Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 49. i 50. sjednici, koje su održane 18. i 24. svibnja 2010. godine, na temelju svoje nadležnosti iz članka 57. stavka 1. podstavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim je propisano da u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske Odbor priprema prijedloge odgovarajućih akata, proveo je raspravu o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.
Na početku 49. sjednice, predsjednik Odbora, Vladimir Šeks, podsjetio je članove Odbora da je 30. travnja 2010. godine Hrvatski sabor donio Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, kojom je utvrđen opseg promjena Ustava Republike Hrvatske te zadužen Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da na temelju i u okviru Odluke i provedene rasprave u Hrvatskom saboru podnese Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske čime se, sukladno proceduri propisanoj Ustavom, pristupa drugoj fazi ustavnih promjena. Slijedom toga, izrađen je Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji se, u najvećem dijelu, temelji na usuglašenim odredbama dvaju Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske podnesenih od Vlade Republike Hrvatske i zastupnika u Hrvatskom saboru.
U raspravi, Odbor je utvrdio da je potpuno suglasje postignuto glede članka 1. Prijedloga (Izvorišne osnove), članaka 2., 17. i 18. (izvori prava), članka 3. (oružane snage), članka 4. (Europski uhidbeni nalog), članka 5. (nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije), članka 8. (Hrvatska narodna banka), članka 9. (Državni ured za reviziju), članaka 10. i 11. (terminološko usklađivanje s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom), članka 13. (nomotehničko usklađivanje zbog potrebne većine za odluku o prelasku ili djelovanju oružanih snaga preko granica Republike Hrvatske), članaka 14. i 26. (referendum), članka 15. (donošenje državnog proračuna), članka 16. (pučki pravobranitelj), članka 19. (sudačka dužnost), članka 20. (sudački imunitet), članka 21. (trajnost sudačke dužnosti), članka 22. (Državno sudbeno vijeće), članka 23. (Državno odvjetništvo i Državnoodvjetničko vijeće), članka 25. (pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu) te članaka 28. i 29. (propisivanje obveze i roka donošenja Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske te stupanja na snagu promjena Ustava).
Navedene odredbe Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, uz određena nomotehnička i izričajna poboljšanja proizašla iz rasprave, prihvaćene su jednoglasno.
Pri tome, u raspravi, Odbor je utvrdio da je inicijativa pučkog pravobranitelja za izmjenu članka 92. Ustava Republike Hrvatske prihvaćena u cijelosti kako ju predložio pučki pravobranitelj, s prijedlogom da se institut imuniteta proširi i na ostale opunomoćenike Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Odbor je u raspravi utvrdio da je odredbu kojom se predlaže izmjena članka 38. Ustava Republike Hrvatske, a kojom pravo na pristup informacijama postaje ustavno pravo, u pogledu ograničenja toga prava potrebno uskladiti s odredbom članka 16. stavka 2. Ustava te međunarodnim dokumentima posebice Konvencijom Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima. Naime, udruge civilnog društva, koje su inicirale izmjenu navedene odredbe, kao jedini kriterij za ograničenje prava na pristup informacijama predložile su kriterij tajnosti dok Konvencija navodi znatno širi krug mogućih ograničenja, koja moraju biti propisana zakonom (nacionalna sigurnost, obrana i međunarodni odnosi, javna sigurnost, prevencija, istraga i progon kaznenih djela, disciplinski postupci, inspekcija, kontrola i nadzor od strane javnih vlasti, privatnost i drugi legitimni privatni interesi, komercijalni i drugi ekonomski interesi, ekonomska, monetarna i politika valutnog tečaja države, jednakost stranaka u sudskim postupcima i učinkovitost pravosuđa, okoliš, rasprave unutar ili između tijela javnih vlasti o nekom predmetu).
Manjina članova Odbora izrazila je protivljenje predloženoj odredbi držeći da se pravo na pristup informacijama može ograničiti jedino u pogledu klasificiranih podataka te je odredba članka 6. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske (pravo na pristup informacijama) prihvaćena većinom glasova.
Većinom glasova prihvaćena je i odredba članka 12. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske kojom se predlaže izmjena odredbe članka 65. Ustava Republike Hrvatske, a koja se odnosi na obvezatnost i besplatnost obrazovanja. Odbor je utvrdio da, u svim prethodnim raspravama, nije postignuto suglasje glede sadržaja navedene odredbe, te je odredbu predložio u tekstu kako je predložena od Vlade Republike Hrvatske u prvoj fazi ustavnih promjena. U raspravi je istaknuto da se predloženom odredbom, kojom se propisuje da je obrazovanje svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima te da je opće obrazovanje obvezatno i besplatno, omogućuje daljnje reguliranje ovoga područja zakonom na način da se opće obvezno obrazovanje s razine osnovne škole produlji na srednjoškolsku razinu čime će se Republika Hrvatska glede obrazovnih standarda izjednačiti s državama Europske unije. U raspravi je, također, naglašeno da predložena izmjena neće dovesti do promjena postojeće strukture ustanova koje realiziraju primarno i sekundarno obrazovanje.
Manjina članova Odbora nije prihvatila predloženu odredbu izmjene članka 65. Ustava držeći da bi odredba trebala sadržavati obvezatnost i besplatnost obrazovanja do stjecanja prvog zvanja.
Međutim, u raspravi je istaknuto da bi takva odredba dovela do neravnopravnog položaja učenika koji pohađaju gimnazije i učenika strukovnih škola na način da bi gimnazijalci trebali nastaviti obrazovanje na razini stručnog ili sveučilišnog studija kako bi stekli prvo zvanje.
U vezi s predloženim člankom 24. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske kojim se predlaže izmjena stavka 1. članka 125. Ustava Republike Hrvatske, Odbor je utvrdio da prijedlog, uz ranije usuglašenu odredbu o potrebnoj većini za izbor ustavnog suca, sadržava i odredbu kojom se uvodi ustavni mehanizam koji je, s obzirom na novopredloženu potrebnu dvotrećinsku većinu glasova za izbor ustavnih sudaca, nužan za osiguranje redovnog funkcioniranja Suda u punom sastavu. U tom smislu, predlaže se da se mandat ustavnog suca produžuje do stupanja na dužnost novoga suca u slučaju da novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost.
Tijekom rasprave, predsjednik Odbora izvijestio je članove Odbora da je navedenu izmjenu inicirao Ustavni sud Republike Hrvatske te da je Venecijanska komisija Vijeća Europe prihvatila standard prema kojem bi države članice, u cilju osiguranja stabilnosti institucije, trebale predvidjeti mogućnost da se mandat suca Ustavnog suda produži do stupanja na dužnost novoga suca pri čemu se Komisija poziva na ustavna rješenja u pojedinim državama.
Manjina članova Odbora izrazila je protivljenje takvoj odredbi držeći da bi se njome omogućilo da se, mogućom pasivnošću parlamenta odnosno nemogućnošću postizanja dogovora oko najkvalitetnijih kandidata, neopravdano produži mandat pojedinog suca Ustavnog suda.
Odredba članka 24. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, kojom se predlaže izmjena članka 125. stavka 1. Ustava, prihvaćena je većinom glasova.
Većinom glasova prihvaćene su i odredbe članka 27. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske kojom se u Ustav Republike Hrvatske uvodi nova Glava VII. A (članci 141.a. – 141.d. – Europska unija).
Manjina članova Odbora izrazila je protivljenje predloženoj odredbi članka 141.b držeći da se Ustavom mora propisati potrebna većina te postupak za donošenje zakona o nadzoru Hrvatskog sabora nad djelovanjem Vlade u institucijama Europske unije.
Nakon rasprave o pojedinim odredbama Prijedloga za utvrđivanje Nacrta, predsjednik Odbora, upoznao je članove Odbora s inicijativom Ustavnog suda Republike Hrvatske za izmjenu članka 128. alineje 4. Ustava Republike Hrvatske. Postojećom odredbom članka 128. alineje 4., kojom je propisano da Ustavni sud odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, bitno je ograničena nadležnost Ustavnog suda. Na taj način, zaštita pojedinačnih ljudskih prava i temeljnih sloboda svedena je na ustavnosudski nadzor formalnih pojedinačnih pravnih akata te se povrijeđene osobe, temeljem Konvencije Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, obraćaju Europskom sudu za ljudska prava. Stoga Ustavni sud predlaže izmjenu navedene odredbe u smislu da Ustavni sud štiti ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, međunarodnim ugovorima koji su dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske te općim pravilima međunarodnog prava.
S tim u vezi, Odbor je jednoglasno prihvatio zaključak kojim predlaže Vladi Republike Hrvatske da, sukladno članku 142. Ustava Republike Hrvatske, podnese amandman na Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, kojim bi predložila izmjenu članka 128. alineje 4. Ustava Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave, a u vezi s provođenjem zaključka Odbora s 48. sjednice 29. kojim se Odbor obvezao da će, prigodom rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, raspraviti sve prijedloge u vezi članka 45. Ustava Republike Hrvatske, predsjednik Odbora izvijestio je članove da je izgledno da će se postići politički dogovor oko članka 45. Ustava odnosno glasovanja hrvatskih državljana bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.
U svezi s tim, Odbor je donio zaključak da će zastati s raspravom o prijedlozima za izmjenu članka 45. Ustava do rezultata spomenutog političkog dogovora.
Na početku 50. sjednice, predsjednik Odbora podsjetio je članove Odbora da je 21. svibnja postignut dogovor glede članka 45. Ustava na način da će hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske te da će u Hrvatski sabor birati 3 zastupnika. Na taj način, otvorena je mogućnost da Odbor utvrdi tekst izmjene članka 45. Ustava te je predložena moguća stipulacija rečenog članka.
Odbor je utvrdio da se odredbom predlaže sljedeća stipulacija:
„Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.“
U raspravi o predloženoj odredbi postavilo se pitanje treba li člankom 45. propisati aktivno i pasivno biračko pravo državljana Europske unije na izborima za Europski parlament koji imaju boravište u Republici Hrvatskoj ili tu materiju treba riješiti zakonom.
Isto tako, postavilo se pitanje u vezi s glasovanjem hrvatskih državljana koji, osim u Republici Hrvatskoj, imaju prebivalište u drugoj državi u smislu treba li ustavnom odredbom utvrditi obvezu jednog i isključivog prebivališta.
U svezi s rečenim, Odbor je jednoglasno utvrdio odredbu članka 7. Prijedloga za utvrđivanje Nacrta u tekstu kako je predložena s tim da će se, prigodom rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora, raspraviti sva spomenuta pitanja.
Također, Odbor nije ponovno raspravljao o člancima Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji su na 49. sjednici Odbora prihvaćeni većinom glasova držeći da i te odredbe mogu biti ponovo raspravljene u sljedećoj fazi ustavnih promjena.
Nakon rasprave, na temelju točke II. Odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/10) te sukladno odredbi članka 57. stavka 1. podstavka 3. i 4. Poslovnika Hrvatskog sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno je (11 glasova „ZA“) utvrdio te podnio Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks
Tekst Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske