Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske razmotrio je na 10. sjednici, 27. siječnja 2009. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. siječnja 2009. godine.
O predmetnom zakonu Odbor je raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja je predstavio Zakon o strancima koji je stupio na snagu 1. 1. 2008. i čiji su se nedostatci ubrzo uočili u svezi s odobrenjem privremenim boravkom i radnom dozvolom, definiranjem pojam prijevoznika, problem podnošenja zahtjeva izvan RG osobama koje već žive u RH, odobravanje boravak stranicima koj dolaze baviti se istraživanjem, problem izbjeglica koji u Hrvatskoj žive preko 10 godina a još nisu regulirali svoj status te nemaju pravo na rad. Određuje se da stranci koji žele odobrenje stalnog boravka moraju poznavati ne samo latinično pismo i hrvatski jezik nego i kulturu i društveno uređenje.
Proširuje se kategoija lista stranaca koji mogu dobiti radne dozvole iznad kvota.
U 2007. izdano je 11 377 radnih i 1 300 poslovnih dozvola.
U raspravi je postavljeno pitanje opravdanosti mogućnost rada vjerskih službenika bez radne dozvole jer se time širom otvaraju vrata mnoštuv sekti jer svaka može pokazati da ima status vjerske zajednice koja ima 500 članova.
U nastavu rasprava se usredotičila na odbijanje predlagatelja da u Zakon uvrsti uredbu koom se određuje da Hrvati sa stranim državljanstvom i bez državljanstva RH nisu stranci u smislu odredbi Zakona kako je to izričito bilo određeno Zakonom o zapošljavanju stranaca koji je vrijedio do usvajanja Zakona o strancima.
Odbijanjem amandmana Odbora za Hrvate ivzan RH ne može se opravdati pravnom stečevinom EU jer druge članice EU razlikuju i daju prava pripadnicima matičnog naroda koja ne daju strancima.
Takav zahtev predsjedniku Vlade uputio je Hrvatski svjetski kongres a Katarina Fuček, potvrdila je Josipu Sovulju pismom da joj je predsjednik Vlade naložio da pismo HSK-a proslslijedi ministru Karamarku.
Ako predsjednik Vlade nije protiv prijedloga Odbora za Hrvate izvan RH kao ni protiv istog prijedloga HSK-a koji ima svoje podružnice na svim kontinetima i zemaljama gdje žive Hrvati te ako prijedlog nije u sukobu s pravnom stečevinom EU-a, čiji se interes brani i kakva se poruka šalje hrvatskom iseljeništvu?
Rudolf Rom, ravnatelj Sektora građevinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori sa zadovoljstvom je prihvatio poziv Odbora na sjednicu i dao potporu prijedlogu Odbora.
Hrvataka gospodarska komora je preko tri godine tražila da se osigura dovoljan broj inžinjera i uvoz radne snage. To joj je Vlada odobrila Zakonom o strancima.
To su međutim samo vatrogasne mjere. Znatno bolje rješenje može dati useljenička politika.
Pronatalitetna politika bila bi najbolja mjera ali će teško zadovoljiti potrebe za rdnom snagom.
Najpoželjniji je povratak Hrvata i to je istaknuto u Zaključcima Međunarodne konferencije na temu „Usljenička politika u funkciji razvoja Republike Hrvatskek“ koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.
Potrebno je naapraviti izmjene zakona kojima se regulira hrvatska useljenička politika.
Kako se razmišlja u useljavanju drugih nacionalnosti, nejasno je zašto se toliko prepreka stavlja Hrvatima kad žele useliti, traže državljanstvo ili jednostavno dolaze samo raditi u građevinarstvu, brodograditeljstvu i nekim drugim sektorima kojima nedostaje radna snaga.
Predjsenik Odbora je pozdravio nazočnog Hrvatske gospodarske komore na sjednici Odbora.
Predložio je održavanje tematske sjednice u središtu MUP-a ili s predstavnicima MUP-a u Hrvatskom saboru da bi se konačno utvrdilo otkuda poteškoće koje s MUP-om imaju hrvatski znanstvenici povratnici i drugi Hrvati.
Ivica Lučić je potsjetio da Ustav definira Republiku Hrvatsku kao nacionalnu državnu svih Hrvata i njenih građana.
U Odboru postoji konsezus da Hrvati nisu stranci u Repblici Hrvatskoj.
Obrazloženja Žarka Katića nisu prihvaćena. To što se netko može provuči kao pripadnik hrvatskog naroda ili što je netko bio mobiliziran u tuđu vojsku ne može biti razlog da se Hrvati bez hrvatskog državljanstva tretiraju u Hrvatkskoj kao stranci. Ante iz Tomislavgrada ne može biti stranca u Hrvatskoj.
Rudolf Rom vidi izvor problema u policijskom razmišljanju kojim se ne vide hrvatske potrebe. Zemlja siromašna stanovništvom ne može si dopustiti odbacivanje osobe iz hrvatskog naroda ako joj je jedan od roditelja nehrvatskog etničkog podrijetlo. S jedne strane ćemo uvoziti strance a ovdje ćemo nametati rigorozne mjere utvrđivanja čistokrvnosti. Svaki Hrvat povratnik, zlata je vrijedan.
Predsjednik Odbora je ukazao i na nelogično obrazloženje kojim u Prijedlogu Zakona MUP odbija prijedlog Odbora.
Brojne predstavke Hrvata Odboru otkrivaju da Hrvati na rješavanje zahtjeva čekaju više od godinu dana. Prisiljeni su raditi „na crno“ i ne mogu ostvarivati prava zaposlenika. Poduzetnici koji ih zapošljavaju riskiraju plaćanja teških kazni. Sramota je što pred inspektorima s gradilišta moraju bježati i djeca hrvatskih branitelja koja su u Hrvatsku došla samo da bi nešto zaradili na poslovima koje državljani ne žele.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Ivan Bagarić