Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 20. listopada 2009. godine raspravio je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo pedeset dva zastupnika u Hrvatskom saboru Republike Hrvatske aktom od 16. listopada 2009. godine.
Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matični Odbor na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim je propisano da Odbor razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Hrvatskom saboru te u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata.
Predstavnici predlagatelja uvodno su obrazložili da Prijedlog sadrži tri skupine predloženih promjena Ustava Republike Hrvatske i to promjene koje su utvrđene kao izravan uvjet za zatvaranje poglavlja pravne stečevine, promjene koje osiguravaju odgovarajuće ustavnopravne osnove za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji te učinkovitog funkcioniranja Republike Hrvatske u Europskoj uniji te promjene Ustava koje su rezultat drugih inicijativa posebice dopune izvorišnih osnova Ustava uvrštenjem svih nacionalnih manjina koje biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor, redefiniranje uloge i postupanja oružanih snaga Republike Hrvatske, uvođenje osnova za kazneni progon i nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije, naglašavanje ustavnog načela neovisnosti sudbene vlasti kroz jačanje ustavnog položaja samostalnosti i neovisnosti Državnog sudbenog vijeća i Državnog odvjetničkog vijeća a posebice jačanja stalnosti sudačke i državnoodvjetničke dužnosti te stručnosti sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, obvezatnost i besplatnost obrazovanja do stjecanja prvog zvanja, uvođenje obveznog posebnog prava glasa za nacionalne manjine, utvrđivanje javnobilježništva kao javne službe ustavnog značenja, uvođenje ostvarivanja biračkog prava u Republici Hrvatskoj, uređivanje načina donošenja državnog proračuna i uređivanje načina izbora sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Predstavnici predlagatelja posebno su detaljno obrazložili razloge ustavne promjene glede uvođenja osnova za kazneni progon i nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije kao i promjene glede obveznog posebnog prava glasa za nacionalne manjine i ostvarivanja biračkog prava u Republici Hrvatskoj.
U raspravi je izraženo zadovoljstvo glede velike podudarnosti Prijedloga promjena Ustava Republike Hrvatske koje je predložila Vlada Republike Hrvatske i Prijedloga promjena koje je predložila skupina zastupnika u Hrvatskom saboru posebice glede promjena koje se odnose na zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i promjena Ustava koje se odnose na modalitete pristupanja i funkcioniranja Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Razlike u rečenim promjenama koje je predložila skupina zastupnika u Hrvatskom saboru glede uloge guvernera Hrvatske narodne banke, glede pravne osnove članstva i prijenosa ustavnih ovlasti Republike Hrvatske, sudjelovanja u institucijama Europske unije i primjene prava Europske unije u pravnom poretku Republike Hrvatske raspravit će se u demokratskom dijalogu i iznaći optimalna rješenja.
Dogovorom će se savladati sitne razlike i u prijedlozima glede neovisnosti sudbene vlasti.
U raspravi je utvrđeno da postoje razlike u pristupu pojedinim prijedlozima promjena Ustava u odnosu na Prijedlog Vlade Republike Hrvatske te je s tim u svezi podržana promjena glede dopune Izvorišnih osnova Ustava uvrštenjem svih autohtonih nacionalnih manjina koje biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Izraženo je i mišljenje da bi trebalo razmotriti prijedlog da se briše riječ „autohtonih“ a ne brišu riječi „i drugih“ jer postoji mogućnost doseljavanja nekih drugih nacionalnih manjina na područje Republike Hrvatske kojima će se osiguravati zaštita na temelju pravne stečevine Europske unije.
Predmetom usuglašavanja različitih prijedloga treba biti i odredba o ulozi i postupanju Oružanih snaga Republike Hrvatske, obvezatnosti i besplatnosti obrazovanja do stjecanja prvog zvanja, potreba uvrštavanja u Ustav javnog bilježništva kao javne službe ustavnog značenja te uređivanje načina donošenja državnog proračuna i izbora sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Prigodom usuglašavanja prijedloga promjena glede nezastarijevanja kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije potrebito je voditi računa da rješenje osigurava odgovornost za počinjena kaznena djela i omogućava oduzimanje tako ostvarene dobiti.
Glede prijedloga promjena o uvođenju obveznog posebnog prava glasa za nacionalne manjine istaknuto je da u Europi jedino Slovenija i Rumunjska imaju takovo rješenje. Ustavom Republike Hrvatske propisano je da se zakonom može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor a da Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor to pravo nije propisano. U raspravi Hrvatski sabor je 16. listopada 2003. godine donio odluku da se ne daje vjerodostojno tumačenje odredbi članka 4., a u vezi sa člancima 15. i 16. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koje uređuje pravo glasa pripadnicima nacionalnih manjina. Iz obrazloženja rečene Odluke proizlazi da ovakvo stajalište izražava nedvojbenu volju Hrvatskoga sabora koja je izražena u postupku donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kada nije prihvaćen amandman na tekst Konačnog prijedloga toga zakona u sadržaju kojim bi se omogućilo pripadnicima nacionalnih manjina da glasuju dva puta. Sukladno ovoj jezičnoj, logičnoj, sintetičnoj, povijesnoj i konačno teleološkoj raščlambi nedvojbeno je da birači imaju pravo i dužnost glasovati samo jedanput, što znači da ako su pripadnici nacionalne manjine mogu glasovati za jednu od listi političkih stranaka ili neovisnih kandidata u jednoj od izbornih jedinica, kao i pripadnici hrvatskoga, većinskog naroda ili za predstavnike nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici. Također se napominje da Ustavni sud Republike Hrvatske 17. rujna 2003. godine nije prihvatio prijedlog Talijanske unije i Srpskog narodnog vijeća za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 3. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koja uređuje to pitanje. Iz obrazloženja rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske proizlazi da osporena odredba Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje pravo i dužnost svakog birača da na izborima glasuje samo jedanput, čime se u izbornom zakonodavstvu Republike Hrvatske izražava pravilo da birač, nakon što jedanput obavi glasovanje na izborima, na dotičnim izborima nema pravo ponovo pristupiti glasovanju i još jednom glasovati, odnosno nema pravo ponovo glasovati nakon što je već glasovao. Osporena odredba Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor sadrži univerzalno i općeprihvaćeno načelo prema kojemu je biraču dopušteno da na jednim izborima obavi glasovanje samo jedanput, neovisno o tome koji je izborni sustav primijenjen, na koji način se glasovanje obavlja i koliko glasova birač na tim izborima ima. Načelo jednokratnog prava glasovanja i broj glasova koji zakonodavac priznaje na izborima, prema tome, dva su različita izbornopravna instituta koja ne ovise jedan o drugome niti su međusobno povezani na bilo koji način, kao što pogrešno smatraju predlagatelji. U svezi s rečenim dio članova Odbora nije podržao prijedlog promjene Ustava iz članka 5. Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.
U raspravi je izražena potreba ažuriranja biračkih popisa i njihovo čišćenje od "mrtvih duša" te dio članova Odbora nije podržao prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske iz članka 8. Prijedloga nacrta kojim se predlaže da hrvatski državljani ostvaruju svoje opće i jednako biračko pravo na izborima koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, čime se ukida glasovanje na posebnim biračkim mjestima u inozemstvu. Iz rečenog proizlazi da pravo glasa ostaje za hrvatske državljane, ali da svi hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu u izborima za zastupnike Hrvatskoga sabora i Predsjednika Republike Hrvatske moraju doći na glasovanje na biračka mjesta u Republici Hrvatskoj.
U raspravi je istaknuto da će svi oblici javne rasprave doprinijeti stvaranju preduvjeta za iznalaženje najboljih rješenja. S tim u svezi predsjednik Odbora pozvao je sve pravne fakultete, fakultete političkih znanosti, ekonomske i filozofske fakultete na području Republike Hrvatske kao i druge zainteresirane institucije da organiziraju rasprave i druge oblike upoznavanja javnosti s ustavnim promjenama.
Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) prihvatio slijedeći
Z A K L J U Č A K
PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG PEDESET DVA ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU DA SE PRISTUPI PROMJENI USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks