogućnost da je Ustavni sud, samovoljnom intervencijom u pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske te njegovom objavom na internetskim stranicama, izašao izvan okvira svojih ovlasti te uzrokovao pravnu nesigurnost kako objektivnog pravnog poretka tako i nesigurnost u ostvarivanju prava i obveza omogućivši građanima preuzimanje pročišćenog teksta Ustava koji nije ovlašteno izrađen niti objavljen.

U raspravi, članovi Odbora iznijeli su mišljenja i prijedloge za iznalaženje rješenja iz situacije uzrokovane intervencijom Ustavnog suda.

Član Odbora, prof. dr. sc. Branko Smerdel naglasio je da je Ustavni sud nadležan izvješćivati Hrvatski sabor o pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, ali da ta izvješća nemaju nikakvu obvezujuću snagu. Nadalje, naglašeno je da Ustavni sud nije nadležan za izradu pročišćenog teksta Ustava te je prigodom objave stručnog teksta na internetu isti trebao imati naznaku iz koje bi bilo jasno da se ne radi o službenom pročišćenom tekstu.

Također, istaknuo je da je pročišćeni tekst Ustava koji je Odbor utvrdio 6. srpnja 2010. te koji je objavljen u „Narodnim novinama“  broj 85/2010. prihvaćen kao tekst Ustava koji već gotovo godinu dana primjenjuju i na njega se pozivaju državna i druga tijela te građani. Pročišćeni tekst je preveden na engleski jezik, podnesen diplomatskom zboru i pregovaračima.

Ocijenio je neprimjerenom tvrdnju Ustavnog suda iznesenu u Izvješću kako bi ispravljanje cjelokupnog zakonodavstva i podzakonskih akata izazvalo pravnu nesigurnost dok je samo zadiranje u tekst Ustava izuzetak. U vezi s tim, naglasio je da takav stav može dovesti do dvojbi o pravnoj prirodi te važnosti Ustava što predstavlja potencijalnu opasnost za demokraciju.

Izvješće Ustavnog suda ocijenio je kao visoko stručno te je naglasio potrebu njegova uvažavanja u budućoj zakonodavnoj djelatnosti. U vezi s rečenim, iznio je i mišljenje da bi ubuduće zaključkom kojim se daje ovlast Odboru za izradu pročišćenog teksta trebalo propisati obvezu podnošenja teksta na potvrdu plenumu u određenom roku.

Član Odbora, prof. dr. sc. Robert Podolnjak ocijenio je pravno nedopustivom te apsurdnom situaciju u kojoj se Ustavni sud u svojim odlukama poziva na izvorni tekst Ustava što je postala praksa Ustavnog suda nakon utvrđivanja i objave pročišćenog teksta Ustava.

Članica Odbora, Ana Lovrin intervenciju Ustavnog suda ocijenila je apsurdnom i nedopustivom te naglasila da je to presedan u postupanju Ustavnog suda.

Član Odbora, Emil Tomljanović založio se za žurno izvješćivanje Hrvatskog sabora o valjanosti pročišćenog teksta Ustava koji je utvrdio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i koji je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 85/2010.

S obzirom na stavove koje su u raspravi iznijeli prof. dr. sc. Branko Smerdel, prof. dr. sc. Robert Podolnjak, Ana Lovrin, Emil Tomljanović te Vladimir Šeks, Predsjednik Odbora predložio je da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav donese zaključak kojim utvrđuje da je jedini važeći i valjani ustavni tekst na snazi pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 85/2010 od 9. srpnja 2010. godine te da o svom utvrđenju Odbor žurno izvijesti Hrvatski sabor.

Prijedlogu se usprotivila jedino članica Odbora, prof. dr. sc. Vesna Pusić držeći da se radi o nekoliko pitanja koja međusobno nisu povezana, iako su se članovi Odbora na početku sjednice usuglasili da se Prijedlog odluke o promjeni Ustava Republike Hrvatske raspravi zajedno s Izvješćem Ustavnog suda.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) donio i slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrđuje da je jedini važeći i valjani ustavni tekst na snazi pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 85/2010 od 9. srpnja 2010. godine.
2. O utvrđenju iz točke 1. Odbor će žurno izvijestiti Hrvatski sabor.

Predsjednik Odbora predložio je, s čime su se suglasili predstavnici predlagatelja Odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, mr. sc. Zoran Komar, državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te Zdenka Pogarčić, predstojnica Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, donošenje Odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske koja glasi:
„Na temelju članka 148. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, (»Narodne novine« br. 56/90, 135/97, 8/98 –pro¬čiš¬ćeni tekst, 113/2000,124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010-pročišćeni tekst) Hrvatski sabor na sjednici_____ 2011. donio je

ODLUKU

O PRISTUPANJU PROMJENI USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

I. Pristupa se promjeni Ustava Republike Hrvatske prema Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta Ustavnog zakona o  izmjeni i dopunama Ustava Republike Hrvatske koji je, na temelju članka 147. Ustava Republike Hrvatske, podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. travnja 2011. godine u dijelu kojim se predlaže da se prava hrvatskih branitelja uređuju ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona dvotrećinskom većinom glasova.

II. Sukladno odredbi članka 57. stavka 1. podstavaka 3. i 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav će, na temelju i u okviru Prijedloga odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske iz točke I. ove Odluke i provedene rasprave u Hrvatskom saboru, podnijeti Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta Ustavnog zakona o izmjeni i dopunama Ustava Republike Hrvatske.

III. Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“.“

S prijedlogom predsjednika Odbora suglasili su se i članovi Odbora te je Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske koja je priložena ovom izvješću i njegov je sastavni dio.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 20. svibnja 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 013-03/11-01/01 od 19. svibnja 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama, bitnim za dovršetak pregovora u poglavlju 23., predlaže utvrditi da Državno izborno povjerenstvo nadzire godišnje financijsko poslovanje i godišnje financijske izvještaje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odbor je u podržao rečene izmjene i dopune, a u raspravi je izraženo mišljenje kako bi zakonom trebalo propisati obvezu političkim strankama, nezavisnim zastupnicima, zastupnicima nacionalnih manjina i nezavisnim članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da financijske izvještaje, osim Državnom uredu za reviziju, dostavljaju i Državnom izbornom povjerenstvu.
Odbor je, nakon rasprave, jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O FINANCIRANJU POLITIČKIH AKTIVNOSTI I IZBORNE PROMIDŽBE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 5. svibnja 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o referendumu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 014-01/11-01/01od 14. travnja 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je Konačni prijedlog zakona naglasivši da se donošenje zakona predlaže prvenstveno radi usklađivanja s promjenama Ustava Republike Hrvatske iz lipnja 2010. koje se odnose na pitanja prava odlučivanja na državnom referendumu, načina donošenja odluke na državnom referendumu, te ostvarivanja prava odlučivanja državljana članica Europske unije na lokalnom referendumu nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Konačnim prijedlogom zakona odredbe usklađuju s Odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske kojima su ukinute pojedine odredbe važećeg Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Predstavnik predlagatelja je posebno naglasio da se predloženi zakon ne odnosi na raspisivanje i provedbu referenduma o razrješenju općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te gradonačelnika Grada Zagreba te najavio da će Vlada to pitanje riješiti izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba. U vezi s tim, u raspravi je izraženo mišljenje da bi donošenje novoga Zakona o referendumu, posebice predloženih odredaba o raspisivanju lokalnog referenduma na prijedlog jedne trećine članova predstavničkog tijela, bez da se istovremeno ne promijeni Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisana mogućnost raspisivanja referenduma o razrješenju te koji direktno upućuje na primjenu Zakona o referendumu, moglo dovesti do zlouporabe instituta referenduma o razrješenju nositelja izvršne vlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. U prilog rečenom izneseno je i mišljenje o potrebi da se raspisivanje i postupak referenduma za razrješenje (tzv. opoziva) općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, po uzoru na rješenja iz demokratskih država, odvoji te uredi različito od postupka za raspisivanje i provedbu referenduma kao oblika neposrednog odlučivanja građana. Iz navedenih razloga predloženo je da se istovremeno s donošenjem Zakona o referendumu donese i zakon koji bi uređivao tzv. opoziv općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Uz rečeno te ocijenivši da bi zakon, umjesto po hitnom, trebalo donijeti po redovnom postupku, članovi Odbora iznijeli su slijedeća mišljenja i prijedloge:

- s obzirom na predmet reguliranja zakona, u raspravi je iznesena primjedba na sam naziv zakona te je, po uzoru na neke zemlje članice Europske unije, predloženo da isti glasi: „Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi“.

- odredbu stavka 1. članka 3. potrebno je uskladiti s člankom 45. Ustava Republike Hrvatske tako da glasi: :“Pravo odlučivanja na državnom referendumu imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači).”. Na drugi stavak istoga članka iznesena je primjedba koja se odnosi na ostvarivanje prava odlučivanja na lokalnom referendumu državljana drugih članica Europske unije. Naime, spomenutom odredbom propisano je da na lokalnom referendumu imaju pravo odlučivati birači koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju je raspisan referendum. U raspravi je naglašeno da državljani drugih članica Europske unije neće imati prebivalište već boravište na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te je rečenu odredbu u tom smislu potrebno dopuniti.

- u vezi članka 8. stavka 2. izraženo je mišljenje o potrebi olakšavanja uvjeta za raspisivanje referenduma na temelju građanske inicijative u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

- u vezi članka 12. stavka 2. izraženo je mišljenje kako bi uvjet upisivanja osobnog identifikacijskog broja (OIB) u postupku prikupljanja potpisa birača za raspisivanje referenduma trebalo zamijeniti brojem osobne iskaznice, jer je jedino on iskazan na identifikacijskom dokumentu.

- u raspravi je iznesen i prijedlog da se briše odredba članka 14. stavka 2. kojom se predlaže da Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom. U vezi s rečenim, potrebno je izmijeniti stavak 1. članka 16. na način da se propiše obveza Hrvatskom saboru da zatraži od nadležnih tijela državne uprave da provjere jesu li ispunjeni uvjeti propisani zakonom za raspisivanje državnog referenduma. Glede stavka 2. članka 16. izraženo je mišljenje da bi rok za provjeru podataka trebalo propisati zakonom.

- u vezi s članka 22. postavljeno je pitanje o vremenskom ograničenju odluke donesene na referendumu raspisanom putem građanske inicijative te je izraženo mišljenje da bi trebalo jasno propisati da se takva odluka može mijenjati samo putem novoga referenduma.

- odredbu stavka 1. članka 25. potrebno je uskladiti s Ustavom Republike Hrvatske na način da glasi: „Državni referendum radi donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama i odluke o razdruživanju Republike Hrvatske mora se održati u roku od 30 dana od dana donošenja prethodne odluke Hrvatskog sabora o udruživanju odnosno razdruživanju.“

- u vezi članka 28. stavka 2. kojim se propisuje sastav povjerenstva za provedbu referenduma u raspravi se postavilo pitanje značenja izraza „pravna struka“ odnosno potreba usklađivanja odredbe sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

- odredbu članka 31. stavka 1. podstavka 2. potrebno je uskladiti s Ustavom Republike Hrvatske na način da se propiše da Državno povjerenstvo određuje glasačka mjesta i imenuje predsjednika i članove glasačkog odbora u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

- odredbu članka 48. kojom se određuje što je nevažeći glasački listić potrebno je dopuniti na način da je jasno da je nevažeći listić i glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koji se prijedlog birač izjasnio.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da Prijedlog zakona o referendumu, s Konačnim prijedlogom zakona donese po redovitom postupku te slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se prijedlog zakona o referendumu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesene na sjednici Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
3. Preporučuje se Vladi Republike Hrvatske da prigodom podnošenja Konačnog prijedloga zakona o referendumu istodobno Hrvatskom saboru podnese i izmjene i dopune odgovarajućih zakona koji bi uredili raspisivanje i provedbu referenduma o razrješenju nositelja izvršne vlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 13. travnja 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 023-03/11-01/09 od 25. ožujka 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, većinom glasova (6 glasova "ZA" i jedan "SUZDRŽANI" glas) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 13. travnja 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio zastupnik Vladimir Šeks aktom pod brojem 960-01/11-01/02 od 31. ožujka 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

u tekstu u kojem ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 13. travnja 2011. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 023-03/11-01/06 od 2. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi članovi Odbora podržali su Konačni prijedlog zakona te ukazali na potrebu razrade članka 19. i preciziranja članka 61. U vezi s tim, Odbor je utvrdio amandmane na Konačni prijedlog zakona. Također, u raspravi se postavilo pitanje o obvezi primanja u državna tijela osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. U vezi s tim, istaknuto je da ne postoje uvjeti za propisivanje takve obveze iz razloga moguće kolizije s obveznim planovima zapošljavanja u državna tijela.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

A M A N D M A N I M A

AMANDMAN I

U članku 19. kojim se dodaje članak 61.a, iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Uvjete i način izbora osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa uređuje Vlada uredbom sukladno odredbama ovog i drugih zakona kojima se uređuju radni odnosi.“

Obrazloženje:
Predlaže se uredbom Vlade urediti uvjete i način izbora osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, kako bi se preciznije uredila navedena pitanja i osigurala dostupnost pod jednakim uvjetima stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

AMANDMAN II

U članku 61. kojim se dodaje članak 136.a, u stavku 1. riječi: „je na temelju utvrđenih činjenica očito“, zamjenjuju se riječju: „utvrdi“.

Obrazloženje:
Amandmanom se, u svrhu dosljedne provedbe zakona, precizira predložena odredba Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 023-03/11-01/06 od 24. veljače 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da se, u cilju iznalaženja najboljih rješenja, provode daljnje konzultacije s predstavnicima Sindikata državnih službenika i namještenika čije se glavne primjedbe odnose na mogućnost povjeravanja pomoćno-tehničkih poslova vanjskim pružateljima usluga, zatim na status sindikalnog povjerenika te na institut izvanrednog otkaza.

U raspravi, članovi Odbora podržali su Prijedlog zakona te na pojedina rješenja iznijeli mišljenja i primjedbe:
- članak 6. kojim se mijenja članak 45. u stavku 2. potrebno je nomotehnički urediti tako da glasi: „Putem javnog natječaja obvezno je popunjavanje radnih mjesta za koja je to zakonom izrijekom propisano i kod prijma vježbenika.“,
- članak 50.a koji se uvodi člankom 11. trebalo bi dopuniti na način da se kao kriterij na temelju kojih se obavlja izbor kandidata u postupku javnog natječaja propiše i psihološka procjena kako je to uređeno u članku 50.b,
- članak 12. stavak 1. potrebno je dopuniti na način da je razvidno da se izbor kandidata za prijam u državnu službu obavlja između najboljih kandidata,
- u vezi s člankom 15. izraženo je mišljenje o potrebi obvezatnog propisivanja instituta mentorstva za vježbenike u državnoj službi,
- glede članka 19. izraženo je mišljenje o potrebi zakonskog uređenja statusa osobe koja se prima u državno tijelo na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Isto tako, u raspravi je izneseno mišljenje kako bi se za te osobe trebala propisati obveza polaganja državnog ispita i to na trošak državnog tijela s mogućnosti naknade troškova ukoliko osoba ispit ne položi. Također je iznesen prijedlog o propisivanju uredbom tipskih ugovora koje bi državna tijela sklapala s rečenim osobama,
- u vezi članka 27. izraženo je mišljenje o potrebi zakonskog propisivanja postupka prijama na radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske,
- članak 35. treba dopuniti na način da kriterij za ocjenjivanje bude i Etički kodeks državnih službenika,
- u vezi s člankom 45. izraženo je mišljenje da ne bi trebalo studijski dopust ograničavati vremenskim rokom s obzirom na različito trajanje obrazovanja na stručnim i sveučilišnim studijima u zemlji i inozemstvu,
- glede članaka 47. i 48. kojim su propisane lake i teške povrede službene dužnosti izraženo je mišljenje o mogućem preklapanju rečenih odredaba te bi ih, u cilju jačanja objektivnosti, trebalo preispitati,
- članak 49. potrebno je uskladiti sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju,
- glede članka 61. izraženo je mišljenje o potrebi dopune stavka 1. članka 136.a na način da se kao razlog za izvanredni otkaz, između ostalog, propiše i neetično postupanje. Također je izraženo mišljenje da bi izvanredni otkaz koji se temelji na slobodnoj ocjeni čelnika tijela ili nadređenog službenika mogao dovesti do velikog broja sporova, a da su predloženi kriteriji za izvanredni otkaz teško dokazivi,
- u raspravi je iznesena i primjedba na korištenje prijevoda stranih umjesto hrvatskih izraza.

Osim mišljenja i primjedaba o pojedinim predloženim odredbama, u raspravi je izneseno i načelno mišljenje o potrebi osiguranja samostalnosti Odbora za državnu službu, o uvođenju kriterija učinkovitosti u sustav ocjenjivanja te o potrebi preispitivanja sustava disciplinske odgovornosti.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova "ZA" i 2 glasa „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 119-03/11-01/01 od 24. veljače 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi, članovi Odbora podržali predložena rješenja te iznijeli primjedbe na članke 3. i 6. Konačnog prijedloga zakona. Sukladno rečenom, Odbor je utvrdio amandmane na Konačni prijedlog zakona.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O REGISTRU ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

Amandman I.
U članku 3. točka 2. briše se.
Dosadašnje točke 3. i 4. postaju točke 2. i 3.

Obrazloženje:
S obzirom da se u Zakonu o općem upravnom postupku koristi predloženi izraz „javnopravna tijela“ s drugim značenjem, predlaže se brisati odredbu o značenju istoga izraza u ovom Zakonu.

Amandman II.
U članku 4. stavku 1. riječi: „javnopravno tijelo“ zamjenjuju se riječima: „državno tijelo odnosno javna služba“.
U članku 4. stavku 2. riječi: „javnopravna tijela“ zamjenjuju se riječima: „državna tijela odnosno javne službe“.
U članku 4. stavku 4. riječi: „javnopravnih tijela“ zamjenjuju se riječima: „državnih tijela odnosno javnih službi“.

Obrazloženje:
Umjesto izraza „javnopravno tijelo“, koji se koristi s drugim značenjem u Zakonu o općem upravnom postupku, predlaže se koristiti precizniji izraz „državno tijelo odnosno javna služba“.

Amandman III.
U članku 6. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Na prikupljanje i dalju obradu podataka iz Registra primjenjuju se propisi kojima se uređuju zaštita osobnih podataka, tajnost podataka i informacijska sigurnost.“
U članku 6. stavak 3. briše se.

Obrazloženje:
U članku 6. stavku 1. Konačnog prijedloga zakona navedeno je da podaci iz Registra predstavljaju klasificirane podatke i označavaju se sukladno propisima koji uređuju područje informacijske sigurnosti.
Kako nisu svi podaci iz Registra klasificirani podaci, a radi osiguranja zaštite podataka, predlaže se odredba koja upućuje na primjenu propisa kojima se uređuju zaštita osobnih podataka, tajnost podataka i informacijska sigurnost.
Zbog navedenoga suvišna je odredba članka 6. stavka 3. Konačnog prijedloga zakona.

Amandman IV.
U članku 8. stavku 1. riječi: „javnopravno tijelo“ zamjenjuju se riječima: „državno tijelo odnosno javna služba“, a iza riječi: „tijelu“ dodaju se riječi: „odnosno službi“.
Obrazloženje:
Umjesto izraza „javnopravno tijelo“, koji se koristi s drugim značenjem u Zakonu o općem upravnom postupku, predlaže se koristiti precizniji izraz „državno tijelo odnosno javna služba“.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 10. veljače 2011. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 023-03/11-01/03 od 8. veljače 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je naglašeno da je donošenje ovoga zakona jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23. „Pravosuđe i temeljna prava“ te da je temeljna intencija zakona prevenirati sukob interesa posebice putem Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. S tim u vezi, izraženo je mišljenje manjine članova Odbora da predložena većina za izbor predsjednika i članova Povjerenstva nije dostatna te da bi se trebali birati dvotrećinskom većinom.

Isto tako, članovi Odbora iznijeli su prijedlog o potrebi dopune članka 33. stavka 1. točke 4. te članka 37. stavka 5. na način da se za predsjednika odnosno člana Povjerenstva može izabrati osoba koja nije osuđivana za kaznena djela i protiv koje se ne vodi kazneni postupak koji se pokreće po službenoj dužnosti.

U raspravi je izneseno i mišljenje o mogućoj nesuglasnosti odredbe članka 46. s Ustavom Republike Hrvatske te je u tom smislu iznesen prijedlog za brisanje rečene odredbe. Međutim, u vezi s tim, naglašeno je da se takva odredba već nalazi u postojećem zakonu koji uređuje sprječavanje sukoba interesa.

U raspravi su i otklonjene sumnje glede članka 13. stavka 1. odnosno o mogućem sukobu ovoga zakona s posebnim zakonima koji uređuju inkompatibilnost dužnosti. Tako je u raspravi naglašeno da se Konačnim prijedlogom zakona predlaže generalna odredba o nemogućnosti obavljanja dvije dužnosti, a da se posebnim zakonima mogu propisati izuzeci od toga pravila.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova "ZA" i 2 glasa „PROTIV“i jedan „SUZDRŽANI“ glas) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 9. veljače 2011. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 013-03/10-03/01 od 25. studenog 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Kako se radi o zakonskom prijedlogu kojim se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije, predstavnik predlagatelja je uvodno istaknuo da su, temeljem rasprave o Prijedlogu zakona u Hrvatskom saboru te prijedloga i mišljenja Državnog ureda za reviziju i Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, izvršene i dodatne konzultacije s predstavnicima Europske komisije te je Vlada na tekst Konačnog prijedloga zakona podnijela amandmane kojima se, između ostalog, predlaže jasno razgraničiti nadležnost Državnog ureda za reviziju te Državnog izbornog povjerenstva. Prema rečenom prijedlogu Državno izborno povjerenstvo nadležno je za nadzor nad financiranjem izborne promidžbe dok Državni ured za reviziju provodi reviziju godišnjeg financijskog poslovanja i godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika te nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odbor je jednoglasno podržao rečene amandmane.

U raspravi, članovi Odbora iznijeli su i konkretne primjedbe na određena rješenja u Konačnom prijedlogu zakona:
- u članku 12. stavku 2. potrebno je precizirati način objave iznosa cijene i iznosa ostvarenog popusta za medijsko oglašavanje izborne promidžbe,
- u članku 13. stavku 1. riječi „lokalnom dnevnom tisku“ trebalo bi zamijeniti riječima „lokalnom tjednom tisku“, a u stavku 2. rok za objavu okvirnih podataka o visini i izvoru vlastitih sredstava kandidata za izbornu promidžbu na web stranici trebalo bi produžiti do objave službenih rezultata izbora,
- odredbu članka 17. stavka 1. podstavka 2. trebalo bi preispitati na način da se utvrdi ukupan iznos sredstava za izbornu promidžbu, a da se ostavi sloboda političkim strankama da same odrede koliko će utrošiti u pojedinoj izbornoj jedinici,
- posebice bi trebalo preispitati odredbu članka 17. stavka 1. podstavka 9. kojom je propisano ograničenje ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, u raspravi su članovi Odbora naglasili da bi rečenu odredbu trebalo izmijeniti na način da se prigodom određivanja ograničenja iznosa uzme u obzir broj stanovnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kako je to predloženo za njihova izvršna tijela,
- u članku 23. stavku 1. podstavku 4. riječ „fondacija“ trebalo bi zamijeniti riječju „fundacija“,
- trebalo bi preispitati rješenje iz članka 46. stavka 1. kojim se predlaže novčana kazna za nepodudaranje vrijednosti darovanog proizvoda ili usluga naznačene na izdanom računu s njihovom tržišnom vrijednosti. Naime, u raspravi je iznesen prijedlog da bi fizičku odnosno pravnu osobu koja je izdala račun za donacije trebalo kazniti za prekršaj ukoliko je vrijednost naznačena na računu u očitom nesrazmjeru prema tržišnoj vrijednosti.

Također, u raspravi je izraženo mišljenje kako Konačnim prijedlogom zakona nije riješen financijski nadzor u vrijeme same izborne promidžbe, već da se kontrola obavlja nakon promidžbe i to temeljem dostavljene dokumentacije. U vezi s tim, naglašeno je da se upravo amandmanima XI. i XVI. Vlade Republike Hrvatske omogućava da Državno izborno povjerenstvo provodi nadzor financiranja izborne promidžbe i za vrijeme same izborne promidžbe.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O FINANCIRANJU POLITIČKIH AKTIVNOSTI I IZBORNE PROMIDŽBE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 2. veljače 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 023-03/11-01/0 od 27. siječnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je podržao Prijedlog zakona naglasivši da je njegovo donošenje jedno od podmjerila za zatvaranje poglavlja 23. „Pravosuđe i temeljna prava“.
Međutim, u raspravi su članovi Odbora iznijeli primjedbe na određena predložena zakonska rješenja.

Glede prijedloga da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa može pozvati izabranog dužnosnika za podnošenje ostavke u slučaju kršenja zakona, izraženo je mišljenje o mogućoj nesuglasnosti predložene odredbe s Ustavom Republike Hrvatske te da bi takva odredba mogla dovesti do svojevrsnog „razvlašćivanja“ Hrvatskog sabora. U vezi s tim, a po uzoru na zakonsko rješenje u Velikoj Britaniji, iznesen je prijedlog da bi takve sankcije trebalo izricati povjerenstvo Hrvatskoga sabora.

Članak 3. stavak 3. Prijedloga zakona trebalo bi dopuniti na način da se zakon primjenjuje i na rukovodeće službenike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U vezi članka 4. stavka 5. izneseno je mišljenje da je krug povezanih osoba određen preširoko te da je nejasna formulacija prema kojoj su povezane osobe i sve one koje se „mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom“.

Članak 12. stavak 1. potrebno je precizirati na način da je razvidna inkompatibilnost obnašanja dužnosti propisana drugim zakonima. Također, glede stavka 3. istog članka izraženo je mišljenje da je preširoko određen krug poslova koje dužnosnik može obavljati bez odobrenja Povjerenstva. U vezi sa spomenutim odobrenjem Povjerenstva postavljeno je i pitanje o metodologiji i kriterijima prigodom davanja odnosno uskrate takve odluke.

Glede članka 13. izraženo je mišljenje da bi načelo zabrane članstva u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova te nadzornih odbora izvanproračunskih fondova trebalo dosljedno provesti kako na državnoj tako i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U vezi s člankom 14. iznijeto je mišljenje o potrebi dopune načinom predlaganja članova upravnih tijela i nadzornih odbora na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Glede članaka 15. i 16. izraženo je mišljenje da se sukob interesa ne može ograničavati na određeni postotak dionica odnosno udjela u vlasništvu, jer svako poslovanje s državom može određenog dužnosnika dovesti u sukob interesa.

U vezi s osnivanjem Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa iznesena je primjedba na potrebnu većinu za izbor predsjednika i članova pri čemu je izraženo mišljenje da bi za njihov izbor trebalo propisati dvotrećinsku većinu.

Glede članka 32., kojim su propisani uvjeti za izbor predsjednika i članova Povjerenstva, izraženo je mišljenje da uvjet „iskustvo u području borbe protiv korupcije i sprječavanja sukoba interesa“ znatno sužava krug osoba koje bi mogle biti izabrane. Također, iznesene su i primjedbe na predložene visine plaća predsjednika i članova Povjerenstva te na pravo povratka na rad na iste ili odgovarajuće poslove kod istog poslodavca.

U vezi s Glavom V. kojom se propisuju sankcije za kršenje odredaba zakona iznijeto je mišljenje da bi trebalo preispitati odnosno ujednačiti sankcije za imenovane i izabrane dužnosnike. Isto tako, odredbu članka 43. potrebno je precizirati na način da je razvidno protiv kojih sankcija je moguće pokrenuti upravni spor.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova "ZA" i 2 glasa „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi u Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-13/10-08/17
Urbroj: 6521-1-11-06
Zagreb, 25. siječnja 2011.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog odluke o izboru jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Na temelju članka 126. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 57. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora a u svezi s člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o izboru jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske koju je utvrdio na sjednici održanoj 25. siječnja 2011. godine te predlaže Hrvatskom saboru da Odluku o izboru jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske donese na 22. sjednici.

Za izvjestitelja Odbora, koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Na temelju članka 126. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor na sjednici ____ 2011. godine donio je

ODLUKU
O IZBORU JEDNOG SUCA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

I.

Za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske bira se

II.

Izabrani sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske stupit će na dužnost u skladu s odredbom članka 8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

III.

Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“

Klasa: 021-13/10-08/17
Zagreb,

PREDSJEDNIK
HRVATSKOGA SABORA

Luka Bebić

Na temelju članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:

1. Mr. sc. NEVENKU ŠERNHORST
2. Mr. sc. ZORANA PIČULJANA.

O b r a z l o ž e n j e

Sukladno članku 9. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske predsjednica Ustavnog suda je 18. siječnja 2010. godine izvijestila Hrvatski sabor da 18. srpnja 2010. godine istječe mandat sutkinji Ustavnog suda Republike Hrvatske mr. sc. NEVENKI ŠERNHORST.

Od ožujka do srpnja 2010. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je proveo postupak kandidiranja i podnio Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o izboru jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Budući da ni jedan od predloženih kandidata nije dobio potreban broj glasova te da Hrvatski sabor na 18. sjednici nije izabrao suca Ustavnog suda, temeljem članka 126. Ustava Republike Hrvatske mandat mr. sc. Nevenki Šernhorst produljen za 6 mjeseci i istekao je 19. siječnja 2011.

Člankom 126. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. stavkom 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uputio je sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske poziv pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Poziv je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 115, 7. listopada 2010., u „Vjesniku“ i „Večernjem listu“ 8. listopada te na internetskoj stranici Hrvatskoga sabora. Rok za podnošenje prijedloga bio je 60 dana od dana objave u „Narodnim novinama“ te je istekao 6. prosinca 2010.

U pozivu je od kandidata zatraženo da uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju Ustavnim zakonom propisanih uvjeta a posebice: domovnicu, diplome o završenim stupnjevima obrazovanja, potvrde o radnom iskustvu u pravnoj struci (preslik radne knjižice i potvrde poslodavaca), uvjerenje kaznenog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze.

Na poziv su pravovremeno stigle kandidature:

1. Mr. sc. ZORANA PIČULJANA
2. Mr. sc. NEVENKE ŠERNHORST.

Temeljem članka 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, nakon proteka roka za podnošenje kandidatura, Odbor je na 63. sjednici 13. prosinca 2010. jednoglasno utvrdio da su oba kandidata pravovremeno podnijela kandidature te da su iste pravovaljane.

Člankom 6. stavkom 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske s tim da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.

Odbor je pozvao na javni razgovor oba kandidata čije kandidature je utvrdio pravovaljanim.

Tijekom javnog razgovora članovi Odbora pobliže su se upoznali s kandidatima koji su iznijeli podatke koje su smatrali bitnim. Službena zabilješka s javnog razgovora s kandidatima sastavni je dio ovog Prijedloga odluke.

S obzirom da je člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca koji se bira te uzevši u obzir da oba kandidata ispunjavaju formalne uvjete kao i uočenu izvrsnost istaknutu u njihovim životopisima, nakon obavljenog razgovora, Odbor je većinom glasova prihvatio prijedlog predsjednika Odbora da listu kandidata za izbor jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske čine oba kandidata.

Iz rečenog proizlazi da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata za izbor jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:

1. mr. sc. NEVENKU ŠERNHORST
2. mr. sc. ZORANA PIČULJANA

Odbor uz svoj prijedlog dostavlja potpunu dokumentaciju kandidata.

Odbor ističe da je postupak kandidiranja i predlaganja za izbor jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske proveden potpuno transparentno, a sjednici Odbora i javnom razgovoru nazočili su predstavnici GONG-a i medija.

SLUŽBENA ZABILJEŠKA S JAVNOG RAZGOVORA
S KANDIDATIMA ZA IZBOR JEDNOG SUCA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE SUKLADNO ČLANKU 6. STAVKU 4. USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

Javni razgovor održan je 25. siječnja 2011. godine od 14,10 do 14,30 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, u dvorani „Josipa Jelačića“. Razgovoru su nazočili: Vladimir Šeks, predsjednik Odbora, Josip Leko, potpredsjednik Odbora, Emil Tomljanović, Ivo Grbić, Damir Sesvečan, Ana Lovrin, mr. sc. Josip Salapić, prof. dr. sc. Šemso Tanković, Ingrid Antičević-Marinović, prof. dr. sc. Vesna Pusić i Tonino Picula, članovi Odbora iz reda zastupnika, te prof. dr. sc. Vlado Belaj, prof. dr. sc. Zvonimir Lauc i prof. dr. sc. Robert Podolnjak, članovi Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Svoj izostanak ispričali su: mr. sc. Zoran Milanović, Boris Šprem i prof. dr. sc. Ivan Koprić.
Osim članova Odbora javnom razgovoru je nazočio Dragan Zelić iz udruge GONG te predstavnici medija.

mr. sc. NEVENKA ŠERNHORST

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se kratko predstavila istaknuvši da su njene stručne kvalifikacije, iskustvo i znanje iz ustavnog sudovanja te visoka motivacija za bavljenje pravnom praksom jamstvo da će i nadalje dužnost suca Ustavnog suda obavljati stručno i profesionalno.

mr. sc. ZORAN PIČULJAN

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio istaknuvši svoje stručne, humanitarne i znanstvene aktivnosti. Također, kandidat je naglasio da drži da će svojim znanjem i iskustvom dati svoj obol ustavnom sudovanju.

BILJEŠKU SASTAVILA                                          BILJEŠKU ODOBRIO

Andrea Sever-Koren                                           Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav

Klasa:400-06/11-01/02
Urbroj:6521-1-11-01
Zagreb, 25. siječnja 2011.

Na temelju članka 11. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata (“Narodne novine br. 1/07) i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 25. siječnja 2011. godine donio je

O D L U K U

o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u 2011. godini

I.

Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2011. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu u iznosu od 58 961 996,00 kuna.

Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama pod uvjetom da imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora i zastupnicima nacionalnih manjina.

Za svakog izabranog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika pod uvjetima iz stavka 3. ove točke.

II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina za rad u 2011. godini raspoređuju se sredstva:

1. Hrvatskoj demokratskoj zajednici-
HDZ (sa 66 zastupnika, od toga 11 žena) 25 312 538,90 kuna

2. Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske-
SDP (s 56 zastupnika, od toga 18 žena) 21 804 243,60 kuna

3. Hrvatskoj seljačkoj stranci-
HSS(sa 6 zastupnika, od toga 1 žena) 2 301 139,90 kuna

4. Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci
-HSLS (s 2 zastupnika) 754 472,10 kuna

5. Samostalnoj demokratskoj srpskoj
stranci-SDSS (s 3 zastupnika) 1 131 708,15 kuna

6. Stranci demokratske akcije Hrvatske
-SDA( s 1 zastupnikom) 377 236,05 kuna

7.Hrvatskoj stranci umirovljenika-HSU
(s 1 zastupnikom) 377 236,05 kuna

8. Hrvatskoj narodnoj stranci-Liberalnim
demokratima-HNS (sa 7 zastupnika, od
toga 2 žene) 2 716 099,55 kuna

9. Istarskom demokratskom saboru-IDS
(s 3 zastupnika) 1 131 708,15 kuna

10.Hrvatskom demokratskom savezu
Slavonije i Baranje-HDSSB
(s 3 zastupnika) 1 131 708,15 kuna

11. Hrvatskoj stranci prava-HSP
(s 1 zastupnikom) 377 236,05 kuna

12. Zastupnici nacionalnih manjina
Zdenki Čuhnil 414 959,65 kuna

13. Zastupniku nacionalnih manjina
Furiu Radinu 377 236,05 kuna

14. Zastupniku nacionalnih manjina
Denešu Šoji 377 236,05 kuna

15. Zastupniku nacionalnih manjina
Nazifu Memediu 377 236,05 kuna

III.

Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na posebni račun zastupnika nacionalnih manjina tromjesečno i to:

1. Hrvatskoj demokratskoj zajednici 6 328 134,72 kuna

2. Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske 5 451 060,90 kuna

3. Hrvatskoj seljačkoj stranci 575 284,97 kuna

4. Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci 188 618,02 kuna

5. Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci 282 927,03 kuna

6. Stranci demokratske akcije Hrvatske 94 309,01 kuna

7. Hrvatskoj stranci umirovljenika 94 309,01 kuna

8. Hrvatskoj narodnoj stranci-Liberalnim demokratima 679 024,88 kuna

9. Istarskom demokratskom saboru 282 927,03 kuna

10. Hrvatskom demokratskom savezu
Slavonije i Baranje 282 927,03 kuna

11. Hrvatskoj stranci prava 94 309,01 kuna

12. Zastupnici nacionalnih manjina
Zdenki Čuhnil 103 739,91 kuna

13. Zastupniku nacionalnih manjina
Furiu Radinu 94 309,01 kuna

14. Zastupniku nacionalnih manjina
Denešu Šoji 94 309,01 kuna

15. Zastupniku nacionalnih manjina
Nazifu Memediu 94 309,01 kuna

IV.

Političke stranke iz točke I. ove Odluke dužne su, sukladno članku 19. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata dostaviti Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija-poreznoj upravi završni račun i financijsko izvješće u kojem se podrobno navode izvori prihoda, podaci o fizičkim i pravnim osobama koje su dale dobrovoljne priloge(donacije) te podaci o namjeni, odnosno aktivnostima za koje su sredstva utrošena, na način i u roku predviđenom za financiranje neprofitnih organizacija.

Obveza podnošenja završnog računa i financijskog izvješća za proteklu godinu na način propisan Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata odnosi se i na zastupnike nacionalnih manjina.

Završni račun i financijsko izvješće iz stavka 1. ove točke javni su dokumenti i objavljuju se na web stranici političke stranke.

V.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK
ODBORA ZA USTAV,POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV

Vladimir Šeks

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz točku I.

Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata (Narodne novine br.01/07) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu pa je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu(“Narodne novine” br. 140/10)za ove namjene u razdjelu 025-Ministarstvo financija, 02506-ostali izdaci države, na stavci 2114, aktivnosti A 539232-Potpore političkim strankama planiran iznos od 58 961 996,00 kuna te se raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2011. godini temelji na rečenom iznosu.
Naprijed navedenim Zakonom također je propisano da se sredstva raspoređuju političkim strankama koje imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njezinih zastupnika u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora.Za svakog zastupnika političkim strankama pripada jednaki iznos sredstava s tim da za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika prema naprijed navedenim kriterijima.

Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi ovom Odlukom raspoređena su sredstva za rad političkih stranaka i zastupnika nacionalnih manjina.

Uz točku II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2011. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina raspoređuju se sredstva u iznosu od 377 236,05 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 414 959,65 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci odnosno zastupnicima nacionalnih manjina.

Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata propisano je da ukoliko pojedini zastupnik (ili zastupnici) nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora napuste ili promijene članstvo u političkoj stranci, financijska sredstva koja se raspoređuju ostaju političkoj stranci kojoj je zastupnik pripadao u času konstituiranja Hrvatskoga sabora.

Uz točku III.

Ovom točkom je propisano da će se sredstva iz točke II. Odluke raspoređivati tromjesečno na središnji račun političkih stranaka odnosno na posebni račun zastupnika nacionalnih manjina.

Uz točku IV.

Ovom točkom propisuje se, sukladno odredbama Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata obveza podnošenja završnog računa i financijskog izvješća Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija-poreznoj upravi.

Uz točku V.

Ovom točkom uređuje se stupanje na snagu ove Odluke.

Dostaviti:

1.Hrvatskoj demokratskoj zajednici
2.Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske
3.Hrvatskoj seljačkoj stranci
4.Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci
5.Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci
6.Stranci demokratske akcije Hrvatske
7.Hrvatskoj stranci umirovljenika
8.Hrvatskoj narodnoj stranci-Liberalnim demokratima
9.Istarskom demokratskom saboru
10.Hrvatskom demokratskom savezu Slavonije i Baranje
11.Hrvatskoj stranci prava
12.Zastupnici nacionalnih manjina Zdenki Čuhnil
13.Zastupniku nacionalnih manjina Furiu Radinu
14.Zastupniku nacionalnih manjina Denešu Šoji
15.Zastupniku nacionalnih manjina Nazifu Memediu
16.Pismohrani, ovdje.

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/11-01/02
Urbroj: 6521-1-11-02
Zagreb, 25. siječnja 2011.

MINISTARSTVO FINANCIJA
REPUBLIKE HRVATSKE

10000 ZAGREB
Katančićeva 5

Priloženo vam dostavljam Odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u 2011. godini koju je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora donio na 64. sjednici održanoj 25. siječnja 2011. godine na nadležno postupanje.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 13. prosinca 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 013-01/10-01/01 od 9. prosinca 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da su predložene izmjene i dopune Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor posljedica izmjena Ustava Republike Hrvatske iz lipnja 2010. godine te izmjena i dopuna Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio potrebu donošenja Zakona po hitnom postupku iz razloga poštivanja rokova propisanih Ustavnim zakonom za provedbu Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi, manjina članova Odbora iznijela je mišljenje da bi predložen način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine mogao dovesti do neravnopravnosti pripadnika te manjine odnosno do disproporcije političkih stranaka rečene manjine na političkoj sceni. Iz tog razloga, manjina članova Odbora predložila je da se izmjene i dopune Zakona rasprave u prvom čitanju.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i četiri glasa „PROTIV“) podržao donošenje Zakona po hitnom postupku.

Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i jednim „SUZDRŽANIM“ glasom) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 25. studenoga 2010. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 008-02/10-01/01 od 5. studenoga 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi, članovi Odbora podržali su rješenja iz Konačnog prijedloga zakona posebice proširenje kruga pravnih osoba koje će biti obvezne postupati po Zakonu, uvođenje testa javnog interesa i proporcionalnosti u slučaju uskrate informacije, promjenu drugostupanjskog tijela za odlučivanje po žalbi, oslobađanje od plaćanja upravnih pristojbi u postupcima pred tijelima javne vlasti te uvođenje kažnjavanja za prekršaj odgovorne osobe u tijelima javne vlasti koja ne dostavi godišnje izvješće o provedbi Zakona u propisanom roku.

U raspravi je izraženo i mišljenje prema kojem bi poslove neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama, umjesto Agenciji za zaštitu osobnih podataka, trebalo povjeriti pučkom pravobranitelju ili dodatno zakonski urediti položaj neovisnog tijela na način da se dodatno zajamči neovisnost čelnika Agencije.

Odbor je jednoglasno utvrdio amandman nomotehničke prirode na Konačni prijedlog zakona.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova "ZA" i 2 glasa „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANOM

I. Na članak 13.

U članku 13. kojim se mijenja članak 17. u stavku 4. riječi: „uredno predane žalbe“ zamjenjuju se riječima: „predaje uredne žalbe“.

U stavku 5. riječi: „stavka 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 4.“

U stavku 9. riječi: „stavkom 3.“ zamjenjuju se riječima: „stavkom 4.“.

Obrazloženje:

Amandmanom se odredba članka 13. Konačnog prijedloga zakona nomotehnički usklađuje s odredbom članka 6. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 8. stavak 4. Zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 5. listopada 2010. godine raspravio je Prijedlog ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom ustavnog zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 012-02/10-01/01 od 16. rujna 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog ustavnog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je izraženo mišljenje o mogućoj potrebi dopune članka 7. Konačnog prijedloga ustavnog zakona navođenjem odredaba Ustava Republike Hrvatske koje se mogu neposredno primijeniti kako bi se otklonile moguće nejasnoće u primjeni Ustavnog zakona.

U vezi s tim, naglašeno je da je iz odredbe članka 152. Ustava Republike Hrvatske razvidno koje se odredbe ne mogu neposredno primjenjivati, a da su člankom 7. Konačnog prijedloga ustavnog zakona propisana područja i rok za zakonsko usklađivanje s Ustavom Republike Hrvatske.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

USTAVNI ZAKON
ZA PROVEDBU USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru i donošenje Odluke o proglašenju Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti zastupnika Emila Tomljanovića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 5. listopada 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 022-03/10-01/03 od 2. rujna 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE DA UREDBAMA UREĐUJE POJEDINA PITANJA
IZ DJELOKRUGA HRVATSKOGA SABORA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti zastupnika Emila Tomljanovića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na 59. i 60. sjednici održanoj 6. i 14. rujna 2010. proveo je raspravu o raspisivanju referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona povodom Zahtjeva za raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnio Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma aktom pod brojem Klasa:014-01/10-02/01 od 14. srpnja 2010.

Odbor je raspravu proveo na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. stavka 1. podstavka 6. Poslovnika Hrvatskog sabora kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. U okviru rečene nadležnosti, zadatak Odbora bio je utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma propisane člankom 87. stavcima 1-3. Ustava Republike Hrvatske.

Uvodno, predsjednik Odbora, Vladimir Šeks, podsjetio je članove Odbora da je Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona podnio predsjedniku Hrvatskoga sabora 14. srpnja 2010. Zahtjev za raspisivanje referenduma. U samom zahtjevu Organizacijski odbor tvrdi da se o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma izjasnilo 813.016 birača čiji su potpisi dostavljeni uz Zahtjev.

Također, uz Zahtjev je dostavljena i Odluka o pristupanju izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma koja sadrži referendumsko pitanje koje se odnosi na članak 4. Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je Vlada uputila Hrvatskom saboru 28. svibnja 2010. i glasi:
„Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora?“

Predsjednik Hrvatskoga sabora je, temeljem članka 57. Poslovnika, Zahtjev uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je na 58. sjednici 15. srpnja jednoglasno donio zaključak kojim je, temeljem članka 115. Poslovnika, zadužio Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova da provjere broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona te da izvješće o provedenoj provjeri dostave Hrvatskom saboru.

Dana 3. rujna Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova dostavili su Odboru rečeno Izvješće na temelju kojeg je Odbor, kao prethodno pitanje, trebao utvrditi je li ispunjen uvjet za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske odnosno traži li 10% birača u Republici Hrvatskoj raspisivanje referenduma.

U raspravi, na temelju podataka iz Izvješća Ministarstva uprave i Ministarstva unutarnjih poslova o provjeri birača koji su sudjelovali u izjašnjavanju za raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, Odbor je utvrdio:

1. Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova su, nakon završenog unosa podataka, utvrdili da se u svescima nalaze podaci za 809.378 osoba. Razlika od 6.448 odnosi se na nepostojeće redne brojeve unutar svezaka, odnosno na pogrešno numerirane potpise tijekom njihova prikupljanja.
2. od ukupnog broja unesenih podataka za 92.229 osoba utvrđeno je da nemaju status birača i to na temelju slijedećih kriterija:
a) pogrešno upisan MBG - 60.967
b) osoba lišena poslovne sposobnosti - 224
c) osoba mlađa od 18 godina u vrijeme potpisivanja - 810
d) osoba nije hrvatski državljanin - 1
e) osoba umrla prije početka roka određenog za potpisivanje - 56
f) razlika u osobnom imenu - 5.061
g) nema potpisa uz upisane osobne podatke - 235
h) nečitko ime ili prezime - 9.482
i) neispravan OIB - 95
j) osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu na koje se odnosi MBG - 425
k) višestruko upisani birači - 14.702
l) stranci - 171

3. Od 717.149 osoba za koje je utvrđen status birača 356.358 osoba nije se izjašnjavalo na najbližim popisnim mjestima već je utvrđeno da se njihovi podaci nalaze u svescima za potpisna mjesta u kojima je boravak tih osoba u vrijeme potpisivanja upitan.

4. U Izvješću su navedene i druge nepravilnosti u postupku izjašnjavanja birača koji je propisan Zakonom o referendumu i drugim oblicima sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave i to:
- potpisni listovi nisu bili uvezani niti su na njima odijeljeni vodoravni redovi bili označeni rednim brojevima čime je povrijeđen članak 8.d stavak 2. Zakona.
- birači nisu upisivali sami svoje ime i prezime i MBG već su njihovi osobni podaci bili ispisani od drugih osoba čime je povrijeđen članak 8.e stavak 1. Zakona.
- birači se nisu isključivo izjašnjavali na mjestu na kojem se održavalo izjašnjavanje već u raznim drugim mjestima, sjedištima pravnih osoba i tijelima državne i lokalne uprave, ili su potpisi prikupljani na drugim neodobrenim i neprijavljenim mjestima čime je povrijeđen članak 8. e stavak 3. Zakona.

Na temelju analize Izvješća Odbor je utvrdio da je 717.149 birača u Republici Hrvatskoj zatražilo raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona što je 15,95% od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Također, Odbor je utvrdio da okolnost da se 356.358 osoba nije izjašnjavalo na najbližim popisnim mjestima, već je utvrđeno da se njihovi podaci nalaze u svescima za potpisna mjesta u kojima je boravak tih osoba u vrijeme potpisivanja upitan, nema takav značaj da bi se doveli u pitanje potpisi koji su utvrđeni kao valjani.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (12 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma podnio je Hrvatskom saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, za kojega je provjerom Ministarstva uprave i Ministarstva unutarnjih poslova utvrđeno da ga podupire najmanje 10 posto birača u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 87. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske.

U nastavku, predsjednik Odbora izvijestio je članove da je Vlada Republike Hrvatske 3. rujna 2010. povukla iz procedure Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona u vezi kojega su birači ocijenili postojanje potrebe za raspisivanjem referenduma kako je to navedeno u Zahtjevu Organizacijskog odbora.
Podsjetio je članove Odbora da je člankom 87. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske propisano da Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Kako se referendumsko pitanje odnosi na članak 4. Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je Vlada uputila Hrvatskom saboru 28. svibnja 2010., nakon povlačenja Prijedloga zakona iz procedure, postavilo se pitanje jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavka 1. Ustava za raspisivanje referenduma. U vezi s tim, predsjednik Odbora predložio je primjenu članka 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske kojim je propisano da će Ustavni sud, na zahtjev Hrvatskog sabora, u slučaju kad deset posto birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.

U raspravi je izneseno više različitih mišljenja te ustavno-pravnih tumačenja odredbe članka 87. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Tako je istaknuto da je povlačenjem Prijedloga zakona iz procedure nestao bitan formalnopravni uvjet za raspisivanje referenduma, jer se referendumsko pitanje ne može tumačiti apstraktno već mora biti vezano za konkretni akt što je razvidno i iz samog Zahtjeva za raspisivanje referenduma. Isto tako, izraženo je mišljenje da se potpisi birača ne bi prikupljali da Vlada Republike Hrvatske nije 28. svibnja 2010. predložila Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona.
Manjina članova Odbora izrazila je mišljenje o neupitnoj obvezatnosti odredbe članka 87. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske te da se pod ustavnu stipulaciju iz rečenog stavka „drugo pitanje“ može podvesti i hipotetičko pitanje koje ne mora biti vezano uz konkretan akt, a o kojem Hrvatski sabor mora raspisati referendum ako to zatraži 10 posto birača u Republici Hrvatskoj. U vezi s rečenim te držeći da je nepotrebno primijeniti članak 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, manjina članova Odbora predložila je zaključak koji je na sjednici odbijen većinom glasova (6 glasova „ZA“ – Josip Leko, mr. sc. Zoran Milanović, Ingrid Antičević-Marinović, prof. dr. sc. Vesna Pusić, Boris Šprem i Tonino Picula i 7 glasova „PROTIV“ – Vladimir Šeks, Emil Tomljanović, Ana Lovrin, mr. sc. Josip Salapić, Damir Sesvečan, Ivo Grbić i prof. dr. sc. Šemso Tanković), a koji glasi:
„Hrvatski sabor raspisat će referendum o zaštiti radničkih prava.

Birači će se izjašnjavati o slijedećem referendumskom pitanju:
„Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora?“

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ Vladimir Šeks, Emil Tomljanović, Ana Lovrin, mr. sc. Josip Salapić, Damir Sesvečan, Ivo Grbić i prof. dr. sc. Šemso Tanković i 6 glasova „PROTIV“ - Josip Leko, mr. sc. Zoran Milanović, Ingrid Antičević-Marinović, prof. dr. sc. Vesna Pusić, Boris Šprem i Tonino Picula) predložio Hrvatskom saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Hrvatski sabor će, sukladno članku 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, zatražiti od Ustavnog suda Republike Hrvatske da utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje s referendumskim pitanjem:.
„Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora?“, s obzirom da je 3. rujna 2010. Vlada Republike Hrvatske povukla iz procedure Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja Odbora koji će sudjelovati u radu Hrvatskog sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 15. srpnja 2010. proveo raspravu o postupku pripreme za donošenje Odluke o raspisivanju referenduma o Prijedlogu zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona od 28. svibnja 2010. godine, na temelju Zahtjeva koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.

U raspravi Odbor je utvrdio da je pet sindikalnih središnjica 14. srpnja 2010. podnijelo predsjedniku Hrvatskoga sabora zahtjev za raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona od 28. svibnja 2010. u kojem navode da je zahtjev poduprlo 813.016 birača.

Člankom 87. Ustava Republike Hrvatske propisano je da Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga, a o tim pitanjima obvezan je raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Slijedom rečenog, u pripremi postupka za donošenje Odluke o raspisivanju referenduma potrebno je provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za njegovo raspisivanje.

Međutim, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača. U vezi s rečenim, Odbor je utvrdio da spomenutu provjeru može izvršiti samo Ministarstvo uprave koje je prema Zakonu o popisima birača nadležno za provedbu toga zakona te vodi popise birača koji se izrađuju i na temelju evidencija koje vodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Po članku 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, priprema prijedloge odgovarajućih akata.

Kako bi se ispunili uvjeti za pripremu Prijedloga odluke o raspisivanju referenduma, Odbor je, na temelju članka 115. stavka 1. alineje 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (10 glasova „ZA“) donio slijedeći

Z A K L J U Č A K

Zadužuju se Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova da provjere broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona od 28. svibnja 2010. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma aktom od 14. srpnja 2010. te da izvješće o provedenoj provjeri dostave Hrvatskom saboru.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine raspravio je Izvješće o obavljenoj reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2009 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju aktom pod brojem: 041-01/10-03/16 od 29. lipnja  2010. godine.

Odbor je Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi izneseno je mišljenje o potrebi da se u programima rada i financijskim planovima političkih stranaka predvide i rashodi za edukaciju i obučavanje članova političkih stranaka.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2009.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o pravu državljana drugih članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 015-01/10-01/02 od 8. srpnja  2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

 U raspravi, Odbor je utvrdio da se Konačnim prijedlogom zakona usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije glede ostvarivanja aktivnog i pasivnog biračkog prava na lokalnim izborima za građane Unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, Odbor je utvrdio se Konačnim prijedlogom zakona predlaže ostvarivanje biračkog prava u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ne i za izvršna tijela što je u skladu s Ustavom Republike Hrvatske te s pravnom stečevinom Europske unije.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PRAVU DRŽAVLJANA DRUGIH ČLANICA EUROPSKE UNIJE U IZBORIMA ZA PREDSTAVNIČKA TIJELA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

         Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine raspravio je Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća Hine od 1. svibnja 2009. do 30. travnja 2010. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Upravno vijeće Hine aktom pod brojem: 023-08/10-03 od 7. srpnja 2010. godine.

Odbor je Godišnje izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća Hine od 1. svibnja 2009. do 30. travnja 2010.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio je način izbora jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske glede zahtjeva Kluba zastupnika SDP-a za obnovu postupka izbora jednog suca Ustavnog suda koji je, sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, proveo Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav od ožujka do srpnja 2010.

Predsjednik Odbora, Vladimir Šeks, podsjetio je članove Odbora na tijek postupka za izbor jednog suca Ustavnog suda te naglasio da je 18. siječnja 2010. godine predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske izvijestila predsjednika Hrvatskoga sabora o isteku mandata sutkinje Nevenke Šernhorst 18. srpnja 2010. Slijedom navedene obavijesti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, objavom javnog poziva pokrenuo je postupak za izbor jednog suca Ustavnog suda.

Javni poziv objavljen je u „Narodnim novinama“, „Vjesniku“ i „Večernjem listu“ 31. ožujka 2010. Rok za podnošenje prijava bio je 60 dana, a tijekom roka Odboru je pristiglo pet kandidatura.

Na sjednici Odbora 30. lipnja 2010. godine, Odbor je jednoglasno utvrdio da su sve pristigle kandidature podnesene pravodobno te da su sve pravovaljane. Slijedom toga, Odbor je pristupio tajnom glasovanju nakon kojega je Hrvatskom saboru predložio da uži izbor čine dvije kandidatkinje koje su glasovanjem dobile najveći broj glasova te podnio Prijedlog odluke o izboru jednog suca Republike Hrvatske.

Tijekom rasprave na sjednici Hrvatskog sabora, 6. srpnja, o točki dnevnog reda Prijedlog odluke o izboru jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske iznesena su mišljenja nekih klubova zastupnika o potrebi usuglašavanja stajališta o načinu izbora ustavnog suca s obzirom na činjenicu da je Promjenom Ustava, 16. lipnja, u Ustav Republike Hrvatske prvi put uvedena odredba o potrebnoj većini glasova za izbor sudaca Ustavnog suda te da je za izbor potrebna dvotrećinska većina glasova svih zastupnika, a postupak za izbor jednog suca Ustavnog suda započeo je 31. ožujka, prije no što je Promjena Ustava proglašena i stupila na snagu.

Na sjednici Odbor je proveo raspravu o rečenom pitanju te je jednoglasno utvrdio mišljenje da se izbor ustavnog suca Republike Hrvatske izvrši sukladno ustavnoj odredbi iz članka 125. Ustava Republike Hrvatske koja je stupila na snagu 16. lipnja 2010. godine.

Nakon sjednice Odbora, 9. srpnja, za vrijeme usuglašavanja klubova zastupnika o izboru sutkinje Ustavnog suda, Klub zastupnika SDP-a iznio je zahtjev za obnovu cjelokupnog postupka za izbor suca Ustavnog suda držeći da usuglašavanje oko izbora mora početi od isteka roka za predaju kandidatura.

U vezi rečenog, Odbor je proveo raspravu u kojoj je istaknuto da je postupak za izbor jednog suca Ustavnog suda u potpunosti proveden u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, a glede samog izbora jednog suca Ustavnog suda Odbor je utvrdio mišljenje po kojem se izbor treba izvršiti sukladno ustavnoj odredbi iz članka 125. koja je stupila na snagu 16. lipnja 2010. Slijedom toga, ne postoji pravni temelj za poništavanje natječaja te Hrvatski sabor treba provesti glasovanje o izboru jednog suca Ustavnog suda sukladno Prijedlogu odluke o izboru jednog suca Ustavnog suda koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav od 1. srpnja 2010. godine.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i jedan glas „PROTIV“) utvrdio sljedeći

ZAKLJUČAK

Ne obnavlja se postupak za izbor jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 14. srpnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izborima članova u Europski parlament, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 910-04/10-03/01 od 8. srpnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi, Odbor je podržao donošenje Zakona te rješenja koja se predlažu. Osim toga, članovi Odbora iznijeli su mišljenja i primjedbe na tekst Konačnog prijedloga zakona ustavno-pravne i nomotehničke naravi, a Odbor je u raspravi raspolagao i mišljenjem Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, te je utvrdio amandmane kojima se Konačni prijedlog zakona usklađuje s Ustavom Republike Hrvatske te s izbornim zakonodavstvom.

U raspravi, izneseno je i mišljenje o provedbi odredbe članka 79. stavka 2. Konačnog prijedloga zakona po kojoj će Hrvatski sabor, nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, a razmjerno udjelu u sastavu Hrvatskoga sabora, iz redova zastupnika imenovati promatrače u Europski parlament. Po mišljenju manjine članova Odbora, ovako predložena odredba osiguravala bi status promatrača samo velikim strankama što bi onemogućilo zastupljenost u što većem broju političkih grupacija u Europskom parlamentu.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZBORIMA ČLANOVA U EUROPSKI PARLAMENT

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

Amandman I
U naslovu Konačnog prijedloga zakona riječ: „ČLANOVA“, zamjenjuje se riječima: „ZASTUPNIKA IZ REPUBLIKE HRVATSKE“.

Obrazloženje:
Amandmanom se precizira naslov Zakona sukladno praksi drugih zemalja Europske unije koja uređuju izbore za članove Europskog parlamenta.

Amandman II
U članku 6. stavku 3. riječ: „ili“ zamjenjuje se riječju: „i“

Obrazloženje:
Obzirom da je člankom 13. Direktive Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. kojom se detaljno utvrđuje postupak ostvarivanja prava glasa i kandidiranja na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani, propisano da države članice razmjenjuju informacije o državljanima potonje države članice koji su stavljeni na popis birača i koji se kandidiraju, radi preciznijeg izričaja umjesto riječi „ili“ predlaže se staviti riječ „i“.

Amandman III
U članku 8. i u svim ostalim odredbama Konačnog prijedloga zakona o izborima članova u Europski parlament riječi: „u diplomatsko-konzularnim predstavništvima“ zamjenjuju se u odgovarajućem broju i padežu riječima: „u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske“.

Obrazloženje:
Amandmanom se odredbe usklađuju s odredbom članka 45. Ustava Republike Hrvatske.

Amandman IV
U članku 9. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: „Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske“.

Obrazloženje:
Amandmanom se odredba usklađuje s odredbom članka 45. Ustava Republike Hrvatske.

Amandman V
U članku 16. stavak 5. se briše.

Obrazloženje:
Predlaže se brisanje odredbe koja glasi:“ Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske obavijestit će druge države članice Europske unije o tome koji se njihovi državljani kandidiraju na izborima za Europski parlament“, kao suvišna, obzirom da je u članku 6. stavku 3. propisana ista obveza.

Amandman VI
U članku 19. stavku 1. riječi: „nositelj liste“ zamjenjuju se riječima: „prvi kandidat na izbornoj listi“.
U stavku 2. iza riječi: „povjerenstvu“ dodaju se riječi: „u roku iz stavka 1. ovoga članka“.

Obrazloženje:
Amandmanom se precizira odredba o odustanku od predložene liste.

Amandman VII
U članku 28. u stavku 2. i u ostalim odredbama Konačnog prijedloga zakona o izborima članova u Europski parlament riječi:“Izborno povjerenstvo Grada Zagreba“ zamjenjuju se u odgovarajućem broju i padežu riječima:“Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba“

U članku 28. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
“ Članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora, kao i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za svoj rad.
Visinu naknade iz stavka 3. ovoga članka Zakona utvrđuje Državno izborno povjerenstvo“.

Obrazloženje:
Predlaže se ispravniji naziv za izborno povjerenstvo Grada Zagreba, te, s obzirom da niža izborna povjerenstva nisu stalna već ad hoc tijela, potrebno je propisati pravo naknade članovima za njihov rad. Isto tako, potrebno je jasno propisati tko određuje visinu naknade za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora.

Amandman VIII
U članku 33. stavku 1. alineja 3. se briše, a u dosadašnjoj alineji 4. koja postaje alineja 3. riječi:“u Gradu Zagrebu“ zamjenjuju se riječima:“na svom području“. Dosadašnje alineje 5., 6. i 7. postaju alineje 4., 5. i 6.

Obrazloženje:
Predlaže se brisanje teksta koji glasi:“imenuje članove biračkih odbora na svom području“ kao suvišna, obzirom da je u alineji 4. istog članka propisano da Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imenuje i raspušta biračke odbore u Gradu Zagrebu.

Amandman IX
U članku 34. u stavku 3. iza riječi „istaknutih pravnika“ zamjenjuju se riječima: „magistara prava koji ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke“.

Obrazloženje:
Predlaže se jasno propisati da predsjednik općinskog i gradskog izbornog povjerenstva i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke.

Amandman X
U članku 36. u stavku 2. rečenica koja glasi:“ Po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu Hrvatskog sabora“ i stavak 3. se brišu.

Obrazloženje:
Predlaže se da birački odbori nemaju prošireni sastav s obzirom da je ovim Konačnim prijedlogom propisano da pravo promatrati izborni postupak pored nevladinih udruga i međunarodnih organizacija koje djeluju u RH imaju i političke stranke te birači koji su predložili kandidate, pa ne postoji opravdanost proširenog sastava u radu biračkog odbora.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 09. srpnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 953-02/10-01/01 od 01. srpnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi, Odbor je utvrdio da se popis stanovništva temelji na „uobičajenom boravištu“ koje je statistička kategorija te se ne može povezivati s državljanstvom i prebivalištem, a da je Konačnim prijedlogom zakona precizno utvrđeno tko ulazi u popis stanovništva te koje osobe neće biti uključene u taj popis.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POPISU STANOVNIŠTVA,
KUĆANSTAVA I STANOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2011. GODINE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANOM

I na članak 20.

Članak 20. mijenja se i glasi:
„U pripremi, organizaciji i provedbi Popisa u okviru svoje nadležnosti sudjeluju i:
- Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
- Ministarstvo unutarnjih poslova
- Ministarstvo obrane
- Ministarstvo pravosuđa
- Državna geodetska uprava.“

Obrazloženje:

Amandmanom se precizira odredba Konačnog prijedloga zakona u te se usklađuje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 09. srpnja 2010. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 023-03/09-01/07 od 01. srpnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi, postavilo se pitanje provedbe članka 10. Konačnog prijedloga zakona kojim se uvodi članak 19.a te uređuje razrješenje dužnosnika od javne dužnosti. Naime, u raspravi je izneseno mišljenje da se rečena odredba ne može primijeniti na veliki broj dužnosnika, posebice onih u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te bi trebalo naći model za primjenu zakona i na te dužnosnike.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANJU JAVNIH DUŽNOSTI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

I na članak 6.

U članku 6. stavku 1. riječ: „pravnik“ zamjenjuje se riječju: „magistar prava“.
Obrazloženje:

Amandmanom se odredba Konačnog prijedloga zakona usklađuje s Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

II na članak 7.

U članku 7. stavku 1. riječi: „inicira izmjene i dopune Zakona“ brišu se.

Obrazloženje:

Amandmanom se odredba Konačnog prijedloga zakona usklađuje s odredbom članka 84. Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 9. srpnja 2010. na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio je stajališta o načinu izbora suca Ustavnog suda Republike Hrvatske te, u svezi s tim, daje sljedeće

MIŠLJENJE

Izbor suca Ustavnog suda potrebno je provesti po odredbi članka 125. Ustava Republike Hrvatske koja je stupila na snagu 16. lipnja 2010. godine.

Obrazloženje:

Tijekom rasprave na sjednici Hrvatskog sabora, 6. srpnja, o točki dnevnog reda Prijedlog odluke o izboru jednog suca Ustavnog suda Republike Hrvatske iznesena su mišljenja nekih klubova zastupnika o potrebi usuglašavanja stajališta o načinu izbora ustavnog suca s obzirom na činjenicu da je Promjenom Ustava, 16. lipnja, u Ustav Republike Hrvatske prvi put uvedena odredba o potrebnoj većini glasova za izbor sudaca Ustavnog suda te da je za izbor potrebna dvotrećinska većina glasova svih zastupnika, a postupak za izbor jednog suca Ustavnog suda započeo je 31. ožujka, prije no što je Promjena Ustava proglašena i stupila na snagu.

Do Promjene Ustava, potrebna većina za izbor ustavnog suca bila je propisana člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Istim člankom, propisana je i procedura za izbor ustavnog suca koju provodi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Postupak propisan detaljno člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske primjenjiv je kod obje većine potrebne za izbor suca Ustavnog suda, a s obzirom da je na snagu stupila izmijenjena ustavna odredba koja ne dira u sam postupak te ne zahtijeva izmjenu dijela postupka koji prethodi samom glasovanju o kandidatima u Hrvatskom saboru, ustavnu normu o potrebnoj većini za izbor sudaca treba primijeniti neposredno.

Slijedom rečenog, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) utvrdio mišljenje da se izbor ustavnog suca Republike Hrvatske izvrši sukladno ustavnoj odredbi iz članka 125. Ustava Republike Hrvatske koja je stupila na snagu 16. lipnja 2010. godine.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 6. srpnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 602-01/06-01/05 od 28. svibnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je podržao osnivanje regionalne škole za javnu upravu, a u raspravi je naglašeno da je ona rezultat inicijative za stvaranje formalnog okvira regionalne suradnje u izobrazbi u javnoj upravi usvojenom na sastanku Europske unije i  zemalja tzv. „zapadnog Balkana“. Također, u raspravi je istaknuto da Ugovor predstavlja pravnu osnovu koja će omogućiti Republici Hrvatskoj sudjelovanje u procesima i aktivnostima koji će se provoditi sukladno preuzetim ugovornim obvezama.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O POTVRĐIVANJU UGOVORA
O OSNIVANJU REGIONALNE ŠKOLE ZA JAVNU UPRAVU (ReSPA)

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 6. srpnja 2010. godine raspravio je Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2009. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka aktom pod brojem 023-03/10-02/01 od 28. svibnja 2010. godine.

Odbor je Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je podržao rečeno Izvješće, a u vezi sa obnašanjem dužnosti povjerenika za zaštitu osobnih podataka, Odbor je konstatirao da je u nekim europskim zemljama ta dužnost povezana s dužnosti povjerenika za informacije te da, primjerice, u Sloveniji, Finskoj i Mađarskoj, jedna osoba obnaša obje dužnosti. 

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2009. godinu.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 6. srpnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 008-02/10-01/01 od 17. lipnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi, Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice uvođenje testa javnog interesa i proporcionalnosti u slučaju uskrate informacije te oslobađanje ovlaštenika prava na informaciju od plaćanja upravnih pristojbi u postupcima pred tijelima javne vlasti.

Manjina članova Odbora izrazila je protivljenje rješenju iz članka 4. Prijedloga zakona držeći da klasificirani podaci ne smiju biti izuzeti od testa javnog interesa i proporcionalnosti. Međutim, u raspravi je istaknuto da se kod uskrate pristupa informaciji u vezi s klasificiranim podacima prvenstveno primjenjuje načelo zakonitosti.

U raspravi je izraženo i mišljenje po kojem bi o zaštiti prava na pristup informacijama u drugom stupnju trebalo odlučivati neovisno tijelo, a ne tijelo državne uprave.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova "ZA" i 3 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 013-03/10-03/01 od 6. svibnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi Odbor je podržao temeljna rješenja iz Prijedloga ocjenjujući ih znatno boljim od važećeg zakonodavstva posebice stoga što se njime ujednačavaju pravila financiranja izborne promidžbe, ograničavaju se iznosi donacija te troškovi izborne promidžbe.

Međutim, u raspravi su članovi Odbora iznijeli slijedeće primjedbe i mišljenja na pojedina rješenja iz Prijedloga zakona:
- članak 4. stavak 1. Prijedloga treba precizirati na način da je razvidno da pravo na godišnje redovito financiranje iz sredstava državnog proračuna imaju i zastupnici nacionalnih manjina,
- u članku 5. treba predvidjeti mogućnost raspodjele sredstava u slučaju da tijekom mandata izabrani nezavisni zastupnik postane član političke stranke koja participira u Hrvatskom saboru odnosno predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- u vezi s odredbom članka 13. izraženo je mišljenje o potrebi ujednačavanja zakonskih odredaba glede objave podataka o financiranju izborne promidžbe na internetskim stranicama,
- odredbu članka 14. treba izmijeniti u smislu da obvezu otvaranja posebnih računa imaju i kandidati za općinske načelnike iz političkih stranaka,
- glede članka 17., kojim su propisana ograničenja ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe, izraženo je mišljenje da iznosi predviđeni za izbore u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu temeljeni na objektivnim kriterijima. Također, u vezi s tom odredbom, izneseno je mišljenje da Prijedlog treba dopuniti u smislu propisivanja načina raspolaganja sredstvima koji bi prelazili propisane iznose,
- članak 23. treba izmijeniti u smislu propisivanja zabrane financiranja od strane trgovačkih društava te drugih pravnih osoba koje su u 25 postotnom vlasništvu države odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, trebalo bi precizirati termin „neimenovani (anonimni) izvori“,
- kontrolu financiranja izborne promidžbe trebalo bi provoditi neovisno tijelo, a ne Ministarstvo financija, a izvršenje administrativnih sankcija koje se predlažu trebalo bi dati u nadležnost Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske.

U raspravi, Odbor je raspolagao i mišljenjem Državnog ureda za reviziju na Prijedlog zakona po kojem poslove nadzora i revizije političkih stranaka, nezavisnih kandidata i izborne promidžbe treba provoditi posebno neovisno tijelo ili tijelo u sastavu Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, a ne Državni ured za reviziju. U mišljenju se navodi da Ured nije ovlašten za obavljanje revizije sredstava fizičkih osoba i pravnih osoba kojima su osnivači fizičke osobe ili pravne osoba u privatnom vlasništvu, a to su donatori u izbornoj promidžbi. Isto tako, Ured nema ovlasti represivnih državnih tijela, a nema ni kadrova koji bi trebali obavljati poslove revizije izborne promidžbe. Stoga Ured drži da, ukoliko se zadrži rješenje iz Prijedloga zakona, Republika Hrvatska neće moći u potpunosti izvršiti preporuke GRECO-a kojima je preporučeno da Republika Hrvatska osigura uspostavu neovisnog mehanizma/tijela za nadzor financiranja političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata koje bi imalo mandat i ovlasti za učinkovit nadzor takvog financiranja, za istraživanje navodnih kršenja propisa i za izricanje administrativnih sankcija.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi u Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine raspravio je Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2009. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Upravni odbor Zaklade aktom pod brojem 007-01/10-05 od 20. travnja 2010. godine.

Odbor je Godišnji izvještaj raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2009. godinu.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine raspravio je Izvješće Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2009. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 17. stavka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa aktom pod brojem I-58-PSI-GI/10 od 30. ožujka 2010. godine.

Odbor je Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je podržao rečeno Izvješće, ali je, u raspravi, izraženo i mišljenje o dvojbenosti pravnog utemeljenja Upute dužnosnicima o primjeni članka 9. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti koju je donijelo Povjerenstvo 29. listopada 2009.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2009. godinu.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine raspravio je Izvješće o obavljenom uvidu u Završna izvješća o izborima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu –lokalni izbori 2009. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 11. Zakona o državnoj reviziji, dostavio Državni ured za reviziju aktom pod brojem 041-01/10-02/137 od 31. ožujka 2010. godine.

Odbor je Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenom uvidu u Završna izvješća o izborima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu – lokalni izbori 2009.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 023-03/10-01/1 od 20. svibnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (8 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine amandmane na Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske koje je podnijela Vlada Republike Hrvatske, Klub zastupnika SDP-a i zastupnik Dragutin Lesar.

Odbor je jednoglasno prihvatio amandman Vlade Republike Hrvatske na članak 30. Prijedloga te amandman kojim se dodaje novi članak 16.a.

Odbor je većinom glasova prihvatio amandmane Vlade Republike Hrvatske na članak 1., članak 10. i članak 18. Prijedloga.

Manjina članova Odbora izrazila je mišljenje da je amandman Vlade Republike Hrvatske na članak 18. Prijedloga neprihvatljiv držeći da je Ustavna obveza predsjednika Vrhovnog suda da o radu sudbene vlasti izvještava Hrvatski sabor, sukladna članku 4. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske.

Odbor većinom glasova nije prihvatio amandman Kluba zastupnika SDP-a na članak 14. Prijedloga te jednoglasno zastupnika Dragutina Lesara na članak 14. Prijedloga.

Obrazloženje:

Odbor nije prihvatio amandmane držeći smanjivanje broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma neprihvatljivim, jer se postojećim brojem potrebnih potpisa daje institutu građanske inicijative potrebno stvarno demokratsko značenje.
Glede amandmana I. Vlade Republike Hrvatske, Odbor predlaže Vladi da prihvati intervenciju u tekst amandmana na način da tekst glasi:
“Članak 1. Prijedloga promjene Ustava kojim se mijenja Glava I. IZVORIŠNE OSNOVE, dopunjuje se na način da se u Glavi I. IZVORIŠNE OSNOVE  u stavku 1. u alineji 12. briše zadnja rečenica i dodaje alineja 13. koja glasi:
   „ – u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, obrambenom, legitimnom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske  kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države”.“

Odbor je jednoglasno predložio Hrvatskom saboru i sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Ovlašćuje se Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine raspravio je Prijedlog ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 5030104-10-1 od 15. lipnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog ustavnog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi članovi odbora su pozdravili rješenje predloženo Konačnim prijedlogom ustavnog zakona kojim se pripadnicima nacionalnih manjina koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, jamči, pored općeg prava glasa, i posebno pravo glasa po kojem oni imaju pravo izabrati pet zastupnika u Hrvatski sabor u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Međutim, u raspravi su članovi Odbora iznijeli primjedbu na članak 4. kojim se u članku 33. Ustavnog zakona, između ostalog, dodaje novi stavak 8, a kojim se svojstvo pravne osobe daje Zajedničkom vijeću općina koje djeluje na području dijela Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije u skladu s Erdutskim sporazumom i Pismom namjere Vlade Republike Hrvatske od 13. siječnja 1997. godine. Manjina članova Odbora izrazila je mišljenje da je neprimjereno da se pravna osobnost Zajedničkom vijeću općina daje, između ostalog, i na temelju instrumenta koji je donesen u cilju završetka Domovinskog rata.

Također, u raspravi je izraženo i nezadovoljstvo metodologijom izrade popisa birača iz 2001. godine te je izraženo mišljenje da je tim popisom broj pripadnika pojedinih nacionalnih manjina reduciran.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova "ZA" i 5 „SUZDRŽANIH“ glasova) predložio Hrvatskom saboru da donese

USTAVNI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 52. sjednici, održanoj 15. lipnja 2010. godine, na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. stavka 1. podstavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim je propisano da u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske Odbor priprema prijedloge odgovarajućih akata, proveo je raspravu o Prijedlogu promjene Ustava Republike Hrvatske.

Uvodno, predsjednik Odbora, Vladimir Šeks, podsjetio je članove Odbora da je Odlukom o utvrđivanju Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koju je Hrvatski sabor donio na sjednici 10. lipnja 2010. godine, utvrđen Nacrt promjene Ustava Republike Hrvatske u tekstu kako ga je podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav s prihvaćenim amandmanima.

Rečenim amandmanima dodatno je precizirana odredba članka 7. Nacrta u dijelu koji se odnosi na glasovanje hrvatskih državljana bez prebivališta u Republici Hrvatskoj te glasovanja hrvatskih državljana koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, izmijenjena je odredba članka 12. koja se odnosi na obvezatnost i besplatnost obrazovanja, a dodana je i nova odredba kojom se u članak 134. Ustava Republike Hrvatske propisuje tehnička kultura kao dio nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Amandmanima se, također, precizirala odredba članka 24. koja se odnosi na izbor ustavnih sudaca na način propisivanja vremenskog ograničenja produljenja mandata ustavnog suca u slučaju da novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a precizirana je i odredba članka 18. stavka 2. kojom se predlaže da se o godišnjem izvješću o radu sudbene vlasti, koje predsjednik Vrhovnog suda podnosi Hrvatskom saboru, ne glasuje.

U nastavku, Predsjednik Odbora je predložio, a članovi Odbora jednoglasno prihvatili, amandman na članak 19. Prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske kojim se predlaže da se u članku 120. Ustava Republike Hrvatske propiše da u suđenju, osim sudaca porotnika, sudjeluju i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom. Naime, Zakon o sudovima i Zakon o parničnom postupku daju mogućnost i sudskim savjetnicima da, pod nadzorom sudaca, vode postupke, utvrđuju činjenice i objavljuju odluke čime je omogućeno rješavanje velikog broja predmeta u sudovima te smanjenje broja neriješenih predmeta.

U raspravi, potpredsjednik Odbora, Josip Leko, izrazio je nezadovoljstvo zbog nepostizanja dogovora o izmjeni članka 86. Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na broj potpisa potrebnih za raspisivanje državnog referenduma te propisivanja mogućih ograničenja pitanja o kojima se može raspisati referendum.

U raspravi, izraženo je i mišljenje o potrebi dopune novoga članka 141.b stavka 2. iz članka 28. Prijedloga u smislu propisivanja sudjelovanja Hrvatskog sabora u europskom zakonodavnom postupku ne samo u skladu s ugovorima na kojima se temelji Europska unija, već i sukladno pravu Europske unije.

Nakon rasprave, na temelju točke II. Odluke o utvrđivanju Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 71/10) te sukladno odredbi članka 57. stavka 1. podstavka 4. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno je (8 glasova „ZA“) utvrdio te podnio Hrvatskom saboru Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske s prihvaćenim amandmanom.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Izjašnjavanje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o amandmanima na Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine raspravio je Prijedlog ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 5030104-10-1 od 15. lipnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog ustavnog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi članovi odbora su pozdravili rješenje predloženo Konačnim prijedlogom ustavnog zakona kojim se pripadnicima nacionalnih manjina koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, jamči, pored općeg prava glasa, i posebno pravo glasa po kojem oni imaju pravo izabrati pet zastupnika u Hrvatski sabor u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Međutim, u raspravi su članovi Odbora iznijeli primjedbu na članak 4. kojim se u članku 33. Ustavnog zakona, između ostalog, dodaje novi stavak 8, a kojim se svojstvo pravne osobe daje Zajedničkom vijeću općina koje djeluje na području dijela Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije u skladu s Erdutskim sporazumom i Pismom namjere Vlade Republike Hrvatske od 13. siječnja 1997. godine. Manjina članova Odbora izrazila je mišljenje da je neprimjereno da se pravna osobnost Zajedničkom vijeću općina daje, između ostalog, i na temelju instrumenta koji je donesen u cilju završetka Domovinskog rata.

Također, u raspravi je izraženo i nezadovoljstvo metodologijom izrade popisa birača iz 2001. godine te je izraženo mišljenje da je tim popisom broj pripadnika pojedinih nacionalnih manjina reduciran.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova "ZA" i 5 „SUZDRŽANIH“ glasova) predložio Hrvatskom saboru da donese

USTAVNI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks

Tekst Prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine amandmane na Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika HNS-HSU, zastupnik Dragutin Lesar te zastupnik Goran Beus Richembergh.

Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) prihvatio amandmane Kluba zastupnika HDZ-a na članak 12., Kluba zastupnika SDP-a na članak 7. te zastupnika Gorana Beusa Richembergha kojim se dodaje novi članak 25.a.

Odbor je utvrdio da je amandman Kluba zastupnika HNS-HSU na članak 24. Prijedloga sadržajno identičan amandmanu Kluba zastupnika HDZ-a, ali je iz nomotehničkih razloga jednoglasno prihvaćen amandman Kluba zastupnika HDZ-a u izmjenjenom obliku tako da glasi:

„U članku 24. iza riječi: „dužnost“ stavlja se zarez i dodaju se riječi: „a iznimno najdulje do šest mjeseci“.“

Odbor je jednoglasno prihvatio amandman Kluba zastupnika HDZ-a na članak 18. u izmijenjenom obliku tako da glasi:

„U članku 18. stavku 2. riječi: „podnosi izvješće o radu sudbene vlasti Hrvatskom saboru“, zamjenjuju se riječima: „izvješćuje jednom godišnje Hrvatski sabor o radu sudbene vlasti. O izvješću se ne glasuje“.“

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) nije prihvatio amandman Kluba zastupnika SDP-a i amandman zastupnika Dragutina Lesara na članak 14. Prijedloga kojim se predlaže da se u članku 86. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske propiše obveza raspisivanja referenduma ako to zatraži pet odnosno dva posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Obrazloženje:

Odbor nije prihvatio amandmane držeći neprihvatljivim smanjivanje broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma, a osobito, između inog, iz razloga nepostojanja mehanizama koji bi spriječili moguće zloporabe te ograničenja kojima bi se spriječila mogućnost zadiranja u ljudska prava i temeljne slobode, prava nacionalnih manjina te mogućnost ugrožavanja funkcioniranja tijela državne vlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 49. i 50. sjednici, koje su održane 18. i 24. svibnja 2010. godine, na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. stavka 1. podstavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim je propisano da u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske Odbor priprema prijedloge odgovarajućih akata, proveo je raspravu o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Na početku 49. sjednice, predsjednik Odbora, Vladimir Šeks, podsjetio je članove Odbora da je 30. travnja 2010. godine Hrvatski sabor donio Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, kojom je utvrđen opseg promjena Ustava Republike Hrvatske te zadužen Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da na temelju i u okviru Odluke i provedene rasprave u Hrvatskom saboru podnese Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske čime se, sukladno proceduri propisanoj Ustavom, pristupa drugoj fazi ustavnih promjena. Slijedom toga, izrađen je Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji se, u najvećem dijelu, temelji na usuglašenim odredbama dvaju Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske podnesenih od Vlade Republike Hrvatske i zastupnika u Hrvatskom saboru.

U raspravi, Odbor je utvrdio da je potpuno suglasje postignuto glede članka 1. Prijedloga (Izvorišne osnove), članaka 2., 17. i 18. (izvori prava), članka 3. (oružane snage), članka 4. (Europski uhidbeni nalog), članka 5. (nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije), članka 8. (Hrvatska narodna banka), članka 9. (Državni ured za reviziju), članaka 10. i 11. (terminološko usklađivanje s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom), članka 13. (nomotehničko usklađivanje zbog potrebne većine za odluku o prelasku ili djelovanju oružanih snaga preko granica Republike Hrvatske), članaka 14. i 26. (referendum), članka 15. (donošenje državnog proračuna), članka 16. (pučki pravobranitelj), članka 19. (sudačka dužnost), članka 20. (sudački imunitet), članka 21. (trajnost sudačke dužnosti), članka 22. (Državno sudbeno vijeće), članka 23. (Državno odvjetništvo i Državnoodvjetničko vijeće), članka 25. (pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu) te članaka 28. i 29. (propisivanje obveze i roka donošenja Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske te stupanja na snagu promjena Ustava).

Navedene odredbe Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, uz određena nomotehnička i izričajna poboljšanja proizašla iz rasprave, prihvaćene su jednoglasno.

Pri tome, u raspravi, Odbor je utvrdio da je inicijativa pučkog pravobranitelja za izmjenu članka 92. Ustava Republike Hrvatske prihvaćena u cijelosti kako ju predložio pučki pravobranitelj, s prijedlogom da se institut imuniteta proširi i na ostale opunomoćenike Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Odbor je u raspravi utvrdio da je odredbu kojom se predlaže izmjena članka 38. Ustava Republike Hrvatske, a kojom pravo na pristup informacijama postaje ustavno pravo, u pogledu ograničenja toga prava potrebno uskladiti s odredbom članka 16. stavka 2. Ustava te međunarodnim dokumentima posebice Konvencijom Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima. Naime, udruge civilnog društva, koje su inicirale izmjenu navedene odredbe, kao jedini kriterij za ograničenje prava na pristup informacijama predložile su kriterij tajnosti dok Konvencija navodi znatno širi krug mogućih ograničenja, koja moraju biti propisana zakonom (nacionalna sigurnost, obrana i međunarodni odnosi, javna sigurnost, prevencija, istraga i progon kaznenih djela, disciplinski postupci, inspekcija, kontrola i nadzor od strane javnih vlasti, privatnost i drugi legitimni privatni interesi, komercijalni i drugi ekonomski interesi, ekonomska, monetarna i politika valutnog tečaja države, jednakost stranaka u sudskim postupcima i učinkovitost pravosuđa, okoliš, rasprave unutar ili između tijela javnih vlasti o nekom predmetu).

Manjina članova Odbora izrazila je protivljenje predloženoj odredbi držeći da se pravo na pristup informacijama može ograničiti jedino u pogledu klasificiranih podataka te je odredba članka 6. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske (pravo na pristup informacijama) prihvaćena većinom glasova.

Većinom glasova prihvaćena je i odredba članka 12. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske kojom se predlaže izmjena odredbe članka 65. Ustava Republike Hrvatske, a koja se odnosi na obvezatnost i besplatnost obrazovanja. Odbor je utvrdio da, u svim prethodnim raspravama, nije postignuto suglasje glede sadržaja navedene odredbe, te je odredbu predložio u tekstu kako je predložena od Vlade Republike Hrvatske u prvoj fazi ustavnih promjena. U raspravi je istaknuto da se predloženom odredbom, kojom se propisuje da je obrazovanje svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima te da je opće obrazovanje obvezatno i besplatno, omogućuje daljnje reguliranje ovoga područja zakonom na način da se opće obvezno obrazovanje s razine osnovne škole produlji na srednjoškolsku razinu čime će se Republika Hrvatska glede obrazovnih standarda izjednačiti s državama Europske unije. U raspravi je, također, naglašeno da predložena izmjena neće dovesti do promjena postojeće strukture ustanova koje realiziraju primarno i sekundarno obrazovanje.
Manjina članova Odbora nije prihvatila predloženu odredbu izmjene članka 65. Ustava držeći da bi odredba trebala sadržavati obvezatnost i besplatnost obrazovanja do stjecanja prvog zvanja.

Međutim, u raspravi je istaknuto da bi takva odredba dovela do neravnopravnog položaja učenika koji pohađaju gimnazije i učenika strukovnih škola na način da bi gimnazijalci trebali nastaviti obrazovanje na razini stručnog ili sveučilišnog studija kako bi stekli prvo zvanje.

U vezi s predloženim člankom 24. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske kojim se predlaže izmjena stavka 1. članka 125. Ustava Republike Hrvatske, Odbor je utvrdio da prijedlog, uz ranije usuglašenu odredbu o potrebnoj većini za izbor ustavnog suca, sadržava i odredbu kojom se uvodi ustavni mehanizam koji je, s obzirom na novopredloženu potrebnu dvotrećinsku većinu glasova za izbor ustavnih sudaca, nužan za osiguranje redovnog funkcioniranja Suda u punom sastavu. U tom smislu, predlaže se da se mandat ustavnog suca produžuje do stupanja na dužnost novoga suca u slučaju da novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost.

Tijekom rasprave, predsjednik Odbora izvijestio je članove Odbora da je navedenu izmjenu inicirao Ustavni sud Republike Hrvatske te da je Venecijanska komisija Vijeća Europe prihvatila standard prema kojem bi države članice, u cilju osiguranja stabilnosti institucije, trebale predvidjeti mogućnost da se mandat suca Ustavnog suda produži do stupanja na dužnost novoga suca pri čemu se Komisija poziva na ustavna rješenja u pojedinim državama.

Manjina članova Odbora izrazila je protivljenje takvoj odredbi držeći da bi se njome omogućilo da se, mogućom pasivnošću parlamenta odnosno nemogućnošću postizanja dogovora oko najkvalitetnijih kandidata, neopravdano produži mandat pojedinog suca Ustavnog suda.

Odredba članka 24. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, kojom se predlaže izmjena članka 125. stavka 1. Ustava, prihvaćena je većinom glasova.
Većinom glasova prihvaćene su i odredbe članka 27. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske kojom se u Ustav Republike Hrvatske uvodi nova Glava VII. A (članci 141.a. – 141.d. – Europska unija).

Manjina članova Odbora izrazila je protivljenje predloženoj odredbi članka 141.b držeći da se Ustavom mora propisati potrebna većina te postupak za donošenje zakona o nadzoru Hrvatskog sabora nad djelovanjem Vlade u institucijama Europske unije.

Nakon rasprave o pojedinim odredbama Prijedloga za utvrđivanje Nacrta, predsjednik Odbora, upoznao je članove Odbora s inicijativom Ustavnog suda Republike Hrvatske za izmjenu članka 128. alineje 4. Ustava Republike Hrvatske. Postojećom odredbom članka 128. alineje 4., kojom je propisano da Ustavni sud odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, bitno je ograničena nadležnost Ustavnog suda. Na taj način, zaštita pojedinačnih ljudskih prava i temeljnih sloboda svedena je na ustavnosudski nadzor formalnih pojedinačnih pravnih akata te se povrijeđene osobe, temeljem Konvencije Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, obraćaju Europskom sudu za ljudska prava. Stoga Ustavni sud predlaže izmjenu navedene odredbe u smislu da Ustavni sud štiti ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, međunarodnim ugovorima koji su dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske te općim pravilima međunarodnog prava.

S tim u vezi, Odbor je jednoglasno prihvatio zaključak kojim predlaže Vladi Republike Hrvatske da, sukladno članku 142. Ustava Republike Hrvatske, podnese amandman na Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, kojim bi predložila izmjenu članka 128. alineje 4. Ustava Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave, a u vezi s provođenjem zaključka Odbora s 48. sjednice 29. kojim se Odbor obvezao da će, prigodom rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, raspraviti sve prijedloge u vezi članka 45. Ustava Republike Hrvatske, predsjednik Odbora izvijestio je članove da je izgledno da će se postići politički dogovor oko članka 45. Ustava odnosno glasovanja hrvatskih državljana bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.

U svezi s tim, Odbor je donio zaključak da će zastati s raspravom o prijedlozima za izmjenu članka 45. Ustava do rezultata spomenutog političkog dogovora.

Na početku 50. sjednice, predsjednik Odbora podsjetio je članove Odbora da je 21. svibnja postignut dogovor glede članka 45. Ustava na način da će hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske te da će u Hrvatski sabor birati 3 zastupnika. Na taj način, otvorena je mogućnost da Odbor utvrdi tekst izmjene članka 45. Ustava te je predložena moguća stipulacija rečenog članka.

Odbor je utvrdio da se odredbom predlaže sljedeća stipulacija:
„Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.“

U raspravi o predloženoj odredbi postavilo se pitanje treba li člankom 45. propisati aktivno i pasivno biračko pravo državljana Europske unije na izborima za Europski parlament koji imaju boravište u Republici Hrvatskoj ili tu materiju treba riješiti zakonom.

Isto tako, postavilo se pitanje u vezi s glasovanjem hrvatskih državljana koji, osim u Republici Hrvatskoj, imaju prebivalište u drugoj državi u smislu treba li ustavnom odredbom utvrditi obvezu jednog i isključivog prebivališta.

U svezi s rečenim, Odbor je jednoglasno utvrdio odredbu članka 7. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta u tekstu kako je predložena s tim da će se, prigodom rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora, raspraviti sva spomenuta pitanja.

Također, Odbor nije ponovno raspravljao o člancima Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji su na 49. sjednici Odbora prihvaćeni većinom glasova držeći da i te odredbe mogu biti ponovo raspravljene u sljedećoj fazi ustavnih promjena.

Nakon rasprave, na temelju točke II. Odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/10) te sukladno odredbi članka 57. stavka 1. podstavka 3. i 4. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno je (11 glasova „ZA“) utvrdio te podnio Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Tekst Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske 

Odbor za Ustav, Poslovnik i  politički sustav Hrvatskoga sabora raspravio je na 48. sjednici održanoj 29. travnja 2010. godine amandman na Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske koji su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika HNS-a, Klub zastupnika IDS-a i zastupnik Silvano Hrelja te amandman koji je podnio zastupnik Dragutin Lesar.
Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) djelomično i u izmijenjenom obliku prihvatio amandman Kluba zastupnika SDP-a, Kluba zastupnika HNS-a, Kluba zastupnika IDS-a i zastupnika Slivana Hrelje tako da glasi:
„U Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske u točki I. iza podtočke 3. dodaju se nove podtočke  4., 5., 6., 7., 8. i 9. koje glase:
„4. Izmjenama i dopunama članka 7. Ustava Republike Hrvatske (oružane snage Republike Hrvatske)
5. Izmjenama i dopunama članka 38. Ustava Republike Hrvatske (pravo na pristup informacijama)

6. Izmjenama i dopunama članka 65. Ustava Republike Hrvatske (obvezatnost i besplatnost obrazovanja)

7. Izmjenama i dopunama članka 90. Ustava Republike Hrvatske (donošenje državnog proračuna)

8. Izmjenama i dopunama članka 92. Ustava Republike Hrvatske (pučki pravobranitelj)

9. Izmjenama i dopunama članka 125. Ustava Republike Hrvatske (izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske).“
Dosadašnja podtočka 4. postaje podtočka 10.„
 Obrazloženje:
Odbor nije prihvatio amandman Kluba zastupnika SDP-a, HNS-a, IDS-a i zastupnika Silvana Hrelje  u dijelu koji se odnosi na izmjenu članka 45. Ustava Republike Hrvatske (ostvarivanje biračkog prava) držeći da je to pitanje predmet daljnjeg  usuglašavanja te predlaže da se to pitanje raspravi u okviru rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Odbor jednoglasno nije prihvatio amandman zastupnika Dragutina Lesara  kojim se predlaže da Hrvatski sabor o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske raspiše referendum sukladno članku 86. Ustava Republike Hrvatske.
Obrazloženje:
Odbor smatra da raspisivanje referenduma o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske nije potrebno, jer o predloženoj promjeni Ustava Republike Hrvatske postoji visok stupanj suglasnosti.
Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) prihvatio i sljedeći

ZAKLJUČAK

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav će, prigodom rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, raspraviti sve prijedloge u vezi članka 45. Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 20. travnja 2010. godine, na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. stavka 1. podstavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim je propisano da u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske Odbor priprema prijedloge odgovarajućih akata, proveo je raspravu o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.

Uvodno, predsjednik Odbora, Vladimir Šeks, podsjetio je članove Odbora na dosadašnji tijek ustavnih promjena te istaknuo da je 1. listopada 2009. godine Vlada Republike Hrvatske podnijela Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora raspravio na 38. sjednici 13. listopada 2009. godine te Hrvatskom saboru većinom glasova predložio da prihvati Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Rasprava o rečenom Prijedlogu odluke na sjednici Hrvatskoga sabora zaključena je 14. listopada 2009. godine, ali se o njemu nije glasovalo, jer je dogovoreno da se s postupkom zastane dok se u dnevni red sjednice Hrvatskoga sabora ne uvrsti najavljeni Prijedlog Odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koje je podnijela skupina (52) zastupnika u Hrvatskom saboru. Prijedlog odluke skupine zastupnika Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici 20. listopada 2009. godine te jednoglasno prihvatio zaključak da se prihvaća Prijedlog pedeset dva zastupnika u Hrvatskom saboru da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske.

Nakon rasprave o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koje je podnijela skupina (52) zastupnika u Hrvatskom saboru na sjednici Hrvatskoga sabora 22. listopada 2009. godine, Sabor nije glasovao o Prijedlozima odluka, već je utvrđeno da će se ustrojiti paritetna radna skupina. Rečena radna skupina u sastavu: Vladimir Šeks (HDZ), Josip Leko (SDP), Ana Lovrin (HDZ), Emil Tomljanović (HDZ), Ingrid Antičević Marinović (SDP), Goran Beus Richembergh (HNS), Neven Mimica (SDP), Stanko Grčić (HSS), Milorad Pupovac (SDSS) i Marin Brkarić (IDS) nastojala je pronaći zajednička rješenja i formulirati zajednički, usuglašeni Prijedlog nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske uzimajući u obzir Prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Prijedlog skupine zastupnika kao ovlaštenih predlagatelja.

Paritetna radna skupina je, na sedam sastanaka te konzultacijama između pojedinih članova radne skupine o određenim tematskim cjelinama vezanim za promjenu Ustava, postigla suglasje glede utvrđivanja zajedničkog Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske u vezi glave I. (Izvorišne osnove), članka 7. (oružane snage), članka 9. (Europski uhidbeni nalog), novog članka 27.a (Javno bilježništvo), članka 31. (nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije), članka 53. (Hrvatska narodna banka), članka 82. (potrebna većina za odluku o prelasku ili djelovanju oružanih snaga preko granica Republike Hrvatske), članka 90. (donošenje državnog proračuna), članka 123. (Državno sudbeno vijeće), članka 124. (Državno odvjetništvo i Državnoodvjetničko vijeće), članka 125. (Odluka o izboru sudaca Ustavnog suda RH), članka 132. (pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu) te nove Glave VII. A (članci 141.a. – 141.d. – Europska unija).

Na posljednjem sastanku paritetne radne skupine, održanom 15. veljače 2010. godine, zaključeno je da nije postignuto suglasje u vezi članka 15. (dopunsko pravo glasa nacionalnih manjina), članka 45. (ostvarivanje biračkog prava hrvatskih državljana bez prebivališta u Republici Hrvatskoj), članka 65. (obvezatnost općeg obrazovanja) te članaka 86. i 141. Ustava Republike Hrvatske (referendum) te je predloženo da se podnositeljima Prijedloga odluka o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske (Vladi Republike Hrvatske i predstavnicima skupine zastupnika u Hrvatskom saboru) uputi materijal sa cjelokupne rasprave u radnoj skupini i stajalištima radne skupine.

Nadalje, predsjednik Odbora izvijestio je članove Odbora da se, s obzirom da radna skupina nije uspjela utvrditi zajednički Prijedlog nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, a u cilju nužne prilagodbe ustavnopravnog, gospodarskog i administrativnog sustava Republike Hrvatske za potrebe pristupanja i članstva u Europskoj uniji, predlaže pristupanje promjeni Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na članak 9. stavak 2. (Europski uhidbeni nalog), članak 53. (Hrvatska narodna banka), uvođenje novoga članka 53.a u Ustav Republike Hrvatske (Državni ured za reviziju), članak 5. stavak 2., članak 117. stavak 3. i 118. stavak 1. (izvori prava), članak 120. (sudačka dužnost), članak 121. stavak 3. (sudački imunitet), članak 122. stavak 2. (trajnost sudačke dužnosti), članak 123. (Državno sudbeno vijeće), članak 124. (Državno odvjetništvo i Državnoodvjetničko vijeće), članak 132. (pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu), članke 141. i 86. (referendum) te uvođenje nove Glave VII.A „EUROPSKA UNIJA“ u Ustav Republike Hrvatske sa člancima i naslovima iznad njih koji glase: 141.a – Pravna osnova članstva i prijenos ustavnih ovlasti, 141.b – Sudjelovanje u institucijama Europske unije, 141.c – Pravo Europske unije, 141.d – Pravo građana Europske unije.

Također se predlaže dopuna Izvorišnih osnova na način da se, uz navedene nacionalne manjine, dodaju i slijedeće nacionalne manjine: Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi i Albanci; dopuna članka 31. Ustava Republike Hrvatske dodavanjem novoga stavka 4. kojim se propisuje nezastarjevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije te propisivanje obveze i roka donošenja Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske te stupanja na snagu promjena Ustava.

Prijedlogom odluke se zadužuje Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da, na temelju i u okviru navedenih izmjena i dopuna te provedene rasprave u Hrvatskom saboru, podnese Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je većina članova Odbora podržala Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske ističući da su u dosadašnjem postupku u cijelosti poštovana načela demokratske procedure te da je postignut visok stupanj suglasnosti glede predloženih promjena

Manjina članova Odbora u raspravi je izrazila protivljenje predloženoj Odluci držeći da promjene Ustava Republike Hrvatske trebaju obuhvatiti i način ostvarivanja biračkog prava hrvatskih državljana bez prebivališta u Republici Hrvatskoj te obvezatnost općeg obrazovanja.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese

Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Izjašnjavanje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o amandmanima na Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora raspravio je na 48. sjednici održanoj 29. travnja 2010. godine amandman na Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske koji su podnijeli Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika HNS-a, Klub zastupnika IDS-a i zastupnik Silvano Hrelja te amandman koji je podnio zastupnik Dragutin Lesar.

Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) djelomično i u izmijenjenom obliku prihvatio amandman Kluba zastupnika SDP-a, Kluba zastupnika HNS-a, Kluba zastupnika IDS-a i zastupnika Slivana Hrelje tako da glasi:

„U Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske u točki I. iza podtočke 3. dodaju se nove podtočke 4., 5., 6., 7., 8. i 9. koje glase:
„4. Izmjenama i dopunama članka 7. Ustava Republike Hrvatske (oružane snage Republike Hrvatske)
5. Izmjenama i dopunama članka 38. Ustava Republike Hrvatske (pravo na pristup informacijama)

6. Izmjenama i dopunama članka 65. Ustava Republike Hrvatske (obvezatnost i besplatnost obrazovanja)

7. Izmjenama i dopunama članka 90. Ustava Republike Hrvatske (donošenje državnog proračuna)

8. Izmjenama i dopunama članka 92. Ustava Republike Hrvatske (pučki pravobranitelj)

9. Izmjenama i dopunama članka 125. Ustava Republike Hrvatske (izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske).“
Dosadašnja podtočka 4. postaje podtočka 10.„

Obrazloženje:
Odbor nije prihvatio amandman Kluba zastupnika SDP-a, HNS-a, IDS-a i zastupnika Silvana Hrelje u dijelu koji se odnosi na izmjenu članka 45. Ustava Republike Hrvatske (ostvarivanje biračkog prava) držeći da je to pitanje predmet daljnjeg usuglašavanja te predlaže da se to pitanje raspravi u okviru rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Odbor jednoglasno nije prihvatio amandman zastupnika Dragutina Lesara kojim se predlaže da Hrvatski sabor o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske raspiše referendum sukladno članku 86. Ustava Republike Hrvatske.

Obrazloženje:
Odbor smatra da raspisivanje referenduma o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske nije potrebno, jer o predloženoj promjeni Ustava Republike Hrvatske postoji visok stupanj suglasnosti.
Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) prihvatio i sljedeći

ZAKLJUČAK

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav će, prigodom rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, raspraviti sve prijedloge u vezi članka 45. Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 26. ožujka 2010. godine razmotrio je zahtjev zastupnika Ante Kotromanovića za davanje tumačenja članaka 16. i 18. Poslovnika Hrvatskoga sabora glede prava zastupnika na pristup klasificiranim podacima.

Odbor je utvrdio da je člankom 16. Poslovnika propisano da su zastupniku dostupni svi službeni materijali, dokumenti i podaci koji se pripremaju ili prikupljaju u radnim tijelima Sabora i Stručnoj službi Sabora, Vladi, ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Saboru. Stavkom 2. istoga članka propisano je da materijali, dokumenti i podaci iz stavka 1. mogu biti zastupnicima dostupni i putem Internet stranice ovisno o tehničkim mogućnostima Sabora.

Također, Odbor je utvrdio da je člankom 18. stavkom 1. Poslovnika propisano da su zastupnici dužni čuvati podatke koje saznaju u obnašanju zastupničke dužnosti, a koji, prema zakonskim propisima nose oznaku tajnosti i za to su odgovorni prema zakonu.

Zastupnik Ante Kotromanović tvrdi da su navedene odredbe Poslovnika temelj za ostvarivanje prava zastupnika na pristup klasificiranim podacima.
 
U svezi s tim Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „protiv“) dao

MIŠLJENJE

Odredba članka 16. stavka 1. Poslovnika ne odnosi se na podatke koji su, temeljem zakona, označeni kao klasificirani te za koje je određen stupanj tajnosti. U suprotnom, ti podaci ne bi mogli biti dostupni putem Internetske stranice Sabora kako je to propisano stavkom 2. istoga članka.

Odredba članka 18. stavka 1. propisuje opću dužnost zastupnika da čuva podatke koje je saznao u obnašanju dužnosti, a za koje je određen stupanj tajnosti i ne može se dovoditi u vezu s člankom 16. Poslovnika.

Slijedom rečenog, odredba članka 16. Poslovnika ne može biti temelj za ostvarivanje prava zastupnika na pristup klasificiranim podacima.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 26. ožujka 2010. godine razmotrio je zahtjev zastupnika Nenada Stazića za davanje mišljenja na temelju članka 209. Poslovnika Hrvatskoga sabora držeći da je predsjednik Hrvatskoga sabora povrijedio članak 180.a stavak 3. Poslovnika, jer je dopustio da za vrijeme „Aktualnog prijepodneva“ 17. ožujka 2010. godine zastupnica Božica Šolić postavi zastupničko pitanje iako nije bila najavljena niti predviđena za postavljanje pitanja.

Odbor je utvrdio da je za postavljanje zastupničkog pitanja bio, u roku propisanom Poslovnikom, najavljen zastupnik Josip Đakić, ali je umjesto njega pitanje postavila zastupnica Božica Šolić. Navedena izmjena najavljena je predsjedniku Sabora 16. ožujka 2010. godine dopisom Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u kojem se kao temelj izmjene navodi članak 180.c Poslovnika.

Odbor je utvrdio da je člankom 180.c propisano da klubovi zastupnika, radi važnosti pojedinih pitanja, ovlašteni su promijeniti područje i redoslijed za najviše tri pitanja koja su najavili članovi tog kluba o čemu su dužni izvijestiti predsjednika Sabora i predsjednika Vlade najkasnije jedan sat prije početka sjednice Sabora.

Također, Odbor je utvrdio da ne postoji odredba Poslovnika koja bi priječila promjenu zastupnika najavljenog za postavljanje pitanja.

Odbor je utvrdio da su se slučajevi promjene najavljenih zastupnika za postavljanje zastupničkih pitanja dogodile i na 9. sjednici kada je najavljenog zastupnika Zvonimira Mršića zamijenio zastupnik Davor Bernardić, na 15. sjednici kada je najavljenog zastupnika Stjepana Fiolića zamijenio zastupnik Željko Turk te na 16. sjednici kada je zastupnik Mile Horvat zamijenio zastupnika Ratka Gajicu, a zastupnica Dubravka Šuica zastupnika Ivana Bagarića.
 
U svezi s tim Odbor je jednoglasno (sedam glasova „za“) dao

MIŠLJENJE

Odbor drži da, postupivši sukladno članku 180.c Poslovnika, predsjednik Sabora nije povrijedio Poslovnik.

Navedena odredba, po kojoj klubovi zastupnika imaju pravo promijeniti područje i redoslijed za tri najavljena pitanja, daje šire ovlaštenje od same promjene najavljenog zastupnika za postavljanje pitanja pri čemu ne postoji poslovnička zapreka za takvu promjenu.

S obzirom da se, sukladno članku 180. stavku 3. Poslovnika, broj pitanja koja mogu postaviti zastupnici pojedinog kluba zastupnika određuje razmjerno broju članova pojedinog kluba u odnosu na ukupni broj zastupnika, odredbu članka 180.c treba tumačiti u prilog pravu kluba zastupnika da promijeni najavljenog zastupnika. Naime, u praksi je moguće da najavljeni zastupnik iz opravdanih razloga nije u mogućnosti prisustvovati sjednici Sabora te bi usko tumačenje odredbe članka 180.c dovelo do gubitka prava kluba zastupnika na određeni broj pitanja koja zastupnici pojedinog kluba imaju pravo postaviti na „Aktualnom prijepodnevu.“

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 26. ožujka 2010. godine razmotrio je zahtjev zastupnice Dubravke Šuice za davanje mišljenja na temelju članka 209. Poslovnika Hrvatskoga sabora držeći da je predsjedatelj, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, mr. sc. Neven Mimica, povrijedio članak 209. Poslovnika, 17. veljače 2010. godine za vrijeme rasprave o točki dnevnoga reda „Konačni prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi“.

Tijekom rasprave zastupnica je ispravila netočan navod zastupnika Damira Kajina koji je rekao da „ovu državu njeni prvi ljudi vode u bankrot“ što predsjedatelj nije prihvatio s objašnjenjem kako isti nije u skladu s Poslovnikom, jer se ne radi o ispravku netočnoga navoda s obzirom da je zastupnik iznosio mišljenje. Nakon toga, zastupnica je ustvrdila da je predsjedatelj povrijedio Poslovnik što potpredsjednik Sabora također nije prihvatio.

Iz fonograma sa sjednice Sabora Odbor je utvrdio da je navod zastupnika Damira Kajina koji je zastupnica ispravljala glasio: „Ali gledano da ovu državu njeni prvi ljudi vode u bankrot…“

 Nadalje, Odbor je utvrdio da je člankom 209. stavkom 4. propisano da zastupnik može ispraviti netočan navod (o iznesenim činjenicama) i odgovoriti na izlaganje (replika) samo jedanput i to na osnovno izlaganje.

Član Odbora Josip Leko izdvojio je mišljenje sukladno članku 51. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora držeći da navod zastupnika Damira Kajina koji je ispravila zastupnica Dubravka Šuica nije sadržavao činjenice koje je moguće ispraviti sukladno članku 209. stavcima 2. i 4. Poslovnika.

U svezi s tim Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „protiv“) dao

MIŠLJENJE

Iz odredbe članka 209. stavka 4. razvidno je da zastupnik ima pravo ispraviti netočan navod (o iznesenim činjenicama), a iz fonograma sa sjednice Sabora utvrđeno je da zastupnik Damir Kajin svoj navod nije iznio u obliku mišljenja.

Slijedom rečenog, zastupnica Dubravka Šuica ispravno je iskoristila svoje poslovničko pravo na ispravak netočnoga navoda, a neprihvaćanjem tog ispravka te svojim objašnjenjem predsjedatelj je povrijedio Poslovnik.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Predsjednik Odbora upoznao je nazočne s metodologijom rada na sjednici te predložio da svako od predlagatelja inicijative ukratko iznese i obrazloži inicijativu.

Prva je inicijativu izložila Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu.

Pravobraniteljica za djecu predlaže da se u članku 62. Ustava Republike Hrvatske riječ materinstvo zamijeni riječju majčinstvo te da se iza nje doda riječ roditeljstvo, tako da glasi:

"Država štiti majčinstvo, roditeljstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život."

Također, Pravobraniteljica predlaže izmjenu članka 63. Ustava Republike Hrvatske tako da glasi:

"Država jamči, štiti i promiče prava djece. U svim postupanjima, dobrobit djeteta mora imati prednost.

Roditelji su prije svih dužni brinuti i odgoju i razvoju djece, ako to nije u suprotnosti s najboljim interesima djeteta.

Država osigurava uvjete za ostvarenje roditeljske skrbi koja će jamčiti djetetu sudjelovanje u zajednici te potpun i skladan razvoj.

Bolesna djeca, djeca s teškoćama u razvoju, nadarena djeca te socijalno ugrožena djeca imaju pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.

Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje.

Država osobitu skrb posvećuje djeci bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji."

Predlagateljica smatra da bi se izmjenom navedenih članaka istaknulo djecu kao posebnu, ali i ravnopravnu skupinu građana te je iz toga razloga važno dobrobiti djeteta dati ustavno jamstvo. Isto tako, država treba preuzeti odgovornost za stvaranje uvjeta za ostvarivanje poticajne i odgovorne roditeljske uloge kao i uvažavanje razvojnih potreba nadarene djece što bi se postiglo izmjenom navedenog  članka. 

Nadalje, Pravobraniteljica za djecu predložila je novi članak iza članka 92. Ustava Republike Hrvatske koji bi glasio:

"Pravobranitelj za djecu povjerenik je Hrvatskoga sabora koji štiti, prati i promiče prava i interese djece temeljem Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona.

Pravobranitelja za djecu imenuje Hrvatske sabor na vrijeme od osam godina.

Uvjeti za izbor i razrješenje, djelokrug i način rada pravobranitelja za djecu i njegovih zamjenika uređuju se zakonom."

Pravobraniteljica drži da bi se, s obzirom na svoju ulogu zaštite, praćenja i promicanja prava djece vezano uz cjelovitost okolnosti i sadržaja koja čine djetinjstvo, a koja su od presudnog značaja za razvoj i budućnost društva, Pravobranitelj za djecu trebao biti predviđen Ustavom kako bi mu se pridao veći formalnopravni značaj i rang.

Zadnja inicijativa Pravobraniteljice za djecu odnosi se na članak 30. Ustava koji propisuje da kaznena osuda za teška i osobito nečasna kaznena djela može, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova, ako to zahtijeva zaštita pravnog poretka.

Pravobraniteljica predlaže da se brišu riječi „na određeno vrijeme“ što bi omogućilo iznalaženje adekvatnih rješenja za trajnu zaštitu djece od počinitelja spolnih delikata posebice u vezi s recidivizmom.

Nakon toga inicijativu je izložio Jurica Malčić, pučki pravobranitelj, koji je predložio izmjenu odredbe članka 92. Ustava Republike Hrvatske tako da glasi:

"Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih ovim Ustavom i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republike Hrvatska.

Svatko može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada državnih tijela, tijela područne i lokalne samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna i zakonska prava.

Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Pučki pravobranitelj ima imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru, neovisan je i samostalan u svom radu i nitko mu ne može davati naloge ni upute za njegov rad.

Uvjeti za izbor i razrješenje pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i način rada uređuju se zakonom. Zakonom se, radi zaštite temeljnih ustavnih prava, pučkom pravobranitelju mogu povjeriti i određene ovlasti u odnosu na pravne i fizičke osobe."

U svom obrazloženju Jurica Malčić je istaknuo potrebu izmjene odredbe članka 92. Ustava čime bi se utvrdio okvir da daljnju zakonodavnu razradu ovlasti Pučkog pravobranitelja. Naime, konkretne ovlasti Pučkog pravobranitelja u radu na pojedinačnim slučajevima zaštite prava građana zakonom su ograničene na tijela državne i lokalne uprave i tijela s javnim ovlastima, dok u odnosu na pravosudna tijela i druge pravne osobe može postupati samo putem upravnih tijela. Pučki pravobranitelj drži da bi predložene izmjene uklonile svaku dvojbu oko mogućnosti da se ovlasti pučkog pravobranitelja utvrde zakonom.
Prof.dr.sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu izvijestila je nazočne da su predložene izmjene Ustava koje je izložila Pravobraniteljica za djecu izrađene u suradnji s Katedrom za obiteljsko pravo te naglasila da bi izmjena članaka izrijekom navela novu kategoriju ljudskih prava, prava djeteta, čija je opstojnost zajamčena brojnim međunarodnim dokumentima.

Osim toga, predložila je da odredbe Ustava koje uređuju obiteljskopravne odnose budu sadržane u poglavlju o ljudskim pravima umjesto u poglavlju o socijalnim, kulturnim i gospodarskim pravima.

Odbor za razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora na tematskoj sjednici utvrdio je inicijativu za promjenu Ustava Republike Hrvatske koju je izložila predsjednica Odbora, Zdenka Čuhnil, a kojom bi se u poglavlje Gospodarska, socijalna i kulturna prava ugradio članak koji bi glasio:

"Država je dužna izgraditi povoljan okvir za stambeno zbrinjavanje građana."

Zastupnica Zdenka Čuhnil naglasila je potrebu ugrađivanja navedene odredbe u Ustav Republike Hrvatske, kako je već ugrađena u ustave europskih zemalja, zbog poticanja aktivnije uloge države u ovom području odnosno  poduzimanja dodatnih koraka kao odgovor na rastuće izazove u stambenom zbrinjavanju građana.  

Juraj Hrženjak obrazložio je svoje inicijative izmjena kojima predlaže da se u članku 133. Ustava Republike Hrvatske izbriše stavak 4. te da se u naslovu glave VI. Ustava Republike Hrvatske briše zarez između riječi "mjesna" i "lokalna" i riječ "lokalna" stavi u zagradu. Predlagatelj smatra da su riječi „mjesna“ i „lokalna“ sinonimi te bi se izmjenom, koju bi trebalo dosljedno provesti kroz cijelo poglavlje, ispravila ta greška. Brisanjem stavka 4. članka 133. Ustav bi  jamčio  građanima pravo na lokalnu i područnu (regionalnu)  samoupravu, ali ne i na mjesnu samoupravu.

Mr. sc. Miljenko Kovač obrazložio je slijedeće predložene izmjene Ustava:
"U članku 4. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 41/2001. – pročišćeni tekst) zarez iza riječi: "sudbenu" zamjenjuje se točkom, a riječi: "a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu." brišu se.

Predlagatelj smatra da državna vlast nije ograničena pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu već da državna vlast i lokalna samouprava djeluju paralelno i u suradnji.

U članku 15. stavak 2. iza riječi: "zakonom" stavlja se točka, a riječi: "po postupku za donošenje organskih zakona." brišu se.

U članku 82. stavci 1. i 2. brišu se riječi: "(organski zakoni)".

Predlagatelj drži da nije poznata definicija pojma „organski zakon“ te da je nepoznat odnos organskih i ustavnih zakona.

U članku 92. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"Na zahtjev građanina ili pravne osobe, pučki pravobranitelj zastupat će ih u sudskim i upravnim postupcima tako da će, u skladu sa zakonom, podizati zahtjeve za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćnih sudskih odluka i odluka upravnih i drugih tijela koja imaju javne ovlasti, i razmatrati i pojedinačne slučajeve ugrožavanja prava stranaka u tima postupcima, postupajući i u stvarima u kojima je u tijeku propisani postupak."

Obrazlažući predloženu izmjenu predlagatelj je naglasio da pučki pravobranitelj, u pravilu, ne postupa u stvarima u kojima je u tijeku upravni ili drugi postupak, a to su upravo područja u kojima se učestalo krše prava građana te bi se ugrađivanjem navedene odredbe mogao znatno poboljšati rad sudova i tijela koja vode upravne postupke.
U članku 105. stavku 1., iza riječi: "imunitet" staviti točku, a riječ: "nepovredivosti" brisati.

Predlagatelj predlaže brisati riječ „nepovredivosti“ jer drži da su pojmovi „imunitet“ i „nepovredivost“ sinonimi.

U članku 119. stavku 2. iza riječi: "Hrvatske" staviti točku, a riječi "ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potrebna u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde." brisati.

Brisanje navedenog dijela odredbe članka 119. stavka 2. predlagatelj predlaže iz razloga njene nerazumljivosti.

Članak 120. mijenja se i glasi:
"Zabranjuje se smanjivanje sudačkih plaća i svako drugo pogoršanje statusa    
sudaca.

Kad je to potrebno radi smanjenja prevelikih zaostataka u svim ili u pojedinim sudovima, ministar pravosuđa može uvoditi obvezatan prekovremeni rad za suce i donositi odluke o njihovu privremenom raspoređivanju na rad u druge sudove."
       
U članku 121. st. 2. brišu se riječi: "i suci porotnici".

Predlagatelj smatra da bi se navedenom izmjenom odredaba znatno ubrzala reforma pravosuđa.

U članku 122. stavku 6. briše se rečenica: "Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu."

Predlagatelj drži da je dio odredbe koji predlaže brisati nepotreban jer je logično da se odluka Ustavnog suda ne može pobijati ustavnom tužbom.

Naslov "5. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO" i čl. 124. brišu se."

Predlagatelj predlaže brisanje odredbe o Državnom odvjetništvu uz obrazloženje da ono nije tijelo državne vlasti te ne pripada materiji koju bi trebalo uređivati Ustavom.
Hrvatska zajednica tehničke kulture predložila je vraćanje riječi "tehnička kultura" u  članak 134. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske. Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, prof. dr. sc. Ante Markotić obrazložio je prijedlog te istaknuo da je tehnička kultura kao sastavnica opće kulture od velikog značaja za društveni sustav Hrvatske te bi je, u cilju njene dodatne zaštite, valjalo odrediti kao dio nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Prijedloge inicijativa koje je Odboru podnijela Udruga za nezavisnu medijsku kulturu te Hrvatsko novinarsko društvo na sjednici je obrazložio Toni Gabrić, predsjednik rečene  Udruge.

Obrazlažući prijedlog da se među najviše vrednote ustavnog poretka (članak 3. Ustava Republike Hrvatske) navedu otvorenost i javnost djelovanja tijela javne vlasti, Toni Gabrić je naglasio da bi  navedena izmjena pridonijela transparentnosti državne administracije i brzoj dostupnosti informacija  o pitanjima od javnog interesa. Predlagatelji smatraju da je potrebno taj segment uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije što bi se predloženom izmjenom i postiglo.

Predlagatelji smatraju da je članak 38. Ustava Republike Hrvatske nužno dopuniti na način kojim bi se svim građanima Republike Hrvatske jamčilo pravo na pristup informacijama. Drže da je pravo na pristup informacijama opće građansko pravo te bi kao takvo moralo biti definirano Ustavom.

Udruga Dijete-razvod, Udruga Otac za dijete, Udruga Dudeki i Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba podnijeli su inicijativu kojom predlažu da se članak 62. Ustava Republike Hrvatske izmijeni tako da glasi:
 
"Država štiti roditeljstvo (materinstvo i očinstvo), djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život."

U ime navedenih udruga inicijativu su obrazložili Asenka Kramer, Hrvoje Jukić, Damir Bartolčić te Goran Cipar. U svom obrazloženju predlagatelji su naveli da postojeći članak 62. Ustava nije u suglasju s ustavnom garancijom ravnopravnosti svih građana Republike Hrvatske te bi se predloženom izmjenom materinstvo i očinstvo stavilo u ravnopravan položaj što bi u potpunosti zadovoljavalo duh Ustava u cilju zaštite djece i obitelji.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Centar za mirovne studije,  CESI, Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta, GONG, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak, Kontra, Zelena akcija, Ženska mreža Hrvatske te Građanska inicijativa „NATO na referendum“ podnijeli su Odboru zajedničku inicijativu za izmjenu sljedećih članaka:

Predlažu dopunu članka 3. Ustava tako da glasi:

"Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, izgradnja mira, nenasilje, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, održivi razvitak, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava."

Goran Bosanac iz Centra za mirovne studije obrazložio je predloženu dopunu te naglasio da je riječ „mirotvorstvo“ zastarjeli izraz te se predlaže da se prihvati novi koncept koji je prihvaćen i od strane Ujedinjenih naroda. Nadalje, predlagatelj drži da bi se uvrštavanjem riječi „nenasilje“ odaslala jasna poruka o promoviranju i zagovaranju vrednote nenasilja u hrvatskom društvu. Promicanje održivog razvitka jedan je od temeljnih ciljeva Europske unije te ga se iz toga razloga predlaže uvrstiti među najviše vrednote ustavnog poretka.

Tino Bego iz Centra za suočavanje s prošlošću izložio je inicijativu za dopunu članka 9., koji bi dopunjen glasio:

"Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom.

Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije."

Predlagatelj drži da bi predmet međunarodnih ugovora temeljem kojih bi se izvršavala odluka o izručenju trebala biti najteža kaznena djela, uključujući i ratne zločine.

Sanja Juras iz Lezbijske grupe Kontra obrazložila je inicijativu za dopunu članka 14., članka 17. stavka 2. i članka 39. Navedeni bi članci s predloženim dopunama glasili:

Članak 14.

"Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, spolnom usmjerenju, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki."

Članak 17. stavak 2.

"Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, spolno usmjerenje, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo."

Članak 39.

"Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, nesnošljivost na osnovi spolne orijentacije ili bilo koji drugi oblik nesnošljivosti."

U svom obrazloženju predlagateljica je naglasila da je spolno usmjerenje jedno od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti te da bi ustavnopravna zaštita spolnog usmjerenja predstavljala osnovu za zakonsko sankcioniranje nepoželjnih pojava u društvu.

Također, Sanja Juras je obrazložila predloženu dopunu članka 61. koji bi glasio:

"Obitelj je pod osobitom zaštitom države.

Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici, istospolnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom."

Predlagateljica smatra da bi se predloženom dopunom stvorila ustavna osnova za zakonsko reguliranje prava nasljeđivanja partnera u istospolnoj zajednici.

Udruga GONG predložila je dopunu članka 38. koji bi glasio:

"Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.
Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.

Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, izuzev onih koje su klasificirane kao tajne, u skladu sa zakonom.

Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo."

U svom obrazloženju Sandra Pernar istaknula je da se pravu na pristup informacijama pridaje sve veća važnost što je vidljivo iz mnogih međunarodnih dokumenata koji uređuju to područje te da bi ustavnopravno uređenje ove materije predstavljalo prvi korak u priznavanju i zaštiti prava na pristup informacijama kao univerzalnog ljudskog prava.

Isto tako, Udruga GONG je predložila dopunu članka 44. na način da glasi:

"Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.

U obavljanju javnih poslova, osoba je dužna izbjegavati sukob interesa.

U slučaju da se pojavi sukob interesa, osoba je dužna deklarirati njegovo postojanje, kao i razriješiti ga na način da zaštiti javni interes, u skladu sa zakonom."

Predloženu dopunu obrazložila je Vesna Kesić iz Udruge GONG pri čemu je istaknula da je sprečavanje sukoba interesa ustavna kategorija u nekim zapadnoeuropskim zemljama te da bi se sprečavanjem sukoba interesa kao ustavnim načelom iskazala jasna poruka kako se u tijelima javne vlasti  neće tolerirati ponašanja koja mogu dovesti do raznih oblika korupcije.

Tino Bego iz Centra za suočavanje s prošlošću izložio je inicijativu za izmjenu članka 75., koji bi glasio:

Članak 75.

"Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.

Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, lišen slobode ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.

Protiv zastupnika se ne može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora, osim ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvim se slučajevima izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.

Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega pokrene kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor."

U obrazloženju predlagatelj je istaknuo da zastupnički imunitet ne smije biti paravan iza kojega će se skrivati počinitelji teških kaznenih djela te predlaže ukidanje imuniteta nepovredivosti za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora duža od pet godina.

Aleksandar Hatzivelous iz Građanske inicijative „NATO na referendum“ izložio je inicijativu za izmjenu članka 86. stavka 3. Ustava, koja se odnosi na obvezu Hrvatskoga sabora za raspisivanje referenduma u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Predlagatelj drži da kriterije za raspisivanje referenduma putem potpisa treba svesti u realne i ispunjive okvire te propisanih deset posto potpisa birača smanjiti na tri odnosno pet posto.

Spomenute udruge građana u pisanom obliku predložile su i izmjenu članka 49. stavka 3. koja na sjednici Odbora nije prezentirana, a koja bi glasila:

"Država potiče održivi razvitak kroz ravnotežu između gospodarskog razvoja, socijalne dobrobiti i zaštite okoliša. Država se brine za održivi razvitak svih svojih krajeva."

Posljednja prezentirana bila je inicijativa Udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama  - SJAJ kojom je predloženo da se u članku 45. iza stavka 2. doda stavak 3. koji bi glasio:

"Osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti zadržavaju biračko pravo."

Kristijan Grđan iz Udruge SJAJ u obrazloženju je istaknuo da predložena dopuna ima za cilj omogućavanje ostvarivanja biračkog prava osobama koje su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišene poslovne sposobnosti, jer su u praksi razlozi za lišavanje poslovne sposobnosti primarno vezani uz imovinska prava.  Predloženom dopunom biračko pravo tih osoba dobilo bi ustavno jamstvo te bi dovelo do relevantnih zakonskih promjena.

Nakon prezentacije podnesenih inicijativa predsjednik Odbora otvorio je raspravu.

U raspravi prof. dr. sc. Dubravka Hrabar založila se da zaštita majčinstva izrijekom ostane propisana Ustavom, jer je to temelj za daljnje zakonsko uređivanje prava trudnica i majki. Nadalje, podržavajući inicijativu Udruge SJAJ, naglasila je da recentni europski dokumenti imaju pozitivan odnos prema osobama lišenim poslovne sposobnosti.

Prof. dr .sc. Branko Smerdel podržao je inicijative Pravobraniteljice za djecu i Pučkog pravobranitelja istaknuvši pri tome da bi u Ustav trebalo ugraditi i odredbe o drugim  specijaliziranim ombudsmanima te se posebno založio za uvođenje institucije posebnog povjerenika za službe sigurnosti i obranu.

Glede inicijative za ugrađivanje odredbe o izbjegavanju sukoba interesa u obavljanju javnih poslova izrazio je mišljenje kako bi trebalo stvoriti ustavnu osnovu za razradu pojma sukoba interesa po raznim područjima. U vezi s tim, naglasio je potrebu za stvaranje ustavne osnove za zaštitu osoba koje upozoravaju na nezakonitosti u poslovanju, tzv. „zviždača“.

U vezi s inicijativom za izmjenu članka 86. stavka 3., naglasio je da provedba referenduma može otvoriti prostor za manipulaciju i zloporabu te da je u tom smislu poželjno da se zadrži postojeća odredba.

Nadalje, nije podržao inicijativu za izmjenu članka 3. glede termina „izgradnja mira“ založivši se za zadržavanje postojećeg termina „mirotvorstvo“ te, u vezi s tim, naglasio da  Ustav jezično mora biti razumljiv svim građanima.

Prof.dr.sc. Robert Podolnjak podržao je inicijativu za dopunu članka 38. istaknuvši da bi pravo na pristup informacijama trebalo biti ustavno pravo čime bi se utvrdila osnova za dosljednu provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prof.dr.sc. Zvonimir Lauc založio se za uvođenje institucije pravobranitelja za lokalnu samoupravu s ciljem istinskog ostvarivanja prava na lokalnu samoupravu.

Nakon rasprave, Vladimir Šeks, predsjednik Odbora podsjetio je članove Odbora da, sukladno Ustavu, pravo da predloži promjenu Ustava ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. U vezi s tim, predsjednik Odbora je izvijestio nazočne da će se zapisnik s 45. sjednice Odbora  dostaviti ovlaštenim predlagateljima ustavnih promjena.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 17. veljače 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 5030109-10-1 od 14. siječnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je naglašeno da je Prijedlog zakona predložen nakon sveobuhvatnih konzultacija predstavnika Vlade Republike Hrvatske s predstavnicima međunarodne zajednice. S tim u svezi, Odbor je utvrdio potrebu za donošenjem Zakona i podržao temeljna rješenja iz Prijedloga ocjenjujući ih znatno boljim od važećeg zakonodavstva.

Međutim, u raspravi su članovi Odbora iznijeli i sljedeće primjedbe:
- u članku 2. Prijedloga potrebno je iza riječi: "prijavio" brisati riječi: "kao svoje prebivalište".
- u istom članku potrebno je dodati i stavak 2. kojim će se propisati kriteriji za objašnjenje pojmova "stalno živi" i "stvarno živi". Odbor smatra da se rečeni kriteriji trebaju utvrditi zakonom, a ne podzakonskim propisom.
- u članku 7. potrebno je propisati dokumente kojima podnositelj dokazuje namjeru stalnog življenja u mjestu koje prijavljuje kao prebivalište.
- u prijelaznim odredbama potrebno je propisati rok u kojem će ministar unutarnjih poslova donijeti pravilnik iz članka 7. Prijedloga zakona.
- rješenjima iz Prijedloga zakona potrebno je postići ravnotežu prava građana i kontrole tih prava od strane tijela državne vlasti.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi u Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 17. veljače 2010. godine raspravio je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije 27. siječnja 2010. godine.

Odbor je osnovanost rečenog Prijedloga raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio da je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije uputio Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji zbog problema u provedbi članka 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“ broj 25/03) posebice glede moguće kolizije s člankom 5. stavkom 1. točkom 6. Zakona o javnoj nabavi koji propisuje izuzeće od postupka javne nabave na ugovore o stjecanju, razvoju, produkciji i koprodukciji programskog materijala namijenjenog radiotelevizijskom emitiranju i za termine radiotelevizijskog emitiranja.

Odbor je također utvrdio da članak 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji glasi:
„Najmanje 10% ukupno objavljenoga televizijskog programa, izuzevši informativne emisije, športske priredbe, igre i promidžbene poruke, HRT mora naručiti od neovisnih produkcijskih društava ili za narudžbu programa od neovisnih produkcijskih društava mora izdvojiti najmanje 10% godišnjeg proračuna za proizvodnju televizijskog programa.

Neovisna produkcijska društva koja će snimiti emisije iz stavka 1. ovoga članka odabiru se na temelju javnog natječaja.

Mjerila i postupak za odabir emisija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Statutom HRT-a.“

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova "ZA" i tri "SUZDRŽANA" glasa) dao sljedeće

MIŠLJENJE

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji nije osnovan.

Obrazloženje:

Člankom 11. stavkom 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji određeno je da najmanje 10% ukupno objavljenoga televizijskog programa, osim informativnih emisija, športskih priredaba, igara i promidžbenih poruka HRT mora naručiti od neovisnih produkcijskih društava ili za narudžbu programa od neovisnih produkcijskih društava mora izdvojiti najmanje 10% godišnjeg proračuna za proizvodnju televizijskog programa.
 
Stavcima 2. i 3. istog članka propisano je da se neovisna produkcijska društva koja će snimiti spomenute emisije odabiru na temelju javnog natječaja, a mjerila i postupak za odabir emisija utvrđuju se Statutom HRT-a.

Takvo zakonsko rješenje ima za cilj poticanje nove televizijske proizvodnje, a posebice neovisne produkcije zbog poticanja medijskog pluralizma i kulturne raznolikosti. Stoga je logično da se neovisna produkcijska društva odabiru na temelju javnog natječaja prema mjerilima propisanih Statutom HRT-a.

Odredba članka 11. Zakona u Hrvatskoj radioteleviziji nije u koliziji s odredbom članka 5. stavka 1. točke 6. Zakona o javnoj nabavi koji ugovore o stjecanju, razvoju, produkciji i koprodukciji programskog materijala namijenjenog radiotelevizijskom emitiranju i za termine radiotelevizijskog emitiranja izuzima od postupka javne nabave. Naime, Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji je lex specialis te da je zakonodavac imao namjeru spomenutih 10% objavljenog televizijskog programa (osim informativnih emisija, športskih priredaba, igara i promidžbenih poruka) izuzeti od javnog natječaja, izmijenio bi i članak 11. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.

PREDSJEDNIK

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 4. veljače 2010. godine razmotrio je zahtjev zastupnika Dragutina Lesara za davanje tumačenja odredbe članka 169. Poslovnika Hrvatskoga sabora glede redoslijeda glasovanja o amandmanima koji su podneseni na jedan članak konačnog prijedloga zakona, a identičnog su sadržaja.

Odbor je konstatirao da je člankom 169. stavkom 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora
propisano da se u slučaju da je na jedan članak konačnog prijedloga zakona podneseno više amandmana identičnog sadržaja, glasuje samo o prvom od njih.

Zastupnik Lesar drži da se „prvim amandmanom“ treba smatrati onaj koji je kao takav označen prigodom zaprimanja u urudžbenom zapisniku.

S tim u svezi Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) dao

MIŠLJENJE

Odredbu stavka 6. članka 169. Poslovnika Hrvatskoga sabora potrebito je tumačiti
zajedno s odredbama ostalih stavaka istog članka koji uređuju način glasovanja o amandmanima, posebice s odredbom stavka 5. kojim je propisano da će se u slučaju da je na jedan članak konačnog prijedloga zakona podneseno više amandmana, o amandmanima glasovati po redoslijedu koji odredi predsjedatelj Sabora, bez rasprave.

Na taj način predsjedatelj Sabora određuje amandman o kojem će se prvo glasovati u smislu članka 169. stavka 6. Poslovnika, bez obzira na broj koji je, zbog evidencije, dobio prigodom zaprimanja u urudžbenom zapisniku.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 4. veljače 2010. godine razmotrio je zahtjev zastupnika Ranka Ostojića za davanje mišljenja na temelju članka 209. Poslovnika Hrvatskoga sabora držeći da je predsjednik Hrvatskoga sabora prekršio Poslovnik jer je dozvolio iznošenje ispravaka netočnog navoda na izlaganje predstavnika Kluba zastupnika SDP-a, zastupnika Slavka Linića.
 
Odbor je pritom utvrdio  da je člankom 209. stavkom 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora
propisano da zastupnik ne može zatražiti riječ da bi odgovorio na navod iz izlaganja (replika) predstavnika Vlade Republike Hrvatske ili predstavnika kluba zastupnika, iz čega proizlazi da se na to izlaganje može iznijeti ispravak netočnog navoda.
 
S tim u svezi Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i dva glasa „protiv“) dao

MIŠLJENJE

1. Iz odredbe članka 209. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora je razvidno da zastupnik može ispraviti netočni navod iz izlaganja predstavnika kluba zastupnika te predsjednik Hrvatskoga sabora nije prekršio Poslovnik Hrvatskoga sabora dopuštajući iznošenje ispravaka netočnog navoda na izlaganje predstavnika Kluba zastupnika SDP-a, zastupnika Slavka Linića.

Odbor drži da predsjednik Hrvatskoga sabora također nije prekršio Poslovnik kad nije dao riječ zastupniku Slavku Liniću kad je treći put zatražio da govori o povredi Poslovnika u istoj stvari jer je prethodno već dvaput zloporabio institut povrede Poslovnika. Po ocjeni Odbora predsjedavajući je to učinio s namjerom sprječavanja zloporaba odredbi Poslovnika.
 
2. Odbor također smatra  da objašnjenjem pojedinih odredaba Poslovnika kao dijelom objašnjenja sukladno članku 209. stavku 1. Poslovnika predsjednik Hrvatskoga sabora nije prekršio Poslovnik.  
 
3. Odbor drži da predsjedavajući nije u konkretnom slučaju omalovažio zastupnika.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. prosinca 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA

        Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. prosinca 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o postupku primopredaje vlasti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. prosinca 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se prijedlog zakona o izmjeni Zakona o postupku primopredaje vlasti.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona o postupku primopredaje vlasti na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine raspravio je Prijedlog „Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2009. – 2012.“ koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo

U raspravi je Odbor podržao Prijedlog „Nacionalnog programa za zaštitu potrošača za razdoblje 2009. – 2012.“

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

NACIONALNI PROGRAM ZAŠTITE POTROŠAČA
ZA RAZDOBLJE 2009. – 2012.

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine raspravio je Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2008. godinu za potrebe nacionalnih manjina koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. prosinca 2009. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao sve aktivnosti nadležnih državnih tijela u provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

Z A K LJ U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I O UTROŠKU SREDSTAVA OSIGURANIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika IDS-a, aktom od 16. listopada 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim isti ne podržava.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da raspravi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske koji je predložio Klub zastupnika IDS-a te da uvaži stajalište izneseno u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika IDS-a, aktom od 16. listopada 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim isti ne podržava.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da raspravi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je predložio Klub zastupnika IDS-a te da uvaži stajalište izneseno u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Klasa:400-06/09-01/01
Urbroj:6521-1-09-02
Zagreb, 23. prosinca 2009.

Na temelju članka 11. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata (“Narodne novine br. 1/07) i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 23. prosinca 2009. godine donio je

ODLUKU

o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u 2010. godini

I

Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2010. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2010. godinu u iznosu od 64 563 759,00 kuna.

Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama pod uvjetom da imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora i zastupnicima nacionalnih manjina.

Za svakog izabranog zastupnika pozastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika pod uvjetima iz stavka 3. ove točke.

II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina za rad u 2010. godini raspoređuju se sredstva:

1.Hrvatskoj demokratskoj zajednici-
HDZ( sa 66 zastupnika, od toga 11 žena) 27 717 390,80 kuna
2.Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske-
SDP(s 56 zastupnika, od toga 18 žena) 23 875 785,36 kuna
3.Hrvatskoj seljačkoj stranci-
HSS( sa 6 zastupnika, od toga 1 žena) 2 519 762,80 kuna
4.Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci
-HSLS( s 2 zastupnika) 826 151,74 kuna
5.Samostalnoj demokratskoj srpskoj
stranci-SDSS( s 3 zastupnika) 1 239 227,61 kuna
6.Stranci demokratske akcije Hrvatske
-SDA( s 1 zastupnikom) 413 075,87 kuna
7.Hrvatskoj stranci umirovljenika-HSU
(s 1 zastupnikom) 413 075,87 kuna
8.Hrvatskoj narodnoj stranci-Liberalnim
demokratima-HNS(sa 7 zastupnika, od
toga 2 žene) 2 974 146,25 kuna
9.Istarskom demokratskom saboru-IDS
(s 3 zastupnika) 1 239 227,61 kuna
10.Hrvatskom demokratskom savezu
Slavonije i Baranje-HDSSB
( s 3 zastupnika) 1 239 227,61 kuna
11.Hrvatskoj stranci prava-HSP
( s 1 zastupnikom) 413 075,87 kuna
12.Zastupnici nacionalnih manjina
Zdenki Čuhnil 454 383,45 kuna
13.Zastupniku nacionalnih manjina
Furiu Radinu 413 075,87 kuna
14.Zastupniku nacionalnih manjina
Denešu Šoji 413 075,87 kuna
15.Zastupniku nacionalnih manjina
Nazifu Memediu. 413 075,87 kuna

III.

Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na posebni račun zastupnika nacionalnih manjina tromjesečno i to:

1.Hrvatskoj demokratskoj zajednici 6 929 347,70 kuna
2.Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske 5 968 946,34 kuna
3.Hrvatskoj seljačkoj stranci 629 940,70 kuna
4.Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci 206 537,93 kuna
5.Samostalnoj demokratskoj srpskoj
stranci 309 806,90 kuna
6.Stranci demokratske akcije Hrvatske 103 268,96 kuna
7.Hrvatskoj stranci umirovljenika 103 268,96 kuna
8.Hrvatskoj narodnoj stranci-Liberalnim
demokratima 743 536,56 kuna
9.Istarskom demokratskom saboru 309 806,90 kuna
10.Hrvatskom demokratskom savezu
Slavonije i Baranje 309 806,90 kuna
11.Hrvatskoj stranci prava 103 268,96 kuna
12.Zastupnici nacionalnih manjina
Zdenki Čuhnil 113 595,86 kuna
13.Zastupniku nacionalnih manjina
Furiu Radinu 103 268,96 kuna
14.Zastupniku nacionalnih manjina
Denešu Šoji 103 268,96 kuna
15.Zastupniku nacionalnih manjina
Nazifu Memediu. 103 268,96 kuna

IV.

Političke stranke iz točke I. ove Odluke dužne su, sukladno članku 19. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata dostaviti Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija-poreznoj upravi završni račun i financijsko izvješće u kojem, se podrobno navode izvori prihoda, podaci o fizičkim i pravnim osobama koje su dale dobrovoljne priloge(donacije)te podaci o namjeni, odnosno aktivnostima za koje su sredstva utrošena, na način i u roku predviđenom za financiranje neprofitnih organizacija.

Obveza podnošenja završnog računa i financijskog izvješća za proteklu gosdinu na način propisan Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata odnosi se i na zastupnike nacionalnih manjina.

Završni račun i financijsko izvješće iz stavka 1. ove točke javni su dokumenti i objavljuju se na web stranici političke stranke.

V.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV,
POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. raspravio je prigodom uvrštavanja u dnevni red sjednice Prijedloga za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 41. stavka 1. i članka 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojeg je podnio zastupnik Dragutin Lesar kao prethodno pitanje da li je matično radno tijelo za davanje mišljenja u postupku vjerodostojnog tumačenja zakona.

U raspravi je istaknuto da je člankom 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano da je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav matično radno tijelo u području koje se odnosi na temeljena pitanja vlasničkih odnosa a člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da je Odbor za pravosuđe matično radno tijelo u području koje se odnosi na pitanja vlasničkih i drugih stvarnopravnih odnosa, obveznih i drugih građanskopravnih odnosa.

S obzirom da se Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 41. stavka 1. i članka 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odnosi na pitanje vlasničkih odnosa u konkretnom slučaju a ne na temeljna pitanja vlasništva Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora drži da je za davanje mišljenja u postupku vjerodostojnog tumačenja zakona po rečenom Prijedlogu matično radno tijelo Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o elektroničkim medijima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-09-4 od 12. studenoga 2009. godine.

Odbor je rečeni Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Konačnog prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine raspravio je Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 21. svibnja 2008. do 30. svibnja 2009. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije aktom od 23. listopada 2009. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske je dostavila mišljenje na rečeno Izvješće u kojem predlaže da se prihvati Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 21. svibnja 2008. do 30. svibnja 2009. godine uz određene napomene.

Odbor je u raspravi podržao Izvješće kao i napomene iznesene u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE SUZBIJANJA KORUPCIJE ZA RAZDOBLJE OD 21. SVIBNJA 2008. DO 30. SVIBNJA 2009. GODINE

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim isti ne podržava.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da raspravi Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je podnio zastupnik Dragutin Lesar te da uvaži stajalište izneseno u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim isti ne podržava.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da raspravi Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske koji je podnio zastupnik Dragutin Lesar te da uvaži stajalište izneseno u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim isti ne podržava.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da raspravi Prijedlog zakona o dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je podnio zastupnik Dragutin Lesar te da uvaži stajalište izneseno u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika IDS-a u Hrvatskom saboru aktom od 16. listopada 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim isti ne podržava.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da raspravi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba koji je podnio Klub zastupnika IDS-a u Hrvatskome saboru te da uvaži stajalište izneseno u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 20. listopada 2009. godine raspravio je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo pedeset dva zastupnika u Hrvatskom saboru Republike Hrvatske aktom od 16. listopada 2009. godine.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matični Odbor na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim je propisano da Odbor razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Hrvatskom saboru te u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata.

Predstavnici predlagatelja uvodno su obrazložili da Prijedlog sadrži tri skupine predloženih promjena Ustava Republike Hrvatske i to promjene koje su utvrđene kao izravan uvjet za zatvaranje poglavlja pravne stečevine, promjene koje osiguravaju odgovarajuće ustavnopravne osnove za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji te učinkovitog funkcioniranja Republike Hrvatske u Europskoj uniji te promjene Ustava koje su rezultat drugih inicijativa posebice dopune izvorišnih osnova Ustava uvrštenjem svih nacionalnih manjina koje biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor, redefiniranje uloge i postupanja oružanih snaga Republike Hrvatske, uvođenje osnova za kazneni progon i nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije, naglašavanje ustavnog načela neovisnosti sudbene vlasti kroz jačanje ustavnog položaja samostalnosti i neovisnosti Državnog sudbenog vijeća i Državnog odvjetničkog vijeća a posebice jačanja stalnosti sudačke i državnoodvjetničke dužnosti te stručnosti sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, obvezatnost i besplatnost obrazovanja do stjecanja prvog zvanja, uvođenje obveznog posebnog prava glasa za nacionalne manjine, utvrđivanje javnobilježništva kao javne službe ustavnog značenja, uvođenje ostvarivanja biračkog prava u Republici Hrvatskoj, uređivanje načina donošenja državnog proračuna i uređivanje načina izbora sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Predstavnici predlagatelja posebno su detaljno obrazložili razloge ustavne promjene glede uvođenja osnova za kazneni progon i nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije kao i promjene glede obveznog posebnog prava glasa za nacionalne manjine i ostvarivanja biračkog prava u Republici Hrvatskoj.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo glede velike podudarnosti Prijedloga promjena Ustava Republike Hrvatske koje je predložila Vlada Republike Hrvatske i Prijedloga promjena koje je predložila skupina zastupnika u Hrvatskom saboru posebice glede promjena koje se odnose na zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i promjena Ustava koje se odnose na modalitete pristupanja i funkcioniranja Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Razlike u rečenim promjenama koje je predložila skupina zastupnika u Hrvatskom saboru glede uloge guvernera Hrvatske narodne banke, glede pravne osnove članstva i prijenosa ustavnih ovlasti Republike Hrvatske, sudjelovanja u institucijama Europske unije i primjene prava Europske unije u pravnom poretku Republike Hrvatske raspravit će se u demokratskom dijalogu i iznaći optimalna rješenja.

Dogovorom će se savladati sitne razlike i u prijedlozima glede neovisnosti sudbene vlasti.
U raspravi je utvrđeno da postoje razlike u pristupu pojedinim prijedlozima promjena Ustava u odnosu na Prijedlog Vlade Republike Hrvatske te je s tim u svezi podržana promjena glede dopune Izvorišnih osnova Ustava uvrštenjem svih autohtonih nacionalnih manjina koje biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Izraženo je i mišljenje da bi trebalo razmotriti prijedlog da se briše riječ „autohtonih“ a ne brišu riječi „i drugih“ jer postoji mogućnost doseljavanja nekih drugih nacionalnih manjina na područje Republike Hrvatske kojima će se osiguravati zaštita na temelju pravne stečevine Europske unije.

Predmetom usuglašavanja različitih prijedloga treba biti i odredba o ulozi i postupanju Oružanih snaga Republike Hrvatske, obvezatnosti i besplatnosti obrazovanja do stjecanja prvog zvanja, potreba uvrštavanja u Ustav javnog bilježništva kao javne službe ustavnog značenja te uređivanje načina donošenja državnog proračuna i izbora sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Prigodom usuglašavanja prijedloga promjena glede nezastarijevanja kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije potrebito je voditi računa da rješenje osigurava odgovornost za počinjena kaznena djela i omogućava oduzimanje tako ostvarene dobiti.

Glede prijedloga promjena o uvođenju obveznog posebnog prava glasa za nacionalne manjine istaknuto je da u Europi jedino Slovenija i Rumunjska imaju takovo rješenje. Ustavom Republike Hrvatske propisano je da se zakonom može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor a da Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor to pravo nije propisano. U raspravi Hrvatski sabor je 16. listopada 2003. godine donio odluku da se ne daje vjerodostojno tumačenje odredbi članka 4., a u vezi sa člancima 15. i 16. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koje uređuje pravo glasa pripadnicima nacionalnih manjina. Iz obrazloženja rečene Odluke proizlazi da ovakvo stajalište izražava nedvojbenu volju Hrvatskoga sabora koja je izražena u postupku donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kada nije prihvaćen amandman na tekst Konačnog prijedloga toga zakona u sadržaju kojim bi se omogućilo pripadnicima nacionalnih manjina da glasuju dva puta. Sukladno ovoj jezičnoj, logičnoj, sintetičnoj, povijesnoj i konačno teleološkoj raščlambi nedvojbeno je da birači imaju pravo i dužnost glasovati samo jedanput, što znači da ako su pripadnici nacionalne manjine mogu glasovati za jednu od listi političkih stranaka ili neovisnih kandidata u jednoj od izbornih jedinica, kao i pripadnici hrvatskoga, većinskog naroda ili za predstavnike nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici. Također se napominje da Ustavni sud Republike Hrvatske 17. rujna 2003. godine nije prihvatio prijedlog Talijanske unije i Srpskog narodnog vijeća za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 3. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koja uređuje to pitanje. Iz obrazloženja rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske proizlazi da osporena odredba Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje pravo i dužnost svakog birača da na izborima glasuje samo jedanput, čime se u izbornom zakonodavstvu Republike Hrvatske izražava pravilo da birač, nakon što jedanput obavi glasovanje na izborima, na dotičnim izborima nema pravo ponovo pristupiti glasovanju i još jednom glasovati, odnosno nema pravo ponovo glasovati nakon što je već glasovao. Osporena odredba Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor sadrži univerzalno i općeprihvaćeno načelo prema kojemu je biraču dopušteno da na jednim izborima obavi glasovanje samo jedanput, neovisno o tome koji je izborni sustav primijenjen, na koji način se glasovanje obavlja i koliko glasova birač na tim izborima ima. Načelo jednokratnog prava glasovanja i broj glasova koji zakonodavac priznaje na izborima, prema tome, dva su različita izbornopravna instituta koja ne ovise jedan o drugome niti su međusobno povezani na bilo koji način, kao što pogrešno smatraju predlagatelji. U svezi s rečenim dio članova Odbora nije podržao prijedlog promjene Ustava iz članka 5. Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

U raspravi je izražena potreba ažuriranja biračkih popisa i njihovo čišćenje od "mrtvih duša" te dio članova Odbora nije podržao prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske iz članka 8. Prijedloga nacrta kojim se predlaže da hrvatski državljani ostvaruju svoje opće i jednako biračko pravo na izborima koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, čime se ukida glasovanje na posebnim biračkim mjestima u inozemstvu. Iz rečenog proizlazi da pravo glasa ostaje za hrvatske državljane, ali da svi hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu u izborima za zastupnike Hrvatskoga sabora i Predsjednika Republike Hrvatske moraju doći na glasovanje na biračka mjesta u Republici Hrvatskoj.

U raspravi je istaknuto da će svi oblici javne rasprave doprinijeti stvaranju preduvjeta za iznalaženje najboljih rješenja. S tim u svezi predsjednik Odbora pozvao je sve pravne fakultete, fakultete političkih znanosti, ekonomske i filozofske fakultete na području Republike Hrvatske kao i druge zainteresirane institucije da organiziraju rasprave i druge oblike upoznavanja javnosti s ustavnim promjenama.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) prihvatio slijedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG PEDESET DVA ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU DA SE PRISTUPI PROMJENI USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 13. listopada 2009. godine raspravio je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-09-1 od 01. listopada 2009. godine.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matični Odbor na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim je propisano da Odbor razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Hrvatskom saboru te u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata.

Prijedlog promjena Ustava Republike Hrvatske uvodno je obrazložila predsjednica Vlade Republike Hrvatske istaknuvši da Prijedlog načelno sadrži tri skupine predloženih promjena Ustava Republike Hrvatske; Prijedlog ustavnih promjena koje bi trebale omogućiti otvaranje odnosno zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja zbog ispunjavanja obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz pristupnih pregovora s Europskom unijom; Prijedlog promjena Ustava Republike Hrvatske za potrebe članstva u Europskoj uniji i promjene Ustava Republike Hrvatske koje se odnose na redefiniranje uloge i postupanja Oružanih snaga, Europski uhidbeni nalog, obvezatnost i besplatnost općeg obrazovanja, nezastarijevanje kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije, autonomiju sudbene vlasti i uvrštavanje u izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske Bošnjaka i Slovenaca među pripadnike autohtonih nacionalnih manjina.

Odbor je raspravljao o tom Prijedlogu.

Na sadržaj Prijedloga nacrta promjene Ustava uz rečeni Prijedlog odluke u raspravi iznijete su slijedeće primjedbe:

- glede odredbe o djelovanju Oružanih snaga potrebito je zadržati dvotrećinsku većinu prigodom donošenje odluke Hrvatskoga sabora na temelju koje Oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica umjesto predložene većine glasova svih zastupnika. Također je potrebito preispitati odredbu po kojoj Oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njezine granice na temelju odluke Hrvatskoga sabora a Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske;
- glede provođenja referenduma kao osnove za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji ukazano je na problem biračkih popisa i problem apstinencije birača pri čemu svaki neizlazak na referendum predstavlja glas „protiv“. Uzimajući u obzir visok postotak izborne apstinencije birača s prebivalištem izvan Republike Hrvatske u raspravi je predloženo da odredba članka 18. stavka 2. glasi: Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „Odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovala većina birača koji su pristupili referendumu, pod uvjetom da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača, upisanih u popis birača, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.“;
- glede odredbe o obvezatnosti i besplatnosti općeg obrazovanja naglašeno je da Republika Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s najkraćim obveznim školovanjem u Europi pa je podržan prijedlog produljenja obveznog općeg obrazovanja s tim da produljenje općeg obrazovanja treba uskladiti s propisima o trogodišnjem odnosno četverogodišnjem srednjem obrazovanju;
- potrebito je preispitati odredbu o sudjelovanju u institucijama Europske unije s ciljem jačanja uloge Hrvatskoga sabora i izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj;
- odredba o nezastarijevanju kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije prekratka je i nedorečena. Tom odredbom potrebito je dati smjernice kojima će se urediti temelji postupka za kaznena djela koja su već zastarjela i obuhvatiti ratno profiterstvo.

Nakon rasprave je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom)
predložio Hrvatskom saboru da prihvati

ODLUKU
O PRISTUPANJU PROMJENI USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE, S PRIJEDLOGOM NACRTA PROMJENE USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE KOJI JE PODNIJELA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 121-01/09-01/01
Urbroj: 6521-1-09-01
Zagreb, 23. rujna 2009.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 84. Ustava Republike Hrvatske i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora a u svezi s člankom 16. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine je utvrdio Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju naknade za rad članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koji nisu iz reda zastupnika, s prijedlogom da ga Hrvatski sabor raspravi na ovoj sjednici po postupku propisanom za konačni prijedlog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK
I POLITIČKI SUSTAV

PRIJEDLOG ODLUKE
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA POVJERENSTVA ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA KOJI NISU IZ REDA ZASTUPNIKA

Rujan 2009.

Na temelju članka 16. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti („Narodne novine“, broj 163/03, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08. i 38/09) Hrvatski sabor na sjednici ___________ 2009. godine donio je

ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA POVJERENSTVA ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA KOJI NISU IZ REDA ZASTUPNIKA

Članak 1.

U Odluci o utvrđivanju naknade za rad članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koji nisu iz reda zastupnika („Narodne novine“ br. 31/05. – u daljnjem tekstu Povjerenstvo) točka II. mijenja se i glasi:

„Članovima Povjerenstva iz točke I. izabranim za predsjednika i zamjenika predsjednika Povjerenstva pripada naknada za rad koja im se isplaćuje mjesečno unatrag u visini koja se utvrđuje množenjem osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika propisane Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 131/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 16/04, 30/04, 187/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 82/07, 107/07, 60/08. i 38/09) s koeficijentom 1,00 za predsjednika Povjerenstva i 0,90 za zamjenika predsjednika Povjerenstva.

Ostalim članovima Povjerenstva koji nisu iz reda zastupnika pripada naknada za rad koja im se isplaćuje mjesečno unatrag u visini koja se utvrđuje množenjem osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika propisane Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika s koeficijentom 0,80.“

Članak 2.

Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“.

O b r a z l o ž e n j e

I USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ODLUKE

Ustavna osnova za donošenje ove Odluke sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske a u svezi s člankom 16. stavkom 8. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.

II OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ODLUKOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ODLUKE PROISTEĆI

Sukladno članku 16. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti („Narodne novine“, broj 163/03, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08. i 38/09) Povjerenstvo ima 11 članova.

Šest članova Povjerenstva je iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora a pet članova iz reda uglednih javnih djelatnika. Članovi Povjerenstva biraju predsjednika i zamjenika predsjednika iz reda uglednih javnih djelatnika, koji ne smiju biti članovi niti jedne stranke.

Člankom 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti („Narodne novine“, broj 94/04) u članku 16. iza stavka 4. dodani su stavci 5. i 6. kojima je članovima Povjerenstva koji nisu iz reda zastupnika utvrđeno pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu s tim da je za određivanje visine naknade nadležan Hrvatski sabor. Na temelju rečenog Hrvatski sabor je 25. veljače 2005. godine donio Odluku o utvrđivanju naknade za rad članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koji nisu iz reda zastupnika („Narodne novine“, broj 31/05). Navedenom Odlukom propisana je članovima Povjerenstva koji nisu iz reda zastupnika naknada za rad u Povjerenstvu a članovima Povjerenstva koji imaju mjesto stanovanja izvan Zagreba i naknada troškova za putovanje prigodom dolaska na sjednicu Povjerenstva.

Člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba
interesa u obnašanju javnih dužnosti („Narodne novine“, broj 60/08), kojim se mijenjao članak 16. rečenog Zakona, omaškom je izostavljen stavak 5. na temelju kojeg su članovi Povjerenstva koji nisu iz reda zastupnika ostvarivali pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti („Narodne novine“, broj 38/09) koji je stupio na snagu danom raspisivanja prvih slijedećih općih i redovitih izbora članova općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba te općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba tj. 09. travnja 2009. godine, ugrađena je odredba članka 2. kojim je u članku 16. temeljnog Zakona iza stavka 7. dodan stavak 8. kojim je propisano da članovi Povjerenstva koji nisu iz reda zastupnika imaju pravo na novčanu naknadu za rad u Povjerenstvu te da visinu naknade određuje Hrvatski sabor.

S tim u svezi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo u postupku donošenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, predlaže donošenje ove Odluke.

Prijedlogom Odluke uređuje se pravo na novčanu naknadu za rad u Povjerenstvu članovima Povjerenstva koji nisu iz reda zastupnika s tim da se za predsjednika i zamjenika predsjednika Povjerenstva propisuju veći koeficijenti.

Donošenjem ove Odluke omogućit će se kontinuiran, nezavisan i odgovoran rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa sukladno važećem zakonodavstvu Republike Hrvatske.

III OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ODLUKE

Za provedbu ove Odluke nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna jer su za provedbu Zakona osigurana sredstva u iznosu 1.000.000,00 kuna za isplatu naknade za rad članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa javnih dužnosnika koji nisu iz reda zastupnika u bruto iznosu te sredstva za rad stručne službe Povjerenstva.

IV OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI

Uz članak 1.

Ovom odredbom propisuje se način utvrđivanja novčane naknade za rad u Povjerenstvu za predsjednika, zamjenika predsjednika te ostale članove Povjerenstva koji nisu iz reda zastupnika.

Uz članak 2.

Ovim člankom propisuje se da će Odluka biti objavljena u „Narodnim novinama“.

V PRILOŽENO UPUĆUJEMO TEKST ODLUKE O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA POVJERENSTVA ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA KOJI NISU IZ REDA ZASTUPNIKA („Narodne novine“, broj 31/05) KOJA SE MIJENJA:

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o sigurnosti podataka, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-09-1 od 16. srpnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje s pravnom stečevinom NATO-a.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU STRANAKA SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA O SIGURNOSTI PODATAKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Estonije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-09-6 od 16. srpnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE ESTONIJE O UZAJAMNOJ ZAŠTITI KLASIFICIRANIH PODATAKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-09-2 od 30. srpnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVICI PLAĆE U JAVNIM SLUŽBAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1 od 20. kolovoza 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova(6 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“)) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE DA UREDBAMA UREĐUJE POJEDINA PITANJA IZ DJELOKRUGA HRVATSKOGA SABORA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-2 od 11 srpnja  2009. godine.

Odbor je rečeni Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz  Konačnog prijedloga zakona. Uz to Odbor je naglasio da jedan puni mandat u kojem zastupnik obnaša dužnost može trajati kraće od četiri godine.

Također je ustvrdio da ovim Zakonom nisu obuhvaćeni zastupnici koji su zastupničku dužnost obnašali prije stupanja na snagu Zakona kojim je uređeno pravo zastupnika na starosnu mirovinu.

S tim u svezi Odbor je utvrdio amandmane na Konačni prijedlog zakona.

Nakon rasprave Odbor  je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

I Na članak 1.

U članku 1. stavku 1. riječi: „četiri godine“ zamjenjuju se riječima: „jedan puni mandat“.

Obrazloženje

Amandmanom se na odgovarajući način uređuje tekst.

II Na članak 2.

Članak 2. mijenja se i glasi:
„Zastupnik koji je zastupničku dužnost obnašao prije stupanja na snagu ovoga Zakona ima pravo na zastupničku mirovinu prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog Zakona.“

Obrazloženje

Amandmanom se omogućuje pravo na zastupničku mirovinu i zastupnicima koji su tu dužnost obnašali prije stupanja na snagu Zakona kojim je uređeno pravo zastupnika na starosnu mirovinu.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i  dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-09-1 od 11 srpnja  2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz  Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O SMANJENJU MIROVINA ODREĐENIH PREMA ZAKONU O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKOME SABORU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 35. sjednici i Odbor za zakonodavstvo na svojoj 65. sjednici, na zajedničkoj sjednici održanoj 02. srpnja 2009. godine, raspravljali su o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 397, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. srpnja  2009.

2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (sedam „za“ i dva „suzdržana“) i Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (sedam „za“ i tri „protiv“) podupiru donošenje ovoga Zakona i ne protive se da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, kao ni da stupi na snagu danom objave u „Narodnim novinama“.

3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbori nemaju primjedaba.

4. Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora Odbori su odredili predsjednike ovih Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA
USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV                                                                                 ZA ZAKONODAVSTVO

Vladimir Šeks, dipl. pravnik                                                                                        Emil Tomljanović, dipl. pravnik

1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 35. sjednici i Odbor za zakonodavstvo na svojoj 65. sjednici, na zajedničkoj sjednici održanoj 02. srpnja 2009. godine, raspravljali su o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 398, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. srpnja 2009.

2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (sedam „za“ i dva „protiv“) i Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (sedam „za“ i tri „protiv“) podupiru donošenje ovoga Zakona i ne protive se da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, kao ni da stupi na snagu danom objave u „Narodnim novinama“.

3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbori nemaju primjedaba.

4. Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora Odbori su odredili predsjednike ovih Odbora.

PREDSJEDNIK PREDSJEDNIK ODBORA                                                                      PREDSJEDNIK ODBORA
ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV                                                             ZA ZAKONODAVSTVO

Vladimir Šeks, dipl. pravnik                                                                                    Emil Tomljanović, dipl. pravnik

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-13/09-08/16
Urbroj: 6521-1-09-
Zagreb, 18. lipnja 2009.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog odluke o izboru dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Na temelju članka 125. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 57. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora a u svezi s člankom 6.  Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske  Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke  o izboru dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je većinom glasova utvrdio na sjednici održanoj 18. lipnja 2009. godine te predlaže Hrvatskom saboru da Odluku o izboru dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske donese na 11. sjednici.

Za izvjestitelja Odbora, koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

             Vladimir  Šeks

Na temelju članka 125. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor na sjednici ____  2009. godine donio je

ODLUKU
O IZBORU DVA SUCA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

 I.

Za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske biraju se:

II.

Izabrani suci Ustavnog suda Republike Hrvatske stupit će na dužnost u skladu s odredbom članka 8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

III.

Ova Odluka objavit će se  u "Narodnim novinama".

Klasa: 021-13/09-08/16
Zagreb,

        PREDSJEDNIK
       HRVATSKOGA SABORA

        Luka Bebić

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:

1. Mr. sc. MATU ARLOVIĆA
2. Mr. sc. ANTONIJU KOVAČIĆ
3. ANTUNA PALARIĆA
4. AGATU RAČAN

Obrazloženje
 
Sukladno članku 9. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske predsjednica Ustavnog suda je 10. listopada 2008. godine izvijestila Hrvatski sabor da 11. travnja  2009. godine istječe mandat sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske:

1. AGATI RAČAN
2. MARIJU KOSU
3. Prof. dr. sc. ŽELJKU POTOČNJAKU.

Hrvatski sabor je na sjednici 03. travnja 2009. godine donio Odluku o izboru MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Zbog rečenog potrebito je izabrati još dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske kako bi Ustavni sud Republike Hrvatske nastavio djelovati u punom sastavu.
 
Člankom 125. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. stavkom 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uputio je sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske poziv pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Poziv je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 45/09. od 10. travnja 2009. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 60 dana te je posljednji dan za podnošenje kandidatura bio 09. lipnja 2009. godine.

U pozivu je od kandidata zatraženo da uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju Ustavnim zakonom propisanih uvjeta a posebice: domovnicu, diplome o završenim stupnjevima obrazovanja, potvrde o radnom iskustvu u pravnoj struci (preslik radne knjižice i potvrde poslodavaca), uvjerenje kaznenog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze.

Na poziv su pravovremeno stigle kandidature:

1. Mr. sc. MATE ARLOVIĆA
2. BRANKA ČIŽMEKA
3. Mr. sc. MILJENKA GIUNIA
4. KATE GOJTAN
5. JADRANKE KALEBIĆ
6. Mr. sc. ANTONIJE KOVAČIĆ
7. TONČI MAJICE
8. ANTE MATIĆA
9. ANTUNA PALARIĆA
10. AGATE RAČAN
11. DALIJE TOMEŠ.

Na sjednici održanoj 18. lipnja 2009. godine Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora utvrdio je da je 11 kandidata pravovremeno podnijelo kandidature. 

Odbor je većinom glasova utvrdio da su kandidature desetero kandidata pravovaljane i to:  Mate Arlovića, Branka Čižmeka, Miljenka Giunia, Kate Gojtan, Jadranke Kalebić, Antonije Kovačić, Tončija Majice, Antuna Palarića, Agate Račan i Dalije Tomeš.

Odbor je također većinom glasova zaključio da se kandidatura Ante Matića utvrđuje nepravovaljanom jer nije priložio dokaze za ispunjavanje uvjeta za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske propisanih Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. 
 
Člankom 6. stavkom 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske s tim da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.

Odbor je pozvao na javni razgovor sve kandidate čije kandidature je tvrdio pravovaljanim.

Tijekom javnog razgovora članovi Odbora pobliže su se upoznali s kandidatima koji su iznijeli podatke koje su smatrali bitnim. Službena zabilješka s javnog razgovora s kandidatima sastavni je dio ove Odluke. 

Nakon obavljenog razgovora Odbor je  razmotrio način utvrđivanja liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske. 

Prijedlog potpredsjednika Odbora Josipa Leke i članice Odbora Ingrid Antičević Marinović da Odbor uputi Hrvatskom saboru listu kandidata na kojoj će biti svih 10 kandidata koji ispunjavaju Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisane uvjete Odbor nije prihvatio jer su "ZA" prijedlog glasovala dva člana Odbora, a sedam je bilo "PROTIV".

Prijedlog predsjednika Vladimira Šeksa da listu kandidata koji ulaze u uži izbor za dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske čini četiri kandidata za koje glasuje tajnim glasovanjem najviše članova Odbora, Odbor je prihvatio većinom glasova (7 glasova "ZA" i dva glasa "PROTIV").

 Tajnim glasovanjem utvrđeno je da su kandidati dobili slijedeći broj glasova:

1. Mr. sc. MATO ARLOVIĆ - 9 glasova 
2. BRANKO ĆIŽMEK - 0 glasova
3. Mr. sc. MILJENKO GIUNIO - 0 glasova
4. KATA GOJTAN - 0 glasova
5. JADRANKA KALEBIĆ - 0 glasova
6. Mr. sc. ANTONIJA KOVAČIĆ - 6 glasova
7. TONČI MAJICA - 2 glasa
8. ANTUN PALARIĆ - 6 glasova
9. AGATA RAČAN - 3 glasa
10. DALIJA TOMEŠ - 0 glasova.

Iz rečenog proizlazi da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:

1. mr. sc. MATU ARLOVIĆA
2. mr. sc. ANTONIJU KOVAČIĆ
3. ANTUNA PALARIĆA
4. AGATU RAČAN.

Prigodom utvrđivanja Prijedloga liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske Odbor je uzeo u obzir uočenu izvrsnost istaknutu u životopisu pojedinog kandidata te  dojam iz javnog razgovora. Također je vodio računa o poštivanju ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova.

Sukladno članku 6. stavku 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor daje i obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.

Za mr. sc. MATU ARLOVIĆA  Obor se opredijelio zbog istaknutog djelovanja tijekom pet mandata kao zastupnik u Hrvatskom saboru kad je sudjelovao kao autor, koautor i sudionik u izradi, raspravljanju i procesu donošenja mnogih propisa u Republici Hrvatskoj koji čine temelj njezinog pravnog poretka. Tako je sudjelovao u donošenju izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske iz 2000. i 2001. godine,  na izradi tekstova te u procesu donošenja svih ustavnih zakona na snazi u Republici Hrvatskoj, te zakona kojima se uređuju prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
 
Tijekom djelovanja u Hrvatskom saboru bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, predsjednik Komisije za Poslovnik Hrvatskoga sabora, predsjednik Odbora za pomorstvo i veze, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, član Odbora za zakonodavstvo, član Odbora za poljoprivredu, član Odbora za izbor, imenovanje i administrativne poslove,  član Nacionalnog vijeća za vode, član Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, koordinator rada Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, voditelj stalnog izaslanstva u Skupštini WEU.

Od 2008. godine vanjski je član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Od veljače 2009. godine član je Radne grupe za izradu prijedloga promjena Ustava Republike Hrvatske imenovan od strane Vlade Republike Hrvatske.

Objavio je više od 30 znanstvenih i stručnih radova.

Tijekom svoje znanstveno-nastavne, stručne, humanitarne i političke karijere aktivno je sudjelovao u radu brojnih javnih tribina, okruglih stolova, seminara, simpozija i konferencija kako domaćim tako i međunarodnim.

Jedan je od članova osnivača Hrvatskog pravnog centra  a dva mandata bio je potpredsjednik Hrvatskog crvenog križa – Nacionalnog društva.

Za svoj rad dobio je više nagrada, priznanja i odlikovanja za ratne zasluge u Domovinskom ratu i humanitarno djelovanje.

Za mr. sc. ANTONIJU KOVAČIĆ Odbor se opredijelio zbog stručnih, znanstvenih i profesionalnih rezultata tijekom radnog vijeka kao pravnice i sutkinje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske.

Kandidatkinja se kontinuirano doškolovala te stekla akademski stupanj magistrice kaznenopravnih znanosti, završila je interdisciplinarni poslijediplomski studij iz socijalne psihijatrije i sociopatologije, polaznik je poslijediplomskog specijalističkog studija iz europskog prava te završava doktorat iz područja prekršajnog prava i postupka na temu "Suvremeni izazovi hrvatskog prekršajnog prava, zakonodavstva i sudstva u Europskom ntegracijskom procesu Republike Hrvatske".

Autorica je preko 20 objavljenih stručnih i znanstvenih radova.

Sudionica je brojnih stručnih usavršavanja, znanstvenih i stručnih skupova, seminara i okruglih stolova, nacionalnog i međunarodnog značaja.

Sudjelovala je u mnogim projektima međunarodnih organizacija, udruga i zaklada u okviru reforme pravosuđa, kao i programima CARD Europske unije.

Kao ekspert sudjelovala je u projektima izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti Republike Hrvatske radi stvaranja temelja modernog sustava prekršajnog prava i sudovanja. 

Za ANTUNA PALARIĆA Odbor se opredijelio zbog njegovih istaknutih stručnih i radnih rezultata u sudbenoj i izvršnoj vlasti Republike Hrvatske kao dužnosnik u sudu, Ministarstvu uprave, Državnom ravnateljstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Središnjem državnom uredu za upravu.

Bio je autor i koautor gotovo svih prijedloga zakona koji se odnose na ustrojstvo tijela državne vlasti, sustav državne uprave, lokalnu samoupravu, izborni sustav, službenički sustav te strategiju reforme državne uprave.

Sudjelovao je u kreiranju i razvoju lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj i obavljao nadzor nad zakonitošću rada.

Kroz obavljanje državne dužnosti te javnim nastupima na konferencijama i okruglim stolovima aktivno je djelovao na promicanju ljudskih prava, prava nacionalnih manjina te transparentnosti i zakonitosti rada državne uprave.

Autor je dvije knjige iz područja izbornog zakonodavstva i više stručnih članaka.

Član je Državne ispitne komisije za državni stručni ispit, ispitne komisije za polaganje pravosudnog ispita i Radne skupine za izradu prijedloga promjene Ustava koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske.

Nositelj je niza odlikovanja iz Domovinskog rata.

Za AGATU RAČAN Odbor se opredijelio jer je obavljala pravne poslove i dala velik doprinos tijekom 36 godina kao stručna suradnica u Institutu za društveno upravljanje, kao savjetnica u Informatoru, tajnica Koordinacije u Izvršnom vijeću Sabora, savjetnica u Republičkom komitetu za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove, tajnica Komisije za stambena pitanja Izvršnog vijeća Sabora, pomoćnica predstojnika Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, načelnica u Odjelu za izradu propisa u Ministarstvu privatizacije, viša stručna savjetnica u Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, pomoćnica ministra za europske integracije i kao sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Od 1996. do 2002. godine bila je članica Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za ispitivanje sukladnosti hrvatskog zakonodavstva s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda i protokolima.

Objavila je niz stručnih radova navedenih u prilogu životopisa.

Od 1990. do 2008. godine održala je niz predavanja na okruglim stolovima te  međunarodnim konferencijama.

Dodatno se stručno usavršavala u Washingtonu i New Yorku, Dubrovniku te Strassbourgu i Bruxellesu.

Odbor, uz svoj prijedlog dostavlja listu svih kandidata  koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i kompletnu dokumentaciju.
 
Odbor ističe da je postupak kandidiranja i predlaganja za izbor dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske proveden potpuno transparentno, a sjednici Odbora i javnom razgovoru nazočili su predstavnici GONG-a i medija.

Javni razgovor obavljen je na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga Sabora, održanoj 18. lipnja 2009.godine od 08,30 do 10,00 i od 13,30 do 14,45 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, u dvorani „Ivana Mažuranića“.

Prvom dijelu razgovora bili su nazočni: Vladimir Šeks, predsjednik Odbora, Josip Leko, potpredsjednik Odbora,  Emil Tomljanović, Ivo Grbić, Damir Sesvečan, Zvonimir Puljić, Ana Lovrin, prof. dr. sc. Šemso Tanković, Ingrid Antičević Marinović i Tonino Picula, članovi Odbora iz reda zastupnika.

Osim članova Odbora razgovoru je nazočio Darko Bizjak iz GONG-a te predstavnici medija.
 
Drugom dijelu razgovora bili su nazočni: Vladimir Šeks, predsjednik Odbora, Josip Leko, potpredsjednik Odbora,  Emil Tomljanović, Ivo Grbić, Damir Sesvečan, Zvonimir Puljić, Ana Lovrin, prof. dr. sc. Šemso Tanković i Ingrid Antičević Marinović, članovi Odbora iz reda zastupnika.

Osim članova Odbora razgovoru je nazočio Robert Maračić iz GONG-a te predstavnici medija.

Svoj izostanak ispričali su: prof. dr. sc Branko Smerdel, prof. dr. sc. Robert Podolnjak, prof. dr. sc. Zvonimir Lauc i mr.sc. Mato Arlović.

MATO ARLOVIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa. Istaknuo je da se školovao u Županji, diplomirao pravo i magistrirao na Pravnom fakultetu u Osijeku, da ima 32 godine radnog iskustva od toga 28 godina u pravnoj struci. Bio je pet mandata zastupnik u Hrvatskom saboru gdje je obnašao odgovorne dužnosti predsjednika nekoliko radnih tijela i sudjelovao u procesu donošenja svih ustavnih zakona na snazi u Republici Hrvatskoj. Objavio je više od trideset znanstvenih i stručnih radova. Odlikovan je za ratne zasluge u Domovinskom ratu i za humanitarno djelovanje.   

BRANKO ČIŽMEK

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa. Istaknuo je da je rođen, da se školovao i proveo većinu radnog vijeka u Zagrebu kao državni odvjetnik, sudac i odvjetnik. Naglasio je da nije član niti jedne političke stranke.

MILJENKO GIUNIO

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa.  Naglasio je da je radni vijek proveo kao pravnik u gospodarstvu s bogatim pravosudnim iskustvom  kao član arbitražnog sudišta.  Drži bitnim da je njegovu kandidaturu podržala Hrvatska gospodarska komora.

KATA GOJTAN

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa. Naglasila je da je sutkinja Trgovačkog suda u Osijeku a da je ranije bila sutkinja na kaznenim i civilnim predmetima na Općinskom sudu u Osijeku.

JADRANKA KALEBIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa. Rođena u Osijeku, diplomirala je pravo u Splitu a radno iskustvo u pravnoj struci stekla je obavljajući odgovorne i osobito složene poslove kao sudac Osnovnog suda udruženog rada i kao odvjetnik gdje je pretežito zastupala u civilnim i trgovačkim sporovima. Istaknula je da se kandidirala jer želi raditi za opće dobro i javljat će se do popune Ustavnog suda Republike Hrvatske.

ANTONIJA KOVAČIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa.  
Kandidatkinja je sutkinja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i pred obranom je doktorske disertacije. Drži da će obnašanjem dužnosti sutkinje Ustavnog suda Republike Hrvatske doprinijeti razvoju demokratizacije, pravičnosti i europeizacije hrvatskog društva.

TONČI MAJICA

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa.
Kandidat je bio odvjetnik i sudac Prekršajnog suda u Sisku, a sada je bez svoje volje umirovljen, s vrlo malom mirovinom te traži priliku za novo zapošljavanje.

ANTUN PALARIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa. Kandidat je istaknuo da je diplomirao pravo o Zagrebu te je potanko izložio svoje radno iskustvo u pravnoj struci u Općinskom sudu u Klanjcu, Ministarstvu pravosuđa, Državnom ravnateljstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstvu poljoprivredu i Središnjem državnom uredu za upravu. Aktivno je sudjelovao u izradi zakona kojima su uređena ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nagrađen je nagradom USAID za unapređenje demokracije. Član je pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji i član Radne skupine za izradu prijedloga promjene Ustava. Kandidirao se za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske želeći se baviti isključivo pravnim a ne organizacionim poslovima.

AGATA RAČAN

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa.
Istaknula je da se kandidirala i u prethodnom kandidacijskom postupku za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske te se zahvalila Odboru na tadašnjoj jednoglasnoj podršci.  Naglasila je da je cijeli svoj radni vijek obavljala pravne poslove na izradi propisa a otkad joj je prestao mandat 10. travnja 2009. godine umirovljenica je.

DALIJA TOMEŠ

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa.
Rođena je u Slavonskom Brodu, odgojena u Velikoj Gorici a sadašnje prebivalište joj je u Rovinju. Tijekom radnog vijeka obavljala je pravne poslove u Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Vladinom uredu za prognanike i izbjeglice te u tvrtkama na području turizma, a sada je poduzetnica.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-09-1 od 07. svibnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o policijskim poslovima i ovlastima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1 od 07. svibnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Odbor je također u raspravi predložio da se pojasne odredbe članka 5., 7., 11., 103. i 104. Prijedloga zakona s tim da se na odgovarajući način uredi pitanje odgovornosti za provedbu načela razmjernosti u postupanju, kao i postupanje u vrijeme izvanrednog stanja te da se razvidno utvrdi da se postupanje provodi sukladno ovom Zakonu i Zakonu o kaznenom postupku.

Predloženo je da se u Prijedlog zakona ugrade odredbe o postupanju kojima su nazočna djeca.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Prijedlog zakona o policijskim poslovima i ovlastima.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030105-09-1 od 14. svibnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

Z A K O N

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Izvješće s rasprave o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka., s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1 od 02. travnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

Z A K O N

O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE MAKEDONIJE O RAZMJENI I UZAJAMNOJ ZAŠTITI KLASIFICIRANIH PODATAKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Izvješće s rasprave o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka., s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1 od 02. travnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

Z A K O N

O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VIJEĆA MINISTARA REPUBLIKE ALBANIJE O UZAJAMNOJ ZAŠTITI KLASIFICIRANIH PODATAKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio pučki pravobranitelj aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor konstatirao da određene objekcije i kvalifikacije navedene u rečenom Izvješću glede djelovanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnog sudbenog vijeća, donošenja zakona pod utjecajem dnevno-političkih potreba te natječaja za rukovodeće službenike prelaze ovlasti pučkog pravobranitelja propisane Zakonom.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova(6 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K L J U Č A K

PRIMA SE K ZNANJU IZVJEŠĆE O RADU PUČKOG PRAVOBRANITELJA ZA 2008. GODINU.

Član Odbora Josip Leko izdvojio je mišljenje sukladno članku 51. Poslovnika Hrvatskoga sabora držeći da Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu treba prihvatiti.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za vremensko razdoblje od 01. srpnja do 31. prosinca 2008. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rečeno Izvješće.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeće

Z A K L J U Č K E

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA OSOBE S INVALIDITETOM.
2. ZADUŽUJU SE NADLEŽNA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE DA, U OKVIRU SVOG DJELOKRUGA, PODUZMU ODGOVARAJUĆE MJERE RADI OTKLANJANJA NEPRAVILNOSTI NAVEDENIH U IZVJEŠĆU.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2008. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pravobraniteljica za djecu aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rečeno Izvješće.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeće

Z A K L J U Č K E

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU ZA 2008. GODINU.
2. ZADUŽUJU SE NADLEŽNA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE DA, U OKVIRU SVOG DJELOKRUGA, PODUZMU ODGOVARAJUĆE MJERE RADI OTKLANJANJA NEPRAVILNOSTI NAVEDENIH U IZVJEŠĆU.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine raspravio je Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2008. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rečeno Izvješće.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeće

Z A K L J U Č K E

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U 2008. GODINI.
2. ZADUŽUJU SE NADLEŽNA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE DA, U OKVIRU SVOG DJELOKRUGA, PODUZMU ODGOVARAJUĆE MJERE RADI OTKLANJANJA NEPRAVILNOSTI NAVEDENIH U IZVJEŠĆU.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 26. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o osnovici plaće u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-09-1, od 25. ožujka 2009. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je u raspravi podržao intenciju predlagatelja da se određivanjem osnovice plaće u  javnim službama postigne očuvanje radnih mjesta i pune zaposlenosti u javnim službama kao i očuvanje socijalne i egzistencijalne sigurnosti u razdoblju ekonomske recesije.  
Odbor je predložio predlagatelju  da  u realizaciji navedenih ciljeva nastavi dijalog socijalnih partnera te da razmotri  sve druge okolnosti i mjere koje bi mogle rezultirati većim uštedama kao i ubrzati reformu javnog sektora i državne uprave. Izraženo je mišljenje da bi Vlada Republike Hrvatske mjerama štednje trebala obuhvatiti i lokalnu i područnu samoupravu.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O OSNOVICI PLAĆE U JAVNIM SLUŽBAMA

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

         Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1 od 19. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O POTVRĐIVANJU SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2008.godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1, od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi utvrdio da iz Izvješća proizlazi da je broj zahtjeva o pravu na pristup informacijama u 2008. godini smanjen. Međutim izraženo je mišljenje da to smanjenje odražava veću informiranost javnosti o djelovanju javnih tijela ali ne umanjuje probleme koji se još uvijek javljaju u postupku ostvarivanja tog prava. S tim u svezi trebalo bi osigurati brži i djelotvorniji postupak u ostvarivanju prava na pristup informacijama te eventualnom izmjenom zakona precizirati ograničenja zbog kojih tijela javne vlasti mogu odbiti zahtjev.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1, od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi podržao intenciju Zakona da se plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika usklade s mogućnostima društva te je podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1, od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi ocijenio potrebitim na drugačiji način urediti pravo zastupnika na zastupničku mirovinu od načina uređenog važećim Zakonom. S tim u svezi podržao je rješenja iz Prijedloga zakona.

Uz to Odbor drži da prijelaznim odredbama treba precizirati na koga se Prijedlog zakona odnosi te omogućiti ostvarivanje prava na mirovinu i zastupnicima koji su obnašali dužnost tijekom čitavog mandata, ali manje od četiri godine.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-13/09-08/08
Urbroj: 6521-1-09-
Zagreb, 24. ožujka 2009.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Na temelju članka 125. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 57. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora a u svezi s člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je jednoglasno utvrdio na sjednici 24. ožujka 2009. godine te predlaže Hrvatskom saboru da Odluku o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske donese na 9. sjednici.

Za izvjestitelja Odbora, koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Na temelju članka 125. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor na sjednici ____ 2009. godine donio je

ODLUKU
O IZBORU TRI SUCA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

I.

Za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske biraju se:

II.

Izabrani suci Ustavnog suda Republike Hrvatske stupit će na dužnost u skladu s odredbom članka 8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Narodnim novinama“

Klasa: 021-13/09-08/08
Zagreb,

PREDSJEDNIK
HRVATSKOGA SABORA

Luka Bebić

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:

1. Mr. sc. MATU ARLOVIĆA
2. Prof. dr. sc. ŽELJKA POTOČNJAKA
3. AGATU RAČAN
4. MILANA RADAKOVIĆA
5. MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA

SLUŽBENA ZABILJEŠKA
S JAVNOG RAZGOVORA S KANDIDATIMA ZA IZBOR TRI SUCA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE SUKLADNO ČLANKU 6. STAVKU 4. USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

Javni razgovor održan je 24. ožujka 2009. godine od 9,00 do 12,30 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, u dvorani „Ivana Mažuranića“. Razgovoru su bili nazočni: Vladimir Šeks, predsjednik Odbora, Josip Leko, potpredsjednik Odbora, Emil Tomljanović, Ivo Grbić, Damir Sesvečan, Zvonimir Puljić, Ana Lovrin, prof. dr. sc. Šemso Tanković, prof. dr. sc. Ivo Josipović, Ingrid Antičević Marinović i prof. dr. sc. Vesna Pusić, članovi Odbora iz reda zastupnika te prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Robert Podolnjak, članovi Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Svoj izostanak ispričali su mr. sc. Zoran Milanović, Tonino Picula i prof. dr. sc. Zvonimir Lauc.

Osim članova Odbora razgovoru je nazočio Dragan Zelić iz GONG-a te predstavnici tiska.

Predsjednik Odbora utvrdio je da je Odbor na sjednici održanoj 20. ožujka 2009. godine konstatirao da su svi kandidati pravodobno podnijeli kandidature te da ispunjavaju uvjete propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Članovi Odbora su kandidatima postavljali pitanja.

MATO ARLOVIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa. Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata za mišljenje glede hijerarhije pravnih normi u kontekstu europskog prava.
Kandidat je odgovorio da drži da je Ustav Republike Hrvatske najviši pravni akt te da svi drugi akti trebaju biti s njim u skladu. Pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju trebalo bi otvoriti mogućnost da Ustavni sud preispituje i sukladnost međunarodnih ugovora s Ustavom.

Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović upitala je kandidata podržava li situaciju da usprkos ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova nema zakona koji uređuje da žene raspolažu spolnim stanicama. Kandidat je odgovorio da se pitanje odnosi na zakonodavno područje ali da bi Ustavni sud svoje mišljenje mogao sugerirati donošenjem zakona temeljenog na članku 3. i 14. Ustava Republike Hrvatske.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li se radno iskustvo obnašanja političke dužnosti i rad u pojedinim udrugama (Pravni centar) mogu smatrati radnim iskustvom u pravnoj struci. Kandidat je odgovorio da je teško interpretirati radno iskustvo jer se pretpostavlja da ukoliko je osoba zaposlena na poslovima za koje se traži diploma pravnika to pretpostavlja iskustvo u pravnoj struci iako po nalogu poslodavca može obavljati i druge poslove. Kandidat drži da se to radno iskustvo temelji na aktu kojim je to iskustvo uređeno.

Član Odbora Šemso Tanković pitao je kandidata drži li opravdanim isticanje vjerskih obilježja pojedinih vjerskih grupacija u osnovnim i srednjim školama. Kandidat je odgovorio da su po Ustavu Republike Hrvatske vjerska prava i slobode zajamčeni svim vjerskim grupacijama. Kandidat je također naglasio da je propisana i odvojenost crkve od države. S tim u svezi ukoliko se ističu vjerska obilježja u školama to bi trebalo biti samo kad se upražnjavaju vjerski sadržaji i da to bude omogućeno svim zainteresiranim vjerskim zajednicama.

BRANKO ČIŽMEK

Nakon poziva predsjednika Odbora da se predstavi kandidat je izjavio da su u njegovom životopisu već sadržani svi relevantni podaci.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata za mišljenje da li Ustavni zakon kao izvor prava ima isti rang kao Ustav Republike Hrvatske te da li Ustavni sud može ispitivati ustavnost Ustavnog zakona, a kandidat je odgovorio da Ustav ima viši rang te da misli da bi Ustavni sud mogao ispitivati ustavnost Ustavnog zakona.

MILJENKO GIUNIO

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa i istaknuo da je radni vijek proveo u pravosuđu i gospodarstvu te da je član Predsjedništva arbitražnog sudišta.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata kakvom drži poziciju presuda Europskog suda u odnosu na pravosudni sistem u Republici Hrvatskoj te da li će biti presude tog suda neposredno provedive kad Republika Hrvatska postane članica Europske unije. Kandidat je odgovorio da će u smislu usmjeravanja sudske prakse Europski sud predstavljati instituciju koju danas predstavlja Ustavni sud te da misli da će presude tog suda biti neposredno provedive.

Članica Odbora Vesna Pusić upitala je kandidata o odnosu republičkog zakonodavstva i direktiva Europske unije posebice kada nisu usklađeni. Kandidat je odgovorio da se direktive ne primjenjuju neposredno u Republici Hrvatskoj te je nacionalno zakonodavstvo potrebito uskladiti s direktivama.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li je zakonodavstvo koje uređuje neposredni izbor lokalnih čelnika u skladu s ustavnom odredbom da se pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih predstavničkih tijela. Kandidat je odgovorio da o tome nema definiran stav.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li bi u Ustav Republike Hrvatske prigodom slijedećih promjena trebalo uvrstiti i odredbu o djelovanju agencija s obzirom na njihov značaj. Kandidat je odgovorio da je djelovanje agencija nužnost te da mnoge imaju široke javne ovlasti te moraju djelovati u okviru Ustava i zakona.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata drži li spornim nadležnost agencija glede načela diobe vlasti a kandidat je odgovorio da je bitno omogućiti da sve odluke bude podložne sudskoj kontroli.

MIRJANA JURIČIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa te istaknula da je sudac Upravnog suda te da je od 36 godina ukupnog radnog staža 26 godina obavljala pravne poslove. Nadodala je da će iskustvo biti veoma važan čimbenik u djelovanju tijela nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović, nakon što je pročitala izjavu za javnost profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glede postupanja sudova po Ustavu i zakonima te poštovanja donesenih pravnih akata, upitala je kandidatkinju ima li smisla boriti se za ideale a kandidatkinja je odgovorila da bi bez obzira na posljedice ponovno postupila na istovjetan način.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidatkinju o zbivanjima u svezi s njenim postupanjem a kandidatkinja je odgovorila da se o tome neće izjašnjavati jer su ta događanja predmet istraživanja nadležnih tijela. Uz to je ustvrdila postojanje oportuniteta kod donošenja odluka zbog nepostojanja javnih kriterija za napredovanje.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li je ustavno pravo na lokalnu samoupravu kolektivno ili individualno pravo a kandidatkinja je odgovorila da to nije njezino područje.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li Ustavni sud treba biti arbitar među granama vlasti a kandidatkinja je odgovorila da je Ustavni sud opterećen političkim prilikama no nadležan je da odlučuje o ustavnim tužbama.

Članica Odbora Vesna Pusić upitala je kandidatkinju kako vidi svoju ulogu ustavnog suca ako bude izabrana s obzirom na način funkcioniranja Ustavnog suda, a kandidatkinja je odgovorila da sudac mora prevladati animozitete i raditi korektno i stručno.

JADRANKA KALEBIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa te je naglasila da radi kao odvjetnica u Splitu ali je poželjela raditi za opće dobro.

Član Odbora Josip Leko upitao je kandidatkinju da li Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost i zakonitost statuta ili pojedinačnih odluka političkih stranaka. Kandidatkinja je odgovorila da misli da može, posebice ako je pojedinačnim odlukama povrijeđeno pravo propisano Ustavom.

TONČI MAJICA

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa te dodao da je umirovljen, ne svojom voljom.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata o njegovom viđenju podjele kompetencija između Ustavnog suda i Upravnog suda glede zaštite ljudskih prava. Kandidat je odgovorio da se osoba kojoj je povrijeđeno ljudsko pravo može obratiti Ustavnom sudu kad nema nekog drugog tijela koje o tome odlučuje ili nakon što o njenom zahtjevu odluči Upravni sud.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je također kandidata o primjeni Europske konvencije o ljudskim pravima a kandidat je odgovorio da drži da odredbe rečene konvencije nisu na odgovarajući način ugrađene u prekršajni zakon posebice što je iz rečenog zakona izostavljena odredba iz Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije o ljudskim pravima da okrivljenik mora biti upoznat s pravom na branitelja.

Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović upitala je kandidata za mišljenje o odluci Državnog sudbenog vijeća kojom mu nije produljen mandat suca nakon probnog roka od pet godina. Kandidat je odgovorio da drži da je odluka DSV-a temeljena na odluci sudačkog vijeća u kojoj su iznijeti neistiniti podaci o njegovom radu jer nije uzeto u obzir da se u rečenom razdoblju nalazio određeno vrijeme na bolovanju, da je rješavao najteže predmete te da je bio dežuran u prevenciji nasilja u obitelji.

Na pitanje članice Odbora Ingrid Antičević Marinović o ulozi predsjednika sudova u ocjeni kolega kandidat je izrazio mišljenje da predsjednike sudova imenuje izvršna vlast kojoj su oni odgovorni a ne kolegama.

Član Odbora Josip Leko upitao je kandidata u čiji djelokrug spada ocjenjivanje ustavnosti Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i ostvarivanje prava iz tog zakona a kandidat je odgovorio da to spada u djelokrug Ustavnog suda s tim da ako se radi o izboru sudaca Ustavnog suda na temelju odredbi Zakona o upravnim sporovima Ustavni sud odlučuje o odluci Upravnog suda.

Na pitanje člana Odbora Ivana Koprića da li je uzrok iznesene kvantitativne ocjene norme od strane sudačkog vijeća bolovanje ili rješavanje kompliciranih predmeta kandidat je pojasnio da je rješavao sporove iz radnog odnosa u kojima sudjeluje velik broj svjedoka i vještaka te ponovio da je tri godine bio dežuran u prevenciji nasilja u obitelji.

ŽELJKO POTOČNJAK

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa te istaknuo da je redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, da se stručno usavršavao u Americi i Njemačkoj, a sada je sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Na pitanje člana Odbora Ive Josipovića kako ocjenjuje stanje ljudskih prava u njegovom mandatu kandidat je odgovorio da su u njegovom mandatu postignuti značajni pozitivni pomaci u zaštiti ljudskih prava posebice glede suđenja u razumnom roku.

Na pitanje člana Odbora Ivana Koprića da li je moguće istodobno obnašati dužnost ustavnog suca i sveučilišnog profesora kandidat je odgovorio da je za vrijeme obnašanja dužnosti ustavnog suca svoje obveze profesora na Pravnom fakultetu sveo na manju mjeru, ali da ocjenjuje da je kontakt sa studentima i znanstvenom praksom pozitivno djelovao na njegovo obnašanje dužnosti ustavnog suca.

Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović iznijela je primjere o nepostupanju Ustavnog suda o nekim zahtjevima za ocjenu ustavnosti zakona koje je podnio Klub SDP-a u Hrvatskom saboru te je s tim u svezi upitala kandidata o načinu odlučivanja o dinamici rješavanja pristiglih predmeta. Kandidat je odgovorio da svi ustavni suci i njihovi savjetnici ne rješavaju predmete jednakom brzinom a da ta brzina ovisi i o složenosti zahtjeva. Pored toga kandidat je naglasio da Ustavni sud ne može riješiti više od 6.000 predmeta godišnje od čega je 5.500 ustavnih tužbi. S tim u svezi kandidat je izrazio mišljenje da rješavanje ustavnih tužbi odvlači pozornost od apstraktne kontrole, što nije dobro.
Član Odbora Josip Leko upitao je kandidata o stajalištu o inicijativi pučkog pravobranitelja za promjenu Ustava glede povećanja ovlasti pučkog pravobranitelja u području djelovanja pravosudnih tijela. Kandidat je odgovorio da veoma cijeni pučkog pravobranitelja i njegove napore ali drži da pučki pravobranitelj može pratiti stanje postupaka ali ne i donositi odluke te da odlučujući faktor trebaju biti sudovi.

AGATA RAČAN

Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa pri čemu je pobliže opisala sve pravne poslove koje je obavljala.

Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović upitala je kandidatkinju da li treba i u kojem dijelu izmijeniti Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Kandidatkinja je odgovorila da je Republika Hrvatska prihvatila u cijelosti koncept njemačkog ustavnog suda koji koristi ekstenzivan pristup u ocjeni ustavnih tužbi. Ustavni sud opterećuje velik broj neriješenih ustavnih tužbi u kojima prevladava previše sporova male vrijednosti koji nemaju značenje za ustavni poredak nego samo za stranke u postupku. Pri utvrđivanju djelokruga Ustavnog suda koji je jedan od najširih u Europi trebalo bi radikalnijim zahvatom ići na sužavanja nadležnosti posebice glede nadležnosti propisane člankom 128. stavkom 1. alinejom 3. Ustava Republike Hrvatske.

Član Odbora Josip Leko upitao je kandidatkinju koliko Ustavni sud opterećuje ocjenjivanje zakonitosti podzakonskih akata. Kandidatkinja je odgovorila da Ustavni sud opterećuje ocjenjivati zakonitosti podzakonskih akata s tim da ustavnih odluka nema previše a do sada je poništeno 16 podzakonskih akata od čega 13 akata SAO Krajine.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidatkinju da li je široki djelokrug Ustavnog suda posljedica lošeg pravnog sustava u Republici Hrvatskoj a kandidatkinja je odgovorila da je Ustavni sud bio opterećen brojnim problemima koji su proistekli iz tranzicijskih odnosa i koncepcije široke zaštite ljudskih prava. Kandidatkinja je izrazila mišljenje da bi se prigodom razmatranja djelovanja Ustavnog suda mogao koristi austrijski model.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li je uz životopis priložila potvrde poslodavca Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske jer ostale poslove koje je obavljala ne smatra pravnim poslovima. Kandidatkinja je odgovorila da je željela potvrdama poslodavaca dokazati propisani uvjet o obavljanju pravnih poslova u trajanju 15 godina od strane onih poslodavaca gdje nije bilo dvojbeno da se obavljaju isključivo pravni poslovi. Uz to je nadodala da promjenom ustrojstva ministarstava neka ministarstva u kojim je obavljala pravne poslove više ne postoje.

U svezi s rečenom tvrdnjom i odlukom Upravnog suda da se pravno iskustvo treba dokazati potvrdama poslodavaca a ne podacima iz radne knjižice član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li je moguća sudska zaštita ako se rečene potvrde ne mogu pribaviti. Kandidatkinja je odgovorila da je radna knjižica javna isprava i dokazuje radni staž ali se iz nje ne vidi koji su poslovi obavljani.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li osoba imenovana na političku dužnost obavlja pravne poslove a kandidatkinja je odgovorila da je teško razlučiti pravo i politiku jer su neodvojivi u ustavnom sudovanju ali i različiti.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li je potrebito izmijeniti postupak za izbor ustavnih sudaca, a kandidatkinja je odgovorila potvrdno s tim da treba iznaći najbolji model.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li kandidati za ustavne suce trebaju poznavati sve dijelove hrvatskog ustava, a kandidatkinja je odgovorila da je to prva pretpostavka za njihov izbor.

MILAN RADAKOVIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata za mišljenje o obligatornim sustavima udruživanja. Kandidat je odgovorio da može odgovoriti samo glede neospornog značaja odvjetničke komore u području odvjetništva i zaštite individualnih prava.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata da li podržava pluralizam tih organizacija a kandidat je odgovorio da bi pluralizam unio nered u poslovanje te da neki novi instituti kao besplatna pravna pomoć i drugo sužuje prostor odvjetništvu a da značajnu ulogu u zaštiti digniteta odvjetništva može odigrati odvjetnička komora.

Član Odbora Josip Leko upitao je kandidata što bi promijenio u djelokrugu Ustavnog suda s obzirom na činjenicu da u Ustavnom sudu ima 6.000 neriješenih predmeta koje ne može riješiti u razumnom roku. Kandidat je odgovorio da treba izvršiti reformu cjelokupnog pravosuđa i razmotriti da se oformi još jedan sud nakon drugostepenog sudskog postupka koji bi preuzeo dio ovlasti Vrhovnog suda Republike Hrvatske glede najviše instance u sudbenom postupanju a preraspodjelom hijerarhije Vrhovni sud bi mogao preuzeti neke zadatke Ustavnog suda.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li bi se de lege ferenda trebalo promijeniti odredbe o sastavu Ustavnog suda predviđanjem kvote specijaliziranih stručnjaka, a kandidat je odgovorio da bi to obogatilo praksu Ustavnog suda.

MIROSLAV ŠEPAROVIĆ

Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa s tim da je pobliže pobrojao sve pravne poslove koje je obavljao i naglasio da se kao odvjetnik bavio civilnim i kaznenim pravom.

Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović upitala je kandidata što misli kao sudionik u izradi ovršnog zakona o odredbi na temelju koje banke mogu postati vlasnici i ostati vlasnici nekretnina u slučaju neotplate minornog iznosa. Kandidat je odgovorio da je u doba donošenja zakona postojala politička volja zakonodavca da se osigura naplata potraživanja i zaštita vjerovnika s tim da zakonodavac može preispitati da li rečenu odredbu treba ublažiti.

Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata kao djelatnika u izvršnoj i sudskoj vlasti da li u zaštiti ljudskih prava postupak treba biti in favoren te zaštite a kandidat je odgovorio da iako je izvršna vlast često u povoljnijem položaju postupak treba biti in favoren zaštite ljudskih prava ukoliko se ne radi o zaštiti nacionalne sigurnosti.

Član Odbora Šemso Tanković upitao je kandidata da li se u javnim školama mogu isticati vjerska obilježja a kandidat je odgovorio da je praktični vjernik ali da se zalaže za odvojenost crkve od države te da u slučaju isticanja vjerskih obilježja u javnim školama treba preispitati da li je to u skladu sa statutom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojima se te škole nalaze.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li je upoznat s upravnim pravom s obzirom da je po ocjeni predsjednika Hrvatske odvjetničke komore taj segment prava zanemaren. Kandidat je odgovorio da je s upravnim pravom upoznat kao direktor uprave za imovinsko pravne poslove u ministarstvu i kao odvjetnik.

Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata o pravu na pristup informacijama ustvrdivši da je broj zahtjeva drastično opao kao rezultat nepovjerenja građana u tijela koja te informacije pružaju. Kandidat je odgovorio da je taj institut zakonom dobro uređen ali da u provođenju zakona može doći do zlouporaba te istaknuo da se zalaže da javnost kao kontrola vlasti bude upoznata sa što više informacija s tim da treba voditi računa o nacionalnoj sigurnosti.

Bilješku sastavila:
Jasna Klarin Kušpilić

O b r a z l o ž e n j e

Sukladno članku 9. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske predsjednica Ustavnog suda je 10. listopada 2008. godine izvijestila Hrvatski sabor da 11. travnja 2009. godine istječe mandat sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske:

1. AGATI RAČAN
2. MARIJU KOSU
3. Prof. dr. sc. ŽELJKU POTOČNJAKU.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora zaprimio je rečenu
obavijest Ustavnog suda Republike Hrvatske 15. listopada 2008. godine.

Člankom 125. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. stavkom 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uputio je sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske poziv pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Poziv je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 18/09. od 11. veljače 2009. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana te je posljednji dan za podnošenje kandidatura bio 13. ožujka 2009. godine.

U pozivu je od kandidata zatraženo da uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju Ustavnim zakonom propisanih uvjeta a posebice: domovnicu, diplome o završenim stupnjevima obrazovanja, potvrde o radnom iskustvu u pravnoj struci (preslik radne knjižice, potvrde poslodavaca), uvjerenje kaznenog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze.

Na poziv su stigle kandidature:

1. Mr. sc. MATE ARLOVIĆA
2. BRANKA ČIŽMEKA
3. MILJENKA GIUNIA
4. Prof. dr. sc. SREĆKA JELINIĆA
5. Mr. sc. MIRJANE JURIČIĆ
6. JADRANKE KALEBIĆ
7. MIRKA KLINŽIĆA
8. Dr. sc. JASMINE KOVAČEVIĆ-ČAVLOVIĆ
9. TONČI MAJICE
10. Prof. dr. sc. ŽELJKA POTOČNJAKA
11. AGATE RAČAN
12. MILANA RADAKOVIĆA
13. MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA

Prof. dr. sc.Srećko Jelinić i Mirko Klinžić povukli su svoje kandidature prije daljnjeg postupka.

Na sjednici održanoj 20. ožujka 2009. godine Odbor za Ustav, Poslovnik i politički
sustav Hrvatskoga sabora utvrdio je da je ostalih 11 kandidata pravovremeno podnijelo kandidature te da ispunjavaju uvjete propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske za izbor suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Člankom 6. stavkom 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske s tim da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.

Odbor je pozvao na javni razgovor sve kandidate, osim kandidata koji su povukli kandidature.

Kandidatkinja dr. sc. Jasmina Kovačević-Čavlović izvijestila je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora o svom nedolasku na zakazani razgovor, ali nije odustala od kandidature.

Tijekom javnog razgovora članovi Odbora kandidatima su uputili pitanja na temelju kojih su stekli dojam o kandidatima kao stručnim djelatnicima i osobama. Službena zabilješka s javnog razgovora s kandidatima sastavni je dio ove Odluke.

Nakon obavljenog razgovora Odbor je razmotrio način utvrđivanja liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Prijedlog potpredsjednika Odbora Josipa Leke da Odbor uputi listu kandidata Hrvatskom saboru na kojoj će biti svih 11 kandidata koji ispunjavaju Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu propisane uvjete Odbor nije prihvatio jer su za prijedlog glasovala tri člana Odbora a sedam je bilo protiv.

Prijedlog predsjednika Odbora Vladimira Šeksa da listu kandidata koji ulaze u uži izbor za tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske čini pet kandidata za koje glasuje tajnim glasovanjem najviše članova Odbora Odbor je prihvatio većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“).

Tajnim glasovanjem utvrđeno je da su kandidati dobili slijedeći broj glasova:

1. Mr. sc. MATO ARLOVIĆ 10 glasova
2. BRANKO ĆIŽMEK 0 glasova
3. MILJENKO GIUNIO 0 glasova
4. Mr. sc. MIRJANA JURIČIĆ 2 glasa
5. JADRANKA KALEBIĆ 0 glasova
6. Dr. sc. JASMINA KOVAČEVIĆ-ČAVLOVIĆ 0 glasova
7. TONČI MAJICA 0 glasova
8. Prof. dr. sc. ŽELJKO POTOČNJAK 10 glasova
9. AGATA RAČN 10 glasova
10. MILAN RADAKOVIĆ 9 glasova
11. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ 7 glasova

Rezultate tajnog glasovanja Odbor je verificirao jednoglasno (10 glasova „ZA“).

Iz rečenog proizlazi da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:

1. mr. sc. MATU ARLOVIĆA
2. prof. dr. sc. ŽELJKA POTOČNJAKA
3. AGATU RAČAN
4. MILANA RADAKOVIĆA
5. MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA.

Prigodom utvrđivanja Prijedloga liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske Odbor je uzeo u obzir uočenu izvrsnost istaknutu u životopisu pojedinog kandidata te dojam iz javnog razgovora. Također je vodio računa o poštivanju ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova kao i o profilu sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske kojima istječe mandat. .

Sukladno članku 6. stavku 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor daje i obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.

Za mr. sc. MATU ARLOVIĆA Obor se opredijelio zbog istaknutog djelovanja tijekom pet mandata kao zastupnik u Hrvatskom saboru kad je sudjelovao kao autor, koautor i sudionik u izradi, raspravljanju i procesu donošenja mnogih propisa u Republici Hrvatskoj koji čine temelj njezinog pravnog poretka. Tako je sudjelovao u donošenju izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske iz 2000. i 2001. godine, na izradi tekstova te u procesu donošenja svih ustavnih zakona na snazi u Republici Hrvatskoj, zakonima kojima se uređuju prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Tijekom djelovanja u Hrvatskom saboru bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, predsjednik Komisije za Poslovnik Hrvatskoga sabora, predsjednik Odbora za pomorstvo i veze, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, član Odbora za zakonodavstvo, član Odbora za poljoprivredu, član Odbora za izbor, imenovanje i administrativne poslove, član Nacionalnog vijeća za vode, član Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, koordinator rada Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, voditelj stalnog izaslanstva u Skupštini WEU.

Od 2008. godine vanjski je član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Od veljače 2009. godine član je Radne grupe za izradu prijedloga promjena Ustava Republike Hrvatske imenovan od strane Vlade Republike Hrvatske.

Objavio je više od 30 znanstvenih i stručnih radova.

Tijekom svoje znanstveno-nastavne, stručne, humanitarne i političke karijere aktivno je sudjelovao u radu brojnih javnih tribina, okruglih stolova, seminara, simpozija i konferencija kako domaćim tako i međunarodnim.

Jedan je od članova osnivača Hrvatskog pravnog centra a u drugom mandatu je potpredsjednik Hrvatskog crvenog križa – Nacionalnog društva.

Za svoj rad dobio je više nagrada, priznanja i odlikovanja.

Tijekom javnog razgovora kandidat je pokazao primjereno znanje u svim pravnim područjima na koja su se pitanja odnosila.

Za prof. dr. sc. ŽELJKA POTOČNJAKA, Odbor se opredijelio jer je obnašao dužnost ustavnog suca tijekom osam godina. Uz dužnost ustavnog suca kao istaknuti pravni stručnjak u području radnog zakonodavstva bio je redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Pravne poslove obavljao je tijekom 27 godina u Skupštini grada Zagreba, Pravnom fakultetu u Zagrebu i Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Boravio je u Americi u sklopu programa znanstvene razmjene te se znanstveno usavršavao na Pravom fakultetu u Njemačkoj. Sudjelovao je na četrdesetak međunarodnih i isto toliko domaćih kongresa i savjetovanja pravnika. Na nekima od njih bio je pozvani predavač.

Od 1992. do 1995. bio je član radne skupine koja je pripremala donošenje Zakona o radu i suvoditelj projekta Radno pravo u okviru hrvatsko-njemačkog projekta Novo oblikovanje hrvatskoga pravnog sustava. Od 1997. do 1998. bio je član Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za ispitivanje usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe te predsjednik Radne skupine za ispitivanje usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s Europskom socijalnom poveljom.Bio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske na zasjedanjima Opće konferencije Međunarodne organizacije rada 1993. i 1998. godine. Tijekom 1998. i 1999. godine bio je voditelj stručne skupine za pripremu zakona o reformi javnog i tekuće financiranog dijela mirovinskog sustava. Tijekom 2000. godine bio je član radnih skupina za izradu izmjena i dopuna više zakona iz područja radnog i socijalnog prava. Od 1998. do 2001. godine bio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje te predstavnik Vlade Republike Hrvatske u Odboru za socijalnu koheziju Vijeća Europe. Tijekom 2000. i 2001. godine vodio je radnu skupinu za izradu strategije dugoročnog razvoja mirovinskog sustava Republike Hrvatske.

Tijekom 2005. i 2006. godine bio je voditelj znanstvenog projekta „Usklađivanje hrvatskog radnog i socijalnog prava s pravnom stečevinom Europske unije“ a od 2007. godine voditelj je projekta „Usklađivanje hrvatskoga radnog i socijalnog prava s europskim socijalnim modelom“. Tijekom 2006. i 2007. bio je istraživač na projektu organiziranom od strane European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions, Dublin, Republika Irska.

Autor je osamdesetak znanstvenih i stručnih radova.

Od 1998. do 2005. godine bio je glavni tajnik a od 2005. je predsjednik Hrvatske udruge za radno i socijalno pravo te član Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za radno pravo i pravo socijalne sigurnosti. Redoviti je član – utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske.

Tijekom javnog razgovora kandidat je kvalificirano odgovorio na pitanje o zaštiti ljudskih prava u postupcima pred Ustavnim sudom, o načinu odlučivanja, o dinamici rješavanja pristiglih predmeta te o inicijativi pučkog pravobranitelja za promjenu Ustava Republike Hrvatske.

Za AGATU RAČAN Odbor se opredijelio jer je obavljala pravne poslove i dala velik doprinos tijekom 36 godina kao stručna suradnica u Institutu za društveno upravljanje, kao savjetnica u Informatoru, tajnica Koordinacije u Izvršnom vijeću Sabora, savjetnica u Republičkom komitetu za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove, tajnica Komisije za stambena pitanja Izvršnog vijeća Sabora, pomoćnica predstojnika Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, načelnica u Odjelu za izradu propisa u Ministarstvu privatizacije, viša stručna savjetnica u Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, pomoćnica ministra za europske integracije i kao sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Od 1996. do 2002. godine bila je članica Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za ispitivanje sukladnosti hrvatskog zakonodavstva s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda i protokolima.

Objavila je niz stručnih radova navedenih u prilogu životopisa.

Od 1990. do 2008. godine održala je niz predavanja na okruglim stolovima te međunarodnim konferencijama.

Dodatno se stručno usavršavala u Washingtonu i New Yorku, Dubrovniku te Strassbourgu i Bruxellesu.

Prigodom javnog razgovora kandidatkinja je na temelju širokog znanja i bogatog iskustva iznijela prijedloge o promjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, probleme u radu Ustavnog suda te je promptno odgovorila na sva pitanja čime je pokazala kvalificirano znanje u području ustavnog prava i zakonodavstva Republike Hrvatske.

Za MILANA RADAKOVIĆA Odbor se opredijelio jer iz prijedloga za njegov izbor koji je uputila Hrvatska odvjetnička komora proizlazi da je kandidat cijeli svoj život poklonio odvjetništvu šireći stručnost, znanje i dignitet profesije. Odvjetništvom se bavi 38 godina. Educirao je stotine vježbenika. Sjajan je poznavatelj građanskog prava, a ništa manje kaznenog prava od kojeg su generacije odvjetnika učile. Svojim analitičkim umom služio je za primjer na koji se način uz poštivanje najviših standarda Kodeksa odvjetnička etike, bez kompromisa, štite prava stranaka sukladno vladavini prava.

Kao osoba uživa veliki ugled u odvjetništvu, Državnom odvjetništvu i sudstvu jer se radi o vrhunskom pravnom stručnjaku visokih moralnih, etičkih i ljudskih osobina, bez ijedne mrlje u profesionalnoj karijeri i privatnom životu te bez pritužbi na njegov rad.

Aktivno je sudjelovao u radu Hrvatske odvjetničke komore,bio je član mnogih tijela Komore te je u radu tih tijela pokazivao i dokazivao svoju stručnost a posebno obnašajući dužnost suca Disciplinskog suda Hrvatske odvjetničke komore.

U javnom razgovoru kandidat je kvalificirano odgovarao na pitanja iz područja odvjetništva a iznio je i interesantne prijedloge glede reforme pravosuđa i sastava Ustavnog suda.

Za MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA Odbor se opredijelio jer je kao istaknuti pravnik tijekom 26 godina radnog iskustva u pravnoj struci dao svoj veliki doprinos u izvršnoj vlasti, u Ministarstvu pravosuđa, kao sudac Općinskog suda u Zagrebu te kao odvjetnik.

U Ministarstvu pravosuđa neposredno je radio na izradi i provođenju zakona iz građansko pravnog područja, pravosudnog sustava i reforme kaznenog zakonodavstva.

Kao odvjetnik bavio se svim granama prava a pretežito građanskim i kaznenim pravom.

Član je Odvjetničke komore osnovane pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu na kojem sudu je jedno vrijeme bio branitelj.

Od 1998. do 2000. godine bio je ravnatelj Hrvatske izvještajne službe i zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.

Sada obnaša dužnost člana Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te vanjskog člana Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora.

Autor je i koautor više knjiga iz područja građanskog prava.

Tijekom javnog razgovora kandidat je kvalificirano odgovarao na sva postavljena pitanja i pokazao poznavanje svih grana pravne znanosti.

Odbor, uz svoj prijedlog dostavlja listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i kompletnu dokumentaciju.

Odbor ističe da je postupak kandidiranja i predlaganja za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske proveden potpuno transparentno, a sjednici Odbora i javnom razgovoru nazočili su predstavnici GONG-a i medija.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1, od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi podržao rješenja iz Prijedloga zakona.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANJU JAVNIH DUŽNOSTI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1, od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-09-1, od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi podržao rješenja iz Prijedloga zakona.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-09-1, od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Uz to, Odbor je predložio predlagatelju da u slijedeću izmjenu Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave ugradi odredbu kojom se uređuje da je za predlaganje raspisivanja referenduma o pitanju razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika potrebno 20% birača upisanih u popis birača općine, grada, odnosno županije.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REFERENDUMU I DRUGIM OBLICIMA OSOBNOG SUDJELOVANJA U OBAVLJANJU DRŽAVNE VLASTI I LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-5, od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je rečeni Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi podržao donošenje Zakona s tim da su na Konačni prijedlog zakona članovi Odbora iznijeli slijedeće primjedbe:

- na članak 2. Konačnim prijedlogom zakona uređeno je da se protupravnim ponašanjem smatra pokušaj ulaska, dolaska i boravka na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,8g/kg alkohola u krvi pri čemu je ostao nejasan način utvrđivanja te vrijednosti.
Uz to stavak 2. istog članka može stvoriti pravnu nesigurnost jer se propisuju stroža
ograničenja izvan stadiona nego na stadionu glede posjedovanja alkoholnih pića.
- na članak 4. Rečenim člankom redarima su dane neke ovlasti policije.
- na članak 7. Postavljeno je pitanje da li odredba o dozvoli prodaje i distribucije pića s koncentracijom alkohola do 6% zadire u poduzetničke slobode.
- na članak 11. Članovi Odbora istakli su primjedbu na nejasnoću odredbe o načinu upoznavanja svih sudionika s pravomoćnom odlukom o prekršaju u kojoj je izrečena zaštitna mjera.
- na članak 12. Članovi Odbora drže da u provođenju zaštitne mjere iz rečenog članka može doći do zlouporaba. Također drže da se uz prebivalište osobe kojoj je izrečena zaštitna mjera može navesti i boravište jer se radi o mladim osobama koje mijenjaju odredišta zbog potreba studija, zaposlenja i sl.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o općem upravnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1, od 26. veljače 2009. godine.

Odbor je rečeni Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor drži da Zakon o općem upravnom postupku treba donijeti kako bi se omogućila kvalitetna edukacija za njegovu primjenu.

Na Konačni prijedlog zakona članovi Odbora iznijeli su slijedeće primjedbe:

- na članak 6. Odredbu stavka 3. potrebno je precizirati jer iz predložene odredbe može proizaći da zaštitu i ostvarivanje prava stranaka osiguravaju javnopravna tijela a ne zakon.
- na članak 16. stavak 2. Odredbu točke 5. trebat će uskladiti s odredbama Zakona o upravnim sporovima.
- na članak 22. Članovi Odbora drže da bi se na jedinstvenom upravnom mjestu trebalo omogućiti stranci da objedinjeno provede upravni postupak a ne da samo podnese sve zahtjeve.
- na članak 86. Potrebno je preispitati da li sva pismena treba dostavljati osobnom dostavom.
- na članak 95. Rečenim člankom trebalo bi omogućiti dostavu elektroničkim putem u svakom slučaju a ne samo na zahtjev ili uz izričit pristanak stranke čime bi se osiguralo efikasnije postupanje.
- na članak 157. Stavak 2. rečenog članka treba brisati jer prejudicira rješenja iz Zakona o upravnim sporovima.
- na članak 158. U stavku 2. rečenog članka riječ: „djelatnosti“ treba zamijeniti riječju: „usluga“.
- na članak 169. Odbor drži da je odredba članka suvišna jer su obveze središnjeg tijela središnje uprave i Vlade Republike Hrvatske već uređene važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske
- na članak 171. Odredbu rečenog članka treba precizirati jer je ključan za efikasno provođenje edukacije službenika na poslovima vođenja upravnog postupka.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANIM“
glasom) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio zastupnik Vladimir Šeks, aktom od 24. veljače 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje iz kojeg je razvidno da nema primjedbi na Prijedlog zakona.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADU ZAGREBU

u tekstu u kojem ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 125/2008), s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio zastupnik Vladimir Šeks, aktom od 24. veljače 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje iz kojeg je razvidno da nema primjedbi na Prijedlog zakona.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI
(„Narodne novine“, broj 125/2008)

u tekstu u kojem ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 109/2007), s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio zastupnik Vladimir Šeks, aktom od 24. veljače 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje iz kojeg je razvidno da nema primjedbi na Prijedlog zakona.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENI ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI
(„Narodne novine“, broj 109/2007)

u tekstu u kojem ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o utvrđivanju osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika u 2009. godini, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, aktom od 28. siječnja 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na Prijedlog zakona.Vlada Republike Hrvatske drži da se osnovica za obračun plaće dužnosnika, propisana u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, može mijenjati samo izmjenama toga Zakona. S tim u svezi Vlada Republike Hrvatske ne podržava Prijedlog zakona.

U raspravi je Odbor većinom glasova podržao stajališta iz mišljenja Vlade Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor većinom glasova nije podržao donošenje

ZAKONA
O UTVRĐIVANJU OSNOVICE ZA IZRAČUN PLAĆA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA U 2009. GODINI

koji je podnio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru jer su za Prijedlog zakona glasovala 4 člana Odbora a 6 članova Odbora je bilo protiv.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 18. veljače 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona plaćama državnih službenika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 19. prosinca 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao donošenje Prijedloga zakona.

Na Prijedlog zakona članovi Odbora iznijeli su slijedeće primjedbe:
- Prijedlogom zakona predlaže se ukidanje kriterija radnog staža za određivanje plaća državnih službenika a kao jedini kriterij za visinu plaće i mogućnost napredovanja utvrđeno je ocjenjivanje od strane nadređenog službenika. S tim u vezi istaknuto je da bi trebalo razmotriti mogućnost da se kriterij staža kombinira s kriterijem ocjene kvalitete rada jer u području državne uprave iskustvo ima veliku ulogu;
- Ovisnost plaća državnih službenika isključivo o ocjeni može dovesti do subjektivne procjene kvalitete rada a s druge strane do ovisnosti državnih službenika o nadređenom službeniku koji ocjenjuje na uštrb kvalitete rada;
- Prijedlog tabele o platnim razredima načelno je podržan ali je izražena sumnja da će biti teško provediv;
- Naglašeno je da je kriterij učinkovitosti vrlo teško mjerljiv;
- Utvrđeno je da su Prijedlogom zakona predloženi nedostatni kriteriji za izvanredno nagrađivanje državnih službenika;
- Prijedlogom zakona treba utvrditi odnos Zakona i kolektivnog ugovora koji nije provedbeni akt te detaljno propisati način i rokove za donošenje provedbenih propisa.

U svezi s rečenim članovi Odbora smatraju da prije usvajanja rečenog Zakona treba provesti širu stručnu raspravu.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O PLAĆAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

SVE PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA IZNESENI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA NA SJEDNICI HRVATSKOGA SABORA I NJEGOVIH RADNIH TIJELA UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU RADI IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 18. veljače 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030105-09-1 od 12. veljače 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PATENTU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 18. veljače 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o žigu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030105-09-1 od 12. veljače 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽIGU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 18. veljače 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama u području prava intelektualnog vlasništva, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030105-09-1 od 12. veljače 2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz  Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNIM PRISTOJBAMA U PODRUČJU PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Klasa: 215-01/08-01/04
Urbroj: 6521-1-09-
Zagreb, 18. veljače 2009.

     PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 18. veljače 2009. godine utvrdio je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije s prijedlogom da ga Hrvatski sabor usvoji.

       PREDSJEDNIK ODBORA

                            Vladimir Šeks

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske te na temelju Strategije suzbijanja korupcije Hrvatski sabor na sjednici _____________ godine donio je

ODLUKU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O NACIONALNOM VIJEĆU ZA PRAĆENJE
PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA SUZBIJANJA KORUPCIJE

Članak 1.

U nazivu i svim odredbama Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije („Narodne novine“, broj 82/06) riječi: „Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije“ u određenom padežu zamjenjuju se riječima: „Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije“ u odgovarajućem padežu.

Članak 2.

U članku 2. stavku 1. podstavcima 1., 2., 3., 4. i 5. riječi: „Nacionalni program suzbijanja korupcije“,  „Nacionalni program“ i „Nacionalni program i akcijski planovi“ u određenom padežu zamjenjuju se riječima: „Strategija i Akcijski plan suzbijanja korupcije“ u odgovarajućem padežu.

Podstavak 5. mijenja se i glasi:

„- podnosi Hrvatskom saboru dvaput godišnje izvješće o svom radu.“

Članak 3.

U članku 4. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„Nacionalno vijeće ima predsjednika, potpredsjednika i devet članova.

Predsjednik Nacionalnog vijeća bira se iz reda oporbenih zastupnika, a potpredsjednik Nacionalnog vijeća bira se iz reda zastupnika parlamentarne većine.

Uz predsjednika i potpredsjednika tri člana Nacionalnog vijeća biraju se iz reda zastupnika i to jedan iz reda zastupnika parlamentarne većine a dva iz reda zastupnika parlamentarne manjine.“

Članak 4.

Članak 8. mijenja se i glasi:

„Hrvatski sabor će osigurati prostor, potrebna sredstva i stručne djelatnike radi učinkovitog rada Nacionalnog vijeća, sukladno mjerama iz Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije, usmjerenim na jačanje administrativne i stručne podrške Nacionalnom vijeću.“

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.

Obrazloženje

I USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ODLUKE

Ustavna osnova za donošenje ove Odluke je članak 80. Ustava Republike Hrvatske.

II OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ODLUKOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ODLUKE PROISTEĆI

Nacionalnim programom suzbijanja korupcije 2006.-2008. godine bilo je predviđeno osnivanje Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe tog Nacionalnog programa čime će se ojačati nadzor nad tijelima zaduženim za njegovu provedbu. S tim u svezi Hrvatski sabor je donio 13. srpnja 2006. godine Odluku o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije.

Donošenjem Strategije suzbijanja korupcije koju je Hrvatski sabor donio 19. lipnja 2008. godine provedena je revizija Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006.-2008. godine s ciljem unapređenja svih oblika borbe protiv korupcije. U Strategiji je istaknuto da je potrebno ojačati ulogu Nacionalnog vijeća koje treba imati proaktivnu ulogu u nadzoru provedbe Strategije koju će ostvariti bliskom suradnjom s nacionalnim koordinatorom, neposrednijom komunikacijom s institucijama neposredno nadležnim za provedbu mjera iz Strategije te učinkovitijim nadziranjem njihovih aktivnosti.

Akcijskim planom uz Strategiju suzbijanja korupcije predviđeno je da će biti donesena izmjena Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije te da će Nacionalnom vijeću  biti dodijeljena administrativno-tehnička pomoć kako bi moglo učinkovitije odrađivati svoju zadaću.

Rok za provođenje rečenih mjera iz Akcijskog plana bio je III kvartal 2008. godine.

U svezi s rečenim Nacionalno vijeće je podnijelo Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora inicijativu za donošenje Odluke o izmjenama i dopunama odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije koju je Odbor prihvatio.

Prijedlogom Odluke predlaže  se:

- izmijeniti naziv Odluke i  Nacionalnog vijeća,
- propisati da Nacionalno vijeće nadzire i prati provedbu Strategije suzbijanja korupcije,
- da Nacionalno vijeće uz predsjednika ima potpredsjednika i devet članova s tim da se predsjednik Nacionalnog vijeća bira iz reda oporbenih zastupnika a potpredsjednik iz reda zastupnika parlamentarne većine. Ostala tri člana Nacionalnog vijeća iz reda zastupnika biraju se na način da je jedan iz reda zastupnika parlamentarne većine a dva iz reda parlamentarne manjine,
- da Nacionalno vijeće dvaput godišnje podnosi Hrvatskom saboru izvješće o svom radu,
- propisati da će Hrvatski sabor osigurati prostor, potrebna sredstva i stručne djelatnike sukladno mjerama iz Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije.

Donošenjem Odluke očekuje se učinkovitije obavljanje zadaća Nacionalnog vijeća.

III OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ODLUKE

Za provedbu ove Odluke potrebno je osigurati u Državnom proračunu samo eventualna sredstva za zapošljavanje većeg broja djelatnika koji će obavljati poslove za Nacionalno vijeće.

IV OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI

Uz članak 1.

Ovim člankom mijenja se naziv Odluke i Nacionalnog vijeća.

Uz članak 2.

Ovim člankom utvrđuje se da Nacionalno vijeće prati i nadzire provedbu Strategije i Akcijskog plana suzbijanja korupcije te da podnosi Hrvatskom saboru dvaput godišnje izvješće o svom radu.

Uz članak 3.

Ovim člankom propisuje se da Nacionalno vijeće uz predsjednika ima potpredsjednika i devet članova te način na koji se biraju članovi Nacionalnog vijeća iz reda zastupnika.

Uz članak 4.

Ovim člankom uređuje se način osiguranja administrativne i stručne podrške za obavljanje poslova za Nacionalno vijeće.

Uz članak 5.

Ovim člankom uređuje se stupanje na snagu ove Odluke.    

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 19. veljače 2009. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030116-08-4 od 12.prosinca  2008. godine.
 
Odbor je rečeni Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
 
U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Konačnog prijedloga zakona ali je  utvrdio da članstvo u Komori treba biti obvezno te da takav način udruživanja nije protuustavan.

U svezi s rečenim Odbor je utvrdio amandmane na Konačni prijedlog zakona.

Nakon rasprave  Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

I Na članak 9.

Članak 9. mijenja se i glasi:

„Članstvo u Komori je obvezno.“

Obrazloženje

Amandmanom se predlaže obvezatnost članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

II Na članak 10.

Članak 10. mijenja se i glasi.

„(1) Članovi Komore su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
(2) Mirovanje i prestanak članstva u Komori propisuju se Statutom.“

Obrazloženje

Amandmanom se propisuje obvezno članstvo za sve fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

III Na članak 26.

U članku 26. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka:
- utvrdit će izborna pravila za provođenje prvih izbora za Skupštinu,
- provest će prve izbore za Skupštinu.“

Obrazloženje

Amandmanom se propisuju zadaće Povjerenstva za provođenje izbora za Skupštinu Komore. 
 

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

         Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 19. veljače 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030116-09-1 od 12.veljače  2009. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi je Odbor utvrdio da je rečeni Zakon potrebito donijeti što hitnije jer on predstavlja jedan od važnih koraka u sklopu strategije pristupa Republike Hrvatske u Europsku uniju a u cilju korištenja pretpristupnih programa pomoći za poljoprivredno-prehrambeni sektor i razvitak ruralnih područja.
Odbor je također konstatirao da je struktura Agencije iz Prijedloga zakona sukladna srodnim tijelima u zemljama Europske unije.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese 

ZAKON O OSNIVANJU AGENCIJE ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

         Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine raspravio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2009. godinu – Dodatak A Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji – 2009. godina  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-08-11 od 29. prosinca  2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog plana usklađivanja raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2009. godinu.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2009. GODINU – DODATAK A NACIONALNOM PROGRAMU REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRISTUPANJE EUROPSKOJ UNIJI – 2009. GODINA

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bugarske o uzajamnoj zaštiti i razmjeni klasificiranih podataka, s Konačnim prijedlogom zakona  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-8 od 29. prosinca  2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE BUGARSKE O UZAJAMNOJ ZAŠTITI I RAZMJENI KLASIFICIRANIH PODATAKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“ za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente  „Razvoj ljudskih potencijala“ u Hrvatskoj Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-08-4 od 24. prosinca  2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
 U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1 od 08. siječnja  2009. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao hitno donošenje ovog Zakona radi sprječavanja nepriličnog ponašanja huligana na športskim natjecanjima.  Odbor je utvrdio da su rečenim Zakonom redarima i policiji dane veće ovlasti te u provedbi Zakona treba onemogućiti zlouporabu tih ovlasti.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik      
i politički sustav
Klasa: 400-06/09-01/01
Urbroj: 6521-1-09-01
Zagreb,  27. siječnja 2009.

Na temelju članka 11. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata  («Narodne novine», broj: 1/07) i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine donio je

ODLUKU

o  raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u 2009. godini

I

Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2009. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu u iznosu od 60 484 259,00 kuna.

Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama pod uvjetom da imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora i zastupnicima nacionalnih manjina.

Za svakog izabranog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika pod uvjetima iz stavka 3. ove točke.  

II

Prema kriterijima iz točke I ove Odluke političkim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina za rad za u 2009. godini raspoređuju se sredstva:

1. Hrvatskoj demokratskoj zajednici – HDZ 
   (sa 66 zastupnika, od toga 11 žena)  25 966 050,66 kuna

2. Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske - SDP
    (sa 56 zastupnika, od toga 18 žena)  22 367 179,24 kuna

3. Hrvatskoj seljačkoj stranci - HSS
    (sa 6 zastupnika, od toga 1 žena)  2 360 550,06 kuna

4. Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci - HSLS
   (sa 2 zastupnika)  773 950,84 kuna

5. Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci - SDSS
   (sa 3 zastupnika)  1 160 926,26 kuna

6. Stranci demokratske akcije Hrvatske - SDA
    (s 1 zastupnikom)  386 975,42 kuna  

7. Hrvatskoj stranci umirovljenika - HSU
   (s 1 zastupnikom)  386  975,42 kuna

8. Hrvatskoj narodnoj stranci – Liberalnim demokratima - HNS
   (sa 7 zastupnika, od toga 2 žene)  2 786  223,02 kuna

9. Istarskom demokratskom saboru - IDS
   (sa 3 zastupnika)  1 160 926,26 kuna 

10. Hrvatskom demokratskom savezu Slavonije i Baranje
      - HDSSB (sa 3 zastupnika)  1 160 926,26 kuna

11. Hrvatskoj stranci prava - HSP
     (s 1 zastupnikom)  386 975,42 kuna

12. Zastupnici nacionalnih manjina ZDENKI ČUHNIL  425 672,96 kuna

13. Zastupniku nacionalnih manjina FURIU RADINU  386 975,42 kuna

14. Zastupniku nacionalnih manjina DENEŠU ŠOJI  386 975,42 kuna

15. Zastupniku nacionalnih manjina NAZIFU MEMEDIU  386 975,42 kuna
 

III

Raspoređena sredstva iz točke II ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na posebni račun zastupnika nacionalnih manjina tromjesečno i to:

1. Hrvatskoj demokratskoj zajednici  6 491 512,66 kuna 

2. Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske  5 591 794,81 kuna

3. Hrvatskoj seljačkoj stranci  590 137,51 kuna

4. Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci  193 487,71 kuna

5. Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci  290 231,56 kuna                   

6. Stranci demokratske akcije Hrvatske  96 743,85 kuna 

7. Hrvatskoj stranci umirovljenika  96 743,85 kuna

8. Hrvatskoj narodnoj stranci – Liberalnim demokratima  696 555,75 kuna

9. Istarskom demokratskom saboru  290 231,56 kuna

10. Hrvatskom demokratskom savezu Slavonije i Baranje  290 231,56 kuna

11. Hrvatskoj stranci  prava   96 743,85 kuna

12. Zastupnici nacionalnih manjina ZDENKI ČUHNIL  106 418,24 kuna

13. Zastupniku nacionalnih manjina FURIU RADINU  96 743,85 kuna

14. Zastupniku nacionalnih manjina DENEŠU ŠOJI  96 743,85 kuna

15. Zastupniku nacionalnih manjina NAZIFU MEMEDIU  96 743,85 kuna

IV

Političke stranke iz točke I ove Odluke dužne su, sukladno članku 19. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata dostaviti Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi završni račun i financijsko izvješće u kojem se podrobno navode izvori prihoda, podaci o fizičkim i pravnim osobama koje su dale dobrovoljne priloge (donacije) te podaci o namjeni odnosno aktivnostima za koje su sredstva utrošena na način i u roku predviđenom za financiranje neprofitnih organizacija.

Obveza podnošenja završnog računa i financijskog izvješća za proteklu godinu na način propisan Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata odnosi se i na zastupnike nacionalnih manjina.

Završni račun i financijsko izvješće iz stavka 1. ove točke javni su dokumenti i objavljuju se na web stranici političke stranke.

V

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA
USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV

Vladimir Šeks

OBRAZLOŽENJE

Uz točku I.

Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata („Narodne novine“, broj 01/07) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu pa je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2009. godinu („Narodne novine“, broj 149/08) za ove namjene na računu A 539232, stavci 1055 Potpore političkim strankama  planiran iznos od 60 484 259,00 kuna te se raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2009. godini temelji na rečenom iznosu.

Naprijed navedenim Zakonom također je propisano da se sredstva raspoređuju političkim strankama koje imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njezinih zastupnika u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora. Za svakog zastupnika političkim strankama pripada jednaki iznos sredstava s tim da za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika prema naprijed navedenim kriterijima.

Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi ovom Odlukom raspoređena su sredstva za rad političkih stranaka i zastupnika nacionalnih manjina.

Uz točku II.

Prema kriterijima iz točke I ove Odluke u 2009. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina raspoređuju se sredstva u iznosu od 386 975,42 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 425 672,96 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci odnosno zastupnicima nacionalnih manjina.

Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata propisano je da ukoliko pojedini zastupnik (ili zastupnici) nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora napuste ili promijene članstvo u političkoj stranci financijska sredstva koja se raspoređuju ostaju političkoj stranci kojoj je zastupnik pripadao u času konstituiranja Hrvatskoga sabora.

Uz točku III.

Ovom točkom je propisano da će se sredstva iz točke II Odluke raspoređivati tromjesečno na središnji račun političkih stranaka odnosno na posebni račun zastupnika nacionalnih manjina.

Uz točku IV.

Ovom točkom propisuje se, sukladno odredbama Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, obveza podnošenja završnog računa i financijskog izvješća Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi.

Uz točku V.

Ovom točkom uređuje se stupanje na snagu ove Odluke.  

Dostaviti:

1. Hrvatskoj demokratskoj zajednici                
2. Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske                                         
3. Hrvatskoj seljačkoj stranci    
4. Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci                                            
5. Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci                                                    6. Stranci demokratske akcije Hrvatske                                              
7. Hrvatskoj stranci umirovljenika                                                    
8. Hrvatskoj narodnoj stranci – Liberalnim demokratima                
9. Istarskom demokratskom saboru                                                 
10. Hrvatskom demokratskom savezu Slavonije i Baranje             
11. Hrvatskoj stranci  prava                                                                      
12. Zastupnici nacionalnih manjina ZDENKI ČUHNIL                 
13. Zastupniku nacionalnih manjina FURIU RADINU                  
14. Zastupniku nacionalnih manjina DENEŠU ŠOJI                      
15. Zastupniku nacionalnih manjina NAZIFU MEMEDIU   
16. Arhivi

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-09-1 od 08. siječnja  2009. godine.
Odbor je rečeni Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Konačnog prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje sa standardima Europske unije. 
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o carinskoj službi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030120-08-1 od 19. prosinca 2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi je Odbor podržao donošenje Prijedloga zakona u cilju daljnjeg usklađivanja hrvatskog carinskog sustava i položaja carinske službe u cjelini sa carinskim sustavom Europske unije.
Na Prijedlog zakona članovi Odbora iznijeli su slijedeće primjedbe:
- Prijedlogom zakona predlaže se mogućnost davanja većih odnosno širih ovlasti carinskim službenicima sa srednjom stručnom spremom.
- Prijedlogom zakona također je predviđen niz pogodnosti za carinske službenike iako ostaju u sustavu državne uprave.
- Prijedlogom zakona dane su vrlo široke ovlasti ravnatelju Carinske uprave.
- pojedine pojmove iz Prijedloga zakona treba pojasniti na primjer „nedolično ponašanje u službi“.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenje izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine raspravio je Prijedlog zakona o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030116-09-1 od 15. siječnja 2009. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona uz izraženo mišljenje da njegove odredbe trebaju biti usklađene sa Zakonom o ustanovama.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O OSNIVANJU HRVATSKOG CENTRA ZA POLJOPRIVREDU, HRANU I SELO.

 
Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 15. prosinca 2008. godine razmotrio je zahtjev trećine članova Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora da li su amandmani Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u suprotnosti s odredbama Ustava Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 6 glasova „PROTIV“) donio slijedeće

MIŠLJENJE

Amandmani Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu nisu u suprotnosti s odredbama Ustava Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 04. prosinca 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1, od 27. studenoga 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona glede visine plaća predsjednika sudova i sudaca za postupanje u kaznenim predmetima sukladno Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON

O DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 04. prosinca 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 27. studenoga 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja koja se odnose na usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s obvezama preuzetim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Na Konačni prijedlog zakona Odbor je podnio nomotehničke amandmane.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“ glas) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

Amandman I

I Na članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:
„Iza članka 358. dodaju se članci 358.a i 358.b koji glase:

Članak 358.a

(1) Odredbe članaka 354. do 358. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06. i 141/06) ne odnose se na državljane i pravne osobe iz država članica Europske unije. Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na nekretnine u izuzetim područjima:
- poljoprivredno zemljište određeno posebnim zakonom,
- zaštićeni dijelovi prirode prema posebnom zakonu.

Članak 358.b

(1) Nekretnine za koje je stranoj osobi prestalo pravo vlasništva temeljem članka 358. stavak 2., kao i nekretnine koje strana osoba ne može steći nasljeđivanjem temeljem članka 358. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima postaju vlasništvo Republike Hrvatske, koja je obveznik naknade. Nasljednik ostvaruje pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju, na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju kojim mu je to pravo utvrđeno.
(2) Založna prava i druga stvarnopravna osiguranja koja su teretila nekretninu terete naknadu koju stječe nasljednik.
(3) Ostala stvarna prava trećih osoba koja su teretila nekretninu ne prestaju.
(4) Odredbe ovog članka primjenjuju se i na druge nekretnine koje strane osobe ne mogu steći nasljeđivanjem.“

Obrazloženje:

Amandmanom se nomotehnički uređuje tekst.

Amandman II

Na članak 4.

Članak 4. briše se.

Obrazloženje:

Amandmanom se nomotehničiki uređuje tekst.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 20. studenoga 2008. godine razmotrio je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 13. stavka 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje kojim se ne protivi rečenom Prijedlogu.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) dao slijedeće

M I Š L J E N J E

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 13. stavka 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji je podnio zastupnik Milorad Pupovac, osnovan je.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 14. listopada 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o općem upravnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 17. rujna 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao donošenje Zakona, posebice odredbe kojima se Zakon  usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Odbor je naglasio da se odredbe Prijedloga zakona trebaju razmotriti sukladno odrednicama Strategije reforme državne uprave za razdoblje 2008. - 2011. godine.

Uz to, Odbor smatra da je donošenje Zakona o općem upravnom postupku vezano uz donošenje Zakona o upravnim sporovima te je predložio da se Prijedlog zakona o upravnim sporovima uputi u proceduru prije donošenja Zakona o općem upravnom postupku.

Odbor drži da Zakon treba odražavati odnos građana i javne uprave te da područje upravnog postupanja treba precizno urediti.

S tim u svezi Odbor je u raspravi iznio na Prijedlog zakona slijedeće primjedbe:

U članku 1. Prijedloga zakona kojim se uređuje predmet zakona potrebito je urediti na koja tijela se Zakon odnosi te da li se on odnosi i na Hrvatski sabor, Vladu Republike Hrvatske i predstavnička tijela lokalne i područne samouprave kada donose pojedinačne akte.

Također u članku 2. treba precizno urediti što je „upravna stvar“.

U članku 5. Prijedloga zakona odredbu stavka 2. treba usuglasiti s ustavnopravnom odredbom koja uređuje međunarodne ugovore.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o općem upravnom postupku.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju zbog izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 14. listopada 2008. godine raspravio je Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu za potrebe nacionalnih manjina koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-08-1 od 17. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor utvrdio da je Vlada Republike Hrvatske podnijela rečeno Izvješće na temelju članka 37. stavka 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Odbor je naglasio da zakonodavstvo Republike Hrvatske koje uređuje položaj, prava i obveze nacionalnih manjina osigurava znatno unapređenje u ostvarivanju prava  nacionalnih manjina.

Odredbe zakona u velikom dijelu su oživotvorene u područjima koja se odnose na klasična politička prava i slobode.

Odbor drži  da se zaštita prava može cjelovito ostvariti ako se pripadnicima nacionalnih manjina osiguraju i socijalna prava kao i egzistencijalni standardi. Rečeni problem odražava se posebice na područjima posebne državne skrbi gdje određene probleme imaju i pripadnici nacionalnih manjina kao i pripadnici hrvatskoga naroda.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se  Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu za potrebe nacionalnih manjina.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 14. listopada 2008. godine raspravio je Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije u razdoblju od 01. studenoga 2006. do 31. prosinca 2007. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za elektroničke medije aktom od 22. rujna 2008. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor utvrdio da je Vijeće za elektroničke medije podnijelo rečeno Izvješće sukladno odredbama Zakona o elektroničkim medijima.

Odbor je konstatirao da su iz Izvješća razvidne  sve aktivnosti Vijeća za elektroničke medije u navedenom razdoblju koje je Vijeće provodilo sukladno zakonskim odredbama.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se  Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije u razdoblju od 01. studenoga 2006. do 31. prosinca 2007. godine.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 14. listopada 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030116-08-1, od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao udruživanje poljoprivrednika radi zaštite i zastupanja stručnih interesa poljoprivrednih proizvođača na dobrovoljnoj osnovi.

Odbor drži da odredbe Prijedloga zakona trebaju biti sukladne dobrovoljnosti udruživanja u Komoru. S tim u svezi  Odbor je iznio niz primjedbi na Prijedlog zakona:

U članku 4. Prijedloga zakona na odgovarajući način treba urediti zadatke Komore.

U članku 6. po ocjeni Odbora ministarstvo nadležno za poljoprivredu ne bi trebalo davati prethodnu suglasnost na Statut Komore.

Člankom 7. nije na odgovarajući način uređen odnos Komore i tijela državne uprave odnosno tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i nositelja javnih ovlasti.

U člancima od 10. do 13. odredbe o članovima Komore potrebito je usuglasiti s načelom dobrovoljnosti članstva.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom)  predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se  Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 14. listopada 2008. godine raspravio je Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2007. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju aktom od 26. lipnja 2008. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je Odbor utvrdio da je Državni ured za reviziju podnio rečeno Izvješće sukladno Zakonu o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata.

Odbor je konstatirao da je rečeno Izvješće izazvalo zanimanje javnosti za rad političkih stranaka i trošenje financijskih sredstava.

Demokratski višestranački sustav jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske te s tim u svezi Odbor drži da poslovanje političkih stranaka treba biti uzor poslovanja drugim subjektima i korisnicima državnog proračuna.

Odbor smatra da je rečeno Izvješće odrazilo poslovanje političkih stranaka u izvještajnom razdoblju ali i ukazalo na probleme zbog pravnih praznina i nedorečenosti važećih propisa koji uređuju ovo područje.

S tim u svezi Odbor predlaže da se otklone nedorečenosti u važećim zakonima koje se odnose na računovodstveno poslovanje, prihode i rashode političkih stranaka, utvrđivanje rokova za obavljanje pojedinih radnji te da se omogući permanentna kontrola poslovanja političkih stranaka.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2007.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 12. rujna 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAM A ZAKONA O IZBORIMA OPĆINSKIH NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA, ŽUPANA I GRADONAČELNIKA GRADA ZAGREBA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagreba, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 12. rujna 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAM A ZAKONA O GRADU ZAGREBU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 12. rujna 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona kojima se ispravljaju određeni nedostaci iz važećeg Zakona.

Na temelju primjedbi iz rasprave Odbor je utvrdio amandmane na Konačni prijedlog zakona.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAM A ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

Amandman I

Na članak 1.

U članku 1. stavku 5. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: „osim ako je općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan iz reda pripadnika nacionalne manjine.“

Obrazloženje:

Amandmanom se na odgovarajući način uređuju slučajevi u kojima će se raspisati dopunski izbori.

Amandman II

Na članak 2.

U članku 2. stavku 1., 2. i 3. iza riječi: „profesionalno“ stavlja se točka a riječi: „ili bez zasnivanja radnog odnosa.“ brišu se.

Obrazloženje:

Amandmanom se na odgovarajući način uređuje obnašanje dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i njihovih zamjenika.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-08-1 od 28. kolovoza 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona uz primjedbu da Hrvatskom saboru tijekom djelovanja rečenog Zakona neće isteći mandat te je s tim u svezi utvrdio amandman.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE DA UREDBAMA UREĐUJE POJEDINA PITANJA IZ DJELOKRUGA HRVATSKOGA SABORA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANOM

Amandman I

Na članak 2.

U članku 2. riječi: „ili isteka mandata“ brišu se.

Obrazloženje:

Amandmanom se na odgovarajući način uređuje ovo pitanje sukladno iznesenoj primjedbi u raspravnom dijelu ovog izvješća.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 14. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim ne podržava Prijedlog zakona držeći da članovi Povjerenstva iz redova istaknutih javnih djelatnika ne mogu doći u situaciju sukoba između privatnog i javnog interesa.

U svezi s rečenim Odbor predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti jer su za Prijedlog zakona glasovala 2 člana Odbora.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Ante Kotromanović, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 16. lipnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim ne podržava Prijedlog zakona držeći da su važećim Zakonom već ustanovljena odličja za iznimnu hrabrost i junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u posebnim okolnostima u miru i da su detaljno propisani uvjeti i postupak njihove dodjele.

U svezi s rečenim Odbor predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske jer su za Prijedlog zakona glasovala 2 člana Odbora.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika HSLS-a i HSU-a u Hrvatskom saboru, aktom od 10. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na rečeni Prijedlog zakona kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona držeći da umirovljenici i starije osobe mogu ostvariti zaštitu svojih prava putem pučkog pravobranitelja i niza drugih institucija.

S tim u svezi Odbor predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o pravobranitelju za umirovljenike i starije osobe jer za Prijedlog zakona nije glasovao niti jedan član Odbora.
Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-3 od 10. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Konačnog prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Na temelju primjedbi iz rasprave Odbor je utvrdio amandmane na Konačni prijedlog zakona.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

Amandman I

Na članak 23.

U članku 23. (članak 102.) stavak 5. briše se.

U stavku 6. brojka „6.“ zamjenjuje se brojkom „5.“

Stavak 7. briše se.

U stavku 8. brojka „7.“ zamjenjuje se brojkom „6.“.

Obrazloženje:

Amandmanom se nomotehnički uređuje tekst.

Amandman II

Na članak 35.

Članak 35. mijenja se i glasi:

„Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredbe članka 19. stavka 1. točke 3, članka 29. stavka 1. točke 5. i članka 31. točka a Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 150/05 i 16/07) s izmjenama utvrđenim ovim Zakonom koje stupaju na snagu 01. studenoga 2009. godine te odredbe članka 19. stavka 1. točke 4. i članka 29. stavka 1. točke 6. koje stupaju na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije“.

Obrazloženje:

Amandmanom se nomotehnički uređuje tekst.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030105-08-1 od 17. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Odbor je u raspravi iznio niz primjedbi na Konačni prijedlog zakona te je s tim u svezi utvrdio amandmane.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O DRŽAVNOM INSPEKTORATU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

Amandman I

Na članak 2..

U članku 2. stavku 3 riječ: „sporazumom“ zamjenjuje se riječima: „u skladu sa zakonom“.

Obrazloženje:

Amandmanom se utvrđuje da se poslovi Državnog inspektorata kao javne ovlasti uređuju zakonom a ne sporazumom.

Amandman II

Na članak 8.

U članku 8. stavak 2. mijenja se i glasi:

„Broj i sjedište ispostava područnih jedinica kao i okvirni broj inspektora, drugih državnih službenika i namještenika utvrđuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“

Obrazloženje:

Amandmanom se utvrđuje sadržaj i rok u kojem Vlada Republike Hrvatske treba donijeti uredbu.

Amandman III

Na članak 9.

U članku 9. stavku 1. dodaje se nova rečenica koja glasi:

„Glavnog inspektora imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske.“

U stavku 3. iza riječi „koje“ dodaju se riječi: „na temelju provedenog javnog natječaja a“.

Obrazloženje:

Amandmanom se predlaže utvrditi da glavnog inspektora imenuje Vlada Republike Hrvatske. Amandmanom se također predlaže da se pomoćnici glavnog inspektora imenuju nakon provedenog javnog natječaja.

Amandman IV

Na članak 11.

U članku 11. stavku 4. riječi: „glavni inspektor“ zamjenjuju se riječima: „Vlada Republike Hrvatske.“

Obrazloženje:

Amandmanom se predlaže da članove Povjerenstva za žalbe Državnog inspektorata imenuje Vlada Republike Hrvatske a ne glavni inspektor.

Amandman V

Na članak 40.

U članku 40. stavku 1. riječ „besplatno“ briše se.

Obrazloženje:

Amandmanom se predlaže brisati riječ kao suvišnu.

Amandman VI

Na članak 47.

U članku 47. stavku 2. podstavku 1. riječi: „može prisustvovati“ zamjenjuju se riječima: „obvezatno sudjeluje.“

Podstavak 2. stavka 2. briše se.

Obrazloženje:

Amandmanom se predlaže na odgovarajući način urediti ovo pitanje sukladno ustavnim odredbama.

Amandman VII

Na članak 72.

Članak 72. briše se.

Obrazloženje:

Amandmanom se predlaže brisanje članka 72. Prijedloga zakona jer je to pitanje već uređeno člankom 8. stavkom 2. ovoga Zakona.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 14. srpnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 10. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao prijedlog predlagatelja da se o Prijedlogu zakona provede prvo čitanje.

Odbor je također podržao rješenja iz Prijedloga zakona.

Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKLJUČAK

O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA PROVEST ĆE SE PRVO ČITANJE.

Odbor je također jednoglasno predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA.

SVE PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA IZNESENI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA NA SJEDNICI HRVATSKOGA SABORA I NJEGOVIH RADNIH TIJELA UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU RADI IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 09. srpnja 2008. godine raspravio je Godišnje izvješće o radu za 2007. godinu Agencije za zaštitu osobnih podataka  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Agencija za zaštitu osobnih podataka Republike Hrvatske aktom od 30. lipnja 2008. godine.

Odbor je rečeno Godišnje izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi  Odbor je ustvrdio da je Agencija za zaštitu osobnih podataka podnijela rečeno Izvješće na temelju članka 31. Zakona o zaštiti osobnih podataka a  iz kojeg su razvidne sve aktivnosti Agencije tijekom 2007. godine.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU ZA 2007. GODINU AGENCIJE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 09. srpnja 2008. godine raspravio je Poslovnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela na potvrđivanje Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 02. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Poslovnik raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor utvrdio da je Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podnijela Poslovnik na potvrđivanje sukladno odredbi članka 19. stavka 2. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom te da isti sadrži sva pitanja propisana člankom 19. stavkom 1. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese Odluku o potvrđivanju Poslovnika pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 09. srpnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izborima članova u Europski parlament s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-08-1 od 30. lipnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi utvrdio da je predlagatelj zakona predložio da se zakon donese po hitnom postupku sukladno članku 161. st. 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi je izneseno manjinsko mišljenje da  rečeni Zakon nije sukladan Ustavu Republike Hrvatske jer Ustav uređuje samo izbore za tijela u Republici Hrvatskoj na temelju općeg i jednakog biračkog prava hrvatskih državljana, te je u svezi s tim predloženo da se o zakonu raspravi u prvom čitanju sukladno članku 161. st. 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je utvrdio da je člankom 161. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano da će se iznimno, ako matično radno tijelo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ili Odbor za zakonodavstvo predlože da se zakon raspravi u prvom čitanju jer nije sukladan Ustavu ili pravnom sustavu, o zakonu raspraviti u prvom čitanju.

S tim u svezi Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom)  podržao da se Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZBORIMA ČLANOVA U EUROPSKI PARLAMENT

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 09. srpnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Eurojusta, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 02. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao donošenje rečenog Zakona kao sastavnice Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa borbe protiv korupcije.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROJUSTA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 09. srpnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o ravnopravnosti spolova, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-08-1 od 02. srpnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona koja se odnose na usklađivanje  zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

S tim u svezi Odbor je naglasio da se trebaju osigurati uvjeti za odgovarajuću provedbu tog Zakona.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 15. srpnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o pravnom položaju snaga Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-08-6 od 20. lipnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi Odbor  je ustvrdio da je potrebito zauzeti stajalište o načinu izglasavanja rečenog Zakona.

S tim u svezi Odbor je ustvrdio da je odredbom članka 139. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske koja uređuje rečeno pitanje propisano da međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Po mišljenju Odbora ova se ustavna odredba može primijeniti i na davanje ovlasti drugoj državi.

Na temelju naprijed navedenog Odbor  jednoglasno (9 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru  da Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o pravnom položaju snaga Sjedinjenih Američkih Država donese dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika sukladno članku 139. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske.  

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Na temelju članka 84. Ustava Republike Hrvatske i članaka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 02. srpnja 2008. godine utvrdio je Prijedlog odluke o dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora te ga podnosi Hrvatskom saboru s Prijedlogom da ga Hrvatski sabor raspravi na ovoj sjednici po postupku propisanom za konačni prijedlog zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbora je odredio Vladimira Šeksa predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                   Vladimir Šeks

PRIJEDLOG ODLUKE O  DOPUNI POSLOVNIKA HRVATSKOGA SABORA

Članak 1.

U Poslovniku Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 71/00, 129/00, 117/01, 6/02 – pročišćeni tekst, 41/02, 91/03, 58/04. i 39/08)   u članku 90. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: „iz reda zastupnika a još pet članova Odbora može se imenovati i to: jedan znanstveni djelatnik iz područja telekomunikacija, jedan znanstveni djelatnik iz područja pomorstva, jedan stručni djelatnik iz područja željeznica, jedan stručni djelatnik iz područja cestovnog prometa i jedan stručni djelatnik iz područja pošta.“

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u „Narodnim novinama“. 

Obrazloženje

I USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ODLUKE

Ustavna osnova za donošenje ove Odluke sadržana je u članku 2. stavku 4. a u svezi s člankom 79. Ustava Republike Hrvatske.

II OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ODLUKOM

Poslovnik Hrvatskoga sabora koji je na snazi donio je Hrvatski sabor 2000. godine a njegove izmjene i dopune u 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2008. godini.
Posljednjom izmjenom posebice je uređen djelokrug i sastav radnih tijela Hrvatskoga sabora.  Uz to je propisano da se u radna tijela može imenovati, ako ovim Poslovnikom  nije drugačije određeno, do šest javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika koji imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja. Na taj način je utvrđena mogućnost imenovanja javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika u većinu radnih tijela Hrvatskoga sabora.
Takova mogućnost nije propisana i za Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora koji je 23. travnja 2008. godine uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav kao matičnom radnom tijelu za izradu prijedloga izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskoga sabora inicijativu za izmjenu i dopunu Poslovnika Hrvatskoga sabora kojom bi se propisalo imenovanje pet javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika u rečeni Odbor.  Odbor za pomorstvo, promet i veze drži da samo uz sudjelovanje javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika može na odgovarajući način obavljati zadaće iz svog djelokruga propisanog Poslovnikom Hrvatskoga sabora.
S tim u svezi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Prijedlog odluke o dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora sukladno naprijed navedenoj inicijativi.

III OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI

Uz članak 1.

Odredbom se propisuje mogućnost  imenovanja pet javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika u Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora.

Uz članak 2.

Odredbom se uređuje stupanje na snagu ove Odluke.

IV ODREDBA POSLOVNIKA HRVATSKOGA SABORA KOJA SE DOPUNJUJE

Članak 90.
Odbor za pomorstvo, promet i veze ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 02. srpnja 2008. godine raspravio je Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća HINE od 01. svibnja 2007. do 30. travnja 2008. godine, s izvodima iz Izvješća o radu Uprave i Uredništva HINE, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Upravno vijeće HINE aktom od 17. lipnja 2008. godine.
Odbor je rečeno Godišnje izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je u raspravi podržao razvojne projekte HINE u cilju unapređenja tehnološkog razvoja i obuhvaćanja cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske.
Nakon rasprave Odbor  jednoglasno (7 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU UPRAVNOG VIJEĆA HINE OD 01. SVIBNJA 2007. DO 30. TRAVNJA 2008. GODINE.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

         Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 02. srpnja 2008. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o sigurnosnim provjerama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-3 od 20. lipnja 2008. godine.
Odbor je rečeni Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je u raspravi podržao rješenja iz Konačnog prijedloga zakona.
Izraženo je mišljenje o potrebi zaštite podataka koji se prikupe u sigurnosnim provjerama.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O SIGURNOSNIM PROVJERAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

         Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine raspravio je Prijedlog strategije suzbijanja korupcije koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-08-1, od 5. lipnja  2008. godine.
 
Odbor je rečeni Prijedlog strategije raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
 
Odbor je u raspravi podržao predložene mjere  iz Prijedloga strategije kao instrumenta provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006-2008.
 
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

STRATEGIJU SUZBIJANJA KORUPCIJE

u tekstu u kojem ju je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

              Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom potpisu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030105-08-1, od 29. svibnja  2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je u raspravi podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.
Odbor je jednoglasno  (8 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKOM POTPISU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

              Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske , s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030120-08-1, od 29. svibnja  2008. godine.
 
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
 
Odbor je u raspravi podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe koja će omogućiti stupnjevitu liberalizaciju protoka kapitala ali i sprečavanje pranja novca.
 
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O FINANCIJSKOM INSPEKTORATU REPUBLIKE HRVATSKE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

      Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o  elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030116-08-1, od 29. svibnja  2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi je izraženo manjinsko mišljenje da o Zakonu treba raspraviti u prvom čitanju a ne po hitnom postupku ali Odbor nije podržao rečeni prijedlog  ( dva glasa  „za“ i 7 glasova „protiv“).
Odbor je u raspravi podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.
Odbor je predložio predlagatelju da , u skladu s ustavnim odredbama i odredbama zakona koji uređuju rečeno područje, na odgovarajući način precizira karakter „ prava puta“ .

Odbor je većinom glasova  (7 glasova „za“ i dva glasa „protiv“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

 Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA       

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o uvođenju europske zadruge –Societas Cooperativa Europaea (SCE), s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030105-08-1, od
8. svibnja 2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor drži da  rečeni Prijedlog zakona nije u suprotnosti s Ustavom ili pravnim sustavom jer je u pregovaračkom procesu preuzeta obveza njegovog donošenja i jer je propisano njegovo stupanje na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije. 
Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.
 
Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O UVOĐENJU EUROPSKE ZADRUGE – SOCIETAS COOPERATIVA EUROPAEA (SCE)

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
         
      Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-08-1, od 15. svibnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.
Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

              Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o upravnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1, od 15. svibnja 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.
Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O UPRAVNOJ INSPEKCIJI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

              Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 7. svibnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o dopuni  Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli klubovi zastupnika HSS-a i HDZ-a u Hrvatskom saboru aktom od 6. svibnja 2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DOPUNI  ZAKONA O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
u tekstu u kojem su ga  predložili predlagatelji.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA

             Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-13/08-08/08
Urbroj: 6521-1-08-
Zagreb, 7. svibnja 2008.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Na temelju članka 125. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 57. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora a u svezi s člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora jednoglasno podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je utvrdio na sjednici 7. svibnja 2008. godine.

Za izvjestitelja Odbora koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

        Vladimir Šeks

Na temelju članka 125. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor na sjednici ______________ donio je

ODLUKU
O IZBORU  TRI SUCA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
 

I.

Za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske biraju se :

       
           
II.

Izabrani suci Ustavnog suda Republike Hrvatske stupit će na dužnost u skladu s odredbom članka 8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

III

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Narodnim novinama“.

Klasa: 021-13/08-08/08
Zagreb,

        PREDSJEDNIK
                                                                                       HRVATSKOGA SABORA

                                                                                              Luka Bebić

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:

1. SLAVICU BANIĆ,
2. doc.dr.sc. MARIA JELUŠIĆA,
3. mr.sc. MIRJANU JURIČIĆ,
4. dr.sc. DUŠKU ŠARIN

Obrazloženje

Sukladno članku 9. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske predsjednik Ustavnog suda  je 6. lipnja 2007. godine izvjestio Hrvatski sabor da 7. prosinca 2007. godine istječe mandat sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske:

1. prof.dr.sc. Smiljku Sokolu,
2. Marijanu Hranjskom,
3. Ivanu Mrkonjiću,
4. Vici Vukojeviću,
5. prof.dr.sc.Petru Klariću,
6. Emiliji Rajić,
7. prof.dr.sc. Jasni Omejec,
8. mr.sc. Ivanu Matiji.

Hrvatski sabor je na sjednici 13. srpnja 2007. godine donio Odluku o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to: dr.sc. Marka Babića, Snježane Bagić i prof.dr.sc. Jasne Omejec, a na sjednici 4. listopada 2007. godine Odluku o izboru  dva suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to: mr.sc. Ivana Matije i prof.dr.sc. Alda Radolovića.

Zbog rečenog je bilo potrebito izabrati još tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske kako bi Ustavni sud nastavio djelovati u punom sastavu.

Člankom 125. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. stavkom 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uputio je  sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske poziv pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Poziv je objavljen u „Narodnim novinama“ br.26/08 od 29. veljače 2008. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 60 dana te je posljednji dan za
podnošenje kandidatura bio 29. travnja 2008. godine.

Na poziv su pravovremeno stigle kandidature:
1.  dr.sc. Senada Bajramovića,
2.  Slavice Banić,
3.  Branka Čižmeka,
4.  Ivana Čovića,
5.  mr.sc. Andrije Erakovića,
6.  doc.dr.sc. Maria Jelušića,
7.  mr.sc. Mirjane Juričić,
8.  Mirka Klinžića,
9.  Pere Kovačevića,
10. mr.sc. Antonije Kovačić,
11. Borisa Kozjaka,
12. Ljubice Lalić,
13. Tončija Majice,
14. Đorđa Maravića,
15. mr.sc. Zorana Pičuljana,
16. Milke Savić,
17.dr.sc. Duške Šarin,
18.Mladena Turkalja,
19. Maria Vukelića.

Odbor je utvrdio da svi kandidati ispunjavaju uvjete  za izbor suca Ustavnog suda utvrđene Ustavom i Ustavnim zakonom i prihvatio je kandidature.

Odbor je pozvao na javni razgovor sve kandidate. Tijekom javnog razgovora
članovi Odbora kandidatima su uputili pitanja na temelju kojih su stekli dojam o kandidatima kao stručnim djelatnicima i osobama.

Člankom 6. stavkom 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da nadležni Odbor na temelju prikupljenih podataka i rezultata javnog razgovora  sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda te da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira. 

Nakon obavljenog razgovora Odbor  je zaključio da  listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske čine četiri kandidata za koje glasuje najviše članova Odbora. Napominjemo da su sva četiri predložena kandidata dobila jednaki broj glasova.

Prigodom utvrđivanja Prijedloga liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske Odbor je uzeo u obzir uočenu izvrsnost istaknutu u životopisu pojedinog kandidata te dojam iz javnog razgovora. Također je vodio računa o poštivanju ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova i učešću većeg broja žena u sastavu Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Sukladno članku 6. stavku 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
Odbor daje i obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je pojedinom kandidatu dao prednost među ostalim kandidatima.

Za Slavicu Banić, predstojnicu Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske,Odbor se opredijelio zbog istaknutog djelovanja u struci, javnog djelovanja te pozitivnog dojma iz javnog razgovora.

Za doc.dr.sc. Maria Jelušića Odbor se opredijelio na temelju njegovog znanstvenog i stručnog djelovanja kao docenta na Katedri ustavnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, javnog djelovanja i pozitivnog dojma iz javnog razgovora.

Za mr.sc. Mirjanu Juričić, sadašnju sutkinju Upravnog suda Republike Hrvatske, Odbor se opredijelio radi njenog stručnog djelovanja u upravnom području, postizanja natprosječnih radnih rezultata, kontinuiranog stručnog usavršavanja tijekom radnog iskustva, sveobuhvatne podrške struke te pozitivnog dojma iz javnog razgovora.

Za dr.sc. Dušku Šarin, sadašnju sutkinju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Odbor se opredijelio radi njene opredijeljenosti i znanstvenog dostignuća na području ustavnog prava, javnog djelovanja i pozitivnog dojma iz javnog razgovora.

Na temelju članka 6. stavka 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor, uz Prijedlog odluke za izbor sudaca  Ustavnog suda Republike Hrvatske, dostavlja listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske te kompletnu dokumentaciju.

Odbor ističe da je postupak kandidiranja i predlaganja za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske proveden potpuno transparentno a sjednicama Odbora i javnom razgovoru nazočili su predstavnici GONG-a i medija.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 22. travnja 2008. godine raspravio je Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja za 2007. godinu  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučki pravobranitelj aktom od 31. ožujka 2008. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi je Odbor s pomnjom saslušao sve primjedbe Pučkog pravobranitelja glede ostvarivanja prava građana u odnosu s državnim tijelima.

Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PUČKOG PRAVOBRANITELJA ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 22. travnja 2008. godine raspravio je Izvješće o radu pravobranitelja za djecu za 2007. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Pravobraniteljica za djecu aktom od 31. ožujka 2008. godine.
Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi je Odbor podržao ocjene o ostvarivanju prava i zaštite djece iz Izvješća o radu pravobranitelja za djecu za 2007. godinu.
Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJA ZA DJECU ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 22. travnja 2008. godine raspravio je Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u 2007. godini  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2008. godine.
Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi je Odbor s pomnjom saslušao sve primjedbe Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova glede ostvarivanja prava građana u ovom području.
Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U 2007. GODINI

 Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
  Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 22. travnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-3 od 10. travnja 2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je prihvatio prijedlog predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.
U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona koja se odnose na usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije.
Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNIM PRISTOJBAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
         Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 22. travnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 10. travnja 2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je većinom glasova prihvatio prijedlog predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.
U raspravi je Odbor podržao rješenja iz Prijedloga zakona koja se odnose na usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije.
U raspravi je izneseno i manjinsko stajalište da Zakon treba donijeti u redovnom postupku s tim da se u njega ugrade odredbe na koje je ukazivalo Povjerenstvo za odlučivanje  o sukobu interesa.

Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“)  predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANJU JAVNIH DUŽNOSTI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
 Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 22. travnja 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 27. ožujka 2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je  prihvatio prijedlog predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.
U raspravi je Odbor podržao rješenja koja se odnose na usuglašavanje sa Zakonom o državnim službenicima i zakonodavstvom koje uređuje pravobranitelje za osobe s invaliditetom.
Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom)  predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZAMA I PRAVIMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks

Na temelju članka 11. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata (“Narodne novine br. 1/07) i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 22. travnja 2008. godine donio je

O D L U K U

o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u 2008. godini

I.

Dio sredstava za rad političkih stranaka u 2008. godini osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2008. godinu u iznosu od 53 731 973,00 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama pod uvjetom da imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupnika u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora i zastupnicima nacionalnih manjina.
Za svakog izabranog zastupnika pozastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika pod uvjetima iz stavka 3. ove točke.

II.

Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina za rad u 2008. godini raspoređuju se sredstva:

1.Hrvatskoj demokratskoj zajednici - HDZ (sa 66 zastupnika, od toga 11 žena)

23 067 276,32 kuna

2.Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske - SDP (s 56 zastupnika, od toga 18 žena)

19 870 172,44 kuna

3.Hrvatskoj seljačkoj stranci - HSS (sa 6 zastupnika, od toga 1 žena)

2 097 025,12 kuna

4.Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci - HSLS (s 2 zastupnika)

687 549,22 kuna

5.Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci - SDSS (s 3 zastupnika)

1 031 323,83 kuna

6.Stranci demokratske akcije Hrvatske - SDA( s 1 zastupnikom)

343 774,61 kuna

7.Hrvatskoj stranci umirovljenika - HSU (s 1 zastupnikom)

343 774,61 kuna

8.Hrvatskoj narodnoj stranci-Liberalnim demokratima-HNS(sa 7 zastupnika, od
toga 2 žene,od 20.2.08. sa 7 zastupnika od toga 1 žena, od 9.4.08. sa 6 zastupnika od toga 1 žena)

2 475 177,19 kuna

9.Istarskom demokratskom saboru - IDS (s 3 zastupnika)

1 031 323,83 kuna

10.Hrvatskom demokratskom savezu Slavonije i Baranje - HDSSB (s 3 zastupnika)

1 031 323,83 kuna

11.Hrvatskoj stranci prava-HSP (s 1 zastupnikom)

343 774,61 kuna

12.Zastupnici nacionalnih manjina Zdenki Čuhnil

378 152,07 kuna

13.Zastupniku nacionalnih manjina Furiu Radinu

343 774,61 kuna

14.Zastupniku nacionalnih manjina Denešu Šoji

343 774,61 kuna

15.Zastupniku nacionalnih manjina Nazifu Memediu

343 774,61 kuna

III.

Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na posebni račun zastupnika nacionalnih manjina tromjesečno i to:

1.Hrvatskoj demokratskoj zajednici

5 766 819,08 kuna

2.Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske

4 976 543,11 kuna

3.Hrvatskoj seljačkoj stranci

524 256,28 kuna

4.Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci

171 887,30 kuna

5.Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci

257 830,95 kuna

6.Stranci demokratske akcije Hrvatske

85 943,65 kuna

7.Hrvatskoj stranci umirovljenika

85 943,65 kuna

8.Hrvatskoj narodnoj stranci-Liberalnim demokratima

618 794,29 kuna

9.Istarskom demokratskom saboru

257 830,95 kuna

10.Hrvatskom demokratskom savezu Slavonije i Baranje

257 830,95 kuna

11.Hrvatskoj stranci prava

85 943,65 kuna

12.Zastupnici nacionalnih manjina Zdenki Čuhnil

94 538,01 kuna

13.Zastupniku nacionalnih manjina Furiu Radinu

85 943,65 kuna

14.Zastupniku nacionalnih manjina Denešu Šoji

85 943,65 kuna

15.Zastupniku nacionalnih manjina Nazifu Memediu

85 943,65 kuna

IV.

Za razliku između isplaćenih sredstava za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2008. godine na temelju Odluke o privremenom raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2008. godine od 19. veljače 2008. godine i iznosa utvrđenog točkom III. ove Odluke umanjit će se naredna isplata.

V.

Političke stranke iz točke I. ove Odluke dužne su, sukladno članku 19. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata dostaviti državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija-poreznoj upravi završni račun i financijsko izvješće u kojem, se podrobno navode izvori prihoda, podaci o fizičkim i pravnim osobama koje su dale dobrovoljne priloge(donacije)te podaci o namjeni, odnsno aktivnostima za koje su sredstva utrošena, na način i u roku predviđenom za financiranje neprofitnih organizacija.

Obveza podnošenja završnog računa i financijskog izvješća za proteklu gosdinu na način propisan Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata odnosi se i na zastupnike nacionalnih manjina.

Završni račun i financijsko izvješće iz stavka 1. ove točke javni su dokumenti i objavljuju se na web stranici političke stranke.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK
ODBORA ZA USTAV,POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV

Vladimir Šeks

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz točku I.

Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata( Narodne novine br.01/07) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu pa je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2008. godinu (“Narodne novine” br.28/08)za ove namjene na računu A 539232, stavci 1055 Potpore političkim strankama planiran iznos od 53 731 973,00 kuna te se raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2008. godini temelji na rečenom iznosu.
Naprijed navedenim Zakonom također je propisano da se sredstva raspoređuju političkim strankama koje imaju najmanje jednog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njezinih zastupnika u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora.Za svakog zastupnika političkim strankama pripada jednaki iznos sredstava s tim da za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika prema naprijed navedenim kriterijima.

Na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi ovom Odlukom raspoređena su sredstva za rad političkih stranaka i zastupnika nacionalnih manjina.

Odlukom o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2008. godine(“Narodne novine” br.108/07)za ove namjene na računu A 539232, stavci 1055 Potpore političkim strankama planiran je iznos od 16 000 000 kuna, te se raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka i zastupnika nacionalnih manjina u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2008. godine temelji na rečenom iznosu.

Uz točku II.

Prema kriterijima iz točke I.ove Odluke u 2008. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina raspoređuju se sredstva u iznosu od 343 774,61 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 378 152,07 kuna
te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci odnosno zastupnicima nacionalnih manjina.

Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata propisano je da ukoliko pojedini zastupnik (ili zastupnici) nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora napuste ili promijene članstvo u političkoj stranci, financijska sredstva koja se raspoređuju ostaju političkoj stranci kojoj je zastupnik pripadao u času konstituiranja Hrvatskoga sabora.

Uz točku III.

Ovom točkom je propisano da će se sredstva iz točke II. Odluke raspoređivati tromjesečno na središnji račun političkih stranaka odnosno na posebni račun zastupnika nacionalnih manjina.

Uz točku IV.

Za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2008. godine sredstva za rad političkih stranaka raspoređena su na temelju Odluke o privremenom raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2008. godine od 19. veljače 2008. godine. S obzirom das u rečenom Odlukom raspoređena sredstva za prvo tromjesečje 2008. godine u većem iznosu od iznosa utvrđenog ovom Odlukom propisano je da se za više isplaćena sredstva umanji naredna isplata na temelju ove Odluke.

Uz točku V.

Ovom točkom propisuje se, sukladno odredbama Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata obveza podnošenja završnog računa i financijskog izvješća Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija-poreznoj upravi.

Uz točku VI.

Ovom točkom uređuje se stupanje na snagu ove Odluke.

Dostaviti:

1.Hrvatskoj demokratskoj zajednici
2.Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske
3.Hrvatskoj seljačkoj stranci
4.Hrvatskoj socijalnoliberalnoj stranci
5.Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci
6.Stranci demokratske akcije Hrvatske
7.Hrvatskoj stranci umirovljenika
8.Hrvatskoj narodnoj stranci
9.Istarskom demokratskom saboru
10.Hrvatskom demokratskom savezu Slavonije i Baranje
11.Hrvatskoj stranci prava
12.Zastupnici nacionalnih manjina Zdenki Čuhnil
13.Zastupniku nacionalnih manjina Furiu Radinu
14.Zastupniku nacionalnih manjina Denešu Šoji
15.Zastupniku nacionalnih manjina Nazifu Memediu
16.Samohrani, ovdje.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici održanoj 28. ožujka 2008. godine sve amandmane podnesene na Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je utvrdio da su amandmane na Prijedlog odluke podnijeli: Odbor za zakonodavstvo, Klub zastupnika HSLS-a i HSU-a, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, potpredsjednik Hrvatskoga sabora  Neven Mimica, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za ratne veterane, zastupnici Mirela Holy i Vlatko Podnar, zastupnik Boris Šprem, zastupnici Rajko Ostojić, Mirando Mrsić i Željko Jovanović, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i Slavko Linić, Mirela Holy i Vlatko Podnar.

Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:

1. Amandman Odbora za zakonodavstvo na članak 3. Odbor prihvaća jednoglasno (8 glasova „ZA);

2. Amandman Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na članak 3. Odbor ne prihvaća  većinom glasova (7 glasova „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽAN“ glas)

Obrazloženje:

Odbor drži da je postupak imenovanja vanjskih članova Odbora na odgovarajući način uređen u Prijedlogu odluke.

3. Amandman zastupnika Borisa Šprema na članak 5. Odbor prihvaća jednoglasno (8 glasova „ZA“)

4. O amandmanu zastupnika Mirele Holy i Vlatka Podnara na članak 5. Odbor nije zauzeo stajalište jer su se glasovi podijelili. (4 glasa „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“).

5.  O amandmanu zastupnika Nevena Mimice Odbor nije zauzeo stajalište jer su se glasovi podijelili (4 glasa „ZA“ i  4 glasa „PROTIV“).
 
6. Amandman zastupnika Borisa Šprema Odbor je prihvatio jednoglasno. (8 glasova „ZA“).

7. Amandman Odbora za zakonodavstvo na članak 6. Odbor je prihvatio jednoglasno (8 glasova „ZA“).

8. Amandman Odbora za zakonodavstvo na članak 8. Odbor je prihvatio jednoglasno (8 glasova „ZA“).

9. Amandman Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na članak 9. Odbor je prihvatio jednoglasno (8 glasova „ZA“).

10. Amandman Kluba zastupnika HSLS-a i HSU-a na članak 10. Odbor je prihvatio jednoglasno (8 glasova „ZA“).

11. Amandman Odbora za zakonodavstvo na članak 10. Odbor je prihvatio jednoglasno (8 glasova „ZA“).

12. O amandmanu Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Odbor nije zauzeo stajalište jer su se glasovi podijelili (4 glasa „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ 1 „SUZDRŽAN“ glas).

13. Amandman zastupnika Rajka Ostojića, Miranda Mrsića i Željka Jovanovića Odbor nije prihvatio većinom glasova (4 glasa „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“).

Obrazloženje:

Odbor drži da broj vanjskih članova odbora ne treba biti veći od 6.

14. Amandman Odbora za zakonodavstvo Odbor je jednoglasno prihvatio (9 glasova „ZA“).

15. Amandman Odbora za ratne veterane na članak 14. Odbor nije prihvatio većinom glasova („PROTIV“ amandmana 7 glasova i 2 glasa „SUZDRŽANA“).

Obrazloženje:

Odbor drži da je pitanje vanjskih članova Odbora uređeno Prijedlogom odluke na odgovarajući način.  

16. Amandman Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša  na članak 15. Odbor je prihvatio većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“).

17. Amandman Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša na članak 16. Odbor je prihvatio većinom glasova (6 glasa „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“).

18. Amandman zastupnika Slavka Linića, Mirele Holy i Vlatka Podnara na članak 16. Odbor nije prihvatio većinom glasova (3 glasa „ZA“, 5 glasova „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽAN“ glas).

Obrazloženje:

Odbor drži da predstavnici Saveza udruga gradova u Odboru za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu na odgovarajući način sudjeluju u razmatranju pitanja prostornog uređenja.

19. Amandman zastupnika Mirele Holy i Vlatka Podnara na članak 17. Odbor nije prihvatio većinom glasova (3 glasa „ZA“,  5 glasova „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽAN glas).  

Obrazloženje:

Odbor drži da je Prijedlogom odluke djelokrug i sastav Odbora za zaštitu okoliša uređen na odgovarajući način.

20. Amandman Odbora za zakonodavstvo Odbor je prihvatio jednoglasno (9 glasova „ZA“).

21. Amandman Odbora za zakonodavstvo na članak 23. Odbor je prihvatio jednoglasno (9 glasova „ZA“).

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 27. ožujka 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1 od 19. ožujka 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Odbor je jednoglasno(7 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 27. ožujka 2008. godine raspravio je Prijedlog odluke o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda na Golanskoj visoravni (UNDOF) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-08-2 od 19. ožujka 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog odluke raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga odluke.

Odbor je jednoglasno(7 glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ODLUKU O SUDJELOVANJU PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE U MIROVNOJ MISIJI UJEDINJENIH NARODA NA GOLANSKOJ VISORAVNI (UNDOF)

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 14. ožujka 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o policiji, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1, od 6. ožujka 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje sa zakonodavstvom Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O POLICIJI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 14. ožujka 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o ustanovama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030104-08-1, od 6. ožujka 2008. godine.

Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

U raspravi je Odbor naglasio da nazivlje iz Zakona o ustanovama treba usuglasiti s ustavnim odredbama te je u svezi s tim utvrdio amandmane na Konačni prijedlog zakona.

Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O USTANOVAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i slijedećim

AMANDMANIMA

1. Na članak 3.

U članku 3. iza riječi: „jedinica lokalne“ dodaju se riječi: „i područne (regionalne)“.

Obrazloženje

Odredba se usklađuje s nazivljem iz Ustava Republike Hrvatske.

2. Iza članka 4.

Iza članka 4. dodaje se članak 4.a. koji glasi:

„Članak 4.a.

U svim odredbama Zakona o ustanovama riječi: „jedinica lokalne samouprave“ zamjenjuju se riječima: „jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“.

Obrazloženje

Amandmanom se predlaže usklađivanje naziva u Zakonu o ustanovama s nazivljem u ustavnim odredbama.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na 7. sjednici održanoj 14. ožujka 2008. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2007. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030109-08-6 od 06. ožujka 2008. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom) predložio Hrvatskom saboru da raspravi Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2007. godinu.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Josipa Leku, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Leko

Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-12/08-06/02
Urbroj: 6521-1-08- 17
Zagreb, 06. ožujka 2008.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 84. Ustava Republike Hrvatske i članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora s prijedlogom da Hrvatski sabor raspravi o Prijedlogu odluke na 3. sjednici po postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnike Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora i Emila Tomljanovića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Šeks

PRIJEDLOG ODLUKE
O IZMJENAMA I DOPUNAMA POSLOVNIKA HRVATSKOGA SABORA

Članak 1.

U Poslovniku Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj 71/00,129/00,117/01,6/02-
Pročišćeni tekst, 41/02,91/03 i 58/04) u članku 32. stavku 1 podstavak 15. mijenja se i glasi:
„- određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kada je u inozemstvo pozvan kao predsjednik Sabora, poštivajući odgovarajuću zastupljenost oba spola.“

Članak 2.

U članku 44. stavku 2. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: „poštivajući odgovarajuću zastupljenost oba spola.“

Članak 3.

Članak 54. mijenja se i glasi:

„Članak 54.

Radno tijelo Sabora može na sjednice pozivati javne, znanstvene i stručne djelatnike i druge osobe radi pribavljanja njihova mišljenja o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici.
U radna tijela može se imenovati do šest javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika koji imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja.
Postupak imenovanja članova odbora iz stavka 2. ovoga članka započinje objavljivanjem javnog poziva za predlaganje kandidata. U tom pozivu određuje se rok za podnošenje prijedloga. Kandidate mogu predložiti stručne institucije, stručne udruge, udruge civilnog društva kao i pojedinci.
Javni poziv za predlaganje kandidata upućuje Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Na temelju odabira kandidata Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove upućuje Saboru na donošenje prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora iz stavka 2. ovoga članka.“

Članak 4.

Iza članka 54. dodaje se članak 54.a. koji glasi:

„Članak 54. a.

Radno tijelo tijelo Sabora može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.“

Članak 5.

U članku 56. stavku 1:
Točka 6. mijenja se i glasi:
„6.Odbor za gospodarstvo,“.

Iza točke 6. dodaje se točka 6.a koja glasi:
„6.a.Odbor za razvoj i obnovu,“.

Točka 10. mijenja se i glasi:
„10.Odbor za rad i socijalno partnerstvo,“.

Iza točke 10. dodaje se točka 10.a koja glasi:
„10.a. Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb,“.

Točka 12. mijenja se i glasi:
„12.Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske,“.

Točka 14. mijenja se i glasi:
„14. Odbor za prostorno uređenje,“.

Iza točke 14. dodaje se točka 14.a koja glasi:
„14.a. Odbor za zaštitu okoliša,“.

Točka 16. mijenja se i glasi:
„16. Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj,“.

Iza točke 16. dodaje se točka 16.a koja glasi:
„16.a. Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo,“.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imaju status radnog tijela iz stavka 1. ovoga članka.“

Članak 6.

Podnaslov iznad članka 67. „Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu“ mijenja se i glasi:“Odbor za gospodarstvo“.

Članak 67. mijenja se i glasi:

„Članak 67.

U djelokrugu su Odbora za gospodarstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na.
- osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta i zaštitu tržišnog
natjecanja,
- usklađivanje i unapređivanje gospodarskog života, obnove i razvoja područja na kojima su se odvijale ratne operacije ili koja su neposredno pogođena ratnim razaranjima i pustošenjima,
- obnovu ratom razrušenih gospodarskih objekata,
- elektroprivredu, brodogradnju i druge industrijske grane,
- restrukturiranje i vlasničku pretvorbu,
- osiguranje uvjeta za ulaganje stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom.“

Članak 7.

Članak 68. mijenja se i glasi:

„Članak 68.

Odbor za gospodarstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati i to: po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, te dva predstavnika znanstvenih i stručnih institucija.“

Članak 8.

Iza članka 68. dodaje se podnaslov:“Odbor za razvoj i obnovu“ i članci 68.a i 68.b koji glase:

„Članak 68.a

U djelokrugu su Odbora za razvoj i obnovu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- koncepciju i strategiju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske,
- robne zalihe, tekuća gospodarska kretanja, gospodarski razvoj svih krajeva Republike Hrvatske, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvoju,
- gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku,
- druga pitanja gospodarske politike, obnove i razvoja.

Članak 68.b

Odbor za razvoj i obnovu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još do 6 članova Odbora može se imenovati: po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, te dva predstavnika znanstvenih i stručnih institucija.“

Članak 9.

U članku 71. stavku 1. podstavak:-pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi očuvanja njihovoga nacionalnog identiteta,“ briše se.

Članak 10.

Iznad članka 75. podnaslov:“ Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo“ mijenja se i glasi:
„Odbor za rad i socijalno partnerstvo“.

Članak 75. mijenja se i glasi:

„Članak 75.

U djelokrugu su Odbora za rad i socijalno partnerstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- rad i radnopravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru te zapošljavanje i stambenu politiku,
- mirovinskog osiguranja,
- prava invalida ,
- uređivanje radnog prostora i zaštitu na radu,
- uređivanje i razvoj sustava dvostranog i trostranog socijalnog dijaloga,
- zaštitu prava bivših političkih zatvorenika.“

Članak 11.

Članak 76. mijenja se i glasi:

„Članak 76.

Odbor za rad i socijalno partnerstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još do 6 članova može se imenovati i to: dva iz reda predstavnika sindikata više razine, jedan iz Hrvatske udruge poslodavaca, jedan iz Hrvatske gospodarske komore, jedan iz Hrvatske obrtničke komore.“

Članak 12.

Iza članka 76. dodaje se podnaslov: „Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb“ i članci 76.a i 76.b koji glase:

„Članak 76.a

U djelokrugu su Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe,
- suzbijanje bolesti ovisnosti,
- socijalnu skrb,
- zaštitu prognanih i raseljenih osoba,
- zaštitu starih i imovinsko nezbrinutih osoba te druga pitanja socijalne politike i zdravstva.

Članak 76.b

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika. a još 6 članova Odbora može se imenovati i to: jedan iz Hrvatske liječničke komore, jedan iz Sindikata zdravstva, tri iz reda stručnjaka u području zdravstva i jedan iz reda stručnjaka u području socijalne skrbi.“

Članak 13.

Iza članka 78. podnaslov: „Odbor za useljeništvo“ mijenja se i glasi: „Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske“.

Članak 79. mijenja se i glasi:

„Članak 79.

U djelokrugu su Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama i predlaganje mjera za unaprjeđivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta,
- sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu kao i s time povezano usmjeravanje financijske potpore,
- poticanje programa povratka hrvatskih iseljenika te skrb o hrvatskim useljenicima na područja od posebne državne skrbi,
- inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta,
- održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske,
- zaštitu prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranje osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.“

Članak 14.

U članku 82. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: „iz reda zastupnika, a još tri člana mogu se imenovati iz reda predstavnika braniteljskih udruga i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.“

Članak 15.

Iznad članka 83. podnaslov: „Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša“ mijenja se i glasi:
„Odbor za prostorno uređenje“.

Članak 83. mijenja se i glasi:

„Članak 83.

U djelokrugu su Odbora za prostorno uređenje poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- prostorno uređenje i zaštitu graditeljske baštine,
- usklađivanje djelatnosti rada zaštite prostornih resursa i usklađivanje regionalnog prostornog razvoja,
- promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i usklađivanja izgradnje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku,
- uređivanje građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja.“

Članak 16.

U članku 84. riječi: „ i zaštitu okoliša“ brišu se.

Članak 17.

Iza članka 84.dodaje se podnaslov: „Odbor za zaštitu okoliša“ i članci 84.a i 84.b koji glase:

„Članak 84.a

U djelokrugu su Odbora za zaštitu okoliša poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima,
- mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak,
- mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih dijelova prirode,
- praćenje i proučavanje pitanja nuklearne i radiološke sigurnosti radi osiguranja visoke razine te sigurnosti i djelotvorne zaštite ljudi i okoliša od ionizirajućih zračenja,
- poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprječavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,(zbrinjavanje komunalnog i industrijskog otpada, zbrinjavanje opasnog otpada, gospodarenje sekundarnim sirovinama),
- pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti.

Članak 84.b

Odbor za zaštitu okoliša ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana mogu se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.“

Članak 18.

Iznad članka 87. podnaslov: „Odbor za poljoprivredu i šumarstvo“ mijenja se i glasi:
„Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj“.

Članak 87. mijenja se i glasi:

„Članak 87.

U djelokrugu su Odbora za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području poljoprivrede, morskog i slatkovodnog ribarstva, marikulture, veterinarstva, sela, seljaštva i ruralnog razvoja.“

Članak 19.

Članak 88. mijenja se i glasi:

„Članak 88.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana Odbora mogu se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.“

Članak 20.

Iza članka 88. dodaje se podnaslov: „Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo“ i članci 88.a i 88.b koji glase:

„Članak 88.a

U djelokrugu su Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Članak 88.b

Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još tri člana Odbora mogu se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.“

Članak 21.

U članku 100. stavku 1. podstavak 9. briše se.

Članak 22.

U članku 101. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi: „ iz reda zastupnika, a još tri člana Odbora može se imenovati iz reda nevladinih udruga, znanstvenih i stručnih institucija koje se bave promicanjem ravnopravnosti spolova i zaštite ljudskih prava.“

Članak 23.

U svim odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora primjenjuje se jezični standard za zvanja i zanimanja u muškom odnosno ženskom rodu, ovisno o spolu sukladno načelima ravnopravnosti spolova.

Članak 24.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u „Narodnim novinama“.

Obrazloženje

I USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ODLUKE

Ustavna osnova za donošenje ove Odluke sadržana je u članku 2. stavku 4. a u svezi sa člankom 79. Ustava Republike Hrvatske.

II OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ODLUKOM

Poslovnik Hrvatskoga sabora koji je na snazi donio je Hrvatski sabor 2000. godine a njegove izmjene i dopune u 2000, 2001, 2002, 2003. i 2004. godini.
Tijekom djelovanja Hrvatskoga sabora zamijećeno je da je pojedina radna tijela imaju veoma širok djelokrug rada koji je uključivao značajna područja što je otežavalo rečenim tijelima da na odgovarajući način utvrde stajališta o pojedinim zakonskim propisima (npr. u Odboru za gospodarstvo, razvoj i obnovu i Odboru za rad, socijalnu politiku i zdravstvo). Zamijećeno je također da se pojedina radna tijela bave pitanjima za više područja koja zahtijevaju različiti pristup glede uređenja pojedinog pitanja (npr. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša). Uz to, pojedine odredbe Poslovnika o radnim tijelima nisu usklađene s važećim propisima o ustrojstvu ministarstava (npr. Odbor za poljoprivredu i šumarstvo).
U svezi s rečenim Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav kao matičnom radnom tijelu za izradu prijedloga izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskoga sabora sukladno članku 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora upućena je Inicijativa Kluba zastupnika HDZ-a za izmjenu i dopunu Poslovnika Hrvatskoga sabora a Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zatražio je od svih klubova zastupnika u Hrvatskom saboru da dostave svoje prijedloge izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskoga sabora što su klubovi i učinili.
Razmatrajući predložene inicijative Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ustvrdio je da inicijative sadrže prijedloge koji se odnose na radna tijela Hrvatskoga sabora i prijedloge u svezi odredaba o zastupničkim pitanjima i redu na sjednici Hrvatskoga sabora.
Odbor je zaključio utvrditi Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim se uređuju odredbe o radnim tijelima Hrvatskoga sabora dok za ostala pitanja iz inicijativa drži potrebitim daljnju konzultaciju i usuglašavanje klubova zastupnika u Hrvatskom saboru.
Prijedlogom odluke predlaže se da se Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu razdvoji na Odbor za gospodarstvo i Odbor za razvoj i obnovu; Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo na Odbor za rad i socijalno partnerstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb; Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša na Odbor za prostorno uređenje i Odbor za zaštitu okoliša te Odbor za poljoprivredu i šumarstvo na Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj i Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo.
Odbor također predlaže se Odbor za useljeništvo preimenuje u Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Pored rečenog Prijedlogom odluke predlaže se postupak imenovanja članova odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. Uz to predlaže se i sastav pojedinih odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Sukladno propisima o ravnopravnosti spolova u zakonodavstvu Republike Hrvatske Odbor predlaže uvođenje jezičnog standarda u Poslovnik Hrvatskoga sabora na načelima ravnopravnosti spolova.

III OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI

Uz članak 1.

Odredba se usklađuje s važećim propisima o ravnopravnosti spolova.

Uz članak 2.

Odredba se usklađuje s važećim propisima o ravnopravnosti spolova

Uz članak 3.

Odredbom se uređuje postupak imenovanja članova odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Uz članak 4.

Odredbom se uređuje da radno tijelo Sabora može donijeti poslovnik o svom radu.

Uz članak 5.

Odredbom se uređuje osnivanje pojedinih radnih tijela Hrvatskoga sabora.
Također se određuje da Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a imaju status radnog tijela.

Uz članak 6.

Odredbom se uređuje djelokrug Odbora za gospodarstvo.

Uz članak 7.

Odredbom se uređuje sastav Odbora za gospodarstvo.

Uz članak 8.

Odredbom se uređuje djelokrug i sastav Odbora za razvoj i obnovu.

Uz članak 9.

Odredbom se iz djelokruga Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izuzima dio djelokruga koji pripada Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz članak 10.

Odredbom se uređuje djelokrug Odbora za rad i socijalno partnerstvo.

Uz članak 11.

Odredbom se uređuje sastav Odbora za rad i socijalno partnerstvo.

Uz članak 12.

Odredbom se uređuje djelokrug i sastav Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.

Uz članak 13.

Odredbom se uređuje djelokrug Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz članak 14.

Odredbom se predlaže imenovanje vanjskih članova u Odboru za ratne veterane.

Uz članak 15.

Odredbom se uređuje djelokrug Odbora za prostorno uređenje.

Uz članak 16.

Odredbom se usklađuje naziv Odbora za prostorno uređenje.

Uz članak 17.

Odredbom se uređuje djelokrug i sastav Odbora za zaštitu okoliša.

Uz članak 18.

Odredbom se uređuje djelokrug Odbora za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Uz članak 19.

Odredbom se uređuje sastav Odbora za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Uz članak 20.

Odredbom se uređuje djelokrug i sastav Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo.

Uz članak 21.

Odredbom se iz djelokruga Odbora za ravnopravnost spolova izuzima poticanje suradnje između povjerenstva Vlade za pitanje jednakosti spolova, udruga i drugih institucija nakon osnivanja Ureda za ravnopravnost spolova u Vladi Republike Hrvatske s istim djelokrugom.

Uz članak 22.

Odredbom se uređuje sastav Odbora za ravnopravnost spolova.

Uz članak 23.

Odredbom se uređuje sukladno propisima o ravnopravnosti spolova uvođenje jezičnog standarda u Poslovnik Hrvatskoga sabora za zvanja i zanimanja u muškom odnosno ženskom rodu, ovisno o spolu.

Uz članak 24.

Odredbom se uređuje stupanje na snagu ove Odluke.

IV Predlaže se da se, zbog osiguranja djelotvornog rada Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu odluke, sukladno članku 177. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravlja po postupku kao o konačnom prijedlogu zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG POSLOVNIKA HRVATSKOGA SABORA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 32.
Predsjednik Sabora:
- predstavlja Sabor,
- saziva i predsjeda sjednicama Sabora,
- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
- predlaže dnevni red sjednice Sabora,
- brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata,
- usklađuje rad radnih tijela,
- potpisuje zakone i druge akte koje donosi Sabor,
- upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja,
- brine o odnosima Sabora i Vlade,
- supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade,
- prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora,
- odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inozemne organizacije,
- usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama,
- na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Sabora u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, tako da u pravilu odgovaraju stranačkom sastavu Sabora te poštivaju odgovarajuću zastupljenost oba spola,
- određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kad je u inozemstvo pozvan kao predsjednik Sabora,
- određuje predstavnike Sabora u svečanim i drugim prigodama, poštivajući odgovarajuću zastupljenost oba spola,
- na prijedlog tajnika Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora,
- brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika,
- prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom,
- obavlja i druge poslove određene Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i ovim Poslovnikom.

Članak 44.
Radno tijelo Sabora ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova.
Sabor bira i razrješuje predsjednika, potpredsjednika i članove radnog tijela iz reda zastupnika u Saboru, ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.
Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora.
Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje od dana izbora do dana prestanka ili nastupa mirovanja zastupničkog mandata, odnosno do dana razrješenja dužnosti na koju je izabran.

Članak 54.
Radno tijelo Sabora može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi pribavljanja njihova mišljenja o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici.
Znanstveni, stručni i javni djelatnici imenovani u Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za pravosuđe, Odbor za financije i državni proračun, Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za poljoprivredu i šumarstvo, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja.
Radno tijelo Sabora može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.

Posebne odredbe

Članak 56.
Radna tijela Sabora su:
1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
2. Odbor za zakonodavstvo,
3. Odbor za vanjsku politiku,
4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,
5. Odbor za financije i državni proračun,
6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,
7. Odbor za turizam,
8. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
9. Odbor za pravosuđe,
10. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,
11. Odbor za obitelj, mladež i šport,
12. Odbor za useljeništvo,
13. Odbor za ratne veterane,
14. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,
15. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu,
16. Odbor za poljoprivredu i šumarstvo,
17. Odbor za pomorstvo, promet i veze,
18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,
19. Odbor za predstavke i pritužbe,
20. Odbor za međuparlamentarnu suradnju,
21. Odbor za europske integracije,
22. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije,
23. Odbor za ravnopravnost spolova,
24. Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu,
25. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu

Članak 67.
U djelokrugu su Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- koncepciju i strategiju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske,
- osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta i zaštitu tržišnog natjecanja,
- robne zalihe, tekuća gospodarska kretanja, gospodarski razvoj svih krajeva Republike Hrvatske, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvoju,
- usklađivanje i unapređivanje gospodarskog života, obnove i razvoja područja na kojima su se odvijale ratne operacije ili koja su neposredno pogođena ratnim razaranjima i pustošenjima,
- obnovu ratom razrušenih gospodarskih objekata,
- elektroprivredu, brodogradnju i druge industrijske grane,
- restrukturiranje i vlasničku pretvorbu,
- gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku,
- osiguranje uvjeta za ulaganja stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom,
- pitanja pojedinih gospodarskih djelatnosti te druga pitanja gospodarske politike, obnove i razvoja.

Članak 68.
Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati i to: po jedan iz reda predstavnika sindikata više razine, udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore, te tri predstavnika znanstvenih i stručnih institucija.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Članak 71.
U djelokrugu su Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- provedbu potvrđenih međunarodnih akata koji uređuju zaštitu ljudskih prava,
- načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odredbi Ustava Republike Hrvatske o ljudskim pravima i temeljnim slobodama,
- ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda,
- ostvarivanje prava nacionalnih manjina utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, i predlaganje mjera za ostvarivanje tih prava,
- pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama i predlaganje mjera za unaprjeđivanje svekolike suradnje radi očuvanja njihovoga nacionalnog identiteta,
- međudržavne ugovore i programe međunarodne kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine nacionalne manjine,
- financiranje određenih potreba nacionalnih manjina,
- druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina surađuje sa znanstvenim i stručnim, te Vladinim i nevladinim organizacijama koje djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava, s odgovarajućim radnim tijelima parlamenata drugih država te s inozemnim i međunarodnim tijelima koja djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava.
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina surađuje s radnim tijelima nadležnim za predstavke i pritužbe i s drugim radnim tijelima Sabora te može razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela, ako ocijeni da su značajna za zaštitu ljudskih ili etničkih prava.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo

Članak 75.
U djelokrugu su Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- rad i radnopravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru te zapošljavanje i stambenu politiku,
- socijalnu skrb,
- zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe,
- mirovinsko i invalidsko osiguranje,
- zaštitu prognanih i raseljenih osoba,
- zaštitu prava bivših političkih zatvorenika,
- zaštitu starih i imovinsko nezbrinutih osoba te druga pitanja socijalne politike i zdravstva.
Članak 76.
Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati i to: dva iz reda predstavnika sindikata više razine, jedan iz udruge poslodavaca, jedan iz Hrvatske gospodarske komore, jedan iz Hrvatske obrtničke komore i jedan iz Hrvatske liječničke komore.

Odbor za useljeništvo

Članak 79.
U djelokrugu su Odbora za useljeništvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na ostvarivanje programa povratka i stvaranje uvjeta za uključivanje useljeništva u gospodarski, kulturni i svekoliki razvoj Republike Hrvatske.
Članak 82.
Odbor za ratne veterane ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

Članak 83.
U djelokrugu su Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
- prostorno uređenje i zaštitu graditeljske baštine,
- usklađivanje djelatnosti rada zaštite prostornih resursa i usklađivanja regionalnoga prostornog razvoja,
- promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i usklađivanja izgradnje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku,
- uređivanje građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja,
- temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima,
- mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak,
- mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih dijelova prirode,
- praćenje i proučavanje pitanja nuklearne i radiološke sigurnosti radi osiguranja visoke razine te sigurnosti i djelotvorne zaštite ljudi i okoliša od ionizirajućih zračenja,
- poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprječavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,
- pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti.
Članak 84.
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za poljoprivredu i šumarstvo

Članak 87.
U djelokrugu su Odbora za poljoprivredu i šumarstvo poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, morskog i slatkovodnog ribarstva, marikulture, veterinarstva, sela i seljaštva.
Članak 88.
Odbor za poljoprivredu i šumarstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora može se imenovati iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Odbor za ravnopravnost spolova

Članak 100.

U djelokrugu su Odbora za ravnopravnost spolova poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na poticanje i praćenje primjene načela ravnopravnosti spolova u zakonodavstvu Republike Hrvatske, a posebice:
- poticanje potpisivanja međunarodnih dokumenata o ravnopravnosti spolova i praćenje primjene tih dokumenata,
- sudjelovanje u izradi, provedbi i analizi ostvarenja Nacionalne politike za ostvarenje ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj,
- suradnju i utvrđivanje mjera i aktivnosti za unapređivanje prava na ravnopravnost spolova,
- predlaganje programa mjera za uklanjanje diskriminacije po spolu,
- poticanje ravnomjerne spolne zastupljenosti u sastavu radnih tijela i izaslanstava Sabora,
- sudjelovanje u izradi dokumenata o integracijskim aktivnostima Republike Hrvatske izmjenom i prilagodbom zakonodavstva i provedbenih mjera za ostvarenje ravnopravnosti spolova prema standardima primijenjenim u zakonodavstvu i programima Europske unije,
- utvrđivanje prijedloga zakona i drugih akata o ravnopravnosti spolova,
- uvođenje načela ravnopravnosti spolova u obrazovanju, zdravstvu, javnom informiranju, socijalnoj politici, zapošljavanju, poduzetništvu, procesima odlučivanja, obiteljskim odnosima i dr.,
- potiče suradnju između Povjerenstva Vlade za pitanja jednakosti spolova, udruga i drugih institucija.

Članak 101.

Odbor za ravnopravnost spolova ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 26. veljače 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o elektroničkim medijima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030108-08-1, od 21. veljače 2008. godine.
Odbor je rečeni Prijedlog zakona raspravio na temelju  svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona vezana uz usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.
Odbor je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

 Vladimir Šeks

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 26. veljače 2008. godine raspravio je Godišnje izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije (razdoblje od 13. listopada 2006. – 26. listopada 2007. godine) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije aktom od 26. listopada 2007. godine.

Odbor je rečeno Godišnje izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je rečeno Izvješće raspravio bez nazočnosti predstavnika predlagatelja.

Odbor je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložio Hrvatskom saboru da primi k znanju Godišnje izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe nacionalnog programa suzbijanja korupcije (razdoblje od 13.listopada 2006.- 16. listopada 2007. godine).

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA

 Vladimir Šeks
        

1. Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 3. zajedničkoj sjednici održanoj 21. veljače 2008., raspravljali su o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 7, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2008.

2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) i Odbor za zakonodavstvo jednoglasno sa (10 glasova „za“) podupiru donošenje ovoga Zakona i ne protive se prijedlogu da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbori podnose sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 7.

U članku 7. u izmijenjenom članku 13. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„Sudjeluje u pripremi programa i projekata te provedbi projekata iz predpristupnih programa Europske unije i ostalih oblika međunarodne pomoći“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

II. Dodaje se članak

Iza članka 7. dodaje se članak 7a. koji glasi:

„Članak 7a.

U članku 14. se iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Sudjeluje u pripremi programa i projekata te provedbi projekata iz predpristupnih programa Europske unije i ostalih oblika međunarodne pomoći“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Obrazloženje I. i II. amandmana:

Nužno je da i za područja zdravstva i socijalne skrbi, te znanosti, obrazovanja i športa obveza i pravo za sudjelovanje u pripremi i provedbi programa i projekata iz predpristupnih programa Europske unije proizlazi iz djelokruga nadležnih ministarstava koji se uređuje ovim Zakonom, te se na takav način uređuje izričaj odnosnih odredaba ovoga Zakona.

4. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora odbori su odredili predsjednike ovih Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK
I POLITIČKI SUSTAV

Vladimir Šeks, dipl. pravnik

PREDSJEDNIK ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO

Emil Tomljanović, dipl. pravnik

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 19. veljače 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem: 5030106-08-1, od 24. siječnja 2008.
Odbor je Prijedlog zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio kao matično radno tijelo.
U raspravi je Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANIM“ glasom) prihvatio prijedlog predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je podržao rješenja iz Prijedloga zakona posebice ona koja se predlažu u cilju jačanja borbe protiv korupcije.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks