Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Izvješće Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s rasprave o Izvješću o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu (Godišnje Izvješće o poslovanju HRT-a za 2008.)

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske  razmotrio je predmetno izvješće na 24. Sjednici.

Odbor je navedena izvješća razmatrao sukladno Poslovniku kao zainteresirano radno tijelo, sukladno djelokrugu i obvezama HRT-a utvrđenim Zakonom o HRT-u. Odbor je razmotrio ovo izvješće sa stajališta zaključaka s tematske sjednice Odbora održane 01. srpnja 2008.

U uvodnom izlaganju predstavnici HRT-a su naveli kako je u odnosu na prethodnu godinu, HRT u 2008. ostvario približno isti rast prihoda uz ostvarenje minimalne dobiti. Pokazuje se da su u 2008. likvidnost i financijska stabilnost HRT-a smanjene a na to ukazuju i podatci o dinamici plaćanja, odnosno servisiranja obveza dobavljačima, odnosno ukupnoj politici likvidnosti. Nepovoljna struktura ukupnih obveza, niska sposobnost podmirenja kratkoročnih obveza te visoki stupanja zaduženosti društva, pokazatelji su koji ukazuju na nužnost poduzimanja mjera kojima je potrebno poboljšati poslovanje posebno u području racionalizacije troškova, poslovanja i u unaprjeđenju poslovne politike te u smislu boljeg upravljanja i raspodjele sredstava u poslovnim procesima. Prema podacima o poslovanju proizlazi da HRT i dalje ima problema s likvidnošću, na što pokazuje koeficijent tekuće likvidnosti. U strukturi tih obveza vidljiv je rast obveza prema kreditnim  institucijama. 

U raspravi je naglašeno kako u izvješću o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u promatranom razdoblju nije bilo ni spomena o Hrvatima izvan Republike Hrvatske. To je posljedica očigledno nedovoljne zastupljenosti programa posvećenih Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske kao i nedovoljna informiranost javnosti u Republici Hrvatskoj o svojim sunarodnjacima izvan Republike Hrvatske. Bez obzira na nezadovoljstvo HTV-om i činjenicu kako spomenuto izvješće ne spominje Hrvate izvan Republike Hrvatske na Odboru je iskazano zadovoljstvo radom Hrvatskog radija i njegovoj posvećenosti Hrvatima izvan Republike Hrvatske. 

Odbor očekuje da se o Hrvatima izvan Republike Hrvatske više govori kako u informativnim, tako i političkim, kulturnim, obrazovnim, gospodarskim i drugim emisijama HTV-a. Odbor zagovara što jaču medijsku povezanost Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske (Hrvata u iseljeništvu, hrvatske manjine u susjednim zemljama i Hrvata u BiH) s ciljem informiranja i senzibiliziranja javnosti o problemima, interesima i mogućnostima Hrvata izvan RH i posljedičnim mnogostrukim obostranim interesima – Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Kad su u pitanju pojedine emisije, pohvaljena je emisija „Glas domovine“, (ali se emitira u malo gledanom terminu) i satelitski program namijenjen Hrvatima u Južnoj i Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu, kojeg je zastupnicima predstavila Urednica satelitskog programa Hrvatske televizije „Slika Hrvatske“. Ona je navela kako je “Slika Hrvatske” zajednički projekt HRT-a i Vlade RH koji se emitira kao program 24 sata dnevno (3x8 sati) a cilj mu je, naglasila je, promicati i očuvati hrvatsku kulturnu i jezičnu baštinu te povezati iseljenu Hrvatsku s domovinom vjerno prikazujući kakav je danas život u Hrvatskoj. Uz informativne i sadržaje iz kulture nudi zabavni, dječji, obrazovni, športski, dokumentarni i dramski program. Uz program „Slika Hrvatske“, ali i u sklopu istog, Hrvatska televizija proizvodi i emitira ukupno tri emisije namijenjene Hrvatima izvana Republike Hrvatske. „Glas domovine” je polusatna emisija informativnog programa koja se emitira svakog petka na prvom programu HTV-a u 14.35 (nekodirano u cijeloj Europi) te na „Slici Hrvatske“ petkom poslije Dnevnika. Druga emisija je „Slika Hrvatske najavljuje“, u proizvodnji „Slike Hrvatske“ u trajanju od 25 minuta, koja se emitira na području Amerike, Australije i Novog Zelanda svake druge subote uoči Dnevnika. Gledatelji u Europi ovu emisiju mogu gledati samo ako imaju satelitski prijam trećeg kanala Hrvatske televizije ito nedjeljom ujutro u 2.30h. Treća emisija je „Hrvatska kronika BiH“ u trajanju od 15-25 min. također u proizvodnji „Slike Hrvatske“ koja se na području Europe može se gledati samo putem satelita na trećem kanalu HTV-a svake druge nedjelje ujutro 2.30 sati. Emisija „Moje rodno mjesto“ nije zaživjela zbog financijskih razloga a riječ je o dokumentarno-reportažnoj emisiji koja bi prema želji gledatelja govorila o njihovom rodnom mjestu: s povijesnog, kulturnog te aktualnog aspekta. Putopisna emisija s pomoću koje se na temeljit ali i neposredan način predstavlja cijela Hrvatsku, a gledateljima pokazuje njihovo rodno mjesto koje oni možda više nisu u stanju posjetiti.

Kako bi se izbjegla diskriminacija jednog dijela Hrvata izvan RH (onih u Europi) ali i hrvatske javnosti na sjednici je iznesen prijedlog da se emisije „Hrvatska kronika BiH“, „Slika Hrvatske najavljuje“ te „Moje rodno mjesto“ emitiraju i na prvom, nekodiranom programu Hrvatske televizije. Također, naglašeno je kako „Slika Hrvatske“ treba postati  međunarodni program koji bi u svojem nekodiranom dijelu, među ostalim, emitirao emisije i vijesti na stranim jezicima (engleskom, njemačkom i španjolskom). „Slika Hrvatske“ treba ispunjavati obveze prema iseljenim Hrvatima, ali bi trebala predstavljati i promovirati Hrvatsku u svijetu na gospodarskom, političkom, kulturološkom, turističkom planu (poput BBC-ieva „World Service“-a, „Glasa Amerike“, „Deutsche Welle“, DW-TV, itd.). Naime, slika Hrvatska u svijetu ne bi smjela ovisiti o ocjenama i procjenama stranih medija niti o nekolicini spotova vezanih uz turističku ponudu, nego bi s međunarodnim programom „Slika Hrvatske“ trebala sustavno stvarati sliku o sebi. S ovim se složila i urednica „Slike Hrvatske“ te dodala kako bi od proširenja ovog programa profitirala cijela Hrvatska, a ne samo Hrvati izvan RH. 

S žaljenjem je na Odboru konstatirano kako Ravnateljstvo HRT-a nije imalo dovoljno sluha za problematiku Hrvata izvan Republike Hrvatske što pokazuje i predmetno izvješće koje ne sadrži ni jednu riječ o onomu što je prioritet ovog Odbora. Posve neprihvatljivim i krajnje neodgovornim ocjenjeno je ignoriranje zaključaka Odbora s tematske sjednice, upravo posvećene ulozi HRT-a u povezivanju Republike Hrvatske s Hrvatima izvan njenih granica koja je održana u srpnju 2008. Neki su članovi Odbora naveli i konkretne primjere kojim potkrepljuju  svoje tvrdnje. Tako npr. prije mjesec dana Hrvati u Makedoniji su imali svoju skupštinu, snimala ju je i makedonska televizija ali HTV od toga nije ništa objavio. Ili, na svojim putovanjima, u susretima s Hrvatima koji npr. žive u Kanadi i SAD-u, neki zastupnici su imali priliku saznati o važnim aktivnostima iseljenih Hrvata prema institucijama Kanade i SAD-a u korist Republike Hrvatske. O položaju i životu Hrvata u BiH se gotovo i ne govori osim u informativnim emisijama, rijetko i senzacionalistički. Članovi Odbora su upozorili da HTV ponekad prenosi nevjerodostojne informacije čime se uznemirava Hrvate izvan RH i nanosi šteta Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu naveden je primjer dezinformacije u najgledanijoj informativnoj emisiji kada je u najavi Zakona o prebivalištu najavljeno ukidanje dvojnog državljanstva.

Članovi Odbora su postavili i pitanje Ugovora za kodiranje, emitiranje i plaćanje pretplate programa za satelitski program „Slika Hrvatske“. Urednica tog programa je odgovorila da prema važećem ugovoru s partnerima u Americi, pretplata u Australiji stoji 35 australskih dolara mjesečno uz obvezu da se pretplatom na „Sliku Hrvatske“ gledatelj mora pretplatiti i na satelitski program RTL-a. U Americi je mjesečna pretplata 19.99 američkih dolara, a u paketu s RTL-om i CMC-om 25.99 američkih dolara. Članovi Odbora su visinu pretplate i način kodiranja ocijenili štetnim za gledanost Slike Hrvatske te za odnos Republike Hrvatske sa svojim iseljeništvom.

Radi ispravljanja svih propusta naglašena je potreba da se u izradu novoga zakona o HRT-u uključi i predstavnike Odbora te da se te odredbe usuglase s najavljenom Strategijom i Zakonom o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom Saboru donijeti slijedeće

Zaključke

1. Ne prihvaća se Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom o programima HR-a i HV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 23. veljače 2010. i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008.

2. Zadužuje se Programsko vijeće HRT-a da u narednom izvješću, posebno izvijesti o ostvarivanju obveza HRT-a prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske sukladno Zakonu o HRT-u i Zaključcima Odbora za Hrvate izvan RH od 01. srpnja 2008.

3. Zadužuje se Programsko vijeće i Glavni ravnatelj HRT-a da preispitaju dali je ugovor za kodiranje, emitiranje i plaćanje pretplate programa Slike Hrvatske štetan za HRT.

4. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske uputit će prijedlog Programskom vijeću i direktoru programa HRT-a da se postojeće emisije za Hrvate izvan RH emitiraju i na nekodiranom prvom programu HTV-a.

5. Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlaže da program „Slika Hrvatske“ proširi opseg na međunarodni program u svrhu promocije Hrvatske te da se u skladu s time osiguraju potrebna sredstva za proizvodnju i emitiranje tog programa.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. Ivan Bagarić