Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 5. svibnja 2011. godine raspravio je Prijedlog zakona o referendumu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom pod brojem 014-01/11-01/01od 14. travnja 2011. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je Konačni prijedlog zakona naglasivši da se donošenje zakona predlaže prvenstveno radi usklađivanja s promjenama Ustava Republike Hrvatske iz lipnja 2010. koje se odnose na pitanja prava odlučivanja na državnom referendumu, načina donošenja odluke na državnom referendumu, te ostvarivanja prava odlučivanja državljana članica Europske unije na lokalnom referendumu nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Konačnim prijedlogom zakona odredbe usklađuju s Odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske kojima su ukinute pojedine odredbe važećeg Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Predstavnik predlagatelja je posebno naglasio da se predloženi zakon ne odnosi na raspisivanje i provedbu referenduma o razrješenju općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te gradonačelnika Grada Zagreba te najavio da će Vlada to pitanje riješiti izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba. U vezi s tim, u raspravi je izraženo mišljenje da bi donošenje novoga Zakona o referendumu, posebice predloženih odredaba o raspisivanju lokalnog referenduma na prijedlog jedne trećine članova predstavničkog tijela, bez da se istovremeno ne promijeni Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojim je propisana mogućnost raspisivanja referenduma o razrješenju te koji direktno upućuje na primjenu Zakona o referendumu, moglo dovesti do zlouporabe instituta referenduma o razrješenju nositelja izvršne vlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. U prilog rečenom izneseno je i mišljenje o potrebi da se raspisivanje i postupak referenduma za razrješenje (tzv. opoziva) općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, po uzoru na rješenja iz demokratskih država, odvoji te uredi različito od postupka za raspisivanje i provedbu referenduma kao oblika neposrednog odlučivanja građana. Iz navedenih razloga predloženo je da se istovremeno s donošenjem Zakona o referendumu donese i zakon koji bi uređivao tzv. opoziv općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Uz rečeno te ocijenivši da bi zakon, umjesto po hitnom, trebalo donijeti po redovnom postupku, članovi Odbora iznijeli su slijedeća mišljenja i prijedloge:
- s obzirom na predmet reguliranja zakona, u raspravi je iznesena primjedba na sam naziv zakona te je, po uzoru na neke zemlje članice Europske unije, predloženo da isti glasi: „Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi“.
- odredbu stavka 1. članka 3. potrebno je uskladiti s člankom 45. Ustava Republike Hrvatske tako da glasi: :“Pravo odlučivanja na državnom referendumu imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači).”. Na drugi stavak istoga članka iznesena je primjedba koja se odnosi na ostvarivanje prava odlučivanja na lokalnom referendumu državljana drugih članica Europske unije. Naime, spomenutom odredbom propisano je da na lokalnom referendumu imaju pravo odlučivati birači koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju je raspisan referendum. U raspravi je naglašeno da državljani drugih članica Europske unije neće imati prebivalište već boravište na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te je rečenu odredbu u tom smislu potrebno dopuniti.
- u vezi članka 8. stavka 2. izraženo je mišljenje o potrebi olakšavanja uvjeta za raspisivanje referenduma na temelju građanske inicijative u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
- u vezi članka 12. stavka 2. izraženo je mišljenje kako bi uvjet upisivanja osobnog identifikacijskog broja (OIB) u postupku prikupljanja potpisa birača za raspisivanje referenduma trebalo zamijeniti brojem osobne iskaznice, jer je jedino on iskazan na identifikacijskom dokumentu.
- u raspravi je iznesen i prijedlog da se briše odredba članka 14. stavka 2. kojom se predlaže da Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom. U vezi s rečenim, potrebno je izmijeniti stavak 1. članka 16. na način da se propiše obveza Hrvatskom saboru da zatraži od nadležnih tijela državne uprave da provjere jesu li ispunjeni uvjeti propisani zakonom za raspisivanje državnog referenduma. Glede stavka 2. članka 16. izraženo je mišljenje da bi rok za provjeru podataka trebalo propisati zakonom.
- u vezi s članka 22. postavljeno je pitanje o vremenskom ograničenju odluke donesene na referendumu raspisanom putem građanske inicijative te je izraženo mišljenje da bi trebalo jasno propisati da se takva odluka može mijenjati samo putem novoga referenduma.
- odredbu stavka 1. članka 25. potrebno je uskladiti s Ustavom Republike Hrvatske na način da glasi: „Državni referendum radi donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama i odluke o razdruživanju Republike Hrvatske mora se održati u roku od 30 dana od dana donošenja prethodne odluke Hrvatskog sabora o udruživanju odnosno razdruživanju.“
- u vezi članka 28. stavka 2. kojim se propisuje sastav povjerenstva za provedbu referenduma u raspravi se postavilo pitanje značenja izraza „pravna struka“ odnosno potreba usklađivanja odredbe sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.
- odredbu članka 31. stavka 1. podstavka 2. potrebno je uskladiti s Ustavom Republike Hrvatske na način da se propiše da Državno povjerenstvo određuje glasačka mjesta i imenuje predsjednika i članove glasačkog odbora u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
- odredbu članka 48. kojom se određuje što je nevažeći glasački listić potrebno je dopuniti na način da je jasno da je nevažeći listić i glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koji se prijedlog birač izjasnio.
Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova "ZA") predložio Hrvatskom saboru da Prijedlog zakona o referendumu, s Konačnim prijedlogom zakona donese po redovitom postupku te slijedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se prijedlog zakona o referendumu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesene na sjednici Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
3. Preporučuje se Vladi Republike Hrvatske da prigodom podnošenja Konačnog prijedloga zakona o referendumu istodobno Hrvatskom saboru podnese i izmjene i dopune odgovarajućih zakona koji bi uredili raspisivanje i provedbu referenduma o razrješenju nositelja izvršne vlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK
Vladimir Šeks