Predsjednik Odbora upoznao je nazočne s metodologijom rada na sjednici te predložio da svako od predlagatelja inicijative ukratko iznese i obrazloži inicijativu.
Prva je inicijativu izložila Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu.
Pravobraniteljica za djecu predlaže da se u članku 62. Ustava Republike Hrvatske riječ materinstvo zamijeni riječju majčinstvo te da se iza nje doda riječ roditeljstvo, tako da glasi:
"Država štiti majčinstvo, roditeljstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život."
Također, Pravobraniteljica predlaže izmjenu članka 63. Ustava Republike Hrvatske tako da glasi:
"Država jamči, štiti i promiče prava djece. U svim postupanjima, dobrobit djeteta mora imati prednost.
Roditelji su prije svih dužni brinuti i odgoju i razvoju djece, ako to nije u suprotnosti s najboljim interesima djeteta.
Država osigurava uvjete za ostvarenje roditeljske skrbi koja će jamčiti djetetu sudjelovanje u zajednici te potpun i skladan razvoj.
Bolesna djeca, djeca s teškoćama u razvoju, nadarena djeca te socijalno ugrožena djeca imaju pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.
Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje.
Država osobitu skrb posvećuje djeci bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji."
Predlagateljica smatra da bi se izmjenom navedenih članaka istaknulo djecu kao posebnu, ali i ravnopravnu skupinu građana te je iz toga razloga važno dobrobiti djeteta dati ustavno jamstvo. Isto tako, država treba preuzeti odgovornost za stvaranje uvjeta za ostvarivanje poticajne i odgovorne roditeljske uloge kao i uvažavanje razvojnih potreba nadarene djece što bi se postiglo izmjenom navedenog članka.
Nadalje, Pravobraniteljica za djecu predložila je novi članak iza članka 92. Ustava Republike Hrvatske koji bi glasio:
"Pravobranitelj za djecu povjerenik je Hrvatskoga sabora koji štiti, prati i promiče prava i interese djece temeljem Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona.
Pravobranitelja za djecu imenuje Hrvatske sabor na vrijeme od osam godina.
Uvjeti za izbor i razrješenje, djelokrug i način rada pravobranitelja za djecu i njegovih zamjenika uređuju se zakonom."
Pravobraniteljica drži da bi se, s obzirom na svoju ulogu zaštite, praćenja i promicanja prava djece vezano uz cjelovitost okolnosti i sadržaja koja čine djetinjstvo, a koja su od presudnog značaja za razvoj i budućnost društva, Pravobranitelj za djecu trebao biti predviđen Ustavom kako bi mu se pridao veći formalnopravni značaj i rang.
Zadnja inicijativa Pravobraniteljice za djecu odnosi se na članak 30. Ustava koji propisuje da kaznena osuda za teška i osobito nečasna kaznena djela može, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova, ako to zahtijeva zaštita pravnog poretka.
Pravobraniteljica predlaže da se brišu riječi „na određeno vrijeme“ što bi omogućilo iznalaženje adekvatnih rješenja za trajnu zaštitu djece od počinitelja spolnih delikata posebice u vezi s recidivizmom.
Nakon toga inicijativu je izložio Jurica Malčić, pučki pravobranitelj, koji je predložio izmjenu odredbe članka 92. Ustava Republike Hrvatske tako da glasi:
"Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih ovim Ustavom i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republike Hrvatska.
Svatko može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada državnih tijela, tijela područne i lokalne samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna i zakonska prava.
Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Pučki pravobranitelj ima imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru, neovisan je i samostalan u svom radu i nitko mu ne može davati naloge ni upute za njegov rad.
Uvjeti za izbor i razrješenje pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i način rada uređuju se zakonom. Zakonom se, radi zaštite temeljnih ustavnih prava, pučkom pravobranitelju mogu povjeriti i određene ovlasti u odnosu na pravne i fizičke osobe."
U svom obrazloženju Jurica Malčić je istaknuo potrebu izmjene odredbe članka 92. Ustava čime bi se utvrdio okvir da daljnju zakonodavnu razradu ovlasti Pučkog pravobranitelja. Naime, konkretne ovlasti Pučkog pravobranitelja u radu na pojedinačnim slučajevima zaštite prava građana zakonom su ograničene na tijela državne i lokalne uprave i tijela s javnim ovlastima, dok u odnosu na pravosudna tijela i druge pravne osobe može postupati samo putem upravnih tijela. Pučki pravobranitelj drži da bi predložene izmjene uklonile svaku dvojbu oko mogućnosti da se ovlasti pučkog pravobranitelja utvrde zakonom.
Prof.dr.sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu izvijestila je nazočne da su predložene izmjene Ustava koje je izložila Pravobraniteljica za djecu izrađene u suradnji s Katedrom za obiteljsko pravo te naglasila da bi izmjena članaka izrijekom navela novu kategoriju ljudskih prava, prava djeteta, čija je opstojnost zajamčena brojnim međunarodnim dokumentima.
Osim toga, predložila je da odredbe Ustava koje uređuju obiteljskopravne odnose budu sadržane u poglavlju o ljudskim pravima umjesto u poglavlju o socijalnim, kulturnim i gospodarskim pravima.
Odbor za razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora na tematskoj sjednici utvrdio je inicijativu za promjenu Ustava Republike Hrvatske koju je izložila predsjednica Odbora, Zdenka Čuhnil, a kojom bi se u poglavlje Gospodarska, socijalna i kulturna prava ugradio članak koji bi glasio:
"Država je dužna izgraditi povoljan okvir za stambeno zbrinjavanje građana."
Zastupnica Zdenka Čuhnil naglasila je potrebu ugrađivanja navedene odredbe u Ustav Republike Hrvatske, kako je već ugrađena u ustave europskih zemalja, zbog poticanja aktivnije uloge države u ovom području odnosno poduzimanja dodatnih koraka kao odgovor na rastuće izazove u stambenom zbrinjavanju građana.
Juraj Hrženjak obrazložio je svoje inicijative izmjena kojima predlaže da se u članku 133. Ustava Republike Hrvatske izbriše stavak 4. te da se u naslovu glave VI. Ustava Republike Hrvatske briše zarez između riječi "mjesna" i "lokalna" i riječ "lokalna" stavi u zagradu. Predlagatelj smatra da su riječi „mjesna“ i „lokalna“ sinonimi te bi se izmjenom, koju bi trebalo dosljedno provesti kroz cijelo poglavlje, ispravila ta greška. Brisanjem stavka 4. članka 133. Ustav bi jamčio građanima pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, ali ne i na mjesnu samoupravu.
Mr. sc. Miljenko Kovač obrazložio je slijedeće predložene izmjene Ustava:
"U članku 4. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 41/2001. – pročišćeni tekst) zarez iza riječi: "sudbenu" zamjenjuje se točkom, a riječi: "a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu." brišu se.
Predlagatelj smatra da državna vlast nije ograničena pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu već da državna vlast i lokalna samouprava djeluju paralelno i u suradnji.
U članku 15. stavak 2. iza riječi: "zakonom" stavlja se točka, a riječi: "po postupku za donošenje organskih zakona." brišu se.
U članku 82. stavci 1. i 2. brišu se riječi: "(organski zakoni)".
Predlagatelj drži da nije poznata definicija pojma „organski zakon“ te da je nepoznat odnos organskih i ustavnih zakona.
U članku 92. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"Na zahtjev građanina ili pravne osobe, pučki pravobranitelj zastupat će ih u sudskim i upravnim postupcima tako da će, u skladu sa zakonom, podizati zahtjeve za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćnih sudskih odluka i odluka upravnih i drugih tijela koja imaju javne ovlasti, i razmatrati i pojedinačne slučajeve ugrožavanja prava stranaka u tima postupcima, postupajući i u stvarima u kojima je u tijeku propisani postupak."
Obrazlažući predloženu izmjenu predlagatelj je naglasio da pučki pravobranitelj, u pravilu, ne postupa u stvarima u kojima je u tijeku upravni ili drugi postupak, a to su upravo područja u kojima se učestalo krše prava građana te bi se ugrađivanjem navedene odredbe mogao znatno poboljšati rad sudova i tijela koja vode upravne postupke.
U članku 105. stavku 1., iza riječi: "imunitet" staviti točku, a riječ: "nepovredivosti" brisati.
Predlagatelj predlaže brisati riječ „nepovredivosti“ jer drži da su pojmovi „imunitet“ i „nepovredivost“ sinonimi.
U članku 119. stavku 2. iza riječi: "Hrvatske" staviti točku, a riječi "ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potrebna u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde." brisati.
Brisanje navedenog dijela odredbe članka 119. stavka 2. predlagatelj predlaže iz razloga njene nerazumljivosti.
Članak 120. mijenja se i glasi:
"Zabranjuje se smanjivanje sudačkih plaća i svako drugo pogoršanje statusa
sudaca.
Kad je to potrebno radi smanjenja prevelikih zaostataka u svim ili u pojedinim sudovima, ministar pravosuđa može uvoditi obvezatan prekovremeni rad za suce i donositi odluke o njihovu privremenom raspoređivanju na rad u druge sudove."
U članku 121. st. 2. brišu se riječi: "i suci porotnici".
Predlagatelj smatra da bi se navedenom izmjenom odredaba znatno ubrzala reforma pravosuđa.
U članku 122. stavku 6. briše se rečenica: "Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu."
Predlagatelj drži da je dio odredbe koji predlaže brisati nepotreban jer je logično da se odluka Ustavnog suda ne može pobijati ustavnom tužbom.
Naslov "5. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO" i čl. 124. brišu se."
Predlagatelj predlaže brisanje odredbe o Državnom odvjetništvu uz obrazloženje da ono nije tijelo državne vlasti te ne pripada materiji koju bi trebalo uređivati Ustavom.
Hrvatska zajednica tehničke kulture predložila je vraćanje riječi "tehnička kultura" u članak 134. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske. Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, prof. dr. sc. Ante Markotić obrazložio je prijedlog te istaknuo da je tehnička kultura kao sastavnica opće kulture od velikog značaja za društveni sustav Hrvatske te bi je, u cilju njene dodatne zaštite, valjalo odrediti kao dio nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Prijedloge inicijativa koje je Odboru podnijela Udruga za nezavisnu medijsku kulturu te Hrvatsko novinarsko društvo na sjednici je obrazložio Toni Gabrić, predsjednik rečene Udruge.
Obrazlažući prijedlog da se među najviše vrednote ustavnog poretka (članak 3. Ustava Republike Hrvatske) navedu otvorenost i javnost djelovanja tijela javne vlasti, Toni Gabrić je naglasio da bi navedena izmjena pridonijela transparentnosti državne administracije i brzoj dostupnosti informacija o pitanjima od javnog interesa. Predlagatelji smatraju da je potrebno taj segment uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije što bi se predloženom izmjenom i postiglo.
Predlagatelji smatraju da je članak 38. Ustava Republike Hrvatske nužno dopuniti na način kojim bi se svim građanima Republike Hrvatske jamčilo pravo na pristup informacijama. Drže da je pravo na pristup informacijama opće građansko pravo te bi kao takvo moralo biti definirano Ustavom.
Udruga Dijete-razvod, Udruga Otac za dijete, Udruga Dudeki i Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba podnijeli su inicijativu kojom predlažu da se članak 62. Ustava Republike Hrvatske izmijeni tako da glasi:
"Država štiti roditeljstvo (materinstvo i očinstvo), djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život."
U ime navedenih udruga inicijativu su obrazložili Asenka Kramer, Hrvoje Jukić, Damir Bartolčić te Goran Cipar. U svom obrazloženju predlagatelji su naveli da postojeći članak 62. Ustava nije u suglasju s ustavnom garancijom ravnopravnosti svih građana Republike Hrvatske te bi se predloženom izmjenom materinstvo i očinstvo stavilo u ravnopravan položaj što bi u potpunosti zadovoljavalo duh Ustava u cilju zaštite djece i obitelji.
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Centar za mirovne studije, CESI, Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta, GONG, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak, Kontra, Zelena akcija, Ženska mreža Hrvatske te Građanska inicijativa „NATO na referendum“ podnijeli su Odboru zajedničku inicijativu za izmjenu sljedećih članaka:
Predlažu dopunu članka 3. Ustava tako da glasi:
"Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, izgradnja mira, nenasilje, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, održivi razvitak, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava."
Goran Bosanac iz Centra za mirovne studije obrazložio je predloženu dopunu te naglasio da je riječ „mirotvorstvo“ zastarjeli izraz te se predlaže da se prihvati novi koncept koji je prihvaćen i od strane Ujedinjenih naroda. Nadalje, predlagatelj drži da bi se uvrštavanjem riječi „nenasilje“ odaslala jasna poruka o promoviranju i zagovaranju vrednote nenasilja u hrvatskom društvu. Promicanje održivog razvitka jedan je od temeljnih ciljeva Europske unije te ga se iz toga razloga predlaže uvrstiti među najviše vrednote ustavnog poretka.
Tino Bego iz Centra za suočavanje s prošlošću izložio je inicijativu za dopunu članka 9., koji bi dopunjen glasio:
"Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom.
Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije."
Predlagatelj drži da bi predmet međunarodnih ugovora temeljem kojih bi se izvršavala odluka o izručenju trebala biti najteža kaznena djela, uključujući i ratne zločine.
Sanja Juras iz Lezbijske grupe Kontra obrazložila je inicijativu za dopunu članka 14., članka 17. stavka 2. i članka 39. Navedeni bi članci s predloženim dopunama glasili:
Članak 14.
"Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, spolnom usmjerenju, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki."
Članak 17. stavak 2.
"Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, spolno usmjerenje, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo."
Članak 39.
"Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, nesnošljivost na osnovi spolne orijentacije ili bilo koji drugi oblik nesnošljivosti."
U svom obrazloženju predlagateljica je naglasila da je spolno usmjerenje jedno od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti te da bi ustavnopravna zaštita spolnog usmjerenja predstavljala osnovu za zakonsko sankcioniranje nepoželjnih pojava u društvu.
Također, Sanja Juras je obrazložila predloženu dopunu članka 61. koji bi glasio:
"Obitelj je pod osobitom zaštitom države.
Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici, istospolnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom."
Predlagateljica smatra da bi se predloženom dopunom stvorila ustavna osnova za zakonsko reguliranje prava nasljeđivanja partnera u istospolnoj zajednici.
Udruga GONG predložila je dopunu članka 38. koji bi glasio:
"Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.
Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.
Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, izuzev onih koje su klasificirane kao tajne, u skladu sa zakonom.
Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo."
U svom obrazloženju Sandra Pernar istaknula je da se pravu na pristup informacijama pridaje sve veća važnost što je vidljivo iz mnogih međunarodnih dokumenata koji uređuju to područje te da bi ustavnopravno uređenje ove materije predstavljalo prvi korak u priznavanju i zaštiti prava na pristup informacijama kao univerzalnog ljudskog prava.
Isto tako, Udruga GONG je predložila dopunu članka 44. na način da glasi:
"Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.
U obavljanju javnih poslova, osoba je dužna izbjegavati sukob interesa.
U slučaju da se pojavi sukob interesa, osoba je dužna deklarirati njegovo postojanje, kao i razriješiti ga na način da zaštiti javni interes, u skladu sa zakonom."
Predloženu dopunu obrazložila je Vesna Kesić iz Udruge GONG pri čemu je istaknula da je sprečavanje sukoba interesa ustavna kategorija u nekim zapadnoeuropskim zemljama te da bi se sprečavanjem sukoba interesa kao ustavnim načelom iskazala jasna poruka kako se u tijelima javne vlasti neće tolerirati ponašanja koja mogu dovesti do raznih oblika korupcije.
Tino Bego iz Centra za suočavanje s prošlošću izložio je inicijativu za izmjenu članka 75., koji bi glasio:
Članak 75.
"Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, lišen slobode ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
Protiv zastupnika se ne može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora, osim ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvim se slučajevima izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega pokrene kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor."
U obrazloženju predlagatelj je istaknuo da zastupnički imunitet ne smije biti paravan iza kojega će se skrivati počinitelji teških kaznenih djela te predlaže ukidanje imuniteta nepovredivosti za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora duža od pet godina.
Aleksandar Hatzivelous iz Građanske inicijative „NATO na referendum“ izložio je inicijativu za izmjenu članka 86. stavka 3. Ustava, koja se odnosi na obvezu Hrvatskoga sabora za raspisivanje referenduma u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Predlagatelj drži da kriterije za raspisivanje referenduma putem potpisa treba svesti u realne i ispunjive okvire te propisanih deset posto potpisa birača smanjiti na tri odnosno pet posto.
Spomenute udruge građana u pisanom obliku predložile su i izmjenu članka 49. stavka 3. koja na sjednici Odbora nije prezentirana, a koja bi glasila:
"Država potiče održivi razvitak kroz ravnotežu između gospodarskog razvoja, socijalne dobrobiti i zaštite okoliša. Država se brine za održivi razvitak svih svojih krajeva."
Posljednja prezentirana bila je inicijativa Udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama - SJAJ kojom je predloženo da se u članku 45. iza stavka 2. doda stavak 3. koji bi glasio:
"Osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti zadržavaju biračko pravo."
Kristijan Grđan iz Udruge SJAJ u obrazloženju je istaknuo da predložena dopuna ima za cilj omogućavanje ostvarivanja biračkog prava osobama koje su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišene poslovne sposobnosti, jer su u praksi razlozi za lišavanje poslovne sposobnosti primarno vezani uz imovinska prava. Predloženom dopunom biračko pravo tih osoba dobilo bi ustavno jamstvo te bi dovelo do relevantnih zakonskih promjena.
Nakon prezentacije podnesenih inicijativa predsjednik Odbora otvorio je raspravu.
U raspravi prof. dr. sc. Dubravka Hrabar založila se da zaštita majčinstva izrijekom ostane propisana Ustavom, jer je to temelj za daljnje zakonsko uređivanje prava trudnica i majki. Nadalje, podržavajući inicijativu Udruge SJAJ, naglasila je da recentni europski dokumenti imaju pozitivan odnos prema osobama lišenim poslovne sposobnosti.
Prof. dr .sc. Branko Smerdel podržao je inicijative Pravobraniteljice za djecu i Pučkog pravobranitelja istaknuvši pri tome da bi u Ustav trebalo ugraditi i odredbe o drugim specijaliziranim ombudsmanima te se posebno založio za uvođenje institucije posebnog povjerenika za službe sigurnosti i obranu.
Glede inicijative za ugrađivanje odredbe o izbjegavanju sukoba interesa u obavljanju javnih poslova izrazio je mišljenje kako bi trebalo stvoriti ustavnu osnovu za razradu pojma sukoba interesa po raznim područjima. U vezi s tim, naglasio je potrebu za stvaranje ustavne osnove za zaštitu osoba koje upozoravaju na nezakonitosti u poslovanju, tzv. „zviždača“.
U vezi s inicijativom za izmjenu članka 86. stavka 3., naglasio je da provedba referenduma može otvoriti prostor za manipulaciju i zloporabu te da je u tom smislu poželjno da se zadrži postojeća odredba.
Nadalje, nije podržao inicijativu za izmjenu članka 3. glede termina „izgradnja mira“ založivši se za zadržavanje postojećeg termina „mirotvorstvo“ te, u vezi s tim, naglasio da Ustav jezično mora biti razumljiv svim građanima.
Prof.dr.sc. Robert Podolnjak podržao je inicijativu za dopunu članka 38. istaknuvši da bi pravo na pristup informacijama trebalo biti ustavno pravo čime bi se utvrdila osnova za dosljednu provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prof.dr.sc. Zvonimir Lauc založio se za uvođenje institucije pravobranitelja za lokalnu samoupravu s ciljem istinskog ostvarivanja prava na lokalnu samoupravu.
Nakon rasprave, Vladimir Šeks, predsjednik Odbora podsjetio je članove Odbora da, sukladno Ustavu, pravo da predloži promjenu Ustava ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. U vezi s tim, predsjednik Odbora je izvijestio nazočne da će se zapisnik s 45. sjednice Odbora dostaviti ovlaštenim predlagateljima ustavnih promjena.
PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks