Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 34. sjednici održanoj 24. veljače 2011., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili klubovi zastupnika HDZ-a i HSS-a aktom od 26. studenog 2010. te amandmane na isti prijedlog zakona koje su predlagatelji dostavili 15. veljače 2011.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, raspravljao je o navedenom prijedlogu zakona na temelju svoje nadležnosti kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja je upoznao članove Odbora s Prijedlogom zakona. Naglasio je kako komunistički zločini uključuju pojedinačna i skupna smaknuća, smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnog psihičkog i fizičkog terora, progona na etničkoj i vjerskoj osnovi, povrede slobode savjesti, misli i izražavanja. Budući se radi o žrtvama koje su ubijene samo stoga jer su drugačije mislile (bez suđenja ili na montiranim procesima bez prava na obranu) dakle, od strane političkih protivnika, Hrvatska će donošenjem ovog zakona u skladu s kršćanskim vrednotama, Deklaracijom Hrvatskog sabora o osudi komunističkih zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. godine (lipanj, 2006.) te Rezolucijom Vijeća Europe o osudi komunizma i komunističkih zločina, konačno odati poštovanje svim nevinim žrtvama komunizma, bez obzira radilo se o civilima i vojnicima, ženama i djeci, starim i nemoćnim osobama, razvojačenim vojnicima koje se unaprijed, bez prava na obranu osudilo i pogubilo. Spomenuti zakon se odnosi na otkrivanje grobova žrtava komunizma, na njihovo uređivanje, obilježavanje, trajno održavanje te vođenje evidencije o lokalitetu i broju grobova i žrtava. Hrvatska nije mogla primijeniti iskustva nekih europskih zemalja koje imaju zakone o vojničkim grobljima, stoga jer su vojna grobišta kao i križevi i sve druge oznake, naredbom jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova od 6. srpnja 1945. sustavno uništeni.
Prijedlogom ovog zakona su obuhvaćene i žrtve komunizma umrle uslijed progona i gladi (logori gladi), svi nestali u nerazjašnjenim represivnim okolnostima tajne jugoslavenske službe i/ili ubijeni iz političkih razloga kako u zemlji tako i u inozemstvu.
Za provođenje i izvršenje ovog Zakona osnovat će se Ured za otkrivanje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata. Predstavnik predlagatelja je upoznao članove Odbora s dužnostima i ovlastima Ureda te nekim historijskim izvorima koji govore o razmjerima zločina kojeg su počinili komunisti (partizani) neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata (Depeša britanskog feldmaršala Aleksandera, svibanj 1945. o predaji 200.000 „Jugoslavena" koji se nalaze u Austriji; osobno priznanje zločina jugoslavenski maršala Tita u Ljubljani, svibanj 1945.: "Likvidirali smo dvjesto tisuća bandita, a još toliko smo ih zarobili"; depeša OZNE za Hrvatsku od svibnja 1945. o „ 250 hiljada izbjeglica iz Zagreba" Itd.).
Zbog brojnosti grobišta i žrtava, nepostojanja podataka o njima kao i velikog vremenskog protoka, nemoguće je provesti utvrđivanje identiteta žrtava. Stoga ovim prijedlogom zakona nije predviđena ekshumacija, osim u iznimnim slučajevima kada se na temelju svjedočenja ili nekih drugih podataka pretpostavlja o kojim je žrtvama riječ te ih se suvremenim metodama može identificirati. Ovim zakonom se ne ulazi u kaznenu odgovornost niti se pravi razlika među žrtvama na temelju njihove etničke, vjerske i političke pripadnosti.
U raspravi je dana potpora donošenja ovog zakona te naglašena važnost sagledavanja ukupnog stradanja hrvatskog naroda kako s prostora sadašnje Republike Hrvatske tako i sprostora susjednih država kroz koje je vodio „Križni put", osobito BiH gdje se također nalaze brojne masovne grobnice. U skladu s tim ukazano je na važnost izrade bilateralnih sporazuma sa svim državama u kojima se nalaze grobišta žrtava „Križnog puta" a s ciljem otkrivanja, obilježavanja i trajnog održavanja istih.
Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Konačni prijedlog zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
Predsjednik Odbora
dr. Ivan Bagarić