Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-13/09-08/08
Urbroj: 6521-1-09-
Zagreb, 24. ožujka 2009.
PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA
Predmet: Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske
Na temelju članka 125. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 57. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora a u svezi s člankom 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je jednoglasno utvrdio na sjednici 24. ožujka 2009. godine te predlaže Hrvatskom saboru da Odluku o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske donese na 9. sjednici.
Za izvjestitelja Odbora, koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Vladimira Šeksa, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Vladimir Šeks
Na temelju članka 125. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor na sjednici ____ 2009. godine donio je
ODLUKU
O IZBORU TRI SUCA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
I.
Za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske biraju se:
II.
Izabrani suci Ustavnog suda Republike Hrvatske stupit će na dužnost u skladu s odredbom članka 8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Narodnim novinama“
Klasa: 021-13/09-08/08
Zagreb,
PREDSJEDNIK
HRVATSKOGA SABORA
Luka Bebić
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:
1. Mr. sc. MATU ARLOVIĆA
2. Prof. dr. sc. ŽELJKA POTOČNJAKA
3. AGATU RAČAN
4. MILANA RADAKOVIĆA
5. MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
S JAVNOG RAZGOVORA S KANDIDATIMA ZA IZBOR TRI SUCA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE SUKLADNO ČLANKU 6. STAVKU 4. USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE
Javni razgovor održan je 24. ožujka 2009. godine od 9,00 do 12,30 sati u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, u dvorani „Ivana Mažuranića“. Razgovoru su bili nazočni: Vladimir Šeks, predsjednik Odbora, Josip Leko, potpredsjednik Odbora, Emil Tomljanović, Ivo Grbić, Damir Sesvečan, Zvonimir Puljić, Ana Lovrin, prof. dr. sc. Šemso Tanković, prof. dr. sc. Ivo Josipović, Ingrid Antičević Marinović i prof. dr. sc. Vesna Pusić, članovi Odbora iz reda zastupnika te prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Robert Podolnjak, članovi Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Svoj izostanak ispričali su mr. sc. Zoran Milanović, Tonino Picula i prof. dr. sc. Zvonimir Lauc.
Osim članova Odbora razgovoru je nazočio Dragan Zelić iz GONG-a te predstavnici tiska.
Predsjednik Odbora utvrdio je da je Odbor na sjednici održanoj 20. ožujka 2009. godine konstatirao da su svi kandidati pravodobno podnijeli kandidature te da ispunjavaju uvjete propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Članovi Odbora su kandidatima postavljali pitanja.
MATO ARLOVIĆ
Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa. Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata za mišljenje glede hijerarhije pravnih normi u kontekstu europskog prava.
Kandidat je odgovorio da drži da je Ustav Republike Hrvatske najviši pravni akt te da svi drugi akti trebaju biti s njim u skladu. Pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju trebalo bi otvoriti mogućnost da Ustavni sud preispituje i sukladnost međunarodnih ugovora s Ustavom.
Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović upitala je kandidata podržava li situaciju da usprkos ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova nema zakona koji uređuje da žene raspolažu spolnim stanicama. Kandidat je odgovorio da se pitanje odnosi na zakonodavno područje ali da bi Ustavni sud svoje mišljenje mogao sugerirati donošenjem zakona temeljenog na članku 3. i 14. Ustava Republike Hrvatske.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li se radno iskustvo obnašanja političke dužnosti i rad u pojedinim udrugama (Pravni centar) mogu smatrati radnim iskustvom u pravnoj struci. Kandidat je odgovorio da je teško interpretirati radno iskustvo jer se pretpostavlja da ukoliko je osoba zaposlena na poslovima za koje se traži diploma pravnika to pretpostavlja iskustvo u pravnoj struci iako po nalogu poslodavca može obavljati i druge poslove. Kandidat drži da se to radno iskustvo temelji na aktu kojim je to iskustvo uređeno.
Član Odbora Šemso Tanković pitao je kandidata drži li opravdanim isticanje vjerskih obilježja pojedinih vjerskih grupacija u osnovnim i srednjim školama. Kandidat je odgovorio da su po Ustavu Republike Hrvatske vjerska prava i slobode zajamčeni svim vjerskim grupacijama. Kandidat je također naglasio da je propisana i odvojenost crkve od države. S tim u svezi ukoliko se ističu vjerska obilježja u školama to bi trebalo biti samo kad se upražnjavaju vjerski sadržaji i da to bude omogućeno svim zainteresiranim vjerskim zajednicama.
BRANKO ČIŽMEK
Nakon poziva predsjednika Odbora da se predstavi kandidat je izjavio da su u njegovom životopisu već sadržani svi relevantni podaci.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata za mišljenje da li Ustavni zakon kao izvor prava ima isti rang kao Ustav Republike Hrvatske te da li Ustavni sud može ispitivati ustavnost Ustavnog zakona, a kandidat je odgovorio da Ustav ima viši rang te da misli da bi Ustavni sud mogao ispitivati ustavnost Ustavnog zakona.
MILJENKO GIUNIO
Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa i istaknuo da je radni vijek proveo u pravosuđu i gospodarstvu te da je član Predsjedništva arbitražnog sudišta.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata kakvom drži poziciju presuda Europskog suda u odnosu na pravosudni sistem u Republici Hrvatskoj te da li će biti presude tog suda neposredno provedive kad Republika Hrvatska postane članica Europske unije. Kandidat je odgovorio da će u smislu usmjeravanja sudske prakse Europski sud predstavljati instituciju koju danas predstavlja Ustavni sud te da misli da će presude tog suda biti neposredno provedive.
Članica Odbora Vesna Pusić upitala je kandidata o odnosu republičkog zakonodavstva i direktiva Europske unije posebice kada nisu usklađeni. Kandidat je odgovorio da se direktive ne primjenjuju neposredno u Republici Hrvatskoj te je nacionalno zakonodavstvo potrebito uskladiti s direktivama.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li je zakonodavstvo koje uređuje neposredni izbor lokalnih čelnika u skladu s ustavnom odredbom da se pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih predstavničkih tijela. Kandidat je odgovorio da o tome nema definiran stav.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li bi u Ustav Republike Hrvatske prigodom slijedećih promjena trebalo uvrstiti i odredbu o djelovanju agencija s obzirom na njihov značaj. Kandidat je odgovorio da je djelovanje agencija nužnost te da mnoge imaju široke javne ovlasti te moraju djelovati u okviru Ustava i zakona.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata drži li spornim nadležnost agencija glede načela diobe vlasti a kandidat je odgovorio da je bitno omogućiti da sve odluke bude podložne sudskoj kontroli.
MIRJANA JURIČIĆ
Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa te istaknula da je sudac Upravnog suda te da je od 36 godina ukupnog radnog staža 26 godina obavljala pravne poslove. Nadodala je da će iskustvo biti veoma važan čimbenik u djelovanju tijela nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović, nakon što je pročitala izjavu za javnost profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glede postupanja sudova po Ustavu i zakonima te poštovanja donesenih pravnih akata, upitala je kandidatkinju ima li smisla boriti se za ideale a kandidatkinja je odgovorila da bi bez obzira na posljedice ponovno postupila na istovjetan način.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidatkinju o zbivanjima u svezi s njenim postupanjem a kandidatkinja je odgovorila da se o tome neće izjašnjavati jer su ta događanja predmet istraživanja nadležnih tijela. Uz to je ustvrdila postojanje oportuniteta kod donošenja odluka zbog nepostojanja javnih kriterija za napredovanje.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li je ustavno pravo na lokalnu samoupravu kolektivno ili individualno pravo a kandidatkinja je odgovorila da to nije njezino područje.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li Ustavni sud treba biti arbitar među granama vlasti a kandidatkinja je odgovorila da je Ustavni sud opterećen političkim prilikama no nadležan je da odlučuje o ustavnim tužbama.
Članica Odbora Vesna Pusić upitala je kandidatkinju kako vidi svoju ulogu ustavnog suca ako bude izabrana s obzirom na način funkcioniranja Ustavnog suda, a kandidatkinja je odgovorila da sudac mora prevladati animozitete i raditi korektno i stručno.
JADRANKA KALEBIĆ
Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa te je naglasila da radi kao odvjetnica u Splitu ali je poželjela raditi za opće dobro.
Član Odbora Josip Leko upitao je kandidatkinju da li Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost i zakonitost statuta ili pojedinačnih odluka političkih stranaka. Kandidatkinja je odgovorila da misli da može, posebice ako je pojedinačnim odlukama povrijeđeno pravo propisano Ustavom.
TONČI MAJICA
Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa te dodao da je umirovljen, ne svojom voljom.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata o njegovom viđenju podjele kompetencija između Ustavnog suda i Upravnog suda glede zaštite ljudskih prava. Kandidat je odgovorio da se osoba kojoj je povrijeđeno ljudsko pravo može obratiti Ustavnom sudu kad nema nekog drugog tijela koje o tome odlučuje ili nakon što o njenom zahtjevu odluči Upravni sud.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je također kandidata o primjeni Europske konvencije o ljudskim pravima a kandidat je odgovorio da drži da odredbe rečene konvencije nisu na odgovarajući način ugrađene u prekršajni zakon posebice što je iz rečenog zakona izostavljena odredba iz Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije o ljudskim pravima da okrivljenik mora biti upoznat s pravom na branitelja.
Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović upitala je kandidata za mišljenje o odluci Državnog sudbenog vijeća kojom mu nije produljen mandat suca nakon probnog roka od pet godina. Kandidat je odgovorio da drži da je odluka DSV-a temeljena na odluci sudačkog vijeća u kojoj su iznijeti neistiniti podaci o njegovom radu jer nije uzeto u obzir da se u rečenom razdoblju nalazio određeno vrijeme na bolovanju, da je rješavao najteže predmete te da je bio dežuran u prevenciji nasilja u obitelji.
Na pitanje članice Odbora Ingrid Antičević Marinović o ulozi predsjednika sudova u ocjeni kolega kandidat je izrazio mišljenje da predsjednike sudova imenuje izvršna vlast kojoj su oni odgovorni a ne kolegama.
Član Odbora Josip Leko upitao je kandidata u čiji djelokrug spada ocjenjivanje ustavnosti Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i ostvarivanje prava iz tog zakona a kandidat je odgovorio da to spada u djelokrug Ustavnog suda s tim da ako se radi o izboru sudaca Ustavnog suda na temelju odredbi Zakona o upravnim sporovima Ustavni sud odlučuje o odluci Upravnog suda.
Na pitanje člana Odbora Ivana Koprića da li je uzrok iznesene kvantitativne ocjene norme od strane sudačkog vijeća bolovanje ili rješavanje kompliciranih predmeta kandidat je pojasnio da je rješavao sporove iz radnog odnosa u kojima sudjeluje velik broj svjedoka i vještaka te ponovio da je tri godine bio dežuran u prevenciji nasilja u obitelji.
ŽELJKO POTOČNJAK
Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa te istaknuo da je redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, da se stručno usavršavao u Americi i Njemačkoj, a sada je sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Na pitanje člana Odbora Ive Josipovića kako ocjenjuje stanje ljudskih prava u njegovom mandatu kandidat je odgovorio da su u njegovom mandatu postignuti značajni pozitivni pomaci u zaštiti ljudskih prava posebice glede suđenja u razumnom roku.
Na pitanje člana Odbora Ivana Koprića da li je moguće istodobno obnašati dužnost ustavnog suca i sveučilišnog profesora kandidat je odgovorio da je za vrijeme obnašanja dužnosti ustavnog suca svoje obveze profesora na Pravnom fakultetu sveo na manju mjeru, ali da ocjenjuje da je kontakt sa studentima i znanstvenom praksom pozitivno djelovao na njegovo obnašanje dužnosti ustavnog suca.
Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović iznijela je primjere o nepostupanju Ustavnog suda o nekim zahtjevima za ocjenu ustavnosti zakona koje je podnio Klub SDP-a u Hrvatskom saboru te je s tim u svezi upitala kandidata o načinu odlučivanja o dinamici rješavanja pristiglih predmeta. Kandidat je odgovorio da svi ustavni suci i njihovi savjetnici ne rješavaju predmete jednakom brzinom a da ta brzina ovisi i o složenosti zahtjeva. Pored toga kandidat je naglasio da Ustavni sud ne može riješiti više od 6.000 predmeta godišnje od čega je 5.500 ustavnih tužbi. S tim u svezi kandidat je izrazio mišljenje da rješavanje ustavnih tužbi odvlači pozornost od apstraktne kontrole, što nije dobro.
Član Odbora Josip Leko upitao je kandidata o stajalištu o inicijativi pučkog pravobranitelja za promjenu Ustava glede povećanja ovlasti pučkog pravobranitelja u području djelovanja pravosudnih tijela. Kandidat je odgovorio da veoma cijeni pučkog pravobranitelja i njegove napore ali drži da pučki pravobranitelj može pratiti stanje postupaka ali ne i donositi odluke te da odlučujući faktor trebaju biti sudovi.
AGATA RAČAN
Na poziv predsjednika Odbora kandidatkinja se predstavila s kraćim naznakama iz životopisa pri čemu je pobliže opisala sve pravne poslove koje je obavljala.
Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović upitala je kandidatkinju da li treba i u kojem dijelu izmijeniti Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Kandidatkinja je odgovorila da je Republika Hrvatska prihvatila u cijelosti koncept njemačkog ustavnog suda koji koristi ekstenzivan pristup u ocjeni ustavnih tužbi. Ustavni sud opterećuje velik broj neriješenih ustavnih tužbi u kojima prevladava previše sporova male vrijednosti koji nemaju značenje za ustavni poredak nego samo za stranke u postupku. Pri utvrđivanju djelokruga Ustavnog suda koji je jedan od najširih u Europi trebalo bi radikalnijim zahvatom ići na sužavanja nadležnosti posebice glede nadležnosti propisane člankom 128. stavkom 1. alinejom 3. Ustava Republike Hrvatske.
Član Odbora Josip Leko upitao je kandidatkinju koliko Ustavni sud opterećuje ocjenjivanje zakonitosti podzakonskih akata. Kandidatkinja je odgovorila da Ustavni sud opterećuje ocjenjivati zakonitosti podzakonskih akata s tim da ustavnih odluka nema previše a do sada je poništeno 16 podzakonskih akata od čega 13 akata SAO Krajine.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidatkinju da li je široki djelokrug Ustavnog suda posljedica lošeg pravnog sustava u Republici Hrvatskoj a kandidatkinja je odgovorila da je Ustavni sud bio opterećen brojnim problemima koji su proistekli iz tranzicijskih odnosa i koncepcije široke zaštite ljudskih prava. Kandidatkinja je izrazila mišljenje da bi se prigodom razmatranja djelovanja Ustavnog suda mogao koristi austrijski model.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li je uz životopis priložila potvrde poslodavca Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske jer ostale poslove koje je obavljala ne smatra pravnim poslovima. Kandidatkinja je odgovorila da je željela potvrdama poslodavaca dokazati propisani uvjet o obavljanju pravnih poslova u trajanju 15 godina od strane onih poslodavaca gdje nije bilo dvojbeno da se obavljaju isključivo pravni poslovi. Uz to je nadodala da promjenom ustrojstva ministarstava neka ministarstva u kojim je obavljala pravne poslove više ne postoje.
U svezi s rečenom tvrdnjom i odlukom Upravnog suda da se pravno iskustvo treba dokazati potvrdama poslodavaca a ne podacima iz radne knjižice član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li je moguća sudska zaštita ako se rečene potvrde ne mogu pribaviti. Kandidatkinja je odgovorila da je radna knjižica javna isprava i dokazuje radni staž ali se iz nje ne vidi koji su poslovi obavljani.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li osoba imenovana na političku dužnost obavlja pravne poslove a kandidatkinja je odgovorila da je teško razlučiti pravo i politiku jer su neodvojivi u ustavnom sudovanju ali i različiti.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li je potrebito izmijeniti postupak za izbor ustavnih sudaca, a kandidatkinja je odgovorila potvrdno s tim da treba iznaći najbolji model.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidatkinju da li kandidati za ustavne suce trebaju poznavati sve dijelove hrvatskog ustava, a kandidatkinja je odgovorila da je to prva pretpostavka za njihov izbor.
MILAN RADAKOVIĆ
Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata za mišljenje o obligatornim sustavima udruživanja. Kandidat je odgovorio da može odgovoriti samo glede neospornog značaja odvjetničke komore u području odvjetništva i zaštite individualnih prava.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata da li podržava pluralizam tih organizacija a kandidat je odgovorio da bi pluralizam unio nered u poslovanje te da neki novi instituti kao besplatna pravna pomoć i drugo sužuje prostor odvjetništvu a da značajnu ulogu u zaštiti digniteta odvjetništva može odigrati odvjetnička komora.
Član Odbora Josip Leko upitao je kandidata što bi promijenio u djelokrugu Ustavnog suda s obzirom na činjenicu da u Ustavnom sudu ima 6.000 neriješenih predmeta koje ne može riješiti u razumnom roku. Kandidat je odgovorio da treba izvršiti reformu cjelokupnog pravosuđa i razmotriti da se oformi još jedan sud nakon drugostepenog sudskog postupka koji bi preuzeo dio ovlasti Vrhovnog suda Republike Hrvatske glede najviše instance u sudbenom postupanju a preraspodjelom hijerarhije Vrhovni sud bi mogao preuzeti neke zadatke Ustavnog suda.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li bi se de lege ferenda trebalo promijeniti odredbe o sastavu Ustavnog suda predviđanjem kvote specijaliziranih stručnjaka, a kandidat je odgovorio da bi to obogatilo praksu Ustavnog suda.
MIROSLAV ŠEPAROVIĆ
Na poziv predsjednika Odbora kandidat se predstavio s kraćim naznakama iz životopisa s tim da je pobliže pobrojao sve pravne poslove koje je obavljao i naglasio da se kao odvjetnik bavio civilnim i kaznenim pravom.
Članica Odbora Ingrid Antičević Marinović upitala je kandidata što misli kao sudionik u izradi ovršnog zakona o odredbi na temelju koje banke mogu postati vlasnici i ostati vlasnici nekretnina u slučaju neotplate minornog iznosa. Kandidat je odgovorio da je u doba donošenja zakona postojala politička volja zakonodavca da se osigura naplata potraživanja i zaštita vjerovnika s tim da zakonodavac može preispitati da li rečenu odredbu treba ublažiti.
Član Odbora Ivo Josipović upitao je kandidata kao djelatnika u izvršnoj i sudskoj vlasti da li u zaštiti ljudskih prava postupak treba biti in favoren te zaštite a kandidat je odgovorio da iako je izvršna vlast često u povoljnijem položaju postupak treba biti in favoren zaštite ljudskih prava ukoliko se ne radi o zaštiti nacionalne sigurnosti.
Član Odbora Šemso Tanković upitao je kandidata da li se u javnim školama mogu isticati vjerska obilježja a kandidat je odgovorio da je praktični vjernik ali da se zalaže za odvojenost crkve od države te da u slučaju isticanja vjerskih obilježja u javnim školama treba preispitati da li je to u skladu sa statutom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojima se te škole nalaze.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata da li je upoznat s upravnim pravom s obzirom da je po ocjeni predsjednika Hrvatske odvjetničke komore taj segment prava zanemaren. Kandidat je odgovorio da je s upravnim pravom upoznat kao direktor uprave za imovinsko pravne poslove u ministarstvu i kao odvjetnik.
Član Odbora Ivan Koprić upitao je kandidata o pravu na pristup informacijama ustvrdivši da je broj zahtjeva drastično opao kao rezultat nepovjerenja građana u tijela koja te informacije pružaju. Kandidat je odgovorio da je taj institut zakonom dobro uređen ali da u provođenju zakona može doći do zlouporaba te istaknuo da se zalaže da javnost kao kontrola vlasti bude upoznata sa što više informacija s tim da treba voditi računa o nacionalnoj sigurnosti.
Bilješku sastavila:
Jasna Klarin Kušpilić
O b r a z l o ž e n j e
Sukladno članku 9. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske predsjednica Ustavnog suda je 10. listopada 2008. godine izvijestila Hrvatski sabor da 11. travnja 2009. godine istječe mandat sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske:
1. AGATI RAČAN
2. MARIJU KOSU
3. Prof. dr. sc. ŽELJKU POTOČNJAKU.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora zaprimio je rečenu
obavijest Ustavnog suda Republike Hrvatske 15. listopada 2008. godine.
Člankom 125. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. stavkom 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uputio je sukladno članku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske poziv pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Poziv je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 18/09. od 11. veljače 2009. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana te je posljednji dan za podnošenje kandidatura bio 13. ožujka 2009. godine.
U pozivu je od kandidata zatraženo da uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju Ustavnim zakonom propisanih uvjeta a posebice: domovnicu, diplome o završenim stupnjevima obrazovanja, potvrde o radnom iskustvu u pravnoj struci (preslik radne knjižice, potvrde poslodavaca), uvjerenje kaznenog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze.
Na poziv su stigle kandidature:
1. Mr. sc. MATE ARLOVIĆA
2. BRANKA ČIŽMEKA
3. MILJENKA GIUNIA
4. Prof. dr. sc. SREĆKA JELINIĆA
5. Mr. sc. MIRJANE JURIČIĆ
6. JADRANKE KALEBIĆ
7. MIRKA KLINŽIĆA
8. Dr. sc. JASMINE KOVAČEVIĆ-ČAVLOVIĆ
9. TONČI MAJICE
10. Prof. dr. sc. ŽELJKA POTOČNJAKA
11. AGATE RAČAN
12. MILANA RADAKOVIĆA
13. MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA
Prof. dr. sc.Srećko Jelinić i Mirko Klinžić povukli su svoje kandidature prije daljnjeg postupka.
Na sjednici održanoj 20. ožujka 2009. godine Odbor za Ustav, Poslovnik i politički
sustav Hrvatskoga sabora utvrdio je da je ostalih 11 kandidata pravovremeno podnijelo kandidature te da ispunjavaju uvjete propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske za izbor suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Člankom 6. stavkom 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano je da nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske s tim da lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.
Odbor je pozvao na javni razgovor sve kandidate, osim kandidata koji su povukli kandidature.
Kandidatkinja dr. sc. Jasmina Kovačević-Čavlović izvijestila je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora o svom nedolasku na zakazani razgovor, ali nije odustala od kandidature.
Tijekom javnog razgovora članovi Odbora kandidatima su uputili pitanja na temelju kojih su stekli dojam o kandidatima kao stručnim djelatnicima i osobama. Službena zabilješka s javnog razgovora s kandidatima sastavni je dio ove Odluke.
Nakon obavljenog razgovora Odbor je razmotrio način utvrđivanja liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Prijedlog potpredsjednika Odbora Josipa Leke da Odbor uputi listu kandidata Hrvatskom saboru na kojoj će biti svih 11 kandidata koji ispunjavaju Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu propisane uvjete Odbor nije prihvatio jer su za prijedlog glasovala tri člana Odbora a sedam je bilo protiv.
Prijedlog predsjednika Odbora Vladimira Šeksa da listu kandidata koji ulaze u uži izbor za tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske čini pet kandidata za koje glasuje tajnim glasovanjem najviše članova Odbora Odbor je prihvatio većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“).
Tajnim glasovanjem utvrđeno je da su kandidati dobili slijedeći broj glasova:
1. Mr. sc. MATO ARLOVIĆ 10 glasova
2. BRANKO ĆIŽMEK 0 glasova
3. MILJENKO GIUNIO 0 glasova
4. Mr. sc. MIRJANA JURIČIĆ 2 glasa
5. JADRANKA KALEBIĆ 0 glasova
6. Dr. sc. JASMINA KOVAČEVIĆ-ČAVLOVIĆ 0 glasova
7. TONČI MAJICA 0 glasova
8. Prof. dr. sc. ŽELJKO POTOČNJAK 10 glasova
9. AGATA RAČN 10 glasova
10. MILAN RADAKOVIĆ 9 glasova
11. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ 7 glasova
Rezultate tajnog glasovanja Odbor je verificirao jednoglasno (10 glasova „ZA“).
Iz rečenog proizlazi da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru Prijedlog liste kandidata koji ulaze u uži izbor za tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i to:
1. mr. sc. MATU ARLOVIĆA
2. prof. dr. sc. ŽELJKA POTOČNJAKA
3. AGATU RAČAN
4. MILANA RADAKOVIĆA
5. MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA.
Prigodom utvrđivanja Prijedloga liste kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske Odbor je uzeo u obzir uočenu izvrsnost istaknutu u životopisu pojedinog kandidata te dojam iz javnog razgovora. Također je vodio računa o poštivanju ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova kao i o profilu sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske kojima istječe mandat. .
Sukladno članku 6. stavku 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Odbor daje i obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.
Za mr. sc. MATU ARLOVIĆA Obor se opredijelio zbog istaknutog djelovanja tijekom pet mandata kao zastupnik u Hrvatskom saboru kad je sudjelovao kao autor, koautor i sudionik u izradi, raspravljanju i procesu donošenja mnogih propisa u Republici Hrvatskoj koji čine temelj njezinog pravnog poretka. Tako je sudjelovao u donošenju izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske iz 2000. i 2001. godine, na izradi tekstova te u procesu donošenja svih ustavnih zakona na snazi u Republici Hrvatskoj, zakonima kojima se uređuju prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Tijekom djelovanja u Hrvatskom saboru bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, predsjednik Komisije za Poslovnik Hrvatskoga sabora, predsjednik Odbora za pomorstvo i veze, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, član Odbora za zakonodavstvo, član Odbora za poljoprivredu, član Odbora za izbor, imenovanje i administrativne poslove, član Nacionalnog vijeća za vode, član Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, koordinator rada Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, voditelj stalnog izaslanstva u Skupštini WEU.
Od 2008. godine vanjski je član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Od veljače 2009. godine član je Radne grupe za izradu prijedloga promjena Ustava Republike Hrvatske imenovan od strane Vlade Republike Hrvatske.
Objavio je više od 30 znanstvenih i stručnih radova.
Tijekom svoje znanstveno-nastavne, stručne, humanitarne i političke karijere aktivno je sudjelovao u radu brojnih javnih tribina, okruglih stolova, seminara, simpozija i konferencija kako domaćim tako i međunarodnim.
Jedan je od članova osnivača Hrvatskog pravnog centra a u drugom mandatu je potpredsjednik Hrvatskog crvenog križa – Nacionalnog društva.
Za svoj rad dobio je više nagrada, priznanja i odlikovanja.
Tijekom javnog razgovora kandidat je pokazao primjereno znanje u svim pravnim područjima na koja su se pitanja odnosila.
Za prof. dr. sc. ŽELJKA POTOČNJAKA, Odbor se opredijelio jer je obnašao dužnost ustavnog suca tijekom osam godina. Uz dužnost ustavnog suca kao istaknuti pravni stručnjak u području radnog zakonodavstva bio je redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Pravne poslove obavljao je tijekom 27 godina u Skupštini grada Zagreba, Pravnom fakultetu u Zagrebu i Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Boravio je u Americi u sklopu programa znanstvene razmjene te se znanstveno usavršavao na Pravom fakultetu u Njemačkoj. Sudjelovao je na četrdesetak međunarodnih i isto toliko domaćih kongresa i savjetovanja pravnika. Na nekima od njih bio je pozvani predavač.
Od 1992. do 1995. bio je član radne skupine koja je pripremala donošenje Zakona o radu i suvoditelj projekta Radno pravo u okviru hrvatsko-njemačkog projekta Novo oblikovanje hrvatskoga pravnog sustava. Od 1997. do 1998. bio je član Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za ispitivanje usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe te predsjednik Radne skupine za ispitivanje usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s Europskom socijalnom poveljom.Bio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske na zasjedanjima Opće konferencije Međunarodne organizacije rada 1993. i 1998. godine. Tijekom 1998. i 1999. godine bio je voditelj stručne skupine za pripremu zakona o reformi javnog i tekuće financiranog dijela mirovinskog sustava. Tijekom 2000. godine bio je član radnih skupina za izradu izmjena i dopuna više zakona iz područja radnog i socijalnog prava. Od 1998. do 2001. godine bio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje te predstavnik Vlade Republike Hrvatske u Odboru za socijalnu koheziju Vijeća Europe. Tijekom 2000. i 2001. godine vodio je radnu skupinu za izradu strategije dugoročnog razvoja mirovinskog sustava Republike Hrvatske.
Tijekom 2005. i 2006. godine bio je voditelj znanstvenog projekta „Usklađivanje hrvatskog radnog i socijalnog prava s pravnom stečevinom Europske unije“ a od 2007. godine voditelj je projekta „Usklađivanje hrvatskoga radnog i socijalnog prava s europskim socijalnim modelom“. Tijekom 2006. i 2007. bio je istraživač na projektu organiziranom od strane European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions, Dublin, Republika Irska.
Autor je osamdesetak znanstvenih i stručnih radova.
Od 1998. do 2005. godine bio je glavni tajnik a od 2005. je predsjednik Hrvatske udruge za radno i socijalno pravo te član Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja za radno pravo i pravo socijalne sigurnosti. Redoviti je član – utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske.
Tijekom javnog razgovora kandidat je kvalificirano odgovorio na pitanje o zaštiti ljudskih prava u postupcima pred Ustavnim sudom, o načinu odlučivanja, o dinamici rješavanja pristiglih predmeta te o inicijativi pučkog pravobranitelja za promjenu Ustava Republike Hrvatske.
Za AGATU RAČAN Odbor se opredijelio jer je obavljala pravne poslove i dala velik doprinos tijekom 36 godina kao stručna suradnica u Institutu za društveno upravljanje, kao savjetnica u Informatoru, tajnica Koordinacije u Izvršnom vijeću Sabora, savjetnica u Republičkom komitetu za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove, tajnica Komisije za stambena pitanja Izvršnog vijeća Sabora, pomoćnica predstojnika Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, načelnica u Odjelu za izradu propisa u Ministarstvu privatizacije, viša stručna savjetnica u Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, pomoćnica ministra za europske integracije i kao sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Od 1996. do 2002. godine bila je članica Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za ispitivanje sukladnosti hrvatskog zakonodavstva s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda i protokolima.
Objavila je niz stručnih radova navedenih u prilogu životopisa.
Od 1990. do 2008. godine održala je niz predavanja na okruglim stolovima te međunarodnim konferencijama.
Dodatno se stručno usavršavala u Washingtonu i New Yorku, Dubrovniku te Strassbourgu i Bruxellesu.
Prigodom javnog razgovora kandidatkinja je na temelju širokog znanja i bogatog iskustva iznijela prijedloge o promjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, probleme u radu Ustavnog suda te je promptno odgovorila na sva pitanja čime je pokazala kvalificirano znanje u području ustavnog prava i zakonodavstva Republike Hrvatske.
Za MILANA RADAKOVIĆA Odbor se opredijelio jer iz prijedloga za njegov izbor koji je uputila Hrvatska odvjetnička komora proizlazi da je kandidat cijeli svoj život poklonio odvjetništvu šireći stručnost, znanje i dignitet profesije. Odvjetništvom se bavi 38 godina. Educirao je stotine vježbenika. Sjajan je poznavatelj građanskog prava, a ništa manje kaznenog prava od kojeg su generacije odvjetnika učile. Svojim analitičkim umom služio je za primjer na koji se način uz poštivanje najviših standarda Kodeksa odvjetnička etike, bez kompromisa, štite prava stranaka sukladno vladavini prava.
Kao osoba uživa veliki ugled u odvjetništvu, Državnom odvjetništvu i sudstvu jer se radi o vrhunskom pravnom stručnjaku visokih moralnih, etičkih i ljudskih osobina, bez ijedne mrlje u profesionalnoj karijeri i privatnom životu te bez pritužbi na njegov rad.
Aktivno je sudjelovao u radu Hrvatske odvjetničke komore,bio je član mnogih tijela Komore te je u radu tih tijela pokazivao i dokazivao svoju stručnost a posebno obnašajući dužnost suca Disciplinskog suda Hrvatske odvjetničke komore.
U javnom razgovoru kandidat je kvalificirano odgovarao na pitanja iz područja odvjetništva a iznio je i interesantne prijedloge glede reforme pravosuđa i sastava Ustavnog suda.
Za MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA Odbor se opredijelio jer je kao istaknuti pravnik tijekom 26 godina radnog iskustva u pravnoj struci dao svoj veliki doprinos u izvršnoj vlasti, u Ministarstvu pravosuđa, kao sudac Općinskog suda u Zagrebu te kao odvjetnik.
U Ministarstvu pravosuđa neposredno je radio na izradi i provođenju zakona iz građansko pravnog područja, pravosudnog sustava i reforme kaznenog zakonodavstva.
Kao odvjetnik bavio se svim granama prava a pretežito građanskim i kaznenim pravom.
Član je Odvjetničke komore osnovane pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu na kojem sudu je jedno vrijeme bio branitelj.
Od 1998. do 2000. godine bio je ravnatelj Hrvatske izvještajne službe i zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.
Sada obnaša dužnost člana Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te vanjskog člana Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora.
Autor je i koautor više knjiga iz područja građanskog prava.
Tijekom javnog razgovora kandidat je kvalificirano odgovarao na sva postavljena pitanja i pokazao poznavanje svih grana pravne znanosti.
Odbor, uz svoj prijedlog dostavlja listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda Republike Hrvatske i kompletnu dokumentaciju.
Odbor ističe da je postupak kandidiranja i predlaganja za izbor tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske proveden potpuno transparentno, a sjednici Odbora i javnom razgovoru nazočili su predstavnici GONG-a i medija.