Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 18. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009 godinu, drugo čitanje. P. Z. br. 413.koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24.srpnja 2009. godine.
Odbor je o navedenim prijedlozima zakona proveo objedinjenu raspravu na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja obrazložio je prijedlog trećeg rebalansa Državnog proračuna, te iznio promjene u zakonodavnom okviru koje su pridonijele povećanju prihodovne strane Proračuna te očuvanju radnih mjesta.
Ovim rebalansom proračuna rashodi su smanjeni za 978,6 milijuna kuna a preraspodjelom i uvođenjem potpora za očuvanje radnih mjesta povećani su za 718,1 milijun kuna. Ukupno neto smanjenje na razini proračuna je 260.5 milijuna kuna.
Značajnija povećanja provedena su na slijedećim stavkama:
- 200,0 milijuna kuna Potpore za očuvanje radnih mjesta
- 372,9 milijuna kuna Potpore u poljoprivredi i ribarstvu.
Rashodi državnog proračuna u 2009. godini iznose 120,5 milijardi kuna.
Smanjenja su provedena na sljedećim pozicijama: Ministarstvo zdravstva (– 219,6 milijuna kuna); proračunske zalihe (– 50,0 milijuna kuna); obrambeni programi MORH-a (– 43, 9 milijuna kuna); rashodi MUP-a (- 34,7 milijuna kuna), potpore vjerskim zajednicama (– 30,0 milijuna kuna); opremanja i materijalni troškovi Ministarstva pravosuđa (– 17,9 milijuna kuna); razvoj vodnog sustava (– 10,0 milijuna kuna); opremanje Ministarstva vanjskih poslova (– 5,3 milijuna kuna); programi kulturnog razvoja i materijalnih troškova ministarstva (– 6,5 milijuna kuna).
Kao rezultat povećanja prihoda od 1,4 milijarde kuna i rezanja rashoda manjak državnog proračuna smanjen je u odnosu na dosadašnji za 1,6 milijardi kuna i iznosi 9,3 milijarde odnosno 2,8 % BDP-a.
Sredstva Poticaja za obrazovanje, znanost, kulturu i zdravstvo u BiH, smanjena su za 2,3 milijuna kuna.
Ovim rebalansom državnog proračuna, osim navedenog smanjena poticaja za obrazovanje, znanost i zdravstvo u BiH, nisu smanjena druga sredstva pomoći Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
U raspravi koja je uslijedila naglašena je potreba za daljnjom sustavnom i uzajamnom potporom Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske temeljenoj na ustavnoj obvezi Republike Hrvatske prema svim Hrvatima i njihovim potomcima koji su zbog gospodarskih i političkih razloga u prošlosti napuštali prostor Hrvatske ali i prema svim skupinama Hrvata u svijetu u koje spada hrvatska nacionalna manjina u europskim državama i Hrvati u BiH – čije ostvarivanje pune ustavne suverenosti, jednakopravnosti i konstitutivnosti u BiH je prvorazredni politički interes Republike Hrvatske ali i preuzeta obveza iz Daytonskog mirovnog sporazuma. Također, u raspravi je naglašena važnost otvaranja novih putova suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske baš sada u vrijeme globalne gospodarske krize iz razloga što Hrvati izvan RH ostvaruju znatan doprinos gospodarskog rasta Republike Hrvatske a njihova pozicija u svijetu i utjecaj gospodarski i svaki drugi, može se multiplicirati ukoliko Republika Hrvatska zajedno s njima izgradi novi model međuodnosa temeljen na obostranom interesu ostvarim novim tehnikama umrežavanja. Stoga je pozdravljena najava donošenja Strategije (i Zakona) Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Zastupnici su dali potporu Vladi Republike Hrvatske na svemu što čini kako bi se stabiliziralo financijsko i gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj što je interes iznad svih interesa - Hrvata i građana Republike Hrvatske i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 1 glas “suzdržan“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU
i
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2009. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Bagarić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. Ivan Bagarić