6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 40. sjednici održanoj 12. listopada 2011., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji je Predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. listopada 2011.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona kao matično radno tijelo na temelju članka 79. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Predstavnik predlagatelja predstavio je Prijedlog zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao zakon od nacionalnog interesa u čijoj se pripremi radilo sustavno (unutar povjerenstva Vlade Republike Hrvatske) kroz posljednje dvije godine. Kazao je da je prijedlog zakona koji je prošao saborsku proceduru u prvom čitanju dobio gotovo nepodijeljenu potporu svih zastupnika u Hrvatskom saboru te da vjeruje kako će zakon u konačnom obliku također biti donesen konsenzusom.

Zakon se temelji na članku 10. Ustava Republike Hrvatske, kojim se jamči skrb Republike Hrvatske za svakog pojedinca i dijelove hrvatskog naroda koji živi izvan Republike Hrvatske sa težištem na položaj Hrvata kao suverenog naroda u BiH i položaj hrvatske nacionalne manjine u europskim državama. Zakon se donosi u ozračju prihvaćanja i priznanja svih međunarodnih dokumenata koji jamče temeljna ljudska prava, iz kojih proizlazi pravo na kulturnu raznolikost te pravo manjinskih (nacionalnih) zajednica na očuvanje kulturne i jezične raznolikosti kao i obvezu države poštivati načela i standarde međunarodnog prava kad je u pitanju promicanja i zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina.

Sukladno tome, u zakonu se naglašava da je Republike Hrvatska rezultat prirodnog prava i volje hrvatskoga naroda ostvarena demokratskim izborima te je obranjena u Domovinskom ratu zajedničkom žrtvom Hrvata (i drugih hrvatskih građana) koji žive u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Zakon polazi od stajališta da su svi Hrvati izvan Republike Hrvatske (oni u Republici Hrvatskoj, Hrvati u Bosni i Hercegovini, Hrvati pripadnici hrvatske nacionalne manjine u 12 europski država te Hrvati u dijaspori – u europskim i prekomorskim državama) s Hrvatima u Republici Hrvatskoj pripadnici jednog i nedjeljivog hrvatskoga naroda te kao takvi imaju isti nacionalni identitet i pripadaju jedinstvenom kulturnom prostoru. Konačan prijedlog zakona je pretočena politika Vlade Republike Hrvatske tj. obveza Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske na različitim poljima djelovanja (diplomatskom, gospodarskom, kulturnom, socijalnom, obrazovnom, informacijskom i organizacijskom).

Konačan prijedlog zakona je sukladan drugim strateškim dokumentima Republike Hrvatske koji počivaju na vjeri u velike mogućnosti kako hrvatskih građana u Republici Hrvatskoj tako i Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske. Dakle, konačan prijedlog zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske treba promatrati u svjetlu gospodarskog i socijalnog razvoja hrvatskog društva, društva znanja, socijalne pravde, globalnih kretanja i položaja kojeg će Republika Hrvatska imati kad postane punopravna članica EU.

Konačan prijedlog ovog zakona, u svom općem dijelu definira status hrvatskih zajednica i pojedinaca uvođenjem statusa Hrvata bez državljanstva kao i uvođenjem „Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske“. U dijelu zakona „Nositelji odnosa i suradnje“ kao operativno i koordinativno tijelo nadležno za aktivnosti prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske osniva se „Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske“. Također, organizirat će se i „Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ - savjetodavno tijelo kojeg će činiti ugledni pojedinci, predstavnici društava i udruga Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Poglavlje „Zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica“ obrađuje statusna pitanja, informiranje kao i važnost očuvanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske. Konačan prijedlog zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske obrađuje tj. definira kulturnu, obrazovnu, gospodarsku, zdravstvenu, socijalnu i športsku suradnju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka (uključujući skrb prema posebno ugroženim skupinama Hrvata izvan Republike Hrvatske).

U raspravi je iskazano zadovoljstvo donošenjem ovog zakona te je od vitalnog interesa ocjenjeno ravnomjerno i trajno održavanje suradnje i zajedništva sa dijelovima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske.

Također, naglašena je važnost da svim hrvatskim zajednicama treba pristupiti sukladno odredbama ovoga prijedloga zakona, uzimajući u obzir njezine potrebe i poštujući njezine specifičnosti. Zakon treba promatrati i u kontekstu razvoja hrvatskog društva i njegove budućnosti sa demografskog stajališta tj. “osiguranja” ljudskih potencijala iz hrvatskog iseljeništva a li interesa za održivim povratkom i ostankom Hrvata u BiH na način da će Republika Hrvatska sufinancirati tamošnje gospodarske aktivnosti.

Veliki potencijal koji imaju Hrvati izvan Republike Hrvatske, ocijenjen je od osobitog značenja kako za društveni tako i za gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Ovaj zakon, u tom kontekstu je prepoznat kao osnova za jačanje postojećih ostvarenje novih mehanizama zaštite Hrvata izvan Republike Hrvatske. Također, ocjenjena je vrlo važnom suradnja s institucijama Hrvata izvan Republike Hrvatske a preko njih i s vladama njihovih domicilnih država.

Rečeno je da Republika Hrvatska ovim zakonom stvara učinkovit okvir za potporu različitim oblicima organiziranja Hrvata izvan Republike Hrvatske a s ciljem promicanja i očuvanja hrvatskog jezika i kulture. Sukladno tome, otvaraju se dodatne mogućnosti za povezanost s pripadnicima druge i treće generacije Hrvata izvan Republike Hrvatske koji su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Stvaranje pozitivnog ozračje za povratak hrvatskih iseljenika je primarni cilj ovog zakona kao i očuvanje njihovog hrvatskoga identiteta - bez obzira na generacijsku pripadnost, vrijeme i razlog njihova odlaska iz domovine.

Prema odredbama ovog zakona, sve institucije Republike Hrvatske su dužne u područja svoga djelovanja (programe socijalne i gospodarske politike) ugraditi suradnju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Krajnji cilj zakona u ovom segmentu je osiguranje razmatranja potreba Hrvata izvan Republike Hrvatske kao i povezivanje institucija Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske na način da one budu na usluzi našim ljudima u svijetu. Organiziranje „ureda dobrodošlice“ unutar Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te uspostava sličnih instrumenata na razini županija ima za cilj da svi povratnici “mogu dobiti potrebne informacije i pomoć u rješavanju pravnih i drugih pitanja, što uključuje i pomoć mentora/savjetnika u prvim koracima integracije u hrvatsko društvo“.

U nastavku rasprave, zastupnici su se fokusirali na važnost obostranog informiranja, Hrvata u svijetu o Republici Hrvatskoj i obrnuto. U tom kontekstu, medijsku povezanost jednih s drugima, ocijenjena je kao preduvjet očuvanja hrvatskog identiteta, gospodarske, kulturne, znanstvene i svake druge suradnje. Stoga je pozdravljena nazočnost predstavnika HRT-a (predsjednik Uprave HRT-a te urednica i urednik programa „Slika Hrvatske“ i Glas Hrvatske“) koji su sudjelovali u raspravi pojašnjavajući mogućnosti HRT-a kao javnog servisa koji je sukladno vlastitom zakonu (i prijedlogu ovoga zakona) obvezan proizvoditi i transferirati otvoreni program namijenjen Hrvatima u svijetu. U tom kontekstu, nove tehnologije prijenosa informacija, rečeno je u raspravi, budućnost su povezivanja Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ali isto tako i prilika za promociju Republike Hrvatske u svijetu.

Stoga su zastupnici (kao i predstavnici HRT-a) pozdravili odredbu zakona prema kojoj je „informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Republike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.“ U skladu s ovom odredbom, predsjednik Uprave HRT-a je kazao kako će njegova kuća odmah pristupiti pripremi svih potrebnih radnji (tehničkih i programskih) kako bi se u pregovorima s Vladom Republike Hrvatske osiguralo emitiranje otvorenog, multimedijalnog i višejezičnog programa, namijenjenog Hrvatima u svijetu.

U raspravi je naglašen problem informiranja Hrvata u BiH koji nemaju (vlastiti) kanal na hrvatskom jeziku unutar tamošnjeg RTV servisa te su i zbog toga vezani za HRT. Isto tako je veliki interes hrvatske javnosti za sve događaje kao i općenito položaj Hrvata u BiH. Dokaz tomu je i gledanost emisije „Hrvatska kronike BiH“ koja se emitira subotom u jutro i koja je protivno vrlo nepovoljnom terminu emitiranja jedna je od najgledanijih emisija na HRT-u.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATRIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 39. sjednici održanoj 12. srpnja 2011. raspravljao je o Prijedlogu zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji je Predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona kao matično radno tijelo na temelju članka 79. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Predstavnik predlagatelja predstavio je Prijedlog zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao zakon od nacionalnog interesa. Kazao je da je inicijativu za izradu sustavnog odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Strategija i Zakon) pokrenuo Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske te da ju je prihvatila Vlada RH koja je donijela Strategiju odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Na temelju Strategije izrađen je ovaj Prijedlog zakona.

Zakonski okvir koji definira odnos RH s Hrvatima izvan RH temelji se na priznanju i prihvaćanju neotuđivosti temeljnih ljudskih i građanskih prava, iz kojih se izvodi pravo na zaštitu i očuvanje kulturne raznolikosti te pravo manjinskih zajednica na očuvanje identiteta, kulture i jezika kao i obveza država poštivati univerzalna načela i standarde međunarodnog prava u dijelu promicanja prava i zaštite pripadnika nacionalnih manjina i skupina uz punu primjenu načela nemiješanja jedne države u unutarnje poslove druge države te članka 10. Ustava RH, kojim je zajamčena skrb RH za svakog pojedinca i dijelove hrvatskog naroda koji živi izvan RH.

U tom kontekstu, naglašava se kako je RH iskaz prirodnoga prava i volje hrvatskoga naroda ostvaren demokratskim izborima i obranjen u Domovinskom ratu zajedničkim naporom Hrvata (njenih građana) koji žive u RH i Hrvata izvan RH te da su svi Hrvati, bez obzira na to gdje i u kakvu statusu žive, pripadnici jednog i nedjeljivog hrvatskoga naroda.

Ovim prijedlogom zakona, „Hrvate izvan RH“ definira se u tri velike skupine: Hrvati iseljeni u prekomorske i europske zemlje/dijaspora, Hrvati pripadnici autohtone (hrvatske) manjine u europskim zemljama i Hrvati, jednakopravan, suveren i konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini. Svi oni su pripadnici hrvatskog naroda te imaju isti nacionalni identitet i čine jedinstveni kulturni prostor. Prijedlog zakona je iskaz politike RH te čini skup svih diplomatskih, gospodarskih, kulturnih, socijalnih, obrazovnih, informacijskih, organizacijskih i drugih mjera što ih provode institucije RH. Stoga, ovaj prijedlog zakona je komplementaran sa „Strateškim okvirom za razvoj RH“ i „Nacionalnom strategijom održivog razvoja RH“. Također, on je iskaz promjene paradigme u odnosima između RH i Hrvata koji žive izvan RH u svjetlu gospodarskog i socijalnog razvoja hrvatskog društva, društvo znanja, socijalne pravde, globalnih kretanja i opredjeljenja za EU integracije.

Općim odredbama ovog prijedloga zakona regulira se status hrvatskih zajednica i pojedinaca (uvodi se Status Hrvata bez državljanstva te se donosi odluka o obilježavanju „Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske“). U dijelu „Nositelji odnosa i suradnje“ predviđeno je osnivanje „Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ kao operativnog i koordinativnog tijela nadležnog za sve aktivnosti prema Hrvatima izvan RH te „Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ - savjetodavnog tijela kojeg će činiti predstavnici institucija, društava i udruga koje se bave pitanjima Hrvata izvan RH (u RH i svijetu). U poglavlju „Zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica“ posvećeno je statusnim pitanjima, informiranju te očuvanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta Hrvata izvan RH. Prijedlog zakona obrađuje i pitanje mnogostruke suradnje (kultura, obrazovanje, gospodarstvo, zdravstvo i socijalna skrb i šport) s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka te potpora posebno ugroženim skupinama Hrvata izvan RH.
U raspravi je iskazana potpora jačanju suradnje s Hrvatima izvan RH, koja će se očitovati u izgradnji učinkovita i djelotvorna odnosa pretočenog u „Zakon o odnosima RH prema Hrvatima izvan RH“. Od nacionalnog interesa, ocjenjeno je u raspravi, jest izgradnja sustava koji će na svim područjima djelovanja i na cjelovit način pristupiti pitanjima suradnje RH i Hrvata izvan RH (što uključuje uzajamnu i sustavnu potporu te ostvarivanju političke, gospodarske, socijalne, kulturne, znanstvene i svake druge suradnje u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva).

Naglašeno je da RH ima cilj ostvariti suradnju i zajedništvo sa svim dijelovima hrvatskoga naroda izvan RH – s hrvatskim iseljeništvom i potomcima hrvatskih iseljenika (te sa svim onima koji imaju osjećaj pripadnosti hrvatskom nacionalnom biću i baštini), s hrvatskom autohtonom manjinom u europskim zemljama i s Hrvatima iz BiH kao suverenim i konstitutivnim narodom u BiH. Također, pozdravljena je odredba (čl. 6.) kojom se RH jasno zalaže puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te priznanje i unaprijeđenje položaja hrvatske manjine u njihovim domicilnim državama.

Ukazano je da tim različitim hrvatskim zajednicama u svijetu treba pristupiti u duhu odredbi ovoga prijedloga zakona, s ciljem ostvarenja pristupa svakoj od njih, uzimajući u obzir njezine potrebe i poštujući njezine specifičnosti sukladno dugoročnim strategijama razvoja RH koje počivaju na vjeri u mogućnost velikih pozitivnih pomaka, čiji temelj i pokretač može i treba biti i ljudski potencijal Hrvata koji žive izvan RH. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu starenja hrvatskog stanovništva i negativnog prirodnog prirasta kao i u kontekstu razvoja hrvatskog društva i potrebom “osiguranja” ljudskih resursa (u prvome redu iz bazena hrvatskog iseljeništva).

Ocijenjeno je da će ovaj zakonski okvir (Strategija i Zakon) biti integralni dio politike institucija RH koji ima za cilj stvaranje okruženja u kojemu će svi građani RH imati blagostanje i socijalnu sigurnost. U tom kontekstu, Hrvati izvan RH jesu velik potencijal društvenog i gospodarskog razvoja RH a jačanje postojećih i izgradnja novih instrumenata zaštite Hrvata izvan RH kao i jačanje suradnje s institucijama Hrvata izvan RH i vladama njihovih domicilnih država je od prioritetnog značaja za RH.

Obostrano informiranje RH i Hrvata izvan RH preduvjet je očuvanja hrvatskog identiteta te kulturne, gospodarske i svake druge suradnje RH i Hrvata izvan RH. Stoga javni mediji i internetske tehnologije, ocjenjeno je, imaju presudnu važnost u povezivanju RH s Hrvatima izvan RH.

Republika Hrvatska treba podupirati sve oblike organiziranja Hrvata izvan RH kojima se čuva i promiče hrvatski jezik i kultura te druge veze s RH. Sukladno tome, pripadnici druge i treće generacije Hrvata izvan RH su od osobitog interesa RH. Temelj djelovanja RH jest očuvanje hrvatskoga identiteta hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme i razlog njihova odlaska iz domovine, stupanj njihova obrazovanja i generacijsku pripadnost. Republike Hrvatska, naglašeno je, treba zaštiti marginalizirane skupine i pojedince, osobito starije i bolesne povratnike slaba imovinskoga stanja.

Primarni cilj ovog prijedloga zakona nije privući kapital iseljenih Hrvata, nego stvoriti pozitivno ozračje za njihov povratak i pružiti potporu onima kojim je potrebna pomoć RH.

Pozdravljena je politika prema kojoj će sve institucije RH u svoje programe socijalne i gospodarske politike ugraditi pitanje Hrvata izvan RH, uključujući i planiranje, provedbu te evaluaciju potrebnih projekata. Time će se osigurati pregled i prihvaćanje potreba Hrvata izvan RH na službenoj razini te omogućiti poboljšanje veza između institucija u RH s onima u svijetu koje se bave ovim pitanjima. Svemu ovome će služiti i organiziranje „Ureda dobrodošlice“ te uspostava sličnih modela u lokalnoj zajednici (županiji) a sve s ciljem osiguranja kvalitetnog kontakta i pravodobnih informacija za svakog pojedinog našeg čovjeka u svijetu.

Temeljna načela na kojima će počivati uspješna suradnja s Hrvatima izvan RH, ocjenjeno je, jesu puna dostupnost i transparentnost te cjelovit i odgovoran odnos institucija RH prema Hrvatima izvan RH.

U raspravi su iznesene neke dvojbe te zatražena objašnjenja vezana za „status Hrvata bez državljanstva“, „Hrvatsku karticu“ te dugotrajan postupak dobivanja hrvatskog državljanstva. Davanjem simboličnih i drugih pogodnosti, pojasnio je predlagatelj, RH želi potaknuti jačanje veza s Hrvatima izvan RH te ujedno poticati na povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 glasova „za“ i jednim glasom „suzdržan“, donio slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivana Bagarića

Predsjednik Odbora
dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 38. sjednici održanoj 25. svibnja 2011., raspravljao je o Izvješću Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje je Hrvatskom saboru podnijela Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti aktom od 15. travnja 2011. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom izvješću kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (u daljem tekstu Akademija) uvodno je predstavio ljetopis Akademije koji je zapravo jedan sustavan pregled ukupne djelatnosti Akademije za prošlu godinu. Naglasio je da se izborom novog vodstva Akademija više otvorila javnosti a i pitanjima od interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske. Među djelatnostima Akademije od posebnog interesa Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske su istraživanja i djelatnosti Odbora, Odjela, Zavoda, Znanstvenih vijeća i drugih jedinica Akademije koja se dijelom ili u cjelini odnose na pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske (Hrvatskog naroda u BiH, hrvatske nacionalne manjine u susjednim i drugim europskim državama te Hrvatima u dijaspori tj. hrvatskom iseljeništvu i njihovim potomcima).

U raspravi je iskazana potpora radu Akademije kao instituciji od nacionalnog interesa te ukazano na potrebu veće angažiranosti ove institucije u segmentu istraživanja i svih aktivnosti od interesa Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske a sukladno obostranom interesu (boljoj povezanosti i suradnji na polju znanosti, kulture, obrazovanja gospodarstva itd.) Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. U ova istraživanja spadaju ona iz djelokruga migracija, demografskog razvitka, gospodarske, kulturne i ine povezanosti Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske a preko njih i država u kojima žive. Sukladno tome, naglašena je važnost s jedne strane stvaranja preduvjeta i instrumenata kako bi se privuklo Hrvate iz svijeta (dijaspore) i njihove potomke, za suradnju s Republikom Hrvatskom a s druge strane osiguralo nesmetan razvoj hrvatskim manjinskim zajednicama u susjednim (i drugim) europskim državama kao i Hrvatima u BiH, čiji nesmetan razvoj kao suverenog i konstitutivnog naroda u BiH je od hrvatskog nacionalnog interesa i interesa susjedne i prijateljske BiH.

U tom kontekstu, predstavnik Akademije je upoznat sa „Strategijom o odnosima Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske“, koju je u svibnju ove godine usvojila Vlada Republike Hrvatske, te mu je predloženo da Akademija kao instrument sustavnog praćenja Hrvata izvan Republike Hrvatske razmotri mogućnost ustrojavanja vlastitog Odbora ili nekog drugog tijela nadležnog za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jednoglasno je donio slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika dr. Ivana Bagarića.

Predsjednik Odbora
Dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 38. sjednici održanoj 25. svibnja 2011. raspravljao je o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2010., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučki pravobranitelj, aktom od 11. travnja 2011.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona o pitanjima iz djelokruga Odbora određenog člankom 79. Poslovnika Hrvatskog sabora. Odbor je za raspravu imao na raspolaganju i Mišljenje Vlade Republike Hrvatske o predmetnom izvješću.

Predstavnik pučkog pravobranitelja, uvodno je obrazložio izvješće te se osvrnuo na neka pitanja od interesa Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Naveo je da najviše pritužbi dolazi iz djelokruga statusnih pitanja državljanstva, prebivališta/boravišta, spajanja obitelji itd. Pučki pravobranitelj je zaprimao i neke pritužbe pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i zauzeo se za njihova prava.

U raspravi je naglašeno da pitanje ostvarenja prava Hrvata prognanika iz BiH i Vojvodine nastanjenih na područja od posebne državne skrbi nisu obrađena u izvješću. Naime, Odbor često prima pritužbe upravo od ove skupine hrvatskih građana. Ukazano je na važnost donesenih izmjena i dopuna Zakona o područjima od posebne državne skrbi te praćenja provedbe istoga, imajući u vidu da su spomenutim izmjenama i dopunama Zakona o područjima od posebne državne skrbi prognani Hrvati iz BiH, Vojvodine i Kosova zadovoljni te da očekuju konačno rješenje svog stambenog zbrinjavanja.
Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jednoglasno je donio slijedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja za 2010. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora dr Ivana Bagarića.

Predsjednik Odbora
Dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 34. sjednici održanoj 24. veljače 2011., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili klubovi zastupnika HDZ-a i HSS-a aktom od 26. studenog 2010. te amandmane na isti prijedlog zakona koje su predlagatelji dostavili 15. veljače 2011.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je upoznao članove Odbora s Prijedlogom zakona. Naglasio je kako komunistički zločini uključuju pojedinačna i skupna smaknuća, smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnog psihičkog i fizičkog terora, progona na etničkoj i vjerskoj osnovi, povrede slobode savjesti, misli i izražavanja. Budući se radi o žrtvama koje su ubijene samo stoga jer su drugačije mislile (bez suđenja ili na montiranim procesima bez prava na obranu) dakle, od strane političkih protivnika, Hrvatska će donošenjem ovog zakona u skladu s kršćanskim vrednotama, Deklaracijom Hrvatskog sabora o osudi komunističkih zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. godine (lipanj, 2006.) te Rezolucijom Vijeća Europe o osudi komunizma i komunističkih zločina, konačno odati poštovanje svim nevinim žrtvama komunizma, bez obzira radilo se o civilima i vojnicima, ženama i djeci, starim i nemoćnim osobama, razvojačenim vojnicima koje se unaprijed, bez prava na obranu osudilo i pogubilo. Spomenuti zakon se odnosi na otkrivanje grobova žrtava komunizma, na njihovo uređivanje, obilježavanje, trajno održavanje te vođenje evidencije o lokalitetu i broju grobova i žrtava. Hrvatska nije mogla primijeniti iskustva nekih europskih zemalja koje imaju zakone o vojničkim grobljima, stoga jer su vojna grobišta kao i križevi i sve druge oznake, naredbom jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova od 6. srpnja 1945. sustavno uništeni.

Prijedlogom ovog zakona su obuhvaćene i žrtve komunizma umrle uslijed progona i gladi (logori gladi), svi nestali u nerazjašnjenim represivnim okolnostima tajne jugoslavenske službe i/ili ubijeni iz političkih razloga kako u zemlji tako i u inozemstvu.

Za provođenje i izvršenje ovog Zakona osnovat će se Ured za otkrivanje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata. Predstavnik predlagatelja je upoznao članove Odbora s dužnostima i ovlastima Ureda te nekim historijskim izvorima koji govore o razmjerima zločina kojeg su počinili komunisti (partizani) neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata (Depeša britanskog feldmaršala Aleksandera, svibanj 1945. o predaji 200.000 „Jugoslavena" koji se nalaze u Austriji; osobno priznanje zločina jugoslavenski maršala Tita u Ljubljani, svibanj 1945.: "Likvidirali smo dvjesto tisuća bandita, a još toliko smo ih zarobili"; depeša OZNE za Hrvatsku od svibnja 1945. o „ 250 hiljada izbjeglica iz Zagreba" Itd.).

Zbog brojnosti grobišta i žrtava, nepostojanja podataka o njima kao i velikog vremenskog protoka, nemoguće je provesti utvrđivanje identiteta žrtava. Stoga ovim prijedlogom zakona nije predviđena ekshumacija, osim u iznimnim slučajevima kada se na temelju svjedočenja ili nekih drugih podataka pretpostavlja o kojim je žrtvama riječ te ih se suvremenim metodama može identificirati. Ovim zakonom se ne ulazi u kaznenu odgovornost niti se pravi razlika među žrtvama na temelju njihove etničke, vjerske i političke pripadnosti.

U raspravi je dana potpora donošenja ovog zakona te naglašena važnost sagledavanja ukupnog stradanja hrvatskog naroda kako s prostora sadašnje Republike Hrvatske tako i sprostora susjednih država kroz koje je vodio „Križni put", osobito BiH gdje se također nalaze brojne masovne grobnice. U skladu s tim ukazano je na važnost izrade bilateralnih sporazuma sa svim državama u kojima se nalaze grobišta žrtava „Križnog puta" a s ciljem otkrivanja, obilježavanja i trajnog održavanja istih.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Konačni prijedlog zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

Predsjednik Odbora
dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 33. sjednici održanoj 24. studenog 2010. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenog 2010.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona na temelju svoje nadležnosti sukladno članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja je upoznala članove Odbora s promjenama u odnosu na prvo čitanje zakona. Kazala je da ovaj prijedlog Zakona, u odnosu na dosadašnji, donosi cijeli niz novina, posebice u djelu nadzora poslovanja HRT-a. Najveća novina je ugovaranje programskih obveza, koje proizlaze iz 9., 10., 11. i 12. članka Zakona, između HTV-a i Vlade RH. Ugovor će pokrivati programske obveze na period od 5 godina s time da će se prethodno provesti javna rasprava o sadržaju ugovora. Stabilnost financiranja, jamstvo neovisnosti HRT-a, kazala je predstavnica predlagatelja, stoga je predloženo dualno financiranje (pretplata i oglašavanje).

U raspravi je naglašena važnost koju HRT igra kao javna ustanova od nacionalnog interesa na polju informiranja iz svih oblasti društvenog života, proizvodnje različitih programa među kojima su i oni koji imaju za cilj očuvanje hrvatske kulturne baštine, promicanje vrednota demokracije i slobode te općenito napredak hrvatskog društva i države.

Odbor daje potporu HRT-u kao mediju od kojeg se očekuje ispunjavanje javnih funkcija među kojima su i one koje se odnose na interes Odbora, među kojim je pravovremeno informiranje naših ljudi u svijetu o svemu što se događa u RH kao i upoznavanje javnosti u RH o životu, događajima i problemima Hrvata u svijetu. Imajući u vidu da Hrvati izvan RH žive u različitim statusnim oblicima i različitim životnim i društvenim okolnostima dijeleći sudbinu okruženja tj. država u kojima se nalazi, stoga svakoj od tih skupina treba pristupiti uvažavajući njihove potrebe očekivanja i posebnosti. Odbor osobito poziva na ozbiljnost i odgovornost za postupak sklapanja ugovora između Vlade i HRT-a kojim će definirati vrsta, opseg i sadržaj programskih usluga (obveza) od interesa hrvatske javnosti i Hrvata izvan RH.

Odbor također pozdravlja dopunu koju je na prijedlog Odbora prihvatio predlagatelj kojom se HRT obvezuje da će proizvoditi i objavljivati programe namijenjene informiranju pripadnika hrvatskog naroda izvan RH, kao i programe namijenjene javnosti u RH koji se odnosi na život, događaje i probleme Hrvata koji žive izvan RH (čl.9.). Članovi Odbora su naglasili važnost koju HRT igra kao instrument povezivanja RH s Hrvatima izvan RH te su se založili da se među članove programskog vijeća izabere i predstavnik hrvatskih udruga koje promiču interese Hrvata izvan Republike Hrvatske. Očekuje se da će u bliskoj budućnosti Hrvati izvan RH moći pratiti program HRT-a u stvarnom vremenu (real time) obzirom imajući u vidu nove tehničke mogućnosti. Također predloženo je da HTV razvije međunarodni program koji će, po uzoru na programe poznatih svjetskih televizija, na više jezika međunarodnoj javnosti odašiljati sliku Hrvatske, što je od gospodarskog i općeg interesa RH. Više članova Odbora je poduprlo prijedlog da se u zakonu izričito navede da „HRT promiče nacionalne interese i promiče domoljublje“.

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, većinom glasova (7„za“ i 2 „suzdržana“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI

uz slijedeći amandman:

Amandman I.

U članku 25. stavak 8. iza riječi „nacionalnih manjina“ briše se zarez i dodaju riječi „i udruga koje promiču interese Hrvata izvan Republike Hrvatske“.

Obrazloženje

U skladu s Ustavom Republike Hrvatske, članak 10., radi provedbe ustavne obveze prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske, potrebno je osigurati provedbu navedene obveze. Stoga, između ostalih skupina hrvatskog društva, Konačnim prijedlogom zakona o Hrvatskoj radio televiziji, potrebno je u Vijeće HRT-a uključiti i predstavnika udruga koje promiču interes Hrvata izvan RH.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora dr. Ivana Bagarića.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 32. sjednici održanoj 16. studenog 2010., raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcijama za 2012. i 2013.godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je članovima Odbora predstavio Prijedlog proračuna u kontekstu ukupne financijske situacije te ih upoznao s osnovnim makroekonomskim i financijskim kretanjima i parametrima tj. o okviru u kojem je donesen Proračun kao i programskom pristupu u izradi Proračuna temeljenom na strateškom planiranju pojedinih tijela državne uprave. Proračun je pripremljen u skladu s novim Zakonom o proračunu a na temelju strateškog planiranja ministarstva i drugih tijela državne uprave. Kad su u pitanju makroekonomske projekcije u narednom razdoblju očekuje se oporavak hrvatskog gospodarstva i rast bruto domaćeg proizvoda od 1,5% u 2011. te od 2,0% u 2012. U narednoj se godini očekuje realni rast svih sastavnica BDP-a izuzev državne potrošnje. Ukupni prihodi Državnog proračuna u razdoblju 2011.-2013., projicirani su u skladu s trenutnim kretanjima i makroekonomskim projekcijama. U 2011. očekuje se pad prihoda Državnog proračuna od 0,8% u odnosu na 2010. te su planirani u iznosu od 107,4 milijarde kuna. U 2012. predviđa se njihov rast prema stopi od 6,2%, a u 2013. godini po stopi od 4,3%. Ukupni rashod Državnog proračuna u 2011. predviđeni su u iznosu od 122.3 milijarde kuna u skladu s a zaključkom Sabora o utvrđivanju ukupne razine rashoda Državnog proračuna.

U raspravi su članovi Odbora razmotrili pojedine stavke Proračuna koje se odnose na projekte Hrvata izvan Republike Hrvatske. Iskazano je zadovoljstvo što su osigurana nužna sredstva za različite potrebe Hrvata izvan Republike Hrvatske u što spadaju projekti iz područja kulture, zdravstva, povratka izbjeglih i raseljenih osoba, znanosti i obrazovanja itd. Među te projekte potrebno je izdvojiti poticaj za znanost, obrazovanje, kulturu i zdravstvo; stipendiranje studenata i učenika pripadnika hrvatskog naroda izvan RH; program HRT-a namijenjen Hrvatima u svijetu („Glas Hrvatske“ i „Slika Hrvatske“); program pomoći Vlade RH za povratak Hrvata u BiH; projekti koje provodi Hrvatska matica iseljenika itd.

Spomenuti projekti su ocjenjeni od interesa Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan Republike te im je kao takvima dana puna potpora kao i potpora za buduće osiguranje sredstava, u skladu s financijskim mogućnostima i ukupnim gospodarskim stanjem u Republici Hrvatskoj. Financijska i gospodarska stabilizacija Republike Hrvatske, naglašeno je, istovjetan je interes Hrvata izvan Republike Hrvatske i svih građana Republike Hrvatske. Iako su sredstva na nekim stavkama nešto smanjena, ukupna sredstva za Hrvate izvan Republike povećana su za 7.3 milijuna kuna u odnosu na plan Proračuna za 2010. U raspravi je naglašena važnost donošenja, od Vlade RH najavljene, Strategije odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i spomenutog zakona kojima bi se u skladu s potrebama i novim okolnostima (opća globalizacija i ulazak Republike Hrvatske u EU) u budućnosti planirao, provodio i unaprjeđivao među odnos Republike Hrvatske i pojedinih skupina hrvatskog naroda koji žive u svijetu (hrvatska dijaspora, hrvatska nacionalna manjina i Hrvati u BiH). To uključuje ocjenu stanja, planiranje i provođenje svih aktivnosti iz područja kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene i ine suradnje te stalno unaprjeđenje iste.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Državnog proračuna za 2011. i projekcije za 2012. i 2013.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske razmotrio je, na 31. sjednici održanoj 11. studenog 2010. godine, Dopunu Izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom o HRT-u u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a u 2009.(Godišnje izvješće o poslovanju HRT-a za 2009. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 30. rujna 2010. godine. Odbor je raspravu proveo sukladno svom djelokrugu propisanom u članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora te djelokrugu i obvezama HRT-a utvrđenim Zakonom o HRT-u. Odbor je razmotrio ovo izvješće i sa stajališta zaključaka s tematske sjednice Odbora održane 01. srpnja 2008. na kojoj je Odbor donio te Hrvatskom saboru i Programskom vijeću HRT-a uputio svoje prijedloge i zaključke.

Predstavnik podnositelja Izvješća Odboru je detaljno prikazao poslovanje HRT-a u 2008. i 2009., računovodstvene politike na temelju kojih su napravljena izvješća o poslovanju za 2008. i 2009. godinu te posljedice takvih politika za poslovanje u 2009. i 2010. Odgovorio je i na brojna pitanja u svezi s HRT-om, planu zbrinjavanja zaposlenih koji odlaze, otežanom funkcioniranju Programskog vijeća koje je od 11 spalo na 6 članova, smanjivanju plaća, predloženom trajanju mandata, programu smanjivanja vanjskih suradnika, o ugovorima koji ističu a koji se neće produživati itd. Ukazao da neke informacije koje se prenose nisu točne kao što je npr. slučaj o navodnoj diskriminaciji osobe nehrvatske narodnosti jer su se našle u sukobu dvije osobe hrvatske narodnosti. U raspravi je više članova Odbora naglasilo kako u izvješću o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u promatranom razdoblju nije bilo ni spomena o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, iako je jedan od zaključaka Odbora sa sjednice održane 15. travnja 2010. (povodom razmatranja prvog dijela Izvješća) upravo zadužio Programsko vijeće HRT-a da u narednom izvješću, posebno izvijesti o ostvarivanju obveza HRT-a prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske sukladno Zakonu o HRT-u i Zaključcima Odbora za Hrvate izvan RH od 01. srpnja 2008., ted a Programsko vijeće i Glavni ravnatelj HRT-a preispitaju ugovor za kodiranje, emitiranje i plaćanje pretplate programa Slike Hrvatske.

Sve to, ocjenjeno je, posljedica je nedovoljne zastupljenosti programa posvećenih Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske kao i nedovoljna informiranost javnosti u Republici Hrvatskoj o svojim sunarodnjacima izvan Republike Hrvatske.

Bez obzira na nezadovoljstvo HTV-om i činjenicu kako spomenuto izvješće ne spominje Hrvate izvan Republike Hrvatske na Odboru je iskazano zadovoljstvo radom Hrvatskog radija i njegovoj posvećenosti Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Odbor očekuje da se o Hrvatima izvan Republike Hrvatske više govori kako u informativnim, tako i političkim, kulturnim, obrazovnim, gospodarskim i drugim emisijama HTV-a. Odbor zagovara što jaču medijsku povezanost Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske (Hrvata u iseljeništvu, hrvatske manjine u susjednim zemljama i Hrvata u BiH) s ciljem informiranja i senzibiliziranja javnosti o problemima, interesima i mogućnostima Hrvata izvan RH i posljedičnim mnogostrukim obostranim interesima – Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Kad su u pitanju predmetne emisije namijenjene Hrvatima izvan RH dobro je ocijenjen „Glas domovine“ iako se prikazuje u malo gledanom terminu te satelitski program za Hrvate u Americi, Australiji i Novom Zelandu. Dana je potpora programu “Slika Hrvatske” kao projektu HRT-a i Vlade RH kojemu je cilj promicanje i očuvanje hrvatske baštine te povezivanje RH sa hrvatskom dijasporom.

Odbor je pozdravio odluku vodstva HRT-a da se emisija „Hrvatska kronika BiH“ u proizvodnji „Slike Hrvatske“ namijenjena za Europu, ubuduće može gledati i na podruju RH iako je ocijenjeno posve neprihvatljivim što se ista emisija u Europi može gledati jedino preko satelita na trećem kanalu HTV-a svake druge nedjelje ito ujutro u 2.30 sati. Odbor je na prethodnoj sjednici vezanoj za Izvješće o provedbi programskih načela a s ciljem izbjegavanja diskriminacije jednog dijela Hrvata izvan RH, osobito onih u Europi i javnosti u RH predložio da se emisije „Hrvatska kronika BiH“, „Slika Hrvatske najavljuje“ te „Moje rodno mjesto“ emitiraju i na prvom, nekodiranom programu Hrvatske televizije. Na istoj sjednici je predloženo da „Slika Hrvatske“ prilagodi u svojevrsni međunarodni program koji bi nekodirano, emitirao informativne i druge emisije na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku. Time bi se programom promoviralo Hrvatsku u svijetu na svim razinama (gospodarskoj, političkoj, kulturnoj, turističkoj) kao što to čini BBC, „World Service“, „Glasa Amerike“, „Deutsche Welle“, DW-TV, itd. To je obrazloženo na način da sliku o Hrvatskoj trebamo kreirati mi a ne (samo) strani mediji.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom Saboru donijeti sljedeće

ZAKLJUČKE:

1. Prima se na znanje Dopuna Izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom o HRT-u u programima HR- i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a u 2009. (Godišnje izvješće o poslovanju HRT-a za 2009. godinu).

2. Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da u narednom izvješću, posebno izvijesti o ostvarivanju obveza HRT-a prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske sukladno Zakonu o HRT-u i Zaključcima Odbora za Hrvate izvan RH od 01. srpnja 2008.

3. Zadužuje se Ravnatelj i Programsko vijeće HRT-a da se postojeće emisije za Hrvate izvan RH emitiraju i na nekodiranom prvom programu HTV-a.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 28. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor je o navedenim prijedlozima zakona proveo objedinjenu raspravu na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnici predlagatelja su obrazložili Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna
za 2010. Ukazali su na makroekonomske pokazatelje, pad BDP-a, realno smanjenje osobne potrošnje te pad investicija. Kazali su kako se predloženim izmjenama i dopunama postižu maksimalne uštede bez izmjena zakona te da Vlada RH mjerama fiskalne politike kontinuirano provodi potrebne prilagodbe te iznalazi rješenja gospodarskih problema izazvanih krizom globalnih razmjera.

Rebalansom proračunskih stavki u ministarstvima se uštedjelo znatna sredstva ali se istodobno za neke potrebe moralo odvojiti dodatni novac, što je dovelo do povećanja ukupnih rashoda.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna se smanjuju: materijalni rashodi (322,3 milijuna), kapitalne investicije (201,7), naknade za bolovanja (201,0), ostale subvencije i poticaji (133,9), trajna prava (110), naknade braniteljima (50,1), sufinanciranje razvojnih projekata (81,2), razvoj sela i seoskog prostora te razne aktivnosti u poljoprivredi (74,2), subvencije brodogradnji (70), ostale pomoći (64,5), obveze po sudskim sporovima i naknade bankama (62,3), ostale isplate osiguranicima (50,3), proračunska zaliha (50), doplatak na djecu (30,1), kupovanje određenih nekretnina za račun RH te davanje zajmova domaćim fizičkim osobama (28,3), konzervatorsko-arheološka istraživanja (10, 2). Tako se izmjenama i dopunama ukupno smanjuju rashodi za 1,5 milijarde kuna.

S druge strane, izmjenama i dopunama Državnog proračuna povećavaju se rashodi za: referendum (170 milijuna), elementarne nepogode (300), dodatna sredstava izravnanja za decentralizirane funkcije (70), subvencioniranje struje i plina(65), porodiljni dopust (100), naknade za uporabu javnih cesta (35), udžbenici za djecu stradalnika Domovinskog rata (7), mirovine i naknade za isplatu mirovina (356,7), naknade za nezaposlene (386, 4), aktivna politika zapošljavanja (50), naknade za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (53), poticaji u poljoprivredi (600,6), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (108), plaće Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (95), diplomski studij i financiranje prve godine dodiplomskog (44 milijuna). Ukupno povećanje rashoda izmjenama i dopunama državnog proračuna iznosi 2,45 milijardi kuna.

Imajući u vidu ukupne uštede i ukupna povećanja rashoda, konačni rezultat proračuna je povećanje rashoda za 898,2 milijuna kuna.

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna prilagođen je predloženom rebalansu Proračuna.

U raspravi je iskazano zadovoljstvo što se projekti vezani za potrebe Hrvata izvan RH provode te da se, izuzev financiranja Hrvatske matice iseljenika, iste nisu mijenjale.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 1 glas “suzdržan“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu
i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 26 sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine, proveo je raspravu o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske koju je Hrvatskom saboru dostavio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Predlaže se pristupanje promjeni Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na nužne prilagodbe ustavnopravnog, gospodarskog i administrativnog sustava Republike Hrvatske za potrebe pristupanja i članstva u Europskoj uniji.

Predlaže se pristupanje promjeni Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na članak 9. stavak 2. (Europski uhidbeni nalog), članak 53. (Hrvatska narodna banka), uvođenje novoga članka 53.a u Ustav Republike Hrvatske (Državni ured za reviziju), članak 5. stavak 2., članak 117. stavak 3. i 118. stavak 1. (izvori prava), članak 120. (sudačka dužnost), članak 121. stavak 3. (sudački imunitet), članak 122. stavak 2. (trajnost sudačke dužnosti), članak 123. (Državno sudbeno vijeće), članak 124. (Državno odvjetništvo i Državnoodvjetničko vijeće), članak 132. (pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu), članke 141. i 86. (referendum) te uvođenje nove Glave VII.A „EUROPSKA UNIJA“ u Ustav Republike Hrvatske sa člancima i naslovima iznad njih koji glase: 141.a – Pravna osnova članstva i prijenos ustavnih ovlasti, 141.b – Sudjelovanje u institucijama Europske unije, 141.c – Pravo Europske unije, 141.d – Pravo građana Europske unije.

Također se predlaže dopuna Izvorišnih osnova na način da se, uz navedene nacionalne manjine, dodaju i slijedeće nacionalne manjine: Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi i Albanci; dopuna članka 31. Ustava Republike Hrvatske dodavanjem novoga stavka 4. kojim se propisuje nezastarjevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije te propisivanje obveze i roka donošenja Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske te stupanja na snagu promjena Ustava.

Prijedlogom odluke se zadužuje Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da, na temelju i u okviru navedenih izmjena i dopuna te provedene rasprave u Hrvatskom saboru, podnese Hrvatskom saboru Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 4 glasa
„protiv“ ) predložio Hrvatskom saboru da podupre Prijedlog odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske koji je utvrdio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Za izvjestitelja Odbora na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske  razmotrio je predmetno izvješće na 24. Sjednici.

Odbor je navedena izvješća razmatrao sukladno Poslovniku kao zainteresirano radno tijelo, sukladno djelokrugu i obvezama HRT-a utvrđenim Zakonom o HRT-u. Odbor je razmotrio ovo izvješće sa stajališta zaključaka s tematske sjednice Odbora održane 01. srpnja 2008.

U uvodnom izlaganju predstavnici HRT-a su naveli kako je u odnosu na prethodnu godinu, HRT u 2008. ostvario približno isti rast prihoda uz ostvarenje minimalne dobiti. Pokazuje se da su u 2008. likvidnost i financijska stabilnost HRT-a smanjene a na to ukazuju i podatci o dinamici plaćanja, odnosno servisiranja obveza dobavljačima, odnosno ukupnoj politici likvidnosti. Nepovoljna struktura ukupnih obveza, niska sposobnost podmirenja kratkoročnih obveza te visoki stupanja zaduženosti društva, pokazatelji su koji ukazuju na nužnost poduzimanja mjera kojima je potrebno poboljšati poslovanje posebno u području racionalizacije troškova, poslovanja i u unaprjeđenju poslovne politike te u smislu boljeg upravljanja i raspodjele sredstava u poslovnim procesima. Prema podacima o poslovanju proizlazi da HRT i dalje ima problema s likvidnošću, na što pokazuje koeficijent tekuće likvidnosti. U strukturi tih obveza vidljiv je rast obveza prema kreditnim  institucijama. 

U raspravi je naglašeno kako u izvješću o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u promatranom razdoblju nije bilo ni spomena o Hrvatima izvan Republike Hrvatske. To je posljedica očigledno nedovoljne zastupljenosti programa posvećenih Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske kao i nedovoljna informiranost javnosti u Republici Hrvatskoj o svojim sunarodnjacima izvan Republike Hrvatske. Bez obzira na nezadovoljstvo HTV-om i činjenicu kako spomenuto izvješće ne spominje Hrvate izvan Republike Hrvatske na Odboru je iskazano zadovoljstvo radom Hrvatskog radija i njegovoj posvećenosti Hrvatima izvan Republike Hrvatske. 

Odbor očekuje da se o Hrvatima izvan Republike Hrvatske više govori kako u informativnim, tako i političkim, kulturnim, obrazovnim, gospodarskim i drugim emisijama HTV-a. Odbor zagovara što jaču medijsku povezanost Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske (Hrvata u iseljeništvu, hrvatske manjine u susjednim zemljama i Hrvata u BiH) s ciljem informiranja i senzibiliziranja javnosti o problemima, interesima i mogućnostima Hrvata izvan RH i posljedičnim mnogostrukim obostranim interesima – Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Kad su u pitanju pojedine emisije, pohvaljena je emisija „Glas domovine“, (ali se emitira u malo gledanom terminu) i satelitski program namijenjen Hrvatima u Južnoj i Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu, kojeg je zastupnicima predstavila Urednica satelitskog programa Hrvatske televizije „Slika Hrvatske“. Ona je navela kako je “Slika Hrvatske” zajednički projekt HRT-a i Vlade RH koji se emitira kao program 24 sata dnevno (3x8 sati) a cilj mu je, naglasila je, promicati i očuvati hrvatsku kulturnu i jezičnu baštinu te povezati iseljenu Hrvatsku s domovinom vjerno prikazujući kakav je danas život u Hrvatskoj. Uz informativne i sadržaje iz kulture nudi zabavni, dječji, obrazovni, športski, dokumentarni i dramski program. Uz program „Slika Hrvatske“, ali i u sklopu istog, Hrvatska televizija proizvodi i emitira ukupno tri emisije namijenjene Hrvatima izvana Republike Hrvatske. „Glas domovine” je polusatna emisija informativnog programa koja se emitira svakog petka na prvom programu HTV-a u 14.35 (nekodirano u cijeloj Europi) te na „Slici Hrvatske“ petkom poslije Dnevnika. Druga emisija je „Slika Hrvatske najavljuje“, u proizvodnji „Slike Hrvatske“ u trajanju od 25 minuta, koja se emitira na području Amerike, Australije i Novog Zelanda svake druge subote uoči Dnevnika. Gledatelji u Europi ovu emisiju mogu gledati samo ako imaju satelitski prijam trećeg kanala Hrvatske televizije ito nedjeljom ujutro u 2.30h. Treća emisija je „Hrvatska kronika BiH“ u trajanju od 15-25 min. također u proizvodnji „Slike Hrvatske“ koja se na području Europe može se gledati samo putem satelita na trećem kanalu HTV-a svake druge nedjelje ujutro 2.30 sati. Emisija „Moje rodno mjesto“ nije zaživjela zbog financijskih razloga a riječ je o dokumentarno-reportažnoj emisiji koja bi prema želji gledatelja govorila o njihovom rodnom mjestu: s povijesnog, kulturnog te aktualnog aspekta. Putopisna emisija s pomoću koje se na temeljit ali i neposredan način predstavlja cijela Hrvatsku, a gledateljima pokazuje njihovo rodno mjesto koje oni možda više nisu u stanju posjetiti.

Kako bi se izbjegla diskriminacija jednog dijela Hrvata izvan RH (onih u Europi) ali i hrvatske javnosti na sjednici je iznesen prijedlog da se emisije „Hrvatska kronika BiH“, „Slika Hrvatske najavljuje“ te „Moje rodno mjesto“ emitiraju i na prvom, nekodiranom programu Hrvatske televizije. Također, naglašeno je kako „Slika Hrvatske“ treba postati  međunarodni program koji bi u svojem nekodiranom dijelu, među ostalim, emitirao emisije i vijesti na stranim jezicima (engleskom, njemačkom i španjolskom). „Slika Hrvatske“ treba ispunjavati obveze prema iseljenim Hrvatima, ali bi trebala predstavljati i promovirati Hrvatsku u svijetu na gospodarskom, političkom, kulturološkom, turističkom planu (poput BBC-ieva „World Service“-a, „Glasa Amerike“, „Deutsche Welle“, DW-TV, itd.). Naime, slika Hrvatska u svijetu ne bi smjela ovisiti o ocjenama i procjenama stranih medija niti o nekolicini spotova vezanih uz turističku ponudu, nego bi s međunarodnim programom „Slika Hrvatske“ trebala sustavno stvarati sliku o sebi. S ovim se složila i urednica „Slike Hrvatske“ te dodala kako bi od proširenja ovog programa profitirala cijela Hrvatska, a ne samo Hrvati izvan RH. 

S žaljenjem je na Odboru konstatirano kako Ravnateljstvo HRT-a nije imalo dovoljno sluha za problematiku Hrvata izvan Republike Hrvatske što pokazuje i predmetno izvješće koje ne sadrži ni jednu riječ o onomu što je prioritet ovog Odbora. Posve neprihvatljivim i krajnje neodgovornim ocjenjeno je ignoriranje zaključaka Odbora s tematske sjednice, upravo posvećene ulozi HRT-a u povezivanju Republike Hrvatske s Hrvatima izvan njenih granica koja je održana u srpnju 2008. Neki su članovi Odbora naveli i konkretne primjere kojim potkrepljuju  svoje tvrdnje. Tako npr. prije mjesec dana Hrvati u Makedoniji su imali svoju skupštinu, snimala ju je i makedonska televizija ali HTV od toga nije ništa objavio. Ili, na svojim putovanjima, u susretima s Hrvatima koji npr. žive u Kanadi i SAD-u, neki zastupnici su imali priliku saznati o važnim aktivnostima iseljenih Hrvata prema institucijama Kanade i SAD-a u korist Republike Hrvatske. O položaju i životu Hrvata u BiH se gotovo i ne govori osim u informativnim emisijama, rijetko i senzacionalistički. Članovi Odbora su upozorili da HTV ponekad prenosi nevjerodostojne informacije čime se uznemirava Hrvate izvan RH i nanosi šteta Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu naveden je primjer dezinformacije u najgledanijoj informativnoj emisiji kada je u najavi Zakona o prebivalištu najavljeno ukidanje dvojnog državljanstva.

Članovi Odbora su postavili i pitanje Ugovora za kodiranje, emitiranje i plaćanje pretplate programa za satelitski program „Slika Hrvatske“. Urednica tog programa je odgovorila da prema važećem ugovoru s partnerima u Americi, pretplata u Australiji stoji 35 australskih dolara mjesečno uz obvezu da se pretplatom na „Sliku Hrvatske“ gledatelj mora pretplatiti i na satelitski program RTL-a. U Americi je mjesečna pretplata 19.99 američkih dolara, a u paketu s RTL-om i CMC-om 25.99 američkih dolara. Članovi Odbora su visinu pretplate i način kodiranja ocijenili štetnim za gledanost Slike Hrvatske te za odnos Republike Hrvatske sa svojim iseljeništvom.

Radi ispravljanja svih propusta naglašena je potreba da se u izradu novoga zakona o HRT-u uključi i predstavnike Odbora te da se te odredbe usuglase s najavljenom Strategijom i Zakonom o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom Saboru donijeti slijedeće

Zaključke

1. Ne prihvaća se Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom o programima HR-a i HV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 23. veljače 2010. i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008.

2. Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da u narednom izvješću, posebno izvijesti o ostvarivanju obveza HRT-a prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske sukladno Zakonu o HRT-u i Zaključcima Odbora za Hrvate izvan RH od 01. srpnja 2008.

3. Zadužuje se Programsko vijeće i Glavni ravnatelj HRT-a da preispitaju dali je ugovor za kodiranje, emitiranje i plaćanje pretplate programa Slike Hrvatske štetan za HRT.

4. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske uputit će prijedlog Programskom vijeću i direktoru programa HRT-a da se postojeće emisije za Hrvate izvan RH emitiraju i na nekodiranom prvom programu HTV-a.

5. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlaže da program „Slika Hrvatske“ proširi opseg na međunarodni program u svrhu promocije Hrvatske te da se u skladu s time osiguraju potrebna sredstva za proizvodnju i emitiranje tog programa.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 25. sjednici održanoj 15. travnja 2010. godine razmatrao je Izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. ožujka 2010.

Odbor je raspravu proveo sukladno svom djelokrugu propisanom u članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti informirao je nazočne da je ovo Izvješće skup od 16 izvješća različitih institucija. Nastojali su izvješće učiniti što prozirnijim i potpunijim.

U izvještajnom razdoblju za provedbu prava iz Zakona utrošeno je 6,3 milijarde kuna. Najveći udio u ukupnim troškovima predstavljaju prava iz mirovinskog osiguranja na koje je utrošeno 5 milijardi kuna ili 79,36%, zatim troškovi za trajna novčana prava u iznosu od 853 milijuna kuna ili 13,54%, troškovi za prava iz zdravstvenog osiguranja u iznosu od 131,6 milijuna kuna ili 2,1%, troškovi za stambeno zbrinjavanje u iznosu od 122 milijuna kuna ili 1,94% te troškovi za ostala prava u manjim iznosima (zapošljavanje 35 milijuna kuna, carinske i porezne olakšice 41 milijun kuna, besplatni udžbenici 18,3 milijuna kuna itd.).

Ukupni broj korisnika invalidske mirovine u 2009. godini bio je 51.752 korisnika što je za 11,26% više u odnosu na broj korisnika u 2008. Iznos prosječne invalidske mirovine u 2009. je 5.336,72 kuna bez poreza i prireza. Broj korisnika obiteljske mirovine neznatno je povećan za 0,73% (sa 12.128 korisnika u 2008. godini na 12.216 korisnika u 2009. godini). Prosječna visina obiteljske mirovine iznosila je 7.748,87 kuna bez poreza i prireza. Broj korisnika osobne invalidnine (pripada korisniku s osnova statusa HRVI-a iz Domovinskog rata) prosječno je mjesečno bilo 48.999 korisnika što je povećanje od 6,42% u odnosu na 2008. godinu. Broj korisnika obiteljske invalidnine (pripada korisniku s osnova gubitka člana obitelji) iznosio je prosječno 10.602 korisnika što je za 2,53% više nego u 2008. godini. Značajno povećanje zabilježeno je i kod sredstava utrošenih za opskrbninu i to za 23,51% tj. sa 125 milijuna kuna na 154 milijuna kuna. Prosječno je pravo na opskrbninu ostvarivao 8.331 korisnik.

U 2009. evidentirano je 11.576 zahtjeva na listi prvenstva za stambeno zbrinjavanje, a prema utvrđenom redoslijedu riješena su 802 zahtjeva i to 92 zahtjeva dodjelom stanova u vlasništvu Republike Hrvatske i kuća preuzetih od Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama i 710 zahtjeva dodjelom stambenog kredita.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora su pohvalili izvješće jer je posve jasno i pregledno te naglasili kako može biti primjer i stoga jer redovito ima bezuvjetno pozitivno revizijsko mišljenje kao i nadležno Ministarstvo.

Ocijenjeno je važnim što je u Izvješću prikazana cjelovita informacija o sredstvima koja se izdvajaju na temelju Međudržavnog sporazuma Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine po osnovi prava stradalnika, pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. Po rema tome sporazumu, u 2009. mirovinu su koristila 5.963 korisnika i to 5.537 invalidskih mirovina, koje su prosječno mjesečno iznosile 2.808.95 kuna i 426 obiteljskih mirovina, koje su prosječno iznosile 3.578.33 kuna. To je važno i stoga jer se vrlo često izdvajanja za stradalnike HVO-a zlonamjerno (medijski ali i politički) interpretiraju i preuveličavaju.

U raspravi je posebna pozornost posvećena zapošljavanju hrvatskih branitelja kroz tkz. braniteljske zadruge. Ministarstvo daje potrebne potpore za osnivanje zadruga, kao posebnog oblika malog poduzetništva, koje omogućava organizirano i stručno vođenje djelatnosti i zajednički nastup na tržištu. Na realizaciji ove mjere u 2009. godini utrošeno je ukupno 9.800.000,00 kuna. Izneseno je mišljenje kako bi „hrvatski model“ bilo dobro koristiti i za razvojačene branitelje - pripadnike HVO-a te u što većoj mjeri (po potrebi i na osnovu međudržavnog sporazuma) granati tu suradnju a na osnovu ostvarivanja obostranog interesa.

Pozdravljen je sastanak predstavnika Ministarstva s nadležnim Ministarstvom u FBiH na kome se govorilo i o spomenutom iskustvu kojega ima Republika Hrvatska i koje bi moglo biti svojevrsni hrvatski izvozni proizvod.

U raspravi se čuo i prijedlog nadležnom Ministarstvu da u suradnji s drugim stručnim i znanstvenim institucijama potakne istraživanje (ili pilot projekt) o socijalnom, zdravstvenom, obrazovnom i drugom stanju djece poginulih hrvatskih branitelja, što bi moglo biti samo po sebi korisno (radi ispravka propusta) ali i općenito, poticaj sličnih istraživanja, imajući u vidu težinu odgoja i odrastanja djece bez jednog i/ili oba roditelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Sabora Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 24. sjednici održanoj 10. veljače 2010. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. Siječnja 2010.

Odbor je izvješće razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je kako je reguliranje prebivališta i boravišta stanovnika svojevrsna evidencija stanovništva Republike Hrvatske (RH) nužna za različite potrebe. U skladu s tim potrebama i uočenim slabostima, izmjenama postojećeg zakona regulira se boravište na novi način te se policijskoj upravi ili postaji daje ovlaštenje za mogućnost brisanja iz evidencije prebivališta onih osoba koje nedvojbeno ne žive na dotičnoj adresi tj. onih osoba koje su se trajno iselile iz RH ili su promijenile mjesto boravka unutar RH. Prema postojećem Zakonu, osoba koja je napustila RH bila je dužna odjaviti se. Kao izravna posljedica ne ispunjavanja obveze odjave proistekli su problemi s popisima birača, izdavanjem javnih isprava, pronalaskom određene osobe od strane sudova i drugih državnih tijela itd. Cilj izmjena je ispraviti navedene slabosti te u što je moguće većoj mjeri uskladiti prebivalište i boravište građana sa stvarnim stanjem. Predlagatelj je također obrazložio da građani RH iz različitih razloga prijavljuju prebivalište na adresama na kojima ne stanuju između ostaloga zbog poreskih i drugih olakšica te određenih beneficija. Obzirom da je ovaj zakon izazvao brojne polemike i različita tumačenja, predlagatelj je otklonio dvojbe oko štetnih učinaka ovoga zakona na druga stečena prava kao i bilo kakvo dovođenje u vezu ovoga zakona s time (mirovine, dvojno državljanstvo itd.). U raspravi je izneseno razumijevanje kako Vlada mora urediti ovo pitanje jer je poznato da u RH ima više birača nego stanovnika ali je također izneseno mnoštvo nedoumica, pitanja i prijedloga. Tako je ukazano na moguću nejednakost koju Zakon može prouzročiti prema onim osobama hrvatske nacionalnosti koje su za vrijeme rata prognani iz BiH preselile u RH u kojoj su godinama živjele i u kojoj su stekli nekretnine. U posljednje vrijeme pokušavaju organizirati svoj povratak u Posavinu, Središnju Bosnu, Banjolučku regiju i druge dijelove BiH. Svaka prijetnja gubitka prava koja proizlaze iz prebivališta u RH, prije svega zdravstvenog osiguranja, odvratit će ih od povratka u BiH. Istodobno, kazano je, od provedbe ovoga zakona izuzete su one osobe koje su trajno iselile iz RH (uglavnom srpske nacionalnosti) te žive u drugim državama a „trajno“ su u statusu programa obnove, programa stambenog zbrinjavanja ili imaju status izbjeglice. Rečeno je da to dovodi do virtualne promjene etničkog sastava stanovništva pojedinih dijelova RH.

Osim spomenutih Hrvata prognanika iz BiH koji žive u RH, postoje još neke kategorije koje su prebivalištem regulirali svoj status u RH. Među njima su i razvojačeni branitelji, a najosjetljivija skupina među njima su stradalnici HVO-a od kojih je veliki broj dragovoljno sudjelovao u Domovinskom ratu (RH) a brojni među njima imaju nekretnine i prijavljeno prebivalište u RH gdje ostvaruju prava na mirovine i zdravstveno osiguranje. Posebno treba imati na umu one Hrvate iz BiH (i općenito izvan RH) vezane poslom i/ili imaju poduzeća u RH u kojoj žive (s dijelom obitelji) a također provode i dio vremena s obitelji npr. u BiH, ali isto tako i u drugim susjednim državama. Najveći broj njih ima nekretnine diljem RH osobito u pograničnim dijelovima te ostvaruju prava po osnovu prebivališta u RH. Rečeno je kako sve ovo treba sagledati i iz perspektive predstojeće ustavne reforme u BiH kao i najavljenog popisa stanovništva u BiH. Ukazano je na važnost cjelovitog sagledavanja problema jer prava koja proizlaze na temelju prebivališta  a kojih nema npr. u BiH ali i nekim drugim susjednim državama (u kojima su Hrvati nacionalna manjina) mogu dodatno poticati preseljenje u RH.

U raspravi o našim ljudima koji rade u inozemstvu postavljeno je pitanje prihvatljivosti termina „radnici na privremenom radu“ te je postavljeno pitanje statusa onih naših ljudi koji imaju dijelove obitelji i nekretnine u RH ali  žive u prekomorskim zemljama.
U završnom obraćanju, između ostaloga a dajući pojašnjenja i odgovore zastupnicima, predstavnik predlagatelja je otklonio svaku sumnju da bi pod udar ovoga zakona mogli doći prognani Hrvati iz BiH (sada u statusu povratnika u BiH) kao i stradalnici HVO-a te pozvao da se do drugog čitanja zakona uključe svi zainteresirani te da se razmotre svi prijedlozi. Također, naglasio je da se Zakon jednako odnosi na sve građane RH i da se zakon neće provoditi dekretom, „grupno“ ili „automatizmom“ nego pojedinačno i na način da će se za svako brisanje prebivališta provesti individualni postupak i svakome će biti omogućeno u upravnom postupku pred drugostupanjskim tijelom MUP-a osporiti policijski zahtjev.

Zaključno, zauzet je stav da sve možebitne poteškoće koji se odnose na neka prava Hrvata izvan RH (po brojnosti, prije svega onih iz BiH) a vežu se uz prebivalište, treba riješiti u skladu s 10. člankom Ustava što je sukladno iskustvu pojedinih europskih država ali i najavljenoj Strategiji odnosa RH s Hrvatima izvan RH. U to, a vezno za izmjene i dopune ovoga zakona, spada i pomoć iz socijalne oblasti onima koji bi eventualno bili pogođeni provedbom ovoga zakona. Predloženo je da se preostale nejasnoće razriješe do drugoga čitanja i ugrade u konačan tekst Zakona te da se u izradu pravilnika koje će predlagatelj naknadno donijeti uključe i članovi Odbora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je sa 6 glasova „za“, dva „suzdržana“ i jednim glasom „protiv“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje slijedećih

ZAKLJUČAKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 23. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine razmotrio je Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata od njegova osnutka 2005. do 2009. godine, koje je predsjednikuj Hrvatskoga sabora, sukladno zaključku 11. sjednice Hrvatskoga sabora od 3. srpnja 2009. godine, dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 27. listopada godine 2009.

Odbor je izvješće razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata obrazložio je djelokrug rada Centra te naglasio da on obuhvaća i sudioništvo Hrvata izvan RH u Domovinskom ratu. Naglasio je važnost obrade povijesnih činjenica i građe koji se odnose na doprinos Hrvata BiH prije svega neovisnosti BiH a kasnije i obrani Republike Hrvatske. U tom kontekstu, naglašena je presudna uloga Hrvata BiH u tim procesima u što spada prije svega Deklaracija o neovisnosti BiH kao i njihova plebiscitarna podrška BiH kao suverenoj i samostalnoj državi na referendumu koji je raspisan na temelju spomenute Deklaracije. Također, naglasio je važnost činjeničnog prikaza doprinosa Hrvata izvan Republike Hrvatske obrani BiH i Hrvatske kako zbog povijesne znanosti općenito tako i zbog edukacije mladih naraštaja kroz školske udžbenike. Za objektivnu ocjenu rada Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata potrebno je sagledati koliko je on ispunio zakonom zadane mu zadaće prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnog i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata. Izvješće pokazuje da Centar intenzivno prikuplja i sređuje arhivsko gradivo. Prikuplja i sređuje i gradivo iz drugih izvora (srpska i druga dokumentacija) koje je od posebne važnosti za razumijevanje događaja u Domovinskom ratu, jer govori o pripremama, početku i tijeku napada JNA i srpskih snaga na Hrvatsku te svjedoči o namjeri srpskog vodstva da zadrži vlast na okupiranom području hrvatske države i postupcima koji su vodili pripajanju dijela njezina teritorija Srbiji. Brojni skupovi kojih je Centar organizator ili suorganizator imaju za cilj znanstvenu obradu događaja iz Domovinskog rata. Tomu služi stvaranje biblioteke Domovinskog rata, odnosno prikupljanje knjiga koje govore o toj problematici. Iako je već sada prikupljena značajna literatura o Domovinskom ratu, potrebno je nastaviti s radom i prikupiti literaturu izvan Hrvatske. Na skupovima koje Centar organizira uz znanstvenike govore i neposredni sudionici događaja o kojima je riječ kako bi svojim sjećanjem mogli nadopuniti ili objasniti sadržaj pojedinih dokumenata nastalih u razdoblju o kojem se govori. Ti skupovi bili su javni i na njih su mogli doći svi zainteresirani građani pa je na taj način Centar ispuno zadaću predstavljanja događaja iz Domovinskog rata javnosti. Centar je bio organizator ili suorganizator nekoliko izložbi, od kojih treba istaknuti sudjelovanje Centra u pripremi materijala za izložbu u Vukovaru „Mjesto sjećanja – vukovarska bolnica 1991.“ I izložbu u Kninu posvećenu 10-oj godišnjice oslobodilačke vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

Centar surađuje s Vojnim muzejom MORH-a i drugim muzejima radi što bolje i češće prezentacije iz Domovinskog rata, koju bi posebno trebalo prilagoditi mlađim uzrastima, kako bi mladi mogli razumjeti što se u Hrvatskoj događalo početkom 90-ih prošlog stoljeća. Centar je u dosadašnjem radu istako 18 vrijednih izdanja o Domovinskom ratu – zbirka dokumenata, foto monografija, znanstvenih studija. U izvješću je o dosadašnjem radu Centra navedeno da se u zadnje dvije godine, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, a uz stručnu suradnju s Centrom, provodi seminar o Domovinskom ratu za nastavnike povijesti osnovnih i srednjih škola. Nastavnici koji prenose činjenice iz Domovinskog rata na seminaru se upoznaju s potrebnom literaturom te imaju priliku čuti predavanja neposrednih sudionika događaja. Nastavnici povijesti imaju priliku na temelju dokumenata govoriti argumentirano i dati što objektivniji prikaz ovog razdoblja povijesti.
U Centru su zaposleni mladi znanstvenici koji nastavljaju znanstveno usavršavanje na doktorskom studiju s temama iz Domovinskom rata. Osam mladih znanstvenika iz Centra trenutno se nalazi na doktorskom studiju te namjerava doktorirati na temama iz Domovinskog rata a to će doprinijeti znanstvenoj prezentaciji Domovinskog rata.
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su dali potporu Centru imajući u vidu kako je teško doći do građe koju Centar skuplja. Odbor cijeni to što Centar ne ostaje samo na akademskoj razini nego se trudi događaje što objektivnije predstaviti široj javnosti kojoj je objektivan uvid u stvarnost Domovinskog rata bio tendenciozno i pogrešno prikazan osobito kad je u pitanju doprinos Hrvata izvan Republike Hrvatske obrani Republike Hrvatske. Članovi Odbora smatraju da Centar treba proširiti suradnju sa onima koji se bave ovom problematikom i izvan Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata od njegova osnutak 2005. do 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Bagarića predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 23. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. godine razmotrio je Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2008. godinu za potrebe nacionalnih manjina.

Odbor je izvješće razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

U ime predlagatelja Izvješće je predstavio Žarko Katić, ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove MUP-a. Članovima Odbora je iznio statističke podatke o broju izdanih dvojezičnih iskaznica pripadnicima manjina te podatke o stanju javnog reda na Područjima posebne državne skrbi te ga ocijenio stabilnim. U Kazneni zakon uvedeno je kazneno djelo zločina iz mržnje zbog etničke pripadnosti za što je provedena obuka policijskih službenika kako bi prepoznali takve slučajeve. U 2008. godini prijavljeno je 29 kaznenih djela iz mržnje. Stanje sigurnosti u zajednicama Roma ne odudara od stanja temeljnog naroda.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su pohvalili izvješće zbog metodologije i preglednosti ali i razine postignuća kojima Republika Hrvatska istinski i konkretno brine za nacionalne manjine. U usporedbi s ostalim europskim državama, konstatirano je da su prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj osigurana na najvišoj razini i u skladu s tim se izdvaja najviše sredstava u odnosu na ukupne proračunske mogućnosti. Tako je između ostaloga osigurana ravnopravna uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina,očuvanje tradicijskih naziva i oznaka, uporabu znamenja i simbola nacionalnih manjina za odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, prava na očitovanje svoje vjere i osnivanje vjerskih zajednica, pristup sredstvima javnog priopćavanja, kulturna autonomija, zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u jedincima lokalne i područne (regionalne) samouprave, stambeno zbrinjavanje, financiranje povratka te skrb povratnika.

Zbirni financijski pokazatelji potvrđuju da se za financiranje programa za nacionalne manjine u 2008. Izdvojilo više 18% sredstava u odnosu na prethodnu godinu, tako je iz proračuna za različite namjene od obrazovanja, očuvanja i razvijanja kulturne baštine, kulturnih programa, izdavaštva, programa za Rome i druge aktivnosti u 2007.godini utrošeno je 131.527.332 kune, dok je u 2008. godini osiguran iznos od 155.957.200 kuna.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske iskazuje zadovoljstvo i ponos postignuća zaštite prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i u skladu s ustavnim obvezama od Vlade Republike Hrvatske traži da se osigura prihvatljiva razina prava hrvatske nacionalne manjine u susjednim i drugim europskim državama u skladu sa onim standardima koje ima Republika Hrvatska ili barem na razini europskih standarda.

Da b i se mogla usporediti briga Hrvatske za nacionalne manjine i briga susjednih zemalja za hrvatske nacionalne manjine u tim zemljama, Odbor predlaže da se u Izvješću za 2009. pod naslovom Bilateralna suradnja donesu podatci koliko koja zemlja daje za hrvatske manjine u tim zemljama.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKLJUČAK

Prihvaća se izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2008. Godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio. Ivana Bagarića predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske  na svojoj 22.  sjednici održanoj 25. studenog 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu  i projekcije za 2011. i 2012.godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenog 2009. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona  na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo za stavke Državnog proračuna na kojima su sredstva za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Predstavnici predlagatelja su članovima Odbora predstavili prijedlog proračuna u kontekstu ukupne financijske situacije te ih upoznali s osnovnim makroekonomskim i financijskim kretanjima i parametrima tj. okviru u kojem je donesen proračun kao i programskom pristupu u izradi proračuna temeljenom na strateškom planiranju pojedinih tijela državne uprave.

U raspravi je iskazano zadovoljstvo jer će se projekti koji se odnose na različite potrebe hrvata izvan Republike Hrvatske ( projekti iz kulture, znanosti i obrazovanja, zdravstva, povratka izbjeglih i raseljenih osoba) i dalje provodi kao i puno razumijevanje što će njihov opseg biti smanjen  tj. usklađen s financijskim mogućnostima i ukupnim gospodarskim stanjem u Republici Hrvatskoj, jer naglašeno je, financijska i gospodarska stabilizacija Republike Hrvatske istovjetan je interes Hrvata izvan Republike Hrvatske interesu Hrvata i svih građana Republike Hrvatske.

Također, u raspravi je naglašena važnost svake suradnje Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske kao obostranog interesa. T. prvorazrednog nacionalnog značaja. Stoga je nužno u potpunosti uskladiti izdvajanje sredstava za ciljne projekte i skupine Hrvata izvan Republike Hrvatske sukladno strateškim odrednicama Republike Hrvatske usklađenih ukupnim globalnim kretanjima i sve većem značaju kojeg igraju dijelovi naroda izvan matičnih zemalja i dijaspore općenito – na političkom, gospodarskom, znanstvenom, kulturnom, demografskom i inom polju.

U tom kontekstu Odbor je pozdravio i najavu Vlade Republike Hrvatske u donošenju Strategije Republike Hrvatske prema Hrvatima  izvan Republike Hrvatske kao i njenu zakonsku provedbu kojom bi se uspostavio još učinkovitiji i djelotvorniji međuodnos temeljen na ukupnom nacionalnom interesu. S tim u vezi potrebno je planirati i sredstva iz državnog proračuna kao i drugih izvora koja su relativno mala u odnosu na možebitne dobiti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

Državnog proračuna za 2010. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske  na svojoj 21. sjednici održanoj 20. studenog  2009. godine raspravljao je Prijedlogu Deklaracije o potpori Hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini u procesu ustavnih promjena.

Sjednici su bili nazočni i u raspravi sudjelovali: Ivan Bagarić, predsjednik Odbora, Brankica Crljenko, Dragan Vukić, Tatjana Štimac Bonačić, Ivica Pančić, Pero Mlinarić, Ivanka Roksandić i Danijel Mondekar, članovi Odbora.

Tijekom rasprave predložene su i prihvaćene nadopune Prijedloga Deklaracije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno usvojio Deklaraciju sa slijedećim

ZAKLJUČKOM

Predlaže se Hrvatskom saboru da u dnevni red 14. sjednice uvrsti, raspravi i donese Deklaraciju o potpori Hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini u procesu ustavnih promjena

Za predstavnika Odbora koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela i za izvjestitelja na sjednici Sabora, Odbor je odredio mr.sc. Ivana Bagarića, predsjednika odbora

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.  Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 19. sjednici održanoj 22. rujna 2009. godine raspravljao je o Izvješću o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo za 2008. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. kolovoza 2009. godine.

Odbor je o navedenim prijedlozima zakona proveo raspravu na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predsjednik uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo ( HAMAG) predstavio je tu državnu agenciju usmjerenu na poticanje razvoja malog gospodarstva i povećanje njegovog udjela u ukupnom gospodarstvu Hrvatske.

HAMAG to čini razvojem učinkovite potporne infrastrukture na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Neke od njegovih aktivnosti su izdavanje jamstava za poduzetničke kredite i davanje bespovratnih potpora. Prošle godine HAMAG je dodijelio sto milijuna kuna bespovratne potpore.

Jamstveni potencija Agencije utvrđuje Vlada Republike Hrvatske i krajem prosinca 2008. Godine povećan je za 500 milijuna kuna te iznosi jednu milijardu kuna.

HAMAG sudjeluje u nizu međunarodnih projekata. U Hrvatskoj surađuje s Udrugom bosanskih Hrvata „Presten“ ali ne može iskoračiti izvan teritorija Republike Hrvatske, ne može davati jamstva dok to ne bude omogućeno izmjenama zakona. Izmjene zakona bi trebalo inicirati Ministarstvo gospodarstva.

U raspravi je predsjednik Odbora informirao o razgovorima o mogućnostima pokretanja malog gospodarstva u BiH čemu veliku potporu daje Katolička crkva u BiH koja daje dobar primjer u Zapadnoj Bosni.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O POSLOVANJU HRVATSKE AGENCIJE ZA MALO GOSPODARSTVO ZA 2008. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 19. sjednici održanoj 22. rujna 2009. godine raspravljao je o Godišnjem izvješću o radu Upravnog vijeća Hine od 1. Svibnja 2008. Do 30. travnja 2009..koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16.lipnja 2009. godine.

Odbor je o navedenim prijedlozima zakona proveo raspravu na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Potpredsjednica Vijeća Hine izvijestila je Odbor da je Hina 2008. godinu završila s 311.640 kuna viška prihoda nad rashodima, koji je raspoređen u pričuvu. U 2008. godini ostvareno je ukupno 40.319.018 kuna prihoda ili za 13.82 posto više nego 2007. godine. Ukupni rashodi iznosili su 40.007.378 kuna i bili su veći za 13,57 posto ( 4.781.784 kuna).

Po ugovoru za 2009. godinu na razdjelu Ministarstva kulture za Hinu je utvrđeno 14, 5 % manje proračunskih sredstava. Zbog krizne poslovanja Hini otkazuju neki korisnici pa je prihod s te osnove planiran za 7,2% manje.

U takvim nepovoljnim okolnostima Upravno vijeće je na prijedlog ravnateljice prihvatilo Financijski plan po kojemu Hini uz maksimalnu racionalizaciju i smanjenje troškova za obavljanje osnovne djelatnosti nedostaje 4,1 milijun kuna.

Budući je Hina jedina nacionalna novinska agencija morat će se temeljem Zakona o Hini, s osnivačem – Vladom Republike Hrvatske dogovoriti nove postavke za Hinu i njezinu zakonitu djelatnost ukoliko se zbog produbljivanja gospodarske krize, nelikvidnosti i ostalih loših gospodarskih i financijskih prilika bude moglo održati poslovanje.

Hina je od 1.siječnja 2009. zbog 14.5 postotnog smanjena iz Državnog proračuna primijenila mjere štednje među kojima je i odustajanje od proširenja dopisničke mreže u Hrvatskoj.

U raspravi su članovi Odbora istakli visokoprofesionalnu informaciju koju Hina pruža medijima i drugim korisnicima. Hinino izvješćivanje je točno, nepristrano, brzo, zanimljivo i sažeto, sadrži izvor informacije, poštiva načelo druge strane i omogućava svima da sami izvode svoje zaključke i sudove na temelju takvih informacija.
Hina se time bitno razlikuje od novina u kojima naslove ne opravdava sadržaj vijesti.

Odbor drži osobito korisnim Hinino informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno predložio Hrvatskom saboru da donese

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća Hine od 1. svibnja 2008. do 30. travnja 2009.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 19. sjednici održanoj 22. rujna 2009. godine raspravljao je o Prijedlogu zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 1. svibnja 2008. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. kolovoza 2009. godine.

Odbor je o navedenim prijedlozima zakona proveo raspravu na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je ovaj prijedlog zakona potrebom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom EU, s pravnom stečevinom EU-a i pravnim aktima Vijeća Europe.

Stupanjem na snagu Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. godine o priznavanju stručnih kvalifikacija i sastanka za pregled 3. Poglavlja Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, tvrđeno je da Hrvatska nema odgovarajući pravni okvir niti administrativnu strukturu za priznavanje stručnih kvalifikacija za pristupanje tržištu rada za regulirane profesije. Bilo je stoga potrebno pristupiti izradi zakona reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim će se regulirati pitanje priznavanja stručnih kvalifikacija za objavljenje reguliranih profesija u Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Navedenom direktivnom jamči se osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te države članice pod uvjetima koji vrijede za njezine državljane.

Zakonom se uređuju stručne kvalifikacije za doktore medicine, doktore medicine specijaliste, medicinske sestre, doktore dentalne medicine specijaliste, veterinare, arhitekte i primalje za koje vrijedi načelo automatskog priznavanja kvalifikacija.

Za osobe koje žele obavljati određenu neregulirani profesiju i dalje će se primjenjivati zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija sukladno kojem se provodi postupak stručnog priznavanja u svrhu zapošljavanja.

Donošenje ovog zakona je uvjet za zatvaranje poglavlja 3.

U raspravi je rečeno da ovaj zakon pokriva pitanja s kojima se susreću hrvatski iseljenici povratnici i njihovi potomci koji su svoje kvalifikacije stekli izvan Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O
REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 19. sjednici održanoj 22. rujna 2009. godine raspravljao je o gore navedenim prijedlozima zakona koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktima od 30. srpnja 2009. godine.

Odbor je o navedenim prijedlozima zakona proveo objedinjenu raspravu na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da je programe prekogranične suradnju kao instrumenta predpristupne pomoći (Instrument for pre-accession assistance – IPA) uključeno izravno 18 županija i da se tim programima podiže razina življenja i rješavanje zajedničkih pitanja koja se tiču stanovništva s obje strane granice te u čijem rješavanju stanovnici s obje strane granice zajednički sudjeluju jednakim doprinosima a Komisija europskih zajednica te programe financira iz predpristupnih fondova.

Programima se potiče prekogranična suradnja radi postizanja raznolikosti i unapređenja regionalnog gospodarstva na socijalno i okolišno održiv način, unaprjeđivanje dobrosusjedskih odnosa, izgradnja lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija radi upravljanja programima EU-a .

Sporazumom o financiranju uređuje detaljne uvjete potrebne za isporuku pomoći Europske zajednice, pravila i postupke u svezi s isplatom vezanom uz pomoć i uvjete pod kojima će se upravljati tom pomoći.

Hrvatska za ove sporazume mora osigurati dodatna financijska sredstava u Državnom proračunu radi sufinanciranja projekata koji proizlaze iz Sporazuma o financiranju.

Resorno ministarstvo organiziran radionice u kojima sudjeluju prekogranični partneri. Na tim radionicama partneri stječu potrebne informacije i znanja o stvaranju i pisanju programa i svemu što se tiče ostvarivanja ciljeva programa.
Hrvatska je domaćin dvama tehničkim tajništvima IPA programa.

Ovi programi su značajni za Hrvate izvan Hrvatske jer u njima mogu sudjelovati i stjecati potrebna znanja i vještine. Stoga je vrlo važno u ove aktivnosti uključiti Hrvate s obje strane granice.

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske jednoglasno je odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje zakona kojima se potvrđuju sporazumi između Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o programu prekogranične suradnje sa susjednim državama: Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Sporazum Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o programu financiranja sudjelovanja Hrvatske u transnacionalnim programima za regionalni razvoj „Jugoistočna Europa“ i „Mediteran“, u okviru komponente prekogranična suradnja Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 19. sjednici održanoj 22. rujna 2009. godine raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti prva hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. srpnja 2009. godine

Odbor je o navedenom prijedlogu zakona proveo raspravu na temelju svoje nadležnosti kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja iznio je ustavnu osnovu i razloge za donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske između Republike Hrvatske i Crnoe gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj.

Dosadašnja suradnja između Crne Gore i Hrvatske u zaštiti manjina nije bila zadovoljavajuća jer hrvatska manjina u Crnoj Gori ima ograničen opseg manjinskih prava i otežan pristup proračunskim sredstvima Crne Gore. Predloženo je stoga sklapanje dvostranog međudržavnog ugovora.
Ugovorom je predviđen međuvladin mješoviti odbor koji bi se sastajao jednom godišnje. Odbor će pratiti provedbu Sporazuma. Mješoviti odbor će razmatrati provedbu Sporazuma i podnositi preporuke vladama u svezi s provedbom Sporazuma a odluke Mješovitog odbora stranke prihvaćaju usuglašavanjem.

U raspravi su članovi Odbora ovaj sporazum ocijenili pozitivnim. Napomenuli su međutim da je hrvatska manjina u Crnoj Gori autohtona za razliku od crnogorske manjine u Hrvatskoj koja je, s iznimkom male crnogorske zajednice u Peroju, nova manjina. Drže da je to trebalo unijeti i predloženi zakon.

Iako se ne očekuje da će Crna Gora moći odgovoriti hrvatskim standardima o zaštiti manjina, članovi Odbora pozdravljaju Sporazum i neke nove inicijative kao što je postavljanje spomenika Ivanu Mažuraniću na Cetinju 28.9.2009. Na tu svečanost pozvani su predstavnici Hrvatske.

Nadaju se da će se ovim Sporazumom olakšati položaj Hrvata u Crnoj Gori jer sada, čak i kad traže za sebe mali prostor, ne mogu ga dobiti. Hrvatska treba inzistirati da se Hrvatima vrate njihove nekretnine kao što je Hrvatski dom u Donjoj Lastvi.

Odboru je prihvatljiv pozitivni reciprocitet tj. da Crnogorci u Hrvatskoj kao manjina imaju sva prava na razini hrvatskih standarda zaštite manjina.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA
O
POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I CRNE GORE O ZAŠTITI PRVA HRVATSKE MANJINE U CRNOJ GORI I CRNOGORSKE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 18. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009 godinu, drugo čitanje. P. Z. br. 413.koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor je o navedenim prijedlozima zakona proveo objedinjenu raspravu na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je prijedlog trećeg rebalansa Državnog proračuna, te iznio promjene u zakonodavnom okviru koje su pridonijele povećanju prihodovne strane Proračuna te očuvanju radnih mjesta.

Ovim rebalansom proračuna rashodi su smanjeni za 978,6 milijuna kuna a preraspodjelom i uvođenjem potpora za očuvanje radnih mjesta povećani su za 718,1 milijun kuna. Ukupno neto smanjenje na razini proračuna je 260.5 milijuna kuna.

Značajnija povećanja provedena su na slijedećim stavkama:
- 200,0 milijuna kuna Potpore za očuvanje radnih mjesta
- 372,9 milijuna kuna Potpore u poljoprivredi i ribarstvu.
Rashodi državnog proračuna u 2009. godini iznose 120,5 milijardi kuna.
Smanjenja su provedena na sljedećim pozicijama: Ministarstvo zdravstva (– 219,6 milijuna kuna); proračunske zalihe (– 50,0 milijuna kuna); obrambeni programi MORH-a (– 43, 9 milijuna kuna); rashodi MUP-a (- 34,7 milijuna kuna), potpore vjerskim zajednicama (– 30,0 milijuna kuna); opremanja i materijalni troškovi Ministarstva pravosuđa (– 17,9 milijuna kuna); razvoj vodnog sustava (– 10,0 milijuna kuna); opremanje Ministarstva vanjskih poslova (– 5,3 milijuna kuna); programi kulturnog razvoja i materijalnih troškova ministarstva (– 6,5 milijuna kuna).

Kao rezultat povećanja prihoda od 1,4 milijarde kuna i rezanja rashoda manjak državnog proračuna smanjen je u odnosu na dosadašnji za 1,6 milijardi kuna i iznosi 9,3 milijarde odnosno 2,8 % BDP-a.
Sredstva Poticaja za obrazovanje, znanost, kulturu i zdravstvo u BiH, smanjena su za 2,3 milijuna kuna.

Ovim rebalansom državnog proračuna, osim navedenog smanjena poticaja za obrazovanje, znanost i zdravstvo u BiH, nisu smanjena druga sredstva pomoći Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

U raspravi koja je uslijedila naglašena je potreba za daljnjom sustavnom i uzajamnom potporom Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske temeljenoj na ustavnoj obvezi Republike Hrvatske prema svim Hrvatima i njihovim potomcima koji su zbog gospodarskih i političkih razloga u prošlosti napuštali prostor Hrvatske ali i prema svim skupinama Hrvata u svijetu u koje spada hrvatska nacionalna manjina u europskim državama i Hrvati u BiH – čije ostvarivanje pune ustavne suverenosti, jednakopravnosti i konstitutivnosti u BiH je prvorazredni politički interes Republike Hrvatske ali i preuzeta obveza iz Daytonskog mirovnog sporazuma. Također, u raspravi je naglašena važnost otvaranja novih putova suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske baš sada u vrijeme globalne gospodarske krize iz razloga što Hrvati izvan RH ostvaruju znatan doprinos gospodarskog rasta Republike Hrvatske a njihova pozicija u svijetu i utjecaj gospodarski i svaki drugi, može se multiplicirati ukoliko Republika Hrvatska zajedno s njima izgradi novi model međuodnosa temeljen na obostranom interesu ostvarim novim tehnikama umrežavanja. Stoga je pozdravljena najava donošenja Strategije (i Zakona) Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Zastupnici su dali potporu Vladi Republike Hrvatske na svemu što čini kako bi se stabiliziralo financijsko i gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj što je interes iznad svih interesa - Hrvata i građana Republike Hrvatske i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 1 glas “suzdržan“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU
i
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan RH na svojoj 16. sjednici održanoj 8.srpnja 2009. na dnevnom redu je raspravio temu pod naslovom: Hrvati izvan Republike Hrvatske – suradnja i obveza te donio slijedeće zaključke
 
1. Podupire se najava Vlade Republike Hrvatske o donošenju Strategije odnosa Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske koja ima za cilj unaprjeđenje uzajamnog odnosa tj. postizanje učinkovita i djelotvorna sustava potpore na svim poljima djelovanja a u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa;

2. Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da zbog provođenja, koordinacije i poboljšanja djelotvornosti i učinkovitosti sustava uzajamne potpore Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske a u duhu najavljene Strategije donese Zakon kojim će se između ostaloga, predvidjeti uspostava Ureda Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao operativnog tijela Vlade i Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao savjetodavnog tijela Vlade;

3. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske i međunarodnim propisima a imajući u vidu specifične potrebe Hrvata izvan Republike Hrvatske, Hrvatski Sabor daje potporu Vladi Republike Hrvatske u politici zaštite hrvatske nacionalne manjine u europskim zemljama i politici osiguranja pune jednakopravnosti, konstitutivnosti i suverenosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Nakon provedene kratke  rasprave o predloženim zaključcima, Odbor je jednoglasno predložene zaključke prihvatio. 

PREDSJEDNIK ODBORA
DR. IVAN BAGARIĆ

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske  na svojoj 15.  sjednici održanoj 17. lipnja  2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 343, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske , aktom od 21. svibnja 2009. godine

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske,  raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona  na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja obrazložio izmjene i dopune Zakona i u raspravi odgovorio na pitanja članova Odbora o nekim odredbama koje je u međuvremenu Vlada riješila svojim amandmanima (čl.28).

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PUTNIM ISPRAVAMA HRVATSKIH DRŽAVLJANA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 15. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Izvješću o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2007. godine koje je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno predložio Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU GODIŠNJEG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2007. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske  na svojoj 15.  sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2009. godine koji je podnijela Hrvatskom saboru Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2009. godine

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja je podsjetila da je Državni zavod za statistiku dostavio zastupnicima Popisnicu ( upitnik za osobu), Upitnik za stan i kućanstvo i prijevod međunarodnih preporuka da bi do 10. travnja 2009. dostavili svoje mišljenje o sadržaju pitanja na oba upitnika te svojim prijedlozima i sugestijama pridonijeli što kvalitetnijem Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. kako bi dobiveni rezultati što potpunije zadovoljili potrebe korisnika.

U sklopu priprema za Popis stanovništva 2001. godine, Državni zavod za statistiku proveo je probni popis stanovništva, kućanstava i stanova u 5 županija i Gradu Zagrebu na 50 popisnih krugova u 33 naselja županija i u 10 četvrti Grada Zagreba čime je obuhvaćeno oko 5000 kućanstava. U tijeku je provjera metodoloških rješenja koja se odnose na sadržaj popisa, osnovne i pomoćne obrasce, metodološke upute, rad popisivača i drugih sudionika,tehničku dokumentaciju, troškove, vrijeme popisivanja i testiranje kontrola obrade radi otklanjanja nedostataka radi što bolje pripreme i provođenja Popisa 2001.

Predsjednik Odbora je informirao nazočne o najavi donošenja Strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske te s tim u svezi interes Odbora za demografske i društvene statistike.

Odbor će Državnom zavodu za statistiku uputiti pismo u kojem će iznijeti za koje podatke je odbor zainteresiran te prema tomu predložiti da se obrasci  Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. dopune odgovarajućim pitanjima kako bi se dobili potrebni podatci za izradu Akcijskog plana provedbe Strategije odnose Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio slijedeći

ZAKLJUČAK

Odbor za Hrvate izvan Republike jednoglasno predlaže Hrvatskom saboru da donese Provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2009.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 14. sjednici održanoj 27. ožujka 2009. godine raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je o navedenom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica Vlade obrazložila je potrebu izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2009. godinu ukupnim smanjivanjem gospodarske aktivnosti u tekućoj godini i realnim padom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2%, smanjenjem potrošnje te padom prihoda od PDV-a. Uzevši u obzir i negativna gospodarska kretanja u okruženju bilo je potrebno prvotni plan za 2009. godinu od 127 milijardi kuna smanjiti na 121,6 milijardi kuna. Iz navedenog, vidi se da je planirani manjak Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu 5 milijardi kuna ili 1,4% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.

Ovaj rebalans proračuna jedna je od temeljnih antirecesijskih mjera kojima se osigurava održivost fiskalne politike i daje poticaj jačanju makroekonomske stabilnosti te očuvanju radnih mjesta i rastu gospodarstva.

Prije rasprave, predstavnica Vlade osvrnula se na stavke Proračuna od posebnog interesa namijenjene Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Rasprava koja je uslijedila odnosila se prije svega na spomenute stavke proračuna koje se odnose na potporu projektima iz oblasti kulture, obrazovanja i znanosti, zdravstva i informiranja. Raspravljalo se o realnim potrebama tj. o gorućim problemima Hrvata u BiH, hrvatske nacionalne manjine u europskim zemljama i hrvatskog iseljeništva (dijaspore).

Konstatirano je kako svaka od ovih skupina naših sunarodnjaka ima specifične potrebe i očekivanja te da su one stavke proračuna koje su izmijenjene, mijenjane u skladu sa prioritetima i potrebama vodeći računa o svim redovitim i započetim projektima.

Tako su osigurana sredstva za projekte od osobitog interesa za naše sunarodnjake koji žive izvan granica Republike Hrvatske, među kojima su prije svega potpora obrazovnim, znanstvenim, zdravstvenim i kulturnim institucijama Hrvata u BiH; potpora projektima očuvanja hrvatske kulture i jezika u iseljeništvu i hrvatske nacionalne manjine u europskim zemljama; potpora obostranoj medijskoj povezanosti i informiranosti (Republike Hrvatske i Hrvata u svijetu) kao i potpora Hrvatskoj matici iseljenika zaduženoj za različite projekte namijenjene prije svih Hrvatima u iseljeništvu. Iskazano je zadovoljstvo da se nije mijenjala stavka koja se odnosi na projekt potpore povratku Hrvata u BiH.

Neke razlike u stajalištima koje su se mogle čuti na Odboru odnosile su se prije svega na viđenja prioriteta (Stipendiranje učenika i studenata) i učinkovitost pojedinih projekata (potpora HKD Napredak).

U daljnjoj raspravi iznesen je prijedlog, koji je podržan od strane Odbora da se općenito Hrvate u susjednim zemljama, a naročito Hrvate u BiH uključi u projekte koji ce biti financirani iz EU fondova (IPA) te da hrvatske stručnjake angažira u kreiranju i potpori pojedinih projekata kao i institucionalnom jačanju tamošnjih hrvatskih kapaciteta.

Konačno, na Odboru je dana potpora Vladi Republike Hrvatske da u ovim, teškim gospodarskim okolnostima, racionalizira potrošnju proračunskog novca i na taj način sačuva financijsku, gospodarsku i socijalnu stabilnost.

Stabilnost Republike Hrvatske, naglašeno je, jest interes ispred svih interesa za što odgovornost dijele i Republika Hrvatska i Hrvati izvan Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova “za”, 2 glasa “protiv” i 1 glas “suzdržan) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga Sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Cilj projekta: e-obrazovanjem nadopuniti postojeći sustav, unaprijediti kvalitetu obrazovnih materijala, proširiti njihovu dostupnost te ekonomičnost procesa poučavanja hrvatskog jezika i nacionalne grupe predmeta.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 13. (tematskoj) sjednici održanoj 20. veljače 2009. razmotrio je projekt Fakulteta elektrotehnike i računarstva namijenjen Hrvatima u inozemstvu – Primjena e-Obrazovanja kao potpore nastavi hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu, koji je Odboru dostavio Fakultet elektrotehnike i računastva Sveučilišta u Zagrebu.

Sjednica je održana u zgradi Hrvatskog sabora u dvorani Ivana Mažuranića s početkom u 9 sati.

Sjednici su nazočili: Ivan Bagarić, predsjednik Odbora, Boro Grubišić, podpredsjednik Odbora, Brankica Crljenko, Ivanka Roksandić,Dragan Vukić, Tatjana Šimac Bonačić, Tanja Vrbat, Daniel Mondekar, Vedran Rožić, Ivo Andrić i Petar Mlinarić, svi članovi Odbora.

Pored članova Odbora nazočni su bili: Ines Sabotič, Vice Batarelo, Stjepo Bartulica, vanjski članovi Odbora, Petar Barišić, načelnik Službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu MVPEI, Biserka Lukan, Hrvatski svjetski kongres, Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hrvatske matice iseljenika.

Ispred Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa nazočni su bili: Ivana Puljiz, ravnateljica Uprave za međunarodnu suradnju i europske integracije, Milan Bošnjak, viši stručni savjetnik i Staša Skendžić, viši stručni savjetnik. Prof. dr Boris Škvorc voditelj Centra za hrvatske studije u svijetu pri Filozofskom fakultetu u Splitu. Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta – Hrvatske akademske i istraživačke mreže.

Projekt FER-a predstavili su: prof. Vedran Mornar, dekan, dr. sc. Goran Hudec, red. prof. Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Kristijan Zimmer, dipl.ing., voditelj Centra informacijske potpore FER-a i dr. sc. Ivica Botički.
Uvodno je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavio autore Projekta te iznio razloge interesa Odbora za FER-ov projekt. Predstavnici FER-a i autori Projekta obrazložili su Projekt činjenicom da je nastavom hrvatskog jezika u inozemstvu obuhvaćeno tek 6.860 osoba za što se iz državnog proračuna godišnje izdvaja 30 milijuna kuna. U usporedbi s brojem iseljenika Hrvata, očito je nastavom hrvatskog jezika obuhvaćen relativno mali broj iseljenika. Radi ostvarivanja strateškog cilja Republike Hrvatske u povezivanju s Hrvatima u svijetu i očuvanja njihovog nacionalnog identiteta potrebno je nadograditi obrazovni sustav svim raspoloživim novim (Internet) tehnologijama.
Primjenom modernih informatičkih tehnologija, kao što je e-Obrazovanje, u procesu učenja će se proširiti dostupnost obrazovne građe koja će na ovaj način postati pristupačna i polaznicima u manjim mjestima, unaprijediti kvaliteta obrazovnih materijala te djelotvornost procesa učenja hrvatskog jezika i nacionalne grupe predmeta. U okviru projekta predviđena je pomoć u radu našim lektorima na inozemnim sveučilištima. Metodološki prilagođeni obrazovni programi te edukacija tutora za rad preko mreže poboljšat će uspješnost nastave te omogućiti uspostavljanje veze između studenata/učenika iz inozemstva i mentora u domovini. Ovakvi programi ugrađeni su u obrazovne sustave većine zemalja u kojima žive iseljenici a programi imaju i socijalnu funkciju jer ih mogu koristiti i roditelji.
Predstavnica Hrvatske matice iseljenika predstavila je Hrvatski internetski tečaj (HiT)koji je ove godine Hrvatska matica iseljenika započela zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilišnim računskim centrom Srce, te rad HMI-a na programima poduke hrvatskog jezika za iseljenike. Predstavljanje HiT-a je obuhvatilo: rezultate provedene ankete o potrebi za e-učenjem hrvatskoga jezika, prikaz faza provedbe projekta (od kojih su neke već provedene, a neke upravo u tijeku), prikaz već postojećeg računalnog programa za e-učenje (Merlin) Centra za e-učenje Sveučilišnog računskog centra te definiranje značajki i mogućnosti tečaj HiT-a..
Predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), Ivana Puljiz ravnateljica Uprave za međunarodnu suradnju i europske integracije izvijestila je o mnogim inicijativama MZOŠ-a vezanim uz problematiku e-learninga posebno skrenuvši pozornost na zaključke nedavno održane Međunarodne konferencije o hrvatskom jeziku i inicijative o osnivanju međusveučilišnog centra čija bi zadaća bila nadogradnja sustava mrežnim tehnologijama.
Ministarstvo je još 2007. poduprlo osnivanje Centra za hrvatske studije u svijetu pri Filozofskom fakultetu u Splitu čija je zadaća koordinacija i umrežavanje hrvatskih studija u svijetu te osiguranje e-leaninga programa za studente i učenike hrvatskog jezika u svijetu. Naglasila je također, kako se iz državnog proračuna godišnje izdvaja puno više od spomenutih 30 milijuna kuna za nastavu hrvatskog jezika u inozemstvu imajući u vidu činjenice da primjerice, dodatno osigurana opskrba knjigama i nastavnim materijalom, izvođenje seminara i radionica za usavršavanje učitelja te godišnje potpore i mnogi drugi projekti za čije su financiranje sredstva disperzirana unutar sustava. Vezano za navod Victorian School of Languges, kako zanimanje za učenje hrvatskog jezika stagnira, najavila je da će međusveučilišni centar i spomenutu školu uključiti u pripremanje materijala za pojedine predmete i interaktivno sudjelovanje u nastavi. Također je iznijela mišljenja da bi evaluaciju projekta FER-a trebala napravit grupa stručnjaka relevantnih tijela i ustanova, koji bi procijenili utemeljenost projektnog prijedloga u odnosu na druge projekte. Tim više, naglasila je, uzimajući u obzir kako postoji višegodišnja potpora MZOŠ-a razvoju e-učenja za sustav hrvatske nastave u inozemstvu u obliku više projekata, koji su u različitim fazama realizacije.
Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta – Hrvatske akademske i istraživačke mreže, rekao je da je CARNet ustanova koja povezuje škole i znanstvene institucije i ta ustanova je bila prva koja je nastavnicima omogućila korištenje novih tehnologija. Isti su sadržaj iz četiri nastavna predmeta stavili na raspolaganje hrvatskim katoličkim centrima u BiH.
U raspravi, članovi Odbora bili su jedinstveni u potpori FER-ova projekta e-Obrazovanja kao još jednog značajnog pokušaja unaprjeđenja učenja hrvatskog jezika za Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske. Istaknuli su potrebu kvalitetnijih obrazovnih materijala kao i potrebu obrazovanijih nastavnika hrvatskog jezika i kulture koji u inozemstvu nastoje prenijeti hrvatski jezik i kulturu u različitim sredinama, različitim uzrastima hrvatske djece ali i stranaca koji iz različitih razloga žele naučiti hrvatski jezik. Potrebu takvog projekta nalažu i odredbe Zakona o radu i Zakona o strancima. S tim u svezi postavlja se i pitanje priznavanja svjedodžbi završenog tečaja hrvatskog jezika kako za strance koji dolaze raditi u Hrvatsku tako i za Hrvate, potomke iseljenika koji se vraćaju (useljavaju) u Hrvatsku.
Zastupnici koji su sudjelovali u raspravi naglasili su važnost suradnje institucija koje provode različite projekte nastave hrvatskog jezika kao i potrebnu koordinaciju u ovoj oblasti te su dali prijedlog da se u okrilju nadležnog ministarstva, a prema prijedlogu predstavnice MZOŠ oformi tijelo koje će u buduće koordinirati tu aktivnost. Sve ovo, potrebno je s vremena na vrijeme prilagođavati novim okolnostima tj. potrebama i usklađivati s tijelima koja su sada uključena u ove i slične projekte.
Sudionici u raspravi, uvjereni u potrebu i korisnost FER-ova projekta s jedne strane i ograničenost sredstva državnog proračuna s druge, autorima projekta predložili su da se dodatna sredstva osiguraju iz nekog od projekata EU-a.
Predstavnici FER-a istaknuli su da FER ima tehnološke kompetencije te da su pripreme Projekta skupe ali je distribucija besplatna što projekt u konačnici čini jeftinijim i pristupačnijim.
Nakon provedene rasprave, predsjednik Odbora je predložio a Odbor jednoglasno prihvatio slijedeće zaključke:
1. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske daje punu potporu projektu e-learninga Fakulteta elektrotehnike i računarstva kao potporu nastavi hrvatskog jezika Hrvata u inozemstvu;
2. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske preporučuje da Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa koordinira aktivnosti iz ove oblasti a s ciljem uspostave sustava koji će učinkovito i djelotvorno provoditi učenje hrvatskog jezika Hrvata u inozemstvu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske razmotrio je na 11. sjednici, 5. veljače  2009. godine,  Prijedlog nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2014. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. siječnja 2009. godine.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je Prijedlog nacionalne strategije razvojne suradnje kao obvezu Vlade koja proizlazi iz Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu.

Polazeći od činjenice kako će Hrvatska, buduća članica EU-a preuzeti novu ulogu – ulogu zemlje donatora, potrebno je da definira svoju politiku međunarodne razvojne suradnje na način da bude usklađen s europskom pravnom stečevinom.
Politika međunarodne razvojne suradnje sastavni je dio hrvatske politike, koja već sada a još će više u budućnosti pridonijeti stabilizaciji i razvoju prije svega zemalja jugoistočne Europe.

Republika Hrvatska je u proteklom desetljeću, pružala razvojnu pomoć najvećim dijelom Bosni i Hercegovini preko projekata koja provode resorna ministarstva a odnose se na obnovu, zdravstveni sektor, kulturu i obrazovanje.

Također, Hrvatska pridonosi sigurnosti i razvoju na širem međunarodnom planu prije svega svojim angažmanom u mirovnim misijama a na temelju golemog humanitarnog iskustva proisteklog iz Domovinskog rata i sanacije posljedica rata.

Republika Hrvatska je također davala dragovoljne doprinose unutar sustava Ujedinjenih naroda, međunarodnim organizacijama i mirovnim misijama, uključujući obuku i razvojne projekte.

U raspravi je naglašena važnost ove Strategije općenito jer Hrvatska može ponuditi svijetu prije svega važan doprinos znanja potrebnog za unaprjeđenje humanitarne oblasti ali se govorilo i o projektima koji se odnose na potporu državama u kojima žive naši sunarodnjaci, što je od specifičnog interesa Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Naglašena je važnost formuliranja sustavne politike razvojne pomoći općenito ali i one usmjerene na ustanove i institucije Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske a koji nisu predmet ove Strategije. Ova Nacionalna strategija razvojne suradnje Republike Hrvatske u dijelovima pomoći usmjerenoj na zemlje u kojima žive Hrvati kao i Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske trebaju biti upotpunjene strategijom sustavnog odnosa prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Time će biti upotpunjena učinkovita i djelotvorna potpora našim sunarodnjacima koji žive izvan granica Republike Hrvatske što je ne samo naša ustavna obveza nego i gospodarski, demografski i svaki drugi (obostrani) interes Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. 

Naglašena je i važnost naših katoličkim misija i misionara koji mogu biti uključeni u sustav pružanja pomoći osobito u siromašnim zemljama u kojima djeluju.

Zaključno je dana potpora uspostave sustava procjene postignutih rezultata u odnosu na uložena sredstva kao i vođenje registra svega što Republika Hrvatska čini na polju razvojne i humanitarne pomoći. 

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje - 

Prijedloga nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2014. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 10. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine razmotrio je Godišnje izvješće Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnološki razvoj Republike Hrvatske za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 17. stavak 3. Zakona o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske ( NN, br. 117/01), dostavio Upravni odbor Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2008. godine, Klasa 021-12/08-09/23, Urbroj:65.08-02.

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo. 

Nakon uvoda koji je podnijela predstavnica Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske vođena je rasprava sa posebnim osvrtom na dijelove izvješća koji se odnose na programe koji potiču hrvatske znanstvenike na povratak u Hrvatsku kao i na zajedničku suradnju hrvatskih znanstvenika u domovini i iseljeništvu.

Ocjenjeno je kako je zadaća Zaklade i sve ono što je Zaklada činila u predmetnoj godini u skladu sa strateškim odrednicama Vlade RH kad je u pitaju važnost ljudskih potencijala i ulaganje u znanje i znanost kao preduvjet razvoja gospodarstva i postizanja pune socijalne stabilnosti. Osobito je važnim ocjenjeno poticanje znanstvene djelatnosti kod mladih talentiranih studenata. 

Pozdravljena je potpora Kongresu hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva kako od strane Zaklade tako i od strane nadležnog Ministarstva i hrvatskih sveučilišta. Dana je potpora redovitosti održavanja tih kongresa kao instrumentu susreta i suradnje hrvatskih znanstvenika koji imaju za cilj ostvarivanje svojevrsne „međuhrvatske“ suradnje ali i međunarodne znanstvene suradnje koja će u konačnici doprinijeti i „priljevu mozgova“ u Hrvatsku. U tom smislu Odbor daje potporu aktivnostima kao onoj održanoj u prosincu pod nazivom „Mobilnost i priljev mozgova“ te izgradnji hrvatskog strukovnog nazivlja s ciljem očuvanja hrvatskog jezika. 

U raspravi je naglašena potpora projektima kakav je program „Povratnik“, „Gost“, „Senior“ i „PostDoc“ te potreba da se sa nadležnim ministarstvom uskladi aktivnost a s ciljem održavanja takvih projekata ili ponovne uspostave sličnih ukoliko su neki u međuvremenu ugašeni. 
 
U nastavku sjednice, predstavnica Zaklade je dala pojašnjenja u svezi s radom Zaklade kao odgovor na pitanja zastupnika te iznijela poteškoće, u prvom redu administrativne prirode, koje su često kamen spoticanja na putu bolje suradnje hrvatskih znanstvenika, u Hrvatskoj i u inozemstvu. Tako npr., hrvatski stručnjaci - znanstvenici koji se odluče na privremeni boravak u Hrvatsku ili trajni povratak, protivno nepovoljnijim financijskim i drugim okolnostima, dodatno se susreću s poteškoćama vezanim za radne dozvole, stalni boravak pa čak i za državljanstvo kako za njih tako i za njihove članove obitelji (imajući u vidu da veliki broj njih je sklopio brak sa stranim državljanima/državljankama).

Iskustvo pokazuje kako je potrebno uskladiti napor između Sveučilišta i općenito akademske zajednice te ministarstva nadležnih za unutarnje poslove i znanost s ciljem otklanjanja spomenutih poteškoća. Razmotriti je i usvojiti praksu nekih zemalja (državne uprave i sveučilišta) koji imaju učinkovit model reguliranja ovih i sličnih pitanja na način da se pomogne i potiče na povratak. Neke od njih imaju nacionalnu strategiju kojom se na sustavan i trajan način, između ostalih segmenata suradnje, regulira i znanstvena suradnja između matične države i sunarodnjaka u iseljeništvu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno donio slijedeći 

ZAKLJUČAK

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da prihvati izvješće o radu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske za 2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                            mr. sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 27. siječnja  2009. godine razmotrio je Prijedlog strategije održivog razvoja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja  informirao je članove Odbora da je obveza temeljem Zakona o zaštiti okoliša izrada ovakve strategije svakih 10 godina. Ona se provodi kroz akcijske planove za pojedina područja.

O Strategiji su održane dvije javne rasprave u kojima su se uključile i razne udruge. Jedna javna rasprava je održana u Zagrebu, druga u Osijeku. Obje su bile dobro posjećene.

Strategija sadrži temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta u promišljanju dugoročne preobrazbe prema održivom razvitku Republike Hrvatske.

U Strategiji su navedene i institucije uključene u njezinu provedbu i način provedbe, odgovornost za provedbu te način praćenja provedbe.

Postavljena su tri opća cilja: stabilan gospodarski razvitak, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti i zaštita okoliša.

U raspravi je međutim rečeno da među općim načelima kojima će se Republika Hrvatska usmjeravati prema održivom razvoju nema hrvatskog iseljeništva koje je Hrvatskoj dragocjen resurs za demografski razvitak, preduvjet gospodarskog razvitka i stabilizacije manje razvijenih i demografski siromašnih područja Republike Hrvatske. Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u susjednim zemljama RH  važan su resurs i za nacionalnu sigurnost i za hrvatsku vanjsku politiku.
Slovenija zakonom određuje odnos prema Slovencima sa stranim državljanstvom i prebivalištem izvan Slovenija. Francuzi imaju i ministra Francuze izvan Francuske.

Među ključnim izazovima održivog razvoja je i poticaj rasta broja stanovnika ali se u Strategiji ne računa s povratnicima i useljenicima, potomcima iseljenika. Kao glavni cilj se postavlja zaustavljanje daljnjeg pada prirodnog priraštaja stanovništva te održavanje broja stanovnika na razini višoj od 4 milijuna do 2050.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske razmotrio je na 10. sjednici, 27. siječnja 2009. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. siječnja 2009. godine.

O predmetnom zakonu Odbor je raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je predstavio Zakon o strancima koji je stupio na snagu 1. 1. 2008. i čiji su se nedostatci ubrzo uočili u svezi s odobrenjem privremenim boravkom i radnom dozvolom, definiranjem pojam prijevoznika, problem podnošenja zahtjeva izvan RG osobama koje već žive u RH, odobravanje boravak stranicima koj dolaze baviti se istraživanjem, problem izbjeglica koji u Hrvatskoj žive preko 10 godina a još nisu regulirali svoj status te nemaju pravo na rad. Određuje se da stranci koji žele odobrenje stalnog boravka moraju poznavati ne samo latinično pismo i hrvatski jezik nego i kulturu i društveno uređenje.

Proširuje se kategoija lista stranaca koji mogu dobiti radne dozvole iznad kvota.
U 2007. izdano je 11 377 radnih i 1 300 poslovnih dozvola.

U raspravi  je postavljeno pitanje opravdanosti mogućnost rada vjerskih službenika bez radne dozvole jer se time širom otvaraju vrata mnoštuv sekti jer svaka može pokazati da ima status vjerske zajednice koja ima 500 članova.

U nastavu rasprava se usredotičila na odbijanje predlagatelja da u Zakon uvrsti uredbu koom se određuje da Hrvati sa stranim državljanstvom i bez državljanstva RH nisu stranci u smislu odredbi Zakona  kako je to izričito bilo određeno Zakonom o zapošljavanju stranaca koji je vrijedio do usvajanja Zakona o strancima.

Odbijanjem amandmana  Odbora za Hrvate ivzan RH ne može se opravdati pravnom stečevinom EU jer druge članice EU razlikuju i daju prava pripadnicima matičnog naroda koja ne daju strancima.

Takav zahtev predsjedniku Vlade uputio je Hrvatski svjetski kongres a Katarina Fuček, potvrdila je Josipu Sovulju pismom da joj je predsjednik Vlade naložio da pismo HSK-a proslslijedi ministru Karamarku.

Ako predsjednik Vlade nije protiv prijedloga Odbora za Hrvate izvan RH kao ni protiv istog prijedloga HSK-a koji ima svoje podružnice na svim kontinetima i zemaljama gdje žive Hrvati te ako prijedlog nije u sukobu s pravnom stečevinom EU-a,  čiji se interes brani i kakva se poruka šalje hrvatskom iseljeništvu?

Rudolf Rom, ravnatelj Sektora građevinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori sa zadovoljstvom je prihvatio poziv Odbora na sjednicu i dao potporu prijedlogu Odbora.

Hrvataka gospodarska komora  je preko tri godine  tražila da se osigura dovoljan broj inžinjera i uvoz radne snage. To joj je Vlada odobrila Zakonom o strancima.
To su međutim samo vatrogasne mjere. Znatno bolje rješenje može dati useljenička politika.

Pronatalitetna politika  bila bi najbolja mjera ali će teško zadovoljiti potrebe za rdnom snagom.

Najpoželjniji je povratak Hrvata i to je istaknuto u Zaključcima Međunarodne konferencije na temu „Usljenička politika u funkciji razvoja Republike Hrvatskek“ koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Potrebno je naapraviti izmjene zakona kojima se regulira hrvatska useljenička politika.

Kako se razmišlja u useljavanju drugih nacionalnosti, nejasno je zašto se toliko prepreka stavlja Hrvatima kad žele useliti, traže državljanstvo ili jednostavno dolaze samo raditi u građevinarstvu, brodograditeljstvu i nekim drugim sektorima kojima nedostaje radna snaga.

Predjsenik Odbora je pozdravio nazočnog Hrvatske gospodarske komore na sjednici Odbora.

Predložio je održavanje tematske sjednice u središtu MUP-a ili s predstavnicima MUP-a u Hrvatskom saboru da bi se konačno utvrdilo otkuda poteškoće koje s MUP-om imaju hrvatski znanstvenici povratnici i drugi Hrvati.
Ivica Lučić je potsjetio da Ustav definira Republiku Hrvatsku kao nacionalnu državnu svih Hrvata i njenih građana.

U Odboru postoji konsezus da Hrvati nisu stranci u Repblici Hrvatskoj.
Obrazloženja Žarka Katića nisu prihvaćena. To što se netko može provuči kao pripadnik hrvatskog naroda ili što je netko bio mobiliziran u tuđu vojsku ne može biti razlog da se Hrvati bez hrvatskog državljanstva tretiraju u Hrvatkskoj kao stranci. Ante iz Tomislavgrada ne može biti stranca u Hrvatskoj.

Rudolf Rom vidi izvor problema u policijskom razmišljanju kojim se ne vide hrvatske potrebe. Zemlja siromašna stanovništvom ne može si dopustiti odbacivanje osobe iz hrvatskog naroda ako joj je jedan od  roditelja nehrvatskog etničkog podrijetlo. S jedne strane ćemo uvoziti strance a ovdje ćemo nametati rigorozne mjere utvrđivanja čistokrvnosti. Svaki Hrvat povratnik, zlata je vrijedan.

Predsjednik Odbora je ukazao i na nelogično obrazloženje kojim  u Prijedlogu Zakona MUP odbija prijedlog Odbora.

Brojne predstavke Hrvata Odboru otkrivaju da Hrvati na rješavanje zahtjeva čekaju više od godinu dana. Prisiljeni su raditi „na crno“ i ne mogu ostvarivati prava zaposlenika. Poduzetnici koji ih zapošljavaju riskiraju plaćanja teških kazni. Sramota je što pred inspektorima s gradilišta moraju bježati i djeca hrvatskih branitelja koja su u Hrvatsku došla samo da bi nešto zaradili na poslovima koje državljani ne žele.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 8. sjednici održanoj 21. listopada 2008. godine razmotrio je  Izvješće o provođenju zakona o pravima nacionalnih manjina  i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu za potrebe nacionalnih manjina koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatska aktom od 17. srpnja 2008. godine.

Predstavnici predlagatelja su informirali članove Odbora da su u izradi Izvješća sudjelovali i zastupnici nacionalnih manjina te Savjet za nacionalne manjine. Rečeno je da je ovo izvješće u odnosu na dosadašnja metodološki drugačije urađeno. Naime sada je moguće usporediti napredak u praćenju i postizanju prava u odnosu na prethodno razdoblje.

Cjelokupno izvješće zapravo svjedoči kako je Republika Hrvatska posve opredijeljena za zaštitu manjinskih prava te da je u tome postignut veliki napredak u skladu sa Ustavnim zakonom. Zaštita je usmjerena na sve aspekte prava nacionalnih manjina ne samo na jezik i kulturnu različitost. Predstavnici predlagatelja su naglasili odlučnost Republike Hrvatske postupati u skladu sa konvencijama o pravima manjina. Hrvatska, je specifična i po tomu što su u Saboru nacionalne manjine zastupljene izravno što je uz Sloveniju i Rumunjsku jedinstven slučaj u Europi. Slično tome, na temelju Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju dvostruko pravo glasa što govori u prilog pozitivnoj diskriminaciji. 

U raspravi koja je vođena (prvi puta i sa vanjskim članovima Odbora), pozdravljen je napor kojeg Republika Hrvatska ulaže kako bi se postigli najviši standardi zaštite nacionalnih manjina, i s time povezano izdvajanje sredstava iz državnog proračuna.

S druge strane, sudionici su u raspravi iskazali uvjerenje kako model kojeg primjenjuje Hrvatska i učinkovitost koja se osigurava u zaštiti nacionalnih manjina, može poslužiti kao mjerilo za usporedbu ocjene stanja tj. poštovanja prava hrvatske nacionalne manjine u europskim zemljama. S tim u vezi naglašeni su problemi koje Hrvati imaju osobito u Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori pa i BiH gdje je Hrvatski narod suveren i konstitutivan.

Također, u raspravi je naglašena daljnja potreba sustavnog praćenja stanja zaštite nacionalnih manjina u Hrvatskoj kao i hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama.

Predloženo je da se sa nadležnim tijelima državne uprave izradi ocjena stanja i potrebe za svaku od njih.

Nakon provedene rasprave jednoglasno su prihvaćen slijedeći

ZAKLJUČCI

1. Prihvaća se Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2007. godinu za potrebe nacionalnih manjina;
2. Odbor od Ministarstva Vanjskih poslova traži informaciju o ocjeni stanja pojedine hrvatske nacionalne manjine u europskim državama te na koji način se osigurava njihova zaštita i s tim povezano financiranje.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 8. sjednici održanoj 21. listopada 2008. godine razmotrio je Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća Hine od 1. svibnja 2007. do 30. travnja 2008, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 14. Zakona o Hini, dostavilo Upravno vijeće Hine, aktom od 17. lipnja 2008. godine.

Prikaz Izvješća, članovima Odbora predstavili su predsjednik Uprave i ravnateljica Hine. Odbor je upoznat s radom HINE kao i financijskim pokazateljima. Predstavnici Hine su naglasili kako je HINA u prošloj godini osigurala visokoprofesionalnu informaciju (točnu,  nepristranu, brzu, zanimljivu i sažetu) za sve svoje korisnike. Naglašena je važnost suradnje s drugim inozemnim novinskim agencijama kao i činjenica da Hina vijesti, osim na hrvatskom, plasira na engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku.

Također je naglašeno kako daljnji rast i razvoj HINE traži daljnje jačanje dopisničke mreže kako u zemlji tako i u inozemstvu. U tom smislu predstavnici HINE očekuju potporu osnivača prije svega u financijskom smislu. Ocijenjeno je da je od strateškog interesa bilo organizacijsko povezivanje HINE informacijske baze sa s novinskom dokumentacijom Vjesnika. Važna novina u djelatnosti HINE je i proizvodnja specijaliziranih vijesti iz područja gospodarstva i financija.

U raspravi je rečeno kako upravo to, tj. jasno i pravovremeno informiranje o stanju hrvatskog gospodarstva može biti od izuzetnog značenja za Hrvatsku iz perspektive euroatlantskih integracija. Također, u raspravi je naglašena važnost HINE koja uz HTV predstavlja vodeće instrumente kojima se osigurava informiranost hrvatske javnosti o Hrvatima izvan granica i obrnuto. Stoga je pozdravljena odluka HINE da za neke hrvatske institucije u svijetu osigura besplatne informacije (npr. tamošnji Hrvatski radiji i sl.) kao i otvoreni poziv na suradnju za sve zainteresirane subjekte iz oblasti informiranja. Vanjski članovi odbora su naglasili važnost ovih nastojanja i  ukazali na potrebu daljnjeg širenja mreže u iseljeništvu kao i BiH.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća Hine od 1. svibnja 2007. do 30. travnja 2008. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 21. listopada 2008. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o javno-privatnom partnerstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 79. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Predstavnici predlagatelja obrazložili su Konačni prijedlog zakona o javno privatnom partnerstvu kao jedan oblik ulaganja financijskih sredstava temeljen na praksi razvijenih zemalja svijeta. Najčešća primjena ovoga modela investiranja je ona u javni sektor tj. u infrastrukturne i druge projekte od javnog interesa koja na kraću stazu ne donose izravnu dobit ali su od javnog interesa. To su prije svega projekti iz oblasti obrazovanja, športa, zdravstva, komunalne i prometne infrastrukture, okoliša itd.

Naglašena je potreba za zakonskom regulacijom ove oblasti zbog rizika koji može proizići iz ulaganja na duži vremenski rok (od pet do četrdeset godina) kao i oskudne prakse ovog oblika investiranja u Hrvatskoj koji se do sada temeljio na neobvezujućim Smjernicama ugovornih oblika javno privatnog partnerstva. Predstavnik predlagatelja je naglasio značaj i ulogu Agencije za javno-privatno partnerstvo. Uloga Agencije je nadzor u tri kontrolne točke (od ideje projekta, osiguravanje financijskih sredstava i realizacija projekta) tj. u procjeni dali se radi o projektu od globalnog interesa i poštuje li se procedura vezana za natječaj sukladno  Zakonu o javnoj nabavi. Na pitanja  u svezi s projektima lokalne sredine čiji projekti imaju lokalne specifičnosti, predstavnik predlagatelja je odgovorio da će Agencija prihvatiti projekte lokalne sredine, s lokalnim specifičnostima jer razvojni planovi uvažavaju specifičnosti  lokalne sredine i njenog razvoja.

U raspravi je naglašeno kako je javno-privatno partnerstvo velika šansa za daljnji razvoj i gospodarski rast Hrvatske te da će reguliranje i uređivanje ove oblasti dovesti do značajnog rasterećenja proračuna kao na državnoj tako i na lokalnoj razini i svih pozitivnih učinaka koji iz toga proizlaze.

Iz djelokruga interesa Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglašen je značaj ovog prijedloga zakona za Hrvatsku ali i za Hrvate u svijetu. Naime, poznato je da ljudi koji dolaze iz uređenih i gospodarski razvijenih država imaju osobit interes za pravnom i svakom drugom sigurnosti ulaganja, te da su slabosti iz ove oblasti bile glavnom zaprekom značajnijeg investiranja u Hrvatsku. Stoga, ovaj zakon je i svojevrsni poziv za ulaganje u Domovinu  našim ljudima iz iseljeništva koji imaju znanje, novac i iskustvo iz ove oblasti poslovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske  Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 14. srpnja 2008. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske,  raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona  kao zainteresirano radno tijelo Hrvatskog sabora.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je potrebu izmjena i dopuna Zakona o strancima koji je se primjenjuje od 01. siječnja 2008. godine.

Važeći zakon usklađen je s petnaest smjernica EU-a a potrebe  izmjena i dopuna Zakona pokazale su se tijekom primjene Zakona i plod su gospodarskih potreba Republike Hrvatske. Iste su bile poticane i od strane različitih tvrtki, predstavnika udruga i vjerskih zajednica.

Prema ovim izmjenama i dopunama proširene su kategorije stranaca koji mogu podnijeti zahtjeve za privremeni boravak u policijskim upravama u Hrvatskoj; proširena je kategorija stranaca koji mogu podnijeti zahtjev za privremeni i stalni boravak; proširena je kategorija koja se odnosi na vjerske službenike, akreditirane novinare, ključno osoblje trgovačkih društava itd. 

Proširuje se kategorija stranaca  koji mogu raditi bez radne odnosno poslovne dozvole pa tako bez radne dozvole mogu raditi i studenti koji dolaze na praksu u diplomatskim misijama, odnosno konzularnim uredima svoje matične države, predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove vezane uz vjersku ili karitativnu službu.

Novost u predloženim izmjenama i dopunama zakona jest i odobravanje privremenog boravka na godinu dana strancima, državljanima država članica Europskog ekonomskog prostora, koji u Hrvatskoj borave i koriste vlastite objekte za stanovanje. U raspravi su neki članovi Odbora iznijeli stav kako takve odredbe mogu utjecati na domicilnu demografsku sliku nekih općina i gradova.
 
U nastavku rasprave iznesene su i dvojbe u svezi s odredbom članka 2. Zakona o strancima. Ovim članom se i pripadnike hrvatskog naroda koji nemaju hrvatsko državljanstvo tretira na isti način kao strance glede kretanja, boravka i rada što djeluje destimulirajuće na njihov dolazak i boravak u Hrvatskoj.

Suprotno ovom stavu izneseno je mišljenje koje ukazuje na opasnost drugačijeg definiranja ovog članka što zbog međunarodnog prava a što zbog mogućih zlouporaba.

Vezano za ovu problematiku kao i za pitanja dobivanja hrvatskog državljanstva Odbor je prihvatio prijedlog predstavnika predlagatelja da se jedna tematska sjednica održi u Upravi za inspekcijske i upravne poslove MUP-a, kako bi se zastupnici upoznali s postupcima ali i problemima u donošenju odluka iz ove oblasti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske  Hrvatskoga sabora na svojoj 6. sjednici održanoj 3. srpnja   2008. godine razmotrio je Prijedlog zakona o područjima posebne državne skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z.E. br. 117, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske , aktom od 20. lipnja 2008. godine

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske,  raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona  kao zainteresirano radno tijelo Hrvatskog sabora.

Predstavnica predlagatelja obrazložila je potrebu donošenja novog Zakona o područjima posebne državne skrbi jer je zbog brojnih (ukupno 11)  izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi koji je donesen 1996. došlo do pogrešne numeracije članaka i jer je postojeći Zakon potrebno uskladiti s stečevinom Europske unije u dijelu koji se odnosi na porezne olakšice poduzetnicima na područjima posebne državne skrbi.

Porezne olakšice zadržat će se kroz određeno vremensko razdoblje, ali uz postupno smanjivanje postojećih poreznih olakšica kroz jednaka trogodišnja razdoblja do maksimalnih devet godina za prvu skupinu područja posebne državne skrbi, odnosno do maksimalno šest godina za drugu i treću skupinu područja posebne državne skrbi.
 
Operativne potpore poduzetnicima će se smanjivati ali ostaju regionalne potpore i njihov potencijal je povećan.

Gradovima i općinama na područjima posebne državne skrbi osiguravaju se dodatni prihodi s osnova poreznih prihoda i naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina a dodatna sredstva osiguravaju se i gradovima i općinama koji na svom području imaju vodo zaštitno područje, nacionalni park, strogi rezervat, park prirode ili posebni rezervat jer imaj veće troškove za izgradnju infrastrukture.

Subvencije prijevoza učenika srednjih škola u potpunosti će financirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
 
Iz važećeg Zakona o područjima posebne državne skrbi preuzeta su rješenja stambenog zbrinjavanja a u ta rješenja su unesene potrebne izmjene u interesu stanovnika posebnih područja državne skrbi i u interesu Hrvatske.
 
Članovi Odbora u raspravi su iznijeli pitanja i bojazni useljenika koji su prije 2002. od države dobili građevinski materijal i sagradili kuće ali nisu dobili zemljište. Zemljište je bilo uknjiženo na Republiku Hrvatsku.

Navedeno je kako su neki od useljenika prodali svoje kuće u BiH te sredstva uložili u izgradnju kuća u kojima sada žive. U to vrijeme nije postojala zabrana prodaje kuća koje su neki imali u BiH a kuće su bili prisiljeni prodati jer građevinski materijal ne pokriva ni 1/3 ukupnih troškova izgradnje obiteljske kuće.

Predstavnici predlagatelja su potvrdili da je uknjižba realan problem na cijelom području posebne državne skrbi. Prošle godine se počelo s uknjižbom zgrada i stanova i darivanjem zemljišta ali sve ide dosta sporo jer Državno odvjetništvo inzistira na zemljišno knjižnom postupku.

Od predstavnika predlagatelja članovi Odbora zatražili su tumačenja članka 10. te članka 33. Zakona. Predstavnik predlagatelja je dao tumačenja koja se članovima Odbora čini  prihvatljivim a amandmane spominjane u raspravi nepotrebnim.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić

Zapisnik
1. tematske sjednice Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Sjednica je održana 1. srpnja 2008. godine u zgradi HRT-a Prisavlje, s početkom u 13.30.

Sjednici su bili nazočni: Ivan Bagarić, predsjednik Odbora, Boro Grubišić, podpredsjednik Odbora, Rade Bošnjak, Ivanka Roksandić,Dragan Vukić, Tatjana Šimac Bonačić, Tanja Vrbat i Danijel Mondekar, članovi Odbora.
Pored članova Odbora nazočni su bili i djelatnici/ predstavnici Hrvatske radiotelevizije: ravnatelj Hrvatskog radija Davor Mezulić, direktor programa Hrvatske televizije Božidar Domagoj Burić, glavna urednica informativnog programa Hrvatske televizije Hloverka Novak Sržić, urednica satelitskog programa Hrvatske televizije Slika Hrvatske Karolina Vidović Krišto, urednik Glasa Hrvatske Zlatko Kuretić, glavni urednik informativnog programa Hrvatskog radija Vladimir Kumbrija, savjetnik ravnatelja Hrvatskog radija za ekonomske poslove Zoran Mihajlović te urednik emisije Glas domovine Zvonko Božinović.

Tema sastanka: Hrvatska radiotelevizija – most između Hrvatske i Hrvata u svijetu.

Davor Mezulić, ravnatelj Hrvatskog radija pozdravio je članove Odbora u ime Vanje Sutlića, glavnog direktora HRT-a.
Kratko je predstavio „Glas Hrvatske“ i „Sliku Hrvatske“ koje emitiraju Hrvatski radio i Hrvatska televizija.
Navedeni programi namijenjeni su Hrvatima u iseljeništvu i Hrvatima u susjednim zemljama a u sklopu istih emitiraju se i emisije na više stranih jezika.

U ime Odbora Ivan Bagarić, predsjednik Odbora zahvalio se glavnom ravnatelju HRT-a g. Vanji Sutliću te nazočnom programskom vodstvu Hrvatske radiotelevizije.

Nakon toga jednoglasno je usvojen dnevni red kako slijedi:

1. HRT – most između Hrvatske i Hrvata u svijetu (s posebnim osvrtom na programe „Glas Hrvatske“ i „Slika Hrvatske“).

Uvodno je govorio predsjednik Odbora. Ukratko je informirao nazočne o razlozima ustrojstva Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske te obrazložio potrebu za održavanje tematske sjednice s vodećim ljudima HRT-a. Cilj je, naglasio je, otkloniti poteškoće u financiranju programa od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske te poboljšanje istog (sadržajno, po opsegu i kvaliteti).
Naglasio je da Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima ulogu surađivati s HRT-om i drugim institucijama u odabiru projekata i usmjeravanju sredstava za realiziranje istih kojima se promiče hrvatski identitet i povezanost s Hrvatskom, kako hrvatskog naroda u BiH, tako i nacionalnih manjina u susjednim zemljama te hrvatskih iseljenika u cijelome svijetu. Predsjednik Odbora ukazao je i na Ustavnu obvezu zaštite prava Hrvata izvan Republike Hrvatske te na programska načela HRT-a kao i Zakona o medijima kojima se jamči cjelovita i pravovremena informiranost Hrvata i svih hrvatskih državljana u svijetu kao i obveza proizvodnje i emitiranja programa kojima se promiče hrvatski jezik, kultura, obrazovanje.
Također, kazao je kako HRT ima vrlo važnu ulogu u svemu spomenutom kako bi se na temeljima pune informiranosti održavala i unaprjeđivala svaka druga povezanost i suradnja Hrvatske i dijelova Hrvatskog naroda u svijetu.

U nastavku sjednice govorili su urednici „Slike Hrvatske“ i „Glasa Hrvatske“.

Karolina Vidović Krišto, urednica satelitskog programa Hrvatske televizije „Slika Hrvatske“, zajedničkog projekta Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH, članovima Odbora predstavila je ovaj program namijenjen hrvatskim iseljenicima diljem svijeta, ponajprije Hrvatima u Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji i Novom Zelandu.
Program se emitira 24 sata dnevno, a cilj mu je, naglasila je, promicati i očuvati hrvatsku kulturnu i jezičnu baštinu te povezati iseljenu Hrvatsku s domovinom vjerno prikazujući kakav je danas život u Hrvatskoj. Uz informativne i sadržaje iz kulture nudi zabavni, dječji, obrazovni, športski i dramski program.
Uz detaljnu prezentaciju programa i emitiranja istog te primjere pisama gledatelja, članovima Odbora pripremila je i kratki video prikaz vizualnog i glazbenog identiteta „Slike Hrvatske“.
Predstavila je i financiranje tog programa od 2001. do 2008. s točnim troškvoima transfera programa, potpore Vlade RH i HRT-a. Navela je poteškoće s financiranjem te predložila da se za 2009. iz državnog proračuna osigura 6,628.579 kn.

Zlatko Kuretić, urednik programa „Glas Hrvatske“, detaljno je predstavio 24 satni međunarodni program Hrvatskoga radija namijenjen Hrvatima u svijetu.
Program sustavno i sveobuhvatno izvještava o aktualnim društvenim i političkim zbivanjima u domovini – o hrvatskoj baštini, zbivanjima u kulturi a prenosi i najvažnije športske događaje. Odabire emisije iz produkcije triju nacionalnih programa i osam regionalnih.
Preuzima emisije Radio Rijeke na talijanskom i Radio Osijeka na mađarskom a međunarodnu javnost informira na engleskom, španjolskom i njemačkom jeziku.
Glas Hrvatske financira se iz državnog proračuna RH s 13,000.000 kn na godinu. Emitira se na kratkom i srednjem valu, preko interneta i preko satelita. Prenosi i glavnu inforamtivnu emisiju Hrvatskog radija Herceg Bosna. Članovima Odbora je u „hard formatu“ predstavio emisije koje proizvodi Redakcija na hrvatskom jeziku.

Uredništva „Glasa Hrvatske“ i „Slike Hrvatske“ redovito komunciraju sa slušateljima odnosno gledateljima navedenih programa, a u uredništva navraćaju iseljenici kad se nađu u Hrvatskoj.

U raspravi koja je uslijedila, a raspravljali su svi nazočni, članovi Odbora iznijeli su svoja zapažanja i prijedloge. Rečeno je kako neke hrvatske zajednice imaju posebne poteškoće u praćenju namijenjenih im programa te kako su neke od njih jako malo predstavljene hrvatskoj javnosti (Hrvati u BiH, Italiji, Rumunjskoj, Vojvodini).

Više članova Odbora pohvalilo je program za djecu i program za mlade te dali potporu programima „Slika Hrvatske“ i „Glas Hrvatske“.

Članovi Odbora su općenito ocijenili HRT kao jako kvalitetan medij koji je veliku ulogu odigrao u Domovinskom ratu i ukazao na važnost HRT-a u povezivanju Hrvata u svijetu.
Zastupnici (Rade Bošnjak, Dragan Vukić, Boro Grubišić i Ivan Bagarić) predstavili su specifične poteškoće s kojima se susreću Hrvati u BiH. Uz mnogobrojne probleme koji proizlaze iz neostvarene Ustavom jamčene pune jednakopravnosti s druga dva tamošnja naroda, posebno je naglašeno kako su Hrvati jedini narod u BiH koji nema svoju nacionalnu televiziju.
Spomenuti zastupnici predložili su da HTV, s obzirom na navedeno ali i na činjenicu kako u Hrvatskoj postoji veliki interes za Hrvate u BiH, emitira tjedno jednu emisiju posvećenu Hrvatima u BiH. S tim su se složili i ostali zastupnici kao i neki od nazočnih predstavnika HTV-a koji su taj prijedlog ocijenili opravdanim.
Rečeno je da bi HTV u takvoj emisiji trebala iznositi potpunu istinu o Hrvatima u BiH te senzibilizirati hrvatsku javnost o problemima sadašnje stvarnosti koju žive BiH Hrvati.
Zastupnica Tatjana Šimac Bonačić naglasila je potrebu veće zastupljenosti i ostalih Hrvata izvan Republike Hrvatske (kao na primjer onih iz Crne Gore).
Zastupnica Tanja Vrbat kazala je kako se Hrvati u Istri nažalost mogu također osjećati kao dijaspora s obzirom na slabu medijsku pokrivenost signalom HRT-a.
Ravnatelj Hrvatskog radija objasnio je kako nije problem u HRT-u nego u Odašiljačima i vezama te nadležnoj agenciji koji moraju riješiti ovaj problem.
Zastupnik Danijel Mondekar postavio je pitanje o slušanosti „Glasa Hrvatske“ i gledanosti „Slike Hrvatske“. Odgovoreno je kako postoje prilično precizni podatci o gledanosti „Slike Hrvatske“ a da nadležni ne raspolažu preciznim podatcima o slušanosti „Glasa Hrvatske“ zbog jako komplicirane i skupe tehnologije praćenja ovog parametra.

Predloženi su sljedeći zaključci koji su jednoglasno prihvaćeni:

1. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao radno tijelo Hrvatskoga sabora, zainteresiran je i potiče uzajamnu medijsku povezanost Republike Hrvatske i dijelova hrvatskoga naroda u svijetu te je ocjenjuje od nacionalnog interesa. Sukladno tome, Odbor daje potporu Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji za pravovremeno informiranje, proizvodnju i emitiranje programa (programskih sadržaja) kojima se promiče hrvatski jezik, kultura i svekolika suradnja (sukladno Ustavu i Zakonu o medijima).
2. Uvažavajući punu medijsku slobodu i neovisnost Odbor od svih programskih cjelina HRT-a, očekuje unaprjeđenja opsega i kvalitete programa (vezano za zaključak br. 1.) osobito kad je u pitanju upoznavanje hrvatske javnosti o Hrvatima u BiH.
3. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske uputit će prijedlog Vladi RH da osigura potrebna sredstva za proizvodnju i prijenos (emitiranje) „Slike Hrvatske“.

Zapisao: Branko Barbić
Tajnik Odbora

PREDSJENIK ODBORA
Mr.sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora na svojoj 4. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine razmotrio je Prijedlog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z.E. br. 85, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine
Odbor za useljeništvo na svojoj 4. sjednici raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora , kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da je Ministarstvo na ovom prijedlogu zakona radio 6 mjeseci s ciljem da propisi iz sustava obiteljskih potpora budu usklađeni s odgovarajućim pravnim aktima Europske unije i s Nacionalnom populacijskom politikom.
Predloženim zakonom želi se osigurati dostatna financijska sredstva za poticanje rađanja i odgoja djece te da njime budu obuhvaćeni kao korisnici zaposleni i nezaposleni roditelji, majka i otac, poljoprivrednici i ostali izvan sustava rada.

Cilj je napraviti jedinstven zakon koji bi apsorbirao dosadašnja četiri zakona o sustavu obiteljskih potpora.
Zakonskim odredbama ovog prijedloga zakona daje se mogućnost fleksibilnog korištenja dodatnog rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje do osme godine života djeteta te pravo ili mogućnosti uključivanja većeg broja očeva u sustav obiteljskih potpora.
Navedenim odredbama  želi se potaknuti roditelje na izlazak na tržište rada te stvaranje pretpostavki za povećanje zaposlenosti kroz rješenja koja potiču poslodavce na zadržavanje roditelja na radnom mjestu  nakon rođenja djeteta i korištenja prava po ovom zakonu. 
Članovi Odbora bili su jedinstveni u ocjeni da su predložena rješenja bolja od sadašnjih i da ovaj zakon na cjelovit način uređuje prava roditelja i propisane mjere u Nacionalnoj populacijskoj politici.
Postavljeno je međutim i pitanje prenosivosti prava obitelji iz drugih članica EU, kad Hrvatska bude postala članica EU.
Odredba kojom se sada za dobivanje obiteljskih potpora kao uvjet postavlja hrvatsko državljanstvo i trogodišnji stalni boravak u Republici Hrvatskoj, a kojom su već sada pogođene obitelji useljenika, vezana je uz nacionalno zakonodavstvo koje se ne veže uz smjernice EU tzv. Direktive.

U nastavku rasprave pojedini članovi Odbora su zatražili od predstavnika predlagatelja neke detaljnije informacije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno  odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr.sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora na svojoj 4. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine razmotrio je Prijedlog obračuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu koji je predsjedniku hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor za useljeništvo na svojoj 4. sjednici raspravljao je o Proračunu Republike Hrvatske kao zainteresirano radno tijelo Hrvatskog sabora.

Predstavnik Ministarstva financija kratko je izvijestio o stavkama državnog proračuna u planu za 2007. godinu na kojima su sredstva potpore Hrvatima u BiH, hrvatskim manjinama u drugim zemljama, Hrvatima na radu u europskim zemljama i Hrvatima u prekooceanskim zemljama  te pokazao da su sredstva skoro u cijelosti utrošena za programe potpore.
Dodatno je, za programe Hrvata u BiH i programe hrvatskih manjina u susjednim zemljama izvršeno plaćanje iz proračunske  zalihe,  ukupno 36.479.913,08 kn.
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su potvrdili da je izvršenje plana bilo uredno, u planiranom iznosu i na vrijeme izuzev planiranog iznosa potpore za osnovno školstvo.
Republika Hrvatska, na tragu svoje ustavne obveze, prema svojim mogućnostima podupire Hrvate izvan Republike Hrvatske. Bez potpore Republike Hrvatske u kolapsu bi bilo i zdravstvo i školstvo za Hrvate u BiH.
Od životnog interesa za Hrvate u BiH i za Republiku Hrvatsku je pomoć povratku Hrvata u BiH. Dugoročno gledano, potpora programima Hrvata u BiH vraća se Republici Hrvatskoj.
Naglašena je uloga Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske  u sudjelovanju u odabiru prioriteta te nadzora nad korištenjem sredstava potpore kako bi sredstva bila korištena transparentno i učinkovito.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG OBRAČUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 29. travnja 2008. godine raspravio je Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja za 2007. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučko pravobranitelj aktom od 31. ožujka 2008. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 79. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Predstavnik Pučkog pravobranitelja predstavio je članovima Odbora dijelove Izviješća za koji je Odbor za Hrvate izvan RH posebno zainteresiran. Pučki pravobranitelj je utvrdio da su, glede dugotrajnosti upravnog postupka, identični problemi iseljenika, useljenika i stanovnika Republike Hrvatske. Problemi u svezi s mirovinama useljenika nastaju zbog otežanog kontaktiranja nadležnih službi zemalja iz kojih dolaze useljenici i prognanici ali i s HZMO-om. Postupak rješavanja zahtjeva za dobivanje hrvatskog državljanstva iako ubrzan još traje predugo.

Pučki pravobranitelj je zaprimio više predstavki u svezi s problemom tumačenja Zakona o osobnom imenu te je uputio poticaj Hrvatskom saboru za dopunu Zakona o osobnom imenu. Predložio je da se dopunom predvide izuzeci od odredbe članka 2. stavka 4. Zakona o osobnom imenu u slučajevima u kojima ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe više od dvije riječi.

Središnji državni ured za upravu bio se obvezao izraditi radni tekst prijedloga dopune Zakona ali to još nije napravio. Javnost zbunjuje činjenica što se zakonska ograničenja ne primjenjuju na poznate i utjecajne osobe a primjenjuje ga se na iseljenike iz zemalja Latinske Amerike i „Gastarbeitere“.

Državni aparat nije rješio pitanja obnavljanja matica na Područjima posebne državne skrbi. Središnji državni ured za upravu, od kojeg se očekivalo da će se uključiti u rješavanje tog problema i educiranjem pomoći nadležnim uredima, nije se dao uvući u taj posao.

Zbog dugotrajnosti postupka rješavanja zahtjeva za obnovu kuća i stanova, povratnici iz inozemstva su 2002. isključeni iz obnove. Ostao je problem stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi. Novi rok za dovršenje stambenog zbrinjavanja na tim područjima je 2011. godina.

U raspravi koja je uslijedila istaknut je problem nejednakog tretiranja stambenog zbrinjavanja Hrvata i Srba u Vukovaru. Nema provjere posjedovanja nekretnina izvan Republike Hrvatske.Neki, koji posjeduju kuće izvan RH, dobivaju kuće i stanove u Vukovaru.

Useljenici imaju problem s zdravstvenim osiguranjem pa ga npr. u Sisku neki od njih nemaju. Imovina u BiH im je porušena ali ne mogu dobiti dokumente kojima to mogu potvrditi.

Pučkom pravobranitelju je preporučeno da u slijedećem Izvješću o svom radu unese posebno poglavlje o problemima useljenih Hrvata na područjima posebne državne skrbi.

Moglo se čuti da se za druge povratnike i useljenike više brinu međunarodne organizacije. Stoga su članovi Odbora saslušali predstavnike krovnih organizacija hrvatskih useljenika i prognanika s područja posebne državne skrbi. Predstavnici useljenika su upozorili na potrebu izmjena uredbi o stambenom zbrinjavanju useljenika i pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. Zatražili su izmjene članka 1. Uredbe o darivanju stanova i kuća u vlasništvu RH na područjima posebne državne skrbi jer se tim članom određuje da ostvaruju pravo samo oni pripadnici HVO-a i članovi njihovih obitelji koji su „na dan 1. kolovoza 2005. godine koristili i prebivali u tim stanovima i kućama.“

Značajan broj obitelji nije na 1. kolovoza 2005. bio korisnikom kuća ili stanova u kojima sada žive zbog toga što su morale mijenjati mjesto stanovanja ili jer su doselile poslije navedenog datuma. Problem tim obiteljima predstavlja pribavljanje velikog broja dokumenta koje valja priložiti Zahtjevu za darivanje. Pribavljanje tih dokumenata veliki je financijski ali i emotivni teret useljenicima i prognanicima. Veliki broj izbjeglih obitelji iz BiH, Kosova i Vojvodine, imao je ili još ima u vlasništvu nekretnine izvan RH ( srušene kuće ili stanove npr. u Banjoj Luci) te stoga formalno ne ispunjavaju uvjete za darivanje kuće ili stana. Obitelji koje su doselile s malom djecom, sada imaju već poženjene sinove i kćeri pa im više ne odgovara dosadašnje stambeno zbrinjavanje. Procjena kuća i stanova koje se nude korisnicima na otkup, ide vrlo sporo. Na procjene kuća komisije su izlazile samo svaki 15. dan. Sad izlaze svaki drugi dan ali se useljenici boje da će se od njih, nakon što budu završene procjene, tražiti mnoštvo skupih „potvrda i potvrdica“ pa ne vide kraj mukama koje traju već 15 godina.

Predsjednik Odbora je zaključio da je potrebno provesti ozbiljnu raspravu o
rješavanju zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo. Dok potičemo obnovu u BiH valja imati na umu da doseljenike ne možemo silom odseliti iz RH. Cilj nam je doseljene Hrvate iz BiH što je moguće bolje integrirati na područjima posebne državne skrbi. Radi toga se od Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice očekuje veći napor i veću mudrost.

Predstavnik MUP-a je iznio poteškoće u svezi s primjenom Zakona o
hrvatskom državljanstvu. Ustvrdio je da se zahtjevi brže rješavaju odnosno da MUP sada godišnje više zahtjeva riješi nego ih zaprimi. Ima još 20 000 neriješenih zahtjeva.

Predsjednik Odbora je podsjetio da je Odbor sudjeluje u usvajanju zakona ali
temeljem Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor „prati, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu „( čl. 42).

Predstavnica Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice najavila je novi zakon o područjima posebne državne skrbi. Zakon je potrebno izmijeniti radi prilagodbe s acquis communautaire i svezi s poreznim povlasticama. Rok za dovršenje prijedloga zakona je kraj svibnja ove godine.

Zakon o područjima posebne državne skrbi doživio je 13 izmjena. Došlo je do pogrešne numeracije članaka. Pri izradi Prijedloga u obzir se uzimaju iznesene primjedbe predstavnika useljenika i Odbora. Uprava očekuje potporu Odbora za Hrvate izvan RH.

U Upravi predviđaju da će u novom zakonu biti jasnija postupovna pravila i tumačenja posjedovanja nekretnina u BiH te potrebne dokumentacije koju zahtjeva Državno odvjetništvo. Predsjednik Odbora je zatražio da se Odbor uključi u izradu Zakona u fazi nacrta Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PUČKOG PRAVOBRANITELJA ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić