6th term of the Croatian Parliament (11 January 2008 - 22 December 2011)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 19. listopada 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. listopada 2011. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama propisuje koje će državno odvjetništvo postupati pred upravnim sudovima od 01, siječnja 2011. godine, predlaže se promjena u ocjenjivanju državnih odvjetnika na način da se zamjenici državnog odvjetnika koji su izabrani na dužnost prvi puta ocjenjuju prve tri godine svake godine, predlažu se promjene kod trajnog premještaja, kada se zamjenik državnog odvjetnika javi na oglas za trajni premještaj državni odvjetnik mu je dužan dati ocjenu bez obzira na vrijeme koje je proteklo od zadnje ocjene.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 19. listopada 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sudovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. listopada 2011. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama uređuju mjerila za obnašanje sudačke dužnosti, skraćuju se žalbeni rokovi u postupcima imenovanja sudaca, uređuje se postupanje tajnika sudova u kaznenim predmetima, da se polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike u pravosudnim tijelima zapošljavaju na neodređeno vrijeme, propisuje se koje upravne sporove rješavaju upravni sudovi a koje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sudovima. Vezano za odredbu kojom se predlaže da sud može imati tajnika suda, upozoreno je na činjenicu da su tajnici suda službenici kojima su sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku dane neke ovlasti za postupanje u kaznenim predmetima. Mišljenje je Odbora da valja podržati striktna mjerila za ocjenjivanje sudaca temeljem broja odluka, poštivanja rokova, te odluka donesenih povodom pravnih lijekova. Isto tako mišljenje je Odbora da predlagatelj mora definirati i kriterije za izbor pravosudnih dužnosnika i drugih osoba koji provode edukaciju polaznika Pravosudne akademije i Državne škole za pravosudne dužnosnike. Unatoč činjenici da se predloženim rokovima iz članka 3. Prijedloga nastoje ubrzati postupci imenovanja sudaca, predloženo je preispitivanje prijedloga da se žalbeni rokovi s 15 dana skrate na tri dana.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o sudovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 19. listopada 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Državnom sudbenom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. listopada 2011. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama uređuju premještaj sudaca, na način da se suca u slučaju ukidanja ili preustroja suda može premjestiti i bez pristanka. Također se predlaže da sudac uz svoj pristanak može biti privremeno upućen na rad u drugi sud, koji ne mora biti sud istog stupnja.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Mišljenje je Odbora da u predloženom stavku 2. članka 2. treba dodati da se sudac može privremeno uputiti na rad u drugi sud sukladno utvrđenom trajanju iz stavka 1. istoga članka.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o Državnom sudbenom vijeću

sa amandmanom na članak 2.

U članku 61. stavku 2. iza zareza dodaju se riječi „sukladno stavku 1.“

Obrazloženje
Amandmanom se izjednačava vrijeme na koje se suca može privremeno uputiti na rad u drugi sud, sa vremenom propisanim za privremeno upućivanje suca na rad u drugi sud uz njegov pristanak.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 19. listopada 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. listopada 2011. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama uređuje koja su državna odvjetništva nadležna za postupanje pred upravnim sudovima, s obzirom na činjenicu da sukladno Zakonu o upravnim sporovima u ovim predmetima sude upravni sudovi i Visoki upravni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud. Predlaže se nadležnost županijskih državnih odvjetništava za postupanje pred upravnim sudovima i nadležnost Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za postupanje pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 11. listopada 2011. razmotrio je Konačni prijedlog kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. listopada 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja podrobno su obrazložili razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Dodatno su obrazložili prijedloge i mišljenja koja predlagatelj nije prihvatio. Tako su najvažnije razlike sadržane u slijedećem: uređen je članak 3. kojim se osigurava načelo primjene blažeg zakona i vremensko važenje kaznenog zakonodavstva, produljen je zastarni rok za najteže kaznena djela, neuplata doprinosa jednako se tretira kao i neisplata plaća, jasno se ograničava odgovornost novinara za sramoćenje, dodana su nova kaznena djela Zloporabe povlaštenih informacija i Zloporabe tržišta kapitala, unesen je zaseban članak o instrumentima usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, predlaže se kraći rok stupanja na snagu Zakona. Primjedbe koje zakonodavac nije usvojio sadržane su u slijedećem: nije prihvaćen prijedlog uvođenja doživotnog zatvora, nije usvojen prijedlog da se kod kaznenog djela trgovanja ljudima uvede kvalificirani oblik djela ubojstvo osobe radi trgovanja dijelovima tijela, nije prihvaćen prijedlog da se pored predviđene kazne za obijesnu vožnju u cestovnom prometu propiše i mogućnost oduzimanja predmeta kojima je djelo počinjeno jer sud može oduzeti predmet počinjenja u skladu s člankom 79. stavak 1.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Konačni prijedlog kaznenog zakona izrazivši zadovoljstvo što je predlagatelj usvojio primjedbe Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora, kojima je precizirano načelo primjene blažeg zakona i vremensko važenje kaznenog zakonodavstva i produženi zastarni rokovi za najteža kaznena djela.

Stajalište je Odbora da bi odredbu članka 5. koja regulira oduzimanja imovinske koristi na način da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom, valjalo osnažiti nekom općom odredbom da nitko ne može zadržati „nikakvu korist“ ili samo „korist“, s obzirom na činjenicu da iz počinjenja kaznenih djela mogu proizaći i neke druge koristi koje nisu imovinske.

Mišljenje je da bi odredbu članka 82. stavka 3. kojima su pobrojana kaznena djela počinjena na štetu djece, za koja zastara kaznenog progona počinje teći od punoljetnosti žrtve, valjalo preispitati, jer kod počinjenja nekih kaznenih djela npr. ubojstva punoljetnost neće nastupiti.

Mišljenje je Odbora da bi donošenjem ovoga zakona, predlagatelj što žurnije trebao predložiti donošenje Zakona o kaznenoj evidenciji.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Kazneni zakon

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 11. listopada  2011. razmotrio je Prijedlog deklaracije o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Republike Srbije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. listopada 2011. godine.  

Odbor je  Prijedlog deklaracije raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske najavila Deklaraciju o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Između Republike Hrvatske i Republike Srbije, budući je Republika Srbija nekim zakonskim odredbama proširila svoju jurisdikciju na područje Republike Hrvatske, protivno Povelji Ujedinjenih naroda i Deklaraciji o nedopustivosti miješanja u unutrašnje poslove država. Vlada Republike Hrvatske predlaže donošenje Deklaracije kako bi se riješili  prijepori, te poziva Republiku Srbiju na sklapanje međunarodnog ugovora kojim će se na cjelovit način sukladno načelima međunarodnog prava rješavati pitanja nadležnosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali  Prijedlog deklaracije. S obzirom na raspravu koja je u Hrvatskom saboru vođena o Prijedlogu zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, s Konačnim prijedlogom zakona, s obzirom na opredjeljenje Republike Hrvatske u pristupnim pregovorima i pristupnom ugovoru da je RH sposobna suditi u svim postupcima počinjenim na njenom teritoriju, s obzirom na Sporazum o suradnji tužiteljstava dviju država na ustupanju dokaza za progon počinitelja kaznenih djela, s obzirom na činjenicu da je Republika Srbija zakonom proširila svoju jurisdikciju na područje Republike Hrvatske, Odbor je zauzeo stajalište da Deklaraciju treba donijeti kako bi se Republika Srbija pozvala na sklapanje međunarodnog ugovora kojim se treba urediti pitanje nadležnosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Deklaraciju o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Republike Srbije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 04. listopada 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. rujna 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona propisuje ništetnost pravnih akata, odnosno da su bez pravnog učinka svi pravni akti bivše JNA, njezinih pravosudnih tijela i pravosudnih tijela bivše SFRJ te pravosudnih tijela Republike Srbije koji se odnose na Domovinski rat u Republici Hrvatskoj, a po kojima su osumnjičeni, optuženi, i/ili osuđeni državljani Republike Hrvatske za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, počinjena na teritoriju Republike Hrvatske. Da je donošenjem Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, Republika Srbija proširila svoju jurisdikciju izvan svoga područja. Ništetnost se ne odnosi na akte za koje pravosudna tijela Republike Hrvatske utvrde da udovoljavaju pravnim standardima iz kaznenog zakonodavstva RH.

U raspravi su članovi podržali donošenje Zakona. Član Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika iznio je mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koje smatra da je upitna odredba članka 3. Konačnog prijedloga zakona, jer se istim dovodi u pitanje suradnja dviju država temeljem Sporazuma o suradnji i progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kojeg su potpisali Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Tužilac za ratne zločine Republike Srbije, te postupanje u predmetima koje je iniciralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Također je istaknuo da je sukladno načelu univerzalnosti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u pojedinim slučajevima ustupilo dokaze tužilaštvu Republike Srbije.

Stajalište je Odbora da ovaj Zakon treba donijeti kako bi se građane Republike Hrvatske zaštitilo od kaznenog progona pokrenutog od pravosudnih tijela Republike Srbije temeljem optužnica tijela bivše JNA i SFRJ, koje se odnose na Domovinski rat u Republici Hrvatskoj za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom iz Glave XIII. Kaznenog zakona, počinjena na teritoriju Republike Hrvatske.

Odbor smatra da se ovim zakonom štiti građane Republike Hrvatske od samovoljnog proširenja nadležnosti pravosuđa Republike Srbije na područje svih država bivše SFRJ za kaznena djela iz članka 1. predloženog zakona koje je Republika Srbija učinila donošenjem Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine 2003. godine i njegovom novelom iz 2010. godine.

Odbor, također smatra da donošenje ovoga zakona ničim ne dovodi u pitanje suradnju državnih odvjetništava temeljem Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, pogotovo s obzirom na stavak 2. članka 1. predloženog zakona.

Istaknuto je također da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske poštujući visoke pravne standarde dostignite u Republici Hrvatskoj revidiralo sve svoje optužnice za ratne zločine iz ranih 90-tih godina, te su ostavljene na snazi samo one koje su bile potkrijepljene valjanim dokazima sukladno tim standardima.

Ovim Zakonom to se isto želi osigurati i za građane RH.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 04. listopada  2011. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora-treće čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. rujna 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike koje se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Konačnog prijedloga zakona iz drugog čitanja. Razlike su posljedica prihvaćanja amandmana iznijetih u drugom čitanju, te dodatnih prijedloga samoga predlagatelja.

Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo što je predlagatelj prihvatio amandmane Odbora iznijete u drugom čitanju. Radi jasnoće odredbe predložen je amandman na članak 1. kako bi se naglasilo da se uređenje načina i uvjeta prodaje poslovnog prostora odnosi na sadašnje zakupnike i korisnike poslovnih prostora.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora

sa sljedećim amandmanom:

U članku 1. stavku 1. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi:
„sadašnjem zakupniku odnosno sadašnjem korisniku“.

Obrazloženje

Ovaj izričaj jasnije definira da se predmetnim zakonom uređuje način i uvjeti prodaje poslovnog prostora u vlasništvu RH odnosno jedinica lokalne i područne samouprave u odnosu na sadašnje zakupnike i korisnike poslovnih prostora.
                                   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 27. rujna 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. rujna 2011. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim izmjenama i dopunama otklanjaju dvojbe i problemi nastali u primjeni Zakona. Prijedlogom se izričito propisuje da su od ovrhe izuzete rodiljne i roditeljske novčane potpore, te ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima, propisuje se dužnost Agencije da po primitku obavijesti bez odgode uplatiteljima zaštićenih primanja dostavi podatke iz obavijesti kao i podatke o vrsti tražbine za koju se određuje ovrha, daje se mogućnost trećeg ročišta za dražbu kod prodaje nekretnine, s time da se nekretnina na drugom i trećem ročištu ne može prodati ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Mišljenja su da se predloženim izmjenama otklanjanju negativne pojave u primjeni Zakona koje su dovodile u pitanje svrhu i smisao Zakona, a to je učinkovita naplata vjerovnika uz istovremenu zaštitu prava dužnika. Podržavaju ponuđenu mogućnost trećega ročišta kod prodaje nekretnina, slažu se s prijedlogom da se na drugom i trećem ročištu nekretnina ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Podržavaju se jasnije odredbe o primanjima koja se izuzimaju od ovrhe.
Članovi Odbora raspolagali su mišljenjem Ureda pravobraniteljice za djecu u svezi predloženih izmjena i dopuna, koje je nazočna pravobraniteljica dodatno obrazložila.

Istaknula je da se mišljenje Ureda zasniva na konkretnim situacijama i slučajevima iz prakse, da se u načelu slažu s predloženim izmjenama i dopunama ovršnog zakona, te da im krajnji cilj da se osigura zaštita svim korisnicima primanja koja su izuzeta od ovrhe.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 27. rujna 2011. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. rujna 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko se osvrnula na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Povećana je pristojba na podneske kojima se traži upis u zemljišnu knjigu, smanjena je pristojba koja se plaća na izvatke, uređuju se sudske pristojbe za rad upravnih sudova i Visokog upravnog suda RH.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama. Odbor je zatražio obrazloženje svoga prijedloga iz prvog čitanja da bi pravo na naknadu troškova pristojbe valjalo priznati na uložene žalbe protiv odluka kojima se traži upis u zemljišne knjige ili brisanje iz zemljišne knjige ili neko drugo pravo, kada je podnesena žalba radi očitih pogrešaka suda. U obrazloženju je predstavnica predlagatelja naglasila da se radi o opravdanoj primjedbi, koja će biti predmet izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama koji je u pripremi.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 27. rujna 2011. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o javnoovršiteljskim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. rujna 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom uređuje obveza plaćanja javnoovršiteljske pristojbe pred javnim ovršiteljima, da je Tarifa javnoovršiteljskih pristojbi sastavni dio zakona, dok će se naknada za rad javnih ovršitelja urediti podzakonskim aktom koji donosi ministar pravosuđa.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Konačni prijedlog zakona o javnoovršiteljskim pristojbama.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O JAVNOOVRŠITELJSKIM PRISTOJBAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 27. rujna 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. rujna 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se sklapanje Ugovora o zajmu za Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije predlaže radi modernizacije sustava zemljišne administracije i upravljanja. Cilj projekta je omogućiti podnošenje zahtjeva katastarskim uredima i zemljišnoknjižnim odjelima putem interneta. Zakonom se uređuje način podmirivanja financijskih obveza koje preuzima Republika Hrvatska kao zajmoprimac, određuju se središnja državna tijela za provedbu Ugovora o zajmu, propisuju se uvjeti zajma, način podmirivanja financijskih obveza, i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu, kao i obrazloženje predlagatelja da Projekt implementacije sustava zemljišne administracije ima svoju dinamiku i usklađen je po područjima prema posebnoj odluci Vlade Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT IMPLEMENTACIJE INTEGRIRANOG SUSTAVA ZEMLJIŠNE ADMINISTRACIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 27. rujna 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. rujna 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je izmjenama Zakona iz svibnja 2011. godine riješeno pitanje nadležnosti sudova za postupanje u predmetima u kojima je postupak započet nakon stupanja na snagu ovih izmjena, ali nije riješeno pitanje nadležnosti u slučaju ako je povodom žalbe Vrhovni sud RH ukinuo prvostupanjsku presudu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili drugih razloga od utjecaja na pravilnost donesene odluke. Ovim izmjenama predlaže se da se ponovljeni postupci mogu provesti isključivo pred četiri specijalizirana županijska suda, izmjenama se uređuje i mjesna nadležnost četiriju sudova.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRIMJENI STATUTA MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA I PROGONU ZA KAZNENA DJELA PROTIV MEĐUNARODNOG RATNOG I HUMANITARNOG PRAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 68. sjednici održanoj 27. rujna 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 13. srpnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo raspravu bez nazočnosti predlagatelja, jer se isti ispričao. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog zakona.

U raspravi su članovi Odbora podržali razloge iznijete u mišljenju Vlade Republike Hrvatske kojim Vlada ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima predlagatelja Dragutina Lesara, zastupnika u Hrvatskom saboru.

Mišljenje je članova Odbora da tzv. „devizna klauzula“ nije samo predmet Zakona o obveznim odnosima kojim se ugovornim stranama pruža mogućnost (ali ne i obveza) da kod nastanka ugovorne obveze slobodno ugovore valutnu klauzulu, nego da rješavanje toga pitanja ima daleko šire implikacije od gospodarskih, monetarnih i dr., te predstavlja daleko kompleksnije pitanje od onoga što se predlaže ovim izmjenama.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, u tekstu kako ga je predložio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. srpnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja podrobno je obrazložila razlike između rješenja koja se predlažu u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Konačnim prijedlogom promijenjen je naziv zakona, usklađen je pojam nezakonito izgrađene zgrade, promijenjen je rok do kada je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na digitalnoj karti od 21. lipnja 2011., propisana je dostupnost uvida u digitalne karte, razrađuju se slučajevi na koje se ovaj Zakon ne primjenjuje, određen je sadržaj arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, određena je obveza očevida nadležnog upravnog tijela, produžen je rok jedinicama lokalne samouprave za pripremu popisa nezakonito izgrađenih zgrada na svom području i utvrđena obveza objave javnih poziva radi podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Konačnog prijedloga zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama izrazivši zadovoljstvo s činjenicom da je predlagatelj promijenio naziv zakona, te prihvatio prijedloge i mišljenja Odbora za pravosuđe. Podržane su odredbe kojima se uređuju uvjeti za ozakonjenje zgrada, posebice stavka 3. da se na nezakonito izgrađenoj zgradi, izgrađenoj protivno prostornom planu, može ozakoniti najviše dvije etaže. Zatraženo je i dodatno pojašnjenje članka 8. stavka 2. kako bi se predvidjele i moguće situacije da čestice nisu u vlasništvu iste osobe, kao i pojašnjenje članka 22. stavka 2.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. razmotrio je Prijedlog kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. srpnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa gospodin Dražen Bošnjaković podrobno je obrazložio Prijedlog kaznenog zakona. Smjernicama za izradu novog Kaznenog zakona iz prosinca 2009. godine Vlada Republike Hrvatske utvrdila je temeljna pitanja Zakona: usklađivanje Zakona s međunarodnim dokumentima, usklađivanje s drugim propisima RH, osuvremenjivanje općeg i posebnog dijela KZ, otklanjanje zakonskih proturječja i neusklađenosti, poboljšanje kaznenopravnog položaja žrtve, unaprjeđenje sustava kaznenopravnih sankcija, promjene u posebnom dijelu preispitivanjem postojećih inkriminacija, uvođenjem novih inkriminacija, osuvremenjivanjem pojedinih kaznenih djela. U temeljnim odredbama Prijedloga redefinirano je načelo krivnje. Uvode se ispričavajući razlozi kao element krivnje. Uvode se novine kod poticanja i pomaganja. Razrađene su odredbe o prostornom važenju. Velike su izmjene kod instituta zastare, a najvažnija je napuštanje razlikovanja relativne i apsolutne zastare. Prijedlog predviđa novčanu kaznu, kaznu zatvora i kaznu dugotrajnog zatvora, predviđa se i mogućnost izricanja kazne dugotrajnog zatvora kod teških kaznenih djela počinjenih u stjecaju, ako njihov zbroj prelazi 50 godina zatvora, kao jedinstvene kazne zatvora od 50 godina, u ostalim slučajevima zakonski maksimum je 40 godina. Mijenja se koncept novčane kazne, napušten je pojam prosječnog dnevnog dohotka, novčana kazna izriče se u dnevnim iznosima osobe prema kojoj se primjenjuje, uzimanjem u obzir kako počiniteljevih primanja tako i nužnih troškova. Reforma kazne zatvora ima za cilj ograničiti mogućnost izricanja kratkotrajnih zatvorskih kazni, smanjiti broj supletornih zatvorskih kazni, poticati primjenu alternativnih sankcija kroz probacijski sustav. Kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci moći će se izricati samo ako se nisu ispunile pretpostavke za izricanje uvjetne osude i ako se može očekivati da se novčana kazna ili rad za opće dobro neće moći izvršiti. Osim iznimnosti kratkotrajnih zatvorskih kazni, predlaže se proširenje zamjene kazne zatvora radom za opće dobro, na način da se kazna zatvora do jedne godine uz pristanak osuđenika može zamijeniti radom za opće dobro. Prijedlog sadrži mogućnost da se osuđeniku izreknu posebne obveze uz rad za opće dobro, uvjetnu osudu ili uvjetni otpust, a njihovo izvršavanje kontrolirat će se kroz sustav probacije. Uvode se nove sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrana pristupa internetu, zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora.

U posebnom dijelu Prijedloga kaznenog zakona preispitane su sve odredbe u pogledu opisa inkriminacija i sustava propisanih kazni za pojedina ponašanja, predložena su nova kaznena djela. U Glavi kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva inkriminirana su najteža kaznena djela, značajnije su izmijenjena djela ratnog zločina, zločin agresije, odgovornost zapovjednika, uvedena su nova djela financiranja terorizma, terorističkog udruženja, trgovine dijelovima ljudskog tijela i zabrane miješanja ljudskih i životinjskih stanica. U Glavi kaznenih djela protiv života i tijela uvedeni su novi oblici kvalificiranog ubojstva. U Glavi kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja inkriminirana je neisplata plaća, neuplata doprinosa i zlostavljanje na radu (mobbing). Uvedena su nova kaznena prisilnog braka, povrede privatnosti djeteta, kod kaznenih djela nasilja uvedeni su kvalifikatorni oblici kad su ona počinjena prema članu obitelji. U Glavi kaznenih djela protiv zdravlja uvedeno je kazneno djelo krivotvorenja lijekova, zadržana je inkriminacija posjedovanja droga za osobne potrebe u cilju jačanja preventivnog djelovanja. Među kaznenim djelima protiv opće sigurnosti i prometa uvedeno je novo kazneno djelo obijesne vožnje u cestovnom prometu. U gospodarskim kaznenim djelima posebna pozornost dana je kaznenim djelima protiv tržišnog natjecanja, uvodi se novo djelo zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju i kazneno djelo zlouporaba u postupku javne nabave. Tijekom izrade Prijedloga zakona napravljena je analiza preklapanja prekršajnih i kaznenih odredaba, analiza preklapanja u opisima postojećih kaznenih djela s opisima prekršaja, predlaže se brisanje pojedinih odredbi prekršajnog zakonodavstva. Rad Radne skupine za izradu Prijedloga kaznenog zakona od samog početka bio je javan i transparentan, održan je niz stručnih skupova, radionica i okruglih stolova.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog kaznenog zakona istaknuvši da se radi o zakonskom prijedlogu koji ne uvodi tako revolucionarne promjene kao Zakon o kaznenom postupku, ali sadrži bitne novine, jasnije stipulacije, nova kaznena djela, promjene koje su rezultat praćenja sudske prakse.

Na Prijedlog kaznenog zakona iznijeli su slijedeće prijedloge i mišljenja:
-Prijedlogom se napušta razlikovanje apsolutne i relativne zastare, predloženi rokovi u pravilu su dulji od dosadašnjih za relativnu zastaru, ali ipak kraći od dosadašnjih rokova za apsolutnu zastaru, s tim u vezi istaknuto je da bi zastarne rokove valjalo produljiti za teža kaznena djela, isto tako, istaknuto je da bi kroz institut zastare trebalo pokušati razriješiti situacije u kojima se ne zna za kaznena djela a otkriju se tek kasnije, u vrijeme kada je postupak nemoguće voditi zbog zastare,
-članak 227. regulira novo kazneno djelo obijesna vožnja u cestovnom prometu kojeg čini sudionik u cestovnom prometu koji vozi u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanog uživanjem alkohola, trošenjem droge ili psihoaktivnih lijekova, ili koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa vozi u zabranjenom smjeru, pretječe na nepreglednom mjestu, vozi brzinom koja prelazi pedeset kilometara iznad dopuštene, u slučaju višestrukog ponavljanja kaznenog djela, mišljenje je da bi pored propisane kazne valjalo raspraviti mogućnost oduzimanja predmeta u ovom slučaju automobila, te da li je to prema predloženom članku 79.,
-zatraženo je dodatno pojašnjenje članka 3. stavka 2., kojim je regulirano da izmjenom zakona nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, sud ispituje može li se činjenično stanje podvesti pod neko kazneno djelo iz novog zakona, ako utvrdi da je to moguće primijenit će zakon koji je blaži za počinitelja, ako utvrdi da to nije moguće, nema kaznenog djela,
-člankom 246. regulirano je kazneno djelo zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, s tim vezi zatraženo je očitovanje da li se kaznena djela gospodarskog kriminala prema važećem Kaznenom zakonu, mogu podvesti pod propisanu inkriminaciju, kako ne bi došlo do ispuštanja neke od postojećih društveno opasnih inkriminacija.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. srpnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se osnovno pitanje koje se ovim Zakonom uređuje odnosi na mogućnost stranih državljana na ostvarivanje prava na naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i otvaranje novog roka za podnošenje zahtjeva od strane stranih državljana, sukladno odluci i rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske. Za provedbu Zakona potrebno je osigurati sredstva, čiji iznos nije jednostavno utvrditi. S obzirom da se točan broj stranih državljana kao mogućih ovlaštenika naknade ne može točno znati, Hrvatski fond za naknadu oduzete imovine izradio je projekciju mogućih obveza RH, s pretpostavkom da će naknada stranim državljanima biti istovjetna naknadi utvrđenoj hrvatskim državljanima.

Članovi Odbora podržali su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koji u članku 9. utvrduje pravo zakonskih nasljednika na naknadu.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o javnoovršiteljskim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. srpnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja podsjetio je da je Hrvatski sabor u 2010. godini donio Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima kao rezultata reforme ovršnog sustava. Napušten je raniji model sudske ovrhe, provedba ovrhe u nadležnosti je javnih ovršitelja. Ovim Prijedlogom uređuje se obveza plaćanja javnoovršiteljske pristojbe u postupku pred javnim ovršiteljima, pristojbeni obveznici, način obračuna pristojbene osnovice, postupaka radi naplate neplaćenih pristojbi, nadzor nad naplatom pristojbi i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o javnoovršiteljskim pristojbama, kao nužan Prijedlog za realizaciju reforme ovršnog postupka, uz nadzor nad primjenom propisa o javnoovršiteljskim pristojbama i nadzor nad naplatom pristojbi od strane ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o javnoovršiteljskim pristojbama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Međunarodne antikorupcijske akademije kao međunarodne organizacije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. srpnja 2011. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je sa se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o osnivanju Međunarodne antikorupcijske akademije kao međunarodne organizacije kako bi njegove odredbe postale dio našeg unutarnjeg pravnog poretka. Sporazumom se osniva Međunarodna antikorupcijska akademija, uređuje se pravni položaj, aktivnosti, sjedište, tijela Akademije. Akademija je centar izvrsnosti u području edukacije o suzbijanju korupcije, izobrazbe, istraživanja, kako bi se unaprijedilo području borbe protiv korupcije.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o osnivanju Međunarodne antikorupcijske akademije kao međunarodne organizacije, s Konačnim prijedlogom zakona, s posebnim zanimanjem za odredbe kojima se uređuje osnivanje Akademije te sudjelovanje zemalja u tijelima Akademije.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O OSNIVANJU MEĐUNARODNE ANTIKORUPCIJSKE AKADEMIJE KAO MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. srpnja 2011. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je sa se ovim Zakonom potvrđuje Konvencija kako bi njezine odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Konvencijom se uz već propisana kaznena djela uvode i neka nova kaznena djela, definiraju se kavalifikatorne okolnosti kod seksualne zloupotrebe djece, zastara teče tek od punoljetnosti djeteta, definira se sudska nadležnost, uvode se mjere podrške žrtvama seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, traži se stvaranje baze podataka počinitelja ovih kaznenih djela, države trebaju osigurati da djeca u osnovnim i srednjim školama dobiju informaciju o rizicima seksualne zloporabe i iskorištavanja. Kazneni zakon Republike Hrvatske, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o sudovima za mladež sadrže definicije kaznenih djela seksualnog iskorištavanja djece koja su predmet Konvencije, dok će u odnosu na neke odredbe Konvencije biti potrebno daljnje usklađivanje.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, s Konačnim prijedlogom, s posebnim zanimanjem za implementaciju kaznenih djela iz Konvencije u naše materijalno kazneno zakonodavstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE VIJEĆA EUROPE O ZAŠTITI DJECE OD SEKSUALNOG ISKORIŠTAVANJA I SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 07. srpnja 2011. razmotrili su Konačni prijedlog zakona o sudovima za mladež, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbori su Prijedlog zakona raspravili sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su najvažnija pitanja regulirana ovim Zakonom hitnost postupanja, obrana maloljetnika je proširena, određuje se obvezno ispitivanje maloljetnika kao prva dokazna radnja u postupku i dr. Potom se osvrnuo na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zaklona.

Primjedbe Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora prihvaćene su u cijelosti.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe sa sedam (7) glasova „za“ i Odbor za zakonodavstvo sa sedam (7) glasova „za“ odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o sudovima za mladež

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbori su odredili predsjednicu Odbora za pravosuđe, gospođu Anu Lovrin i predsjednika Odbora za zakonodavstvo gospodina Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNICA ODBORA
ZA PRAVOSUĐE

Ana Lovrin dipl.iur.

PREDSJEDNIK ODBORA
ZA ZAKONODAVSTVO

Emil Tomljanović dipl.iur.

Odbor za pravosuđe i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 07. srpnja 2011. razmotrili su Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbori su Prijedlog zakona raspravili sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom spajaju pojedina općinska državna odvjetništva. Naime, primjenom novog Zakona o kaznenom postupku, potreban je veći broj državnoodvjetničkih dužnosnika za rad na predmetima s više okrivljenika. S tim u vezi predlaže se ustanovljavanje 34 općinska državna odvjetništva od ukupno 55 općinskih državnih odvjetništava.

U raspravi su članovi Odbora naglasili da potreba daljnjeg spajanja državnih odvjetništava proizlazi iz primjene Zakona o kaznenom postupku, ali da obrazloženje prijedloga ne sadrži kriterije i pokazatelje kojima se rukovodio predlagatelj za sva predložena spajanja. S tim u vezi zatraženo je dodatno obrazloženje za prijedlog da se Općinskom državnom odvjetništvu u Ivanić-Gradu spaja Općinsko državno odvjetništvo u Vrbovcu. Isto tako istaknuto je da Krapina spada u jedino županijsko sjedište koje ostaje bez općinskog državnog odvjetništva spajanjem Općinskom državnom odvjetništvu u Zlataru.

U odgovoru na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja iznio je brojčane pokazatelja o broju kaznenih predmeta u pojedinim općinskim državnim odvjetništvima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe sa sedam (7) glasova „za“ i Odbor za zakonodavstvo sa sedam (7) glasova „za“ odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbori su odredili predsjednicu Odbora za pravosuđe, gospođu Anu Lovrin i predsjednika Odbora za zakonodavstvo gospodina Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNICA ODBORA
ZA PRAVOSUĐE
Ana Lovrin dipl.iur.

PREDSJEDNIK ODBORA
ZA ZAKONODAVSTVO
Emil Tomljanović dipl.iur.

Odbor za pravosuđe i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 07. srpnja 2011. razmotrili su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbori su Prijedlog zakona raspravili sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom ustanovljuje nadležnost općinskih sudova u rješavanju predmeta iz kaznene grane sudovanja te predmeta iz oblasti Obiteljskog zakona. Predlaže se osnivanje specijaliziranog radnog suda u Zagrebu. Potreba za promjenom nadležnosti iz oblasti kaznenog sudovanja proizlazi iz činjenice da Zakon o kaznenom postupku u cijelosti stupa na snagu 1. rujna 2011. godine. Svaki optužni akt podložan je ispitivanju pred optužnim vijećem sastavljenim od tri suca profesionalca, čime svaki sud mora imati dovoljan broj sudaca za formiranje optužnih vijeća. Od dosadašnjih 65 općinskih sudova koji su rješavali u kaznenim predmetima, ovim prijedlogom nadležnost za rješavanje predmeta u kaznenoj grani imala bi 33 općinska suda.

U raspravi su članovi odbora podržali daljnju racionalizaciju općinskih sudova vezanu za primjenu Zakona o kaznenom postupku. Istaknuli su da obrazloženje prijedloga ne sadrži kriterije po kojima se od ukupno 65 općinskih sudova koji su do sada rješavali predmete u kaznenoj grani sudovanja, sada predlaže 33 općinska suda. Uvažavajući činjenicu da se predlagatelj predlažući osnivanje Općinskog radnog suda u Zagrebu rukovodio brojem radnih sporova na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu s tendencijom daljnjeg povećanja, ukazali su da se time predlaže novi način radno-pravnog sudovanja samo na jednom području. Mišljenja su da postoje i druga moguća rješenja vezana za radne sporove, primjerice osnivanjem radnih odjela i specijalizacijom sudaca pri općinskim sudovima osigurao bi se jedinstven ustroj radno-pravnog sudovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe sa sedam (7) glasova „za“ i Odbor za zakonodavstvo sa sedam (7) glasova „za“ odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora za pravosuđe, gospođu Anu Lovrin i predsjednika Odbora za zakonodavstvo gospodina Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNICA ODBORA
ZA PRAVOSUĐE
Ana Lovrin dipl.iur.

PREDSJEDNIK ODBORA
ZA ZAKONODAVSTVO
Emil Tomljanović dipl.iur.

Odbor za pravosuđe i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 07. srpnja 2011. razmotrili su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbori su Prijedlog zakona raspravili sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom ugrađuje odredba kojom se sudski registar vodi isključivo u elektroničkom obliku, izvršavaju se zaključci Gospodarsko-socijalnog vijeća, uz prijavu za osnivanje novog subjekta upisa osnivač je dužan priložiti izjavu da nema nepodmirenih dugovanja, predlaže se brisanje subjekata koji nemaju imovine i subjekata s neznatnom imovinom.

U raspravi su članovi odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o sudskom registru.

Podržali su prijedlog za brisanje subjekata koji imaju imovinu neznatne vrijednosti, kao i onih subjekata čija imovina nije dostatna za plaćanje troškova stečajnog postupka, s obrazloženjem da se postupci provode po prijedlogu i po službenoj dužnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i Odbor za zakonodavstvo sa sedam (7) glasova „za“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbori su odredili predsjednicu Odbora za pravosuđe, gospođu Anu Lovrin i predsjednika Odbora za zakonodavstvo gospodina Emila Tomljanovića.

PREDSJEDNICA ODBORA
ZA PRAVOSUĐE
Ana Lovrin dipl.iur.

PREDSJEDNIK ODBORA
ZA ZAKONODAVSTVO
Emil Tomljanović dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 05. srpnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da predložene izmjene i dopune Zakona idu u tri smjera: izvršenja Odluke Ustavnog suda RH od 6. travnja 2011., izvršenja Zaključka Vlade RH od 6. listopada 2010., te veće učinkovitosti sustava besplatne pravne pomoći. Sukladno Odluci Ustavnog suda izmjenom članka 5. jasno se definira okvir za odobravanje pravne pomoći uređenjem primarne i sekundarne pravne pomoći. Predlaže se novi sustav za odobravanje pravne pomoći, postupak povrata iznosa pružene pravne pomoći, predlaže se pravilna raspodjela sredstava, regulira plaćanje sudskih pristojbi i troškova postupka, i dr.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona. Mišljenja su da predložene izmjene pored izvršenja Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske sadrže i brojna druga poboljšanja vezana za besplatnu pravnu pomoć.

Zatraženo je dodatno pojašnjenje članka 9. kako bi bilo razvidno da se isti odnosi i na osobe s invaliditetom u ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI

sa slijedećim amandmanima:

Amandman I. na članak 4.

U članku 4. stavku 4. riječi „iz točke b) stavka 1. ovoga članka“ brišu se.
Obrazloženje
Predlaže se brisanje nepotrebnog teksta.

Amandman II. na članak 5.

U članku 5. stavku 4. slovo „ d)“ zamjenjuju se slovom „ e)“ .
Obrazloženje
Amandmanom se ispravlja greška.

Amandman III. na članak 12.

U članku 12. stavak 1. mijenja se i glasi:
„U članku 11. stavku 2. riječ: „ uputnice“ zamjenjuje se riječima : „rješenja o odobravanju korištenja pravne pomoći“.
Obrazloženje
Amandmanom se ostaje na stanovištu da ovlaštene udruge ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć donosiocu rješenja o odobravanju korištenja pravne pomoći. Također amandmanom se odredba ovog stavka terminološki usklađuje s ostalim odredbama ovog zakona.

Amandman IV. na članak 16.

U članku 16. riječi „koje je po zakonu dužan uzdržavati“ brišu se.
Obrazloženje
Amandmanom se ispravlja greška.

Amandman V. na članak 42.

Stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
Obrazloženje
Amandmanom se ostaje pri postojećem rješenju, kriteriji za odobravanje sredstava moraju se utvrditi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 07. lipnja 2011. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. svibnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Prihvaćeni su prijedlozi Odbora za pravosuđe koji se odnose na terminološko usklađenje Zakona. Usvojen je prijedlog da ugovor o zakupu poslovnog prostora mora biti potvrđen po javnom bilježniku kada se kao zakupodavac pojavljuje Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, isti zakupodavci ne mogu sklopiti ugovor o zakupu s fizičkom i pravnom osobom koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Brisana je mogućnost obročne otplate kupoprodajne cijene poslovnog prostora.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona. Predložili su da se u članku 15. stavku 1. briše riječ „bitne“, čime bi se na jasan način propisalo da zakupnik ne smije bez izričite suglasnosti zakupodavca vršiti preinake poslovnoga prostora. Predlaže se u članku 25. stavku 3. propisati da zapisnik iz stavka 2. istoga članka ima snagu ovršne isprave. Radi jasnoće odredbe predlaže se u članku 30. stavku 1. dodati riječi „pravo vlasništva“. Članak 31. potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o nasljeđivanju. U članku 33. stavcima 1. 2. i 4. predlaže se ujednačiti izričaj.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora

sa slijedećim amandmanima:

Amandman 1.
U članku 15. stavku 1. riječ „bitno“ briše se.
Obrazloženje
Amandmanom se na jasan način propisuje da zakupnik ne smije bez izričite suglasnosti zakupodavca činiti preinake poslovnoga prostora kojima se mijenja konstrukcija, raspored površina, namjena ili vanjski izgled poslovnoga prostora.

Amandman 2.

U članku 30. stavku 1. iza riječi „stekne“ dodaju se riječi „pravo vlasništva“, riječi „poslovni prostor“ zamjenjuju se riječima „poslovnog prostora“.
Obrazloženje
Amandmanom se na jasan način ukazuje da se radi o stjecanju prava vlasništva.

Amandman 3.

U članku 31. stavku 2. iza riječi „nasljednici“ dodaju se riječi „koji preuzmu obrt ili drugu djelatnost iz ugovoru o zakupu“.
Obrazloženje
Amandmanom se precizira odredba na način da prava i obveze zakupnika ima nasljednik koji preuzme obrt.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 10. svibnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. travnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da su najvažnije novine predloženih izmjena i dopuna mogućnost tonskog snimanja glavne rasprave, uvođenje instituta tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava, zabrana višekratnog ukidanja presuda u posebnim postupcima, povećanje broja apsolutno bitnih povreda, povećani su kriteriji za dopuštenost revizije, ustanovljena je nadležnost između općinskih i trgovačkih sudova, propisana je mogućnost sklapanja sudske nagodbe do pravomoćnog okončanja spora.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predloženih izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku, zatraživši dodatno obrazloženje za primjenu hitnog postupka. U odgovoru je predstavnik predlagatelja istaknuo da se hitni postupak predlaže radi usklađivanja Zakona s dijelom Direktive 2011/7/ EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. godine, a isto tako radi postizanja efikasnosti parničnog postupka.

Mišljenje je Odbora da su predložene izmjene i dopune dobre, da će uvođenje tonskog snimanja znatno olakšati postupak. Propisivanje mogućnosti da drugostupanjski sud provede raspravu radi otklanjanja povreda odredaba parničnog postupka učinjenih pred prvostupanjskim sudom, ocijenjeno je velikim pomakom. Povećanjem kriterija za dopuštenost revizije, revizija postaje u pravom smislu izvanredni pravni lijek, kojim se priječi odugovlačenje postupka.

Mišljenje je da bi valjalo preispitati članak 45., kojim se uređuje da će sud ako ocijeni da razlozi tužitelja ne opravdavaju njegov pravni interes za podnošenje tužbe za izdavanje platnog naloga, odbaciti tužbu kao nedopuštenu.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 10. svibnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. travnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su izmjene i dopune Zakona predložene radi ispunjavanja mjerila iz Poglavlja 23. Prijedlogom se proširuje djelokrug Državnog sudbenog vijeća na način da Vijeće odlučuje i o imunitetu sudaca, propisuju se slučajevi izuzimanja od obavljanja dužnosti člana Vijeća, predlaže se proširenje stegovnih djela, primjene uvjetne osude, Vijeće za pojedine stegovne postupke može imenovati istražno povjerenstvo radi utvrđivanja činjenica, utvrđuje se obveza Vijeća sa obavi usmeni razgovor s kandidatima koji su podnijeli prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca.

U raspravi su članovi podržali predložene izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Izmjenom članka 42. Zakona kojom se od obavljanja dužnosti člana Vijeća izuzima član Vijeća u postupcima u kojima su jedan od kandidata ili sudaca bračni ili izvanbračni drug, srodnik u uspravnoj liniji ili drugi srodnik, sprječava se mogući sukob interesa, stoga bi sličnu odredbu trebalo ugraditi i u predložene izmjene i dopune Zakona o odvjetništvu.

Predlaže se u članku 2. propisati obvezu pristupanja provjeri znanja pred Vijećem i kandidatima za suce Vrhovnog suda.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

s amandmanom na članak 2.

U članku 54 stavak 1. 2. i 3. mijenjaju se i glase:
1) Kandidati koji su podnijeli prijave na oglas a nisu suci, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem. Provjera znanja sastoji se od izrade jedne ili više pisanih radnji, u skladu s odredbama Pravilnika koji donosi Državno sudbeno vijeće.
2) Kandidat pisane radnje izrađuje pod osobnim zaporkama.
3) Kandidati mogu iz jedne ili više pisanih radnji ostvariti najviše 120 bodova.

Obrazloženje
Amandmanom se ispusta formulaciju iz Prijedloga „osim kandidate za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske“ jer postupak imenovanja sudaca Vrhovnog suda RH nije uređen na drugačiji način nego ostalih sudaca. Postojećom formulacijom bilo bi onemogućeno bodovanje i stvaranje liste prvenstva između kandidata koji su se javili na oglas za slobodna sudačka mjesta na Vrhovni sud a nisu suci.
S obzirom na izmjene u čl. 3. Prijedloga vezano uz razgovor sa sucima (a ne samo s kandidatima koji nisu suci) na kojem suci mogu ostvariti najviše 20 bodova (a obnašanje sudačke dužnosti može biti ocijenjeno maksimalno sa 150 bodova) nužno je povećati i bodove na pisanim radnjama kandidata koji nisu suci, kako bi i jedna i druga kategorija kandidata mogla ostvariti ukupno najviše 170 bodova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 10. svibnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. travnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama proširuju stegovne kazne, dograđuju se odredbe Zakona kada je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide, izvid će provesti zamjenici državnog odvjetnika koje odredi Državnoodvjetničko vijeće.

U raspravi su članovi podržali predložene izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu. Mišljenja su da bi odredbu predloženu u izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću o izuzimanju članova Vijeća u odlučivanju kada je jedan od kandidata ili sudaca bračni ili izvanbračni drug, srodnik u uspravnoj liniji ili drugi srodnik, valjalo na odgovarajući način predložiti i u izmjene i dopune Zakona državnom odvjetništvu.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

sa slijedećim amandmanima:

Amandman 1.

Iza članka 1. dodaje se:

Članak 1.a
U članku 152. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase:
„(2) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja i razrješenja zamjenika državnih odvjetnika, imenovanja i razrješenja županijskih i općinskih državnih odvjetnika, premještaja zamjenika državnih odvjetnika, vođenju postupka i odlučivanju o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika, odlučivanja o prigovoru na ocjenu, provođenja postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita, odlučivanja o prigovoru na završnu ocjenu kandidata u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, nadzora nad ispravnosti prijavljenih podataka u imovinskim karticama državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika ako mu je kandidat ili državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika odnosno jedan od kandidata ili državnih odvjetnika ili zamjenika državnih odvjetnika:
1) bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li bračni ili izvanbračni odnos prestao ili nije,
2) srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnju, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja,
3) u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja.

(3) Član Vijeća, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 1. ovoga članka, dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.

(4) Ako član Vijeća, izvan slučajeva iz stavka 2. ovoga članka, zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.“.

Obrazloženje
Amandmanom se propisuje izuzeće člana Vijeća u svim postupcima iz stavka 2., ako mu je kandidat ili državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, srodnik po uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, kao i u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja. Propisuje se obveza člana Vijeća da ako sazna da postoje razlozi za izuzeće dužan je odmah prekinuti obavljanje radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.

Amandman 2. na članak 3.
U članku 166. u dodanom stavku 5. iza riječi Vijeća stavlja se točka, ostali dio rečenice briše se.

Obrazloženje
Amandman se predlaže radi dosljedne primjene odredbe o odgovornosti zamjenika državnog odvjetnika.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 10. svibnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona ubrzava postupak naplate neplaćene sudske pristojbe, na način da sud donosi rješenje o pristojbi koje sadrži nalog stranci da utvrđeni iznos u propisanom roku uplati na račun državnog proračuna RH, ali i nalog Financijskoj agenciji za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima stranke. U Tarifi sudskih pristojbi uređuje se plaćanje sudske pristojbe za presudu zbog ogluhe i presudu na temelju odricanja. Na sudsku nagodbu tijekom prvostupanjskog postupka ne plaća se pristojba. Predlaže se povećanje pristojbe na žalbu i reviziju protiv presude, predlaže se povećanje pristojbe za podneske kojima se traže upisi u zemljišne knjige, povećanje pristojbe na žalbu protiv odluke kojom se traži upis u zemljišne knjige ili brisanje iz zemljišnih knjiga, povećanje pristojbe za izvatke iz zemljišnih knjiga, za povijesne izvatke iz digitalne zemljišne knjige.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali izmjene i dopune Zakona o sudskim pristojbama.

Mišljenja su da je ovaj prijedlog trebao predvidjeti mehanizme u pravcu zaštite od „obijesnog parničenja“, s obzirom na veliki broj oslobođenih od plaćanja sudske pristojbe. Sugerirano je da bi pravo na naknadu troškova pristojbe ( u postupcima kada nema druge strane) valjalo priznati na uložene žalbe protiv odluke kojima se traži upis u zemljišnu knjigu ili brisanje iz zemljišne knjige ili neko drugo pravo, kada je podnesena žalba osnovana radi očitih pogrešaka suda.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 10. svibnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. travnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglašeno je da se izradi posebnog zakona pristupilo radi činjenice da kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala nisu sadržana samo u Kaznenom zakonu već i u drugim zakonima. Ovaj prijedlog propisuje katalog kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

U raspravi su članovi podržali donošenje Zakona, istaknuvši da se radi o složenom zakonskom prijedlogu. Predloženo je da se u članku 1. obuhvate i odredbe članaka koji se odnose na apsolutnu zastaru.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O NEZASTARIJEVANJU KAZNENIH DJELA RATNOG PROFITERSTAVA I KAZNENIH
DJELA IZ PROCESA PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

s amandmanom

U članku 1. iza teksta „članka 90. stavak1.“ dodaje se tekst „i članka 91. stavak 6.“, a iza teksta „članka 19. stavak 1.“ dodaje se tekst „i članka 20. stavak 6.“

Obrazloženje

U tekstu članka 1. navedeno je kako se kazneni progon može poduzeti i nakon isteka rokova za zastaru kaznenog progona iz članka 90. stavak 1. Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske, odnosno iz članka 19. stavak 1. Kaznenog zakona, a odredbe navedenih članaka odnose se na relativnu zastaru. Iako je apsolutna zastara već obuhvaćena dopunom članka 18. stavak 2. Kaznenog zakona kojom je propisano nezastarijevanje prema Ustavu, radi preciznosti i potpune jasnoće teksta potrebno je uz navedene članke obuhvatiti i odredbe članaka koje se odnose na apsolutnu zastaru, odnosno odredbe članak 91. stavak 6. Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske, odnosno članka 20. stavak 6. Kaznenog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 10. svibnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. travnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuto je da je člankom 5. Promjena Ustava iz 2010. godine, članak 31. Ustava dopunjen stavkom 4. koji propisuje da ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. Ustavnim zakonom za provedbu Ustava Republike Hrvatske propisano je da će zakoni kojima se omogućuje primjena odredbi Ustava koje se ne mogu neposredno primijeniti uskladiti u roku od šest mjeseci od proglašenja Ustavnog zakona. S obzirom da je Ustavni zakon proglašen 22. listopada 2010. godine, izradi dopune Kaznenog zakona pristupilo se kako ne bi nastupila zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DOPUNI KAZNENOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 10. svibnja 2011. razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2010. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. travnja 2011. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć podliježe nadzoru Hrvatskog sabora. Izvješće je izrađeno na temelju podataka ureda državne uprave, te izvješća pružatelja pravne pomoći. U 2010. godini bilježi se porast zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, ali i porast prihvaćenih zahtjeva za pravnu pomoć. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 6. travnja 2011. godine ukinute su pojedine odredbe Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, slijedom čega je Ministarstvo pravosuđa započelo pripremu izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. 

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predloženo Izvješće. Naglasili su da se radi o sveobuhvatnom izvješću na području pružanja pravne pomoći i utrošku sredstava. Članove Odbora izrazili su zanimanje za ostvarivanje pravne pomoći  osoba s invaliditetom, koliko je podnijetih zahtjeva,  na koji su način pojedini zahtjevi riješeni, budući da Republika Hrvatska ima obvezu podnošenja izvješća o ostvarivanju prava osoba s invaliditetom uključujući i pravo osoba s invaliditetom na pristup pravosuđu. Zamijećeno je da u sustavu pružanja pravne pomoći pravnu pomoć u najvećem broju slučajeva pružaju odvjetnici, udruge i pravne klinike ovlaštene za pružanje pravne pomoći nisu iskoristile dodijeljena projektna sredstva. Na temelju podataka sadržanih u Izvješću valjalo bi odgovoriti na pitanja da li visoko postavljeni  imovinski cenzus utječe na interes građana za ostvarivanje prava na pružanje pravne pomoći ili građani jednostavno ne ostvaruju svoja prava.

U odgovoru predstavnika predlagatelja istaknuto je da Ministarstvo pravosuđa nema statistiku o podnijetim zahtjevima za pravnu pomoć osoba s invaliditetom, ali da će pokušati prikupiti podatke od ureda državne uprave.
   
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2010. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

                                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                             Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 04. svibnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda ispunjavaju mjerila za zatvaranje Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava, a ujedno se Zakon usklađuje s postojećim zakonima Republike Hrvatske. Briše se podnaslov „Preuzimanje postupka od Međunarodnog kaznenog suda“ s obzirom na izmjene predložene u članku 28.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune Zakona.

Pojedinačno je istaknuto da bi predloženi članak 1. i članak 3. valjalo preispitati da li su u suprotnosti s odredbama Zakona o kaznenom postupku.

Člankom 5. uređuje se korištenje dokaza Međunarodnog kaznenog suda, ukazano je da se stavkom 2. optužnica može podići bez provođenja istrage, a da je Zakon o kaznenom postupku točno propisao slučajeve. Mišljenje je da bi valjalo preispitati moguću koliziju članka 28. s člankom 6. Prijedloga.

Predlaže se na jasan i razvidan način urediti članak 7. kako bi se onemogućila retrogradnost postupaka koji su u tijeku, dok bi predsjednik Vrhovnog suda RH na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika iznimno mogao odobriti premještaj na sud iz članka 12.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIMJENI STATUTA MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA I PROGONU ZA KAZNENA DJELA PROTIV MEĐUNARODNOG RATNOG I HUMANITARNOG PRAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 12. travnja  2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. travnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da su predložene izmjene i dopune Zakona o USKOK-u, kako bi se ispunila mjerila za zatvaranje Poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava. Mišljenje je neovisnih stručnjaka Europske komisije da Republika Hrvatska ima velik broj odbačaja kaznenih prijava, što nije sporno, sporna je ostala preporuka o kontroli odbačaja kaznenih prijava kada nema oštećenika. Predloženim izmjenama osigurava se transparentnost u odlučivanju o odbačaju kaznene prijave putem Kolegija Ureda, odnosno Odjela za nadzor Državnog odvjetništva. Omogućava se delegacija predmeta iz nadležnosti USKOK-a na drugi stvarno nadležni sud kada je to primjereno okolnostima kaznenog djela o potrebama vođenja postupka, s ciljem suzbijanja korupcije na lokalnoj razini.

U raspravi su članovi podržali intenciju predlagatelja da se u radu USKOK-a uvede učinkovita kontrola odbačaja kaznenih prijava kada nema oštećenika.

Prema mišljenju Odbora dvojben je prijedlog da se na odbačaj kaznene prijave prigovor može uputiti Kolegiju Ureda i Odjelu za nadzor državnog odvjetništva, u praktičnoj primjeni to bi bila  tri stupnja odlučivanja u svim postupcima, pa tako i u postupcima po podnesenoj anonimnoj prijavi. Naime, na rješenje o odbačaju kaznene prijave kada nema oštećenika podnositelj prijave može podnijeti prigovor Kolegiju Ureda, ako Kolegij Ureda odbije prigovor donijet će obrazloženu odluku s uputom da se protiv odluke Kolegija Ureda može podnijeti prigovor Odjelu za nadzor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Posebno se ukazuje na činjenicu da je Zakon jasno uredio sastav Kolegija Ureda i koje poslove Kolegij Ureda obavlja, dok je Odjel za nadzor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske tijelo koje provodi općeniti nadzor rada državnih odvjetništava. Unatoč obrazloženju predlagatelja kako je važno da odbačaj kaznene prijave kontrolira veći broj subjekata, uzimajući u obzir iznijete primjedbe Odbor sugerira predlagatelju da preispita prijedlog radi učinkovitog i transparentnog postupka kontrole odbačaja kaznenih prijave.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 12. travnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Obiteljskog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. travnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženom izmjenom Zakona, odredba članka 141. stavka 3. Obiteljskog zakona usklađuje sa ZUP-om, na način da se briše rok za ulaganje žalbe na odluku o posvojenju i određuje drugostupanjsko tijelo.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Obiteljskog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 05. travnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvlaštenju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama Zakon o izvlaštenju usklađuje s odredbama Zakona o Gradu Zagrebu, odredbama Zakona o općem upravnom postupku i Odlukom o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora. Vlada Republike Hrvatske pri donošenju odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske zatražit će prethodno mišljenje od odbora u čiji djelokrug pripada područje promicanja uređenja prostora i odbora u čiji djelokrug pripada područje usklađivanja i unapređivanja gospodarskog života.
Predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio potrebu brisanja stavka 1. i 2. članka 22, te brisanje članka 26., čime se provodi usklađenje s odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o izvlaštenju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 05. travnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. ožujka 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela usklađuje s odredbama Zakona o kaznenom postupku. Sukladno izmijenjenoj nadležnosti i proširenoj ovlasti državnog odvjetnika u prethodnom postupku, predlaže se da osim suda, ovlaštenje za zastupanje ima i državni odvjetnik koji postupa prije podizanja optužnice. Branitelj okrivljene osobe ne može biti određen kao predstavnik pravne osobe u kaznenom postupku koji se protiv nje vodi. Druga skupina izmjena jesu terminološka i numeracijska usklađenja sa Zakonom o kaznenom postupku i Kaznenim zakonom.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 05. travnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Crne Gore o izručenju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. ožujka 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da se predloženim zakonom potvrđuje Ugovor između Republike Hrvatske i Crne Gore o izručenju, koji je sklopljen s ciljem stvaranje međunarodnog okvira za izručenje osoba, koje se u državi koja traži izručenje gone radi kaznenog djela ili se izručenje traži radi izvršenja kazne zatvora ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode. Ugovorom se uređuju sva pitanja vezana za postupak izručenja, način komunikacije između nadležnih tijela država ugovornica, način postupanja po zahtjevima za izručenje, utvrđuju se kaznena djela za koja je izvršenje dopušteno, pitanje odgode izručenja i privremenog izručenja, postupak predaje osobe koja se izručuje, pitanje troškova izručenja, te rješavanje sporova o tumačenju i primjeni Ugovora.
U raspravi su članovi Odbora predstavnici predlagatelja postavili niz pitanja i zatražili dodatna pojašnjenja Ugovora. Zanimalo ih je s kojim je državama Republika Hrvatska do sada potpisala ugovor o izručenju, da li su Ugovorom o izručenju s Crnom Gorom obuhvaćena sva kaznena djela za koja se dopušta izručenje vlastitih državljana, koja su sadržana u ugovorima o izručenju potpisanima sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Da li je od dana potpisa Ugovora o izručenju s Crnom Gorom postavljen neki zahtjev za izručenje.

U raspravi je istaknuto da bi u duhu našega jezika u tekstu Ugovora trebalo koristiti riječ „progon“, te da je Ugovorom trebalo urediti pitanje izručenja osoba koje imaju dvojno državljanstvo.

Odgovarajući na postavljena pitanja predstavnica predlagatelja istaknula je da je Republika Hrvatska potpisala ugovor o izručenju samo sa zemljama regije Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, da potpisani ugovori, kao i Ugovor o izručenju s Crnom Gorom dopuštaju izručenja vlastitih građana u svrhu kaznenog progona ako su ispunjeni uvjeti propisani Ugovorom samo za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca. Ugovor o izručenju između Republike Hrvatske i Crne Gore potpisan je 1. listopada 2010. godine, predlagateljica nije sa sigurnošću mogla odgovoriti na pitanje da li je od trenutka potpisivanja Ugovora podnijet neki zahtjev za izručenje.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Crne Gore o izručenju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 16. veljače 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. veljače 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o sudovima usklađuje s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Odredbe Zakona o sudovima kojima se uređuje postupanje sudačkih vijeća usklađuje se s odredbama ZUP-a posebno u dijelu kojim se propisuje sadržaj odluke o ocjeni rada suca,rokovi u kojima se može izjaviti žalba, kome se žalba izjavljuje, postupanje sa žalbom. Uvodi se pravni lijek protiv odluke kojom se odbija zahtjev za imenovanje sudskih tumača.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 16. veljače 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. veljače 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim zakonom produbljuje suradnja dviju država u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala, s ciljem sprječavanja, otkrivanja i kaznenog progona počinitelja kaznenih djela.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE O POLICIJSKOJ SURADNJI U BORBI PROTIV PREKOGRANIČNOG KRIMINALA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 11. veljače 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. siječnja 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela usklađuje s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Stranke će zahtjev za pokretanje postupka moći podnositi u elektroničkom obliku i usmeno na zapisnik, povrat u prijašnje stanje dopušta se u opravdanim razlozima, usklađuju se rokovi za donošenje i dostavu rješenja.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene Zakona.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O NOVČANOJ NAKNADI ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na temelju članak 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora utvrdio je na 56. sjednici održanoj 11. veljače 2011. Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika.

Člankom 144.f stavak 3. i člankom 145.o. Zakona o Državnom odvjetništvu (“NN” br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10) propisano je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

Odbor je dopisom Klasa:021-13/10-08/19, Urbroj: 6521-9-10-02 od 03. prosinca 2010. zatražio od Klubova zastupnika Hrvatskoga sabora predlaganje zastupnika vodeći računa o odredbama članaka 144. f stavak 3. I članka 145.o Zakona o državnom odvjetništvu.

Klub zastupnika HDZ-a predložio je zastupnicu Anu Lovrin, Klub zastupnika SDP-a predložio je zastupnicu Ingrid Antičević Marinović.

Slijedom iznijetoga, Odbor je utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika, koju podnosi Hrvatskom saboru radi imenovanja članova Vijeća.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Privitak:
-Prijedlog odluke
-Prijedlozi Klubova

Na temelju članka 125. stavka 6. Ustava Republike Hrvatske “NN” br. 56/90, 135/97, 8/98 - pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst), članka 144.f stavak 3. i članka 145.o Zakona o državnom odvjetništvu (“NN” 76/09, 153/09, 116/10, 145/10.) Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA DRŽAVNOODVJETNIČKOG VIJEĆA

Za članove Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora biraju se:

1. Ingrid Antičević Marinović
2. Ana Lovrin

Klasa:
Urbroj:

PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA

Luka Bebić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora utvrdio je na 56. sjednici održanoj 11. veljače 2011. Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika.

Člankom 35. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (“NN” br. 116/10) propisano je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda svojih zastupnika od kojih je jedan iz reda oporbe.

Odbor je dopisom Klasa: 021-13/10-08/18, Urbroj: 6521-9-10-03 od 6. prosinca 2010. zatražio od Klubova zastupnika predlaganje zastupnika vodeći računa o odredbi članka 35. Zakona o državnom sudbenom vijeću.

Klub zastupnika HDZ-a predložio je zastupnika Josipa Salapića, Klub zastupnika SDP-a predložio je zastupnika Josipa Leku.

Slijedom iznijetoga, Odbor je utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju članova Državno sudbenog vijeća iz reda zastupnika, koju podnosi Hrvatskom saboru radi imenovanja članova Vijeća.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Privitak:
-Prijedlog odluke
-Prijedlozi Klubova

Na temelju članka 124. stavka 5. Ustava Republike Hrvatske “NN” br. 56/90, 135/97, 8/98 - pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst) i članka 35. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“NN” 116/10) Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

Za članove Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora biraju se:

1. Josip Leko
2. Josip Salapić

Klasa:
Urbroj:

PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA

Luka Bebić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 25. siječnja 2011. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. siječnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona, kojim se preventivno djeluje na sprječavanju mučenja i neljudskih postupaka ili kažnjavanja. Izražena je dvojba glede korištenja riječi „mehanizam“, kako bi se utvrdilo koliko je ista u duhu našega jezika.

Prijedlog da se poslovi Nacionalnog preventivnog mehanizma povjere pučkom pravobranitelju po mišljenju članova Odbora najbolje je rješenje, ako znamo da je pučki pravobranitelj i do sada redovito obilazio ustanove zatvorskog sustava, pratio stanje i izvještavao o stanju sustava.

Svjesni problema prenapučenosti koje imaju ustanove u kojima se nalaze osobe lišene slobode za moguće neljudsko ponašanje prema takvim osobama, istaknuto je da se s istim problemima susreću i druge daleko razvijenije zemlje.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O NACIONALNOM PREVENTIVNOM MEHANIZMU ZA SPRJEČAVANJE MUČENJA I DRUGIH OKRUTNIH, NELJUDSKIH ILI PONIŽAVAJUĆIH POSTUPAKA ILI KAŽNJAVANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 25. siječnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o mirenju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. prosinca 2010. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom potpuno usklađuju postupci mirenja s pravnom stečevinom Europske unije.

Zakonom se afirmira mirenje kao način rješavanja sporova, osigurava se dostupnost mirenja državljanima Europske unije i hrvatskim državljanima, a sve u cilju rasterećenja sudova.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona. Pojedinačno je mišljenje da Zakon o mirenju iz 2003. godine nije polučio dobre rezultate, jer bi u tom slučaju imali manji broj neriješenih predmeta.

Mišljenja su da je potrebno osnažiti kampanju o važnosti postupaka mirenja, a isto tako mišljenja su da bi i sama država trebala pokazati više volje za pokretanje postupaka mirenja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O MIRENJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 25. siječnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. prosinca 2010. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama propisuje odgovornost odvjetničkih društava za pruženu pravnu pomoć strankama kao i odgovornost članova odvjetničkih društava za obveze društva.

Članovi Odbora podržali su donošenje Zakona. Član Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika iznio je stav Odvjetničke komore kojim podupiru donošenje Zakona.

U raspravi je upozoreno na činjenicu da odvjetnici iz države članice Europske unije koji nisu upisani u Imenik stranih odvjetnika smiju obavljati pojedine radnje (sloboda pružanja usluga), te da se na njih ne odnose odredbe o obveznom osiguranju za štetu koju bi odvjetnik mogao počiniti u obavljanju djelatnosti.

Predlaže se u članku 3. preispitati stavak 13. na način da se osigura jasnoća odredbe i odredi visina osigurane svote za odvjetnička društva i odvjetnike.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) „uzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ODVJETNIŠTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 25. siječnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju kazne zatvora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. prosinca 2010. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom izmjenom Trgovačka društva „Lipovica“ d.o.o. iz Popovače i „Orljava“ d.o.o. iz Požege, stavljaju izvan nadležnosti Ministarstva pravosuđa. Ustrojavanje i poslovanje navedenih društava bilo bi pod ingerencijom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, kao što je slučaj drugih trgovačkih društava u isključivom ili pretežitom vlasništvu RH, kao i provedba javnog natječaja za izbor članova nadzornog odbora i članova uprave.

Članovi Odbora podržali su donošenje Zakona. U raspravi su istaknuli da podržavaju ustrojavanje trgovačkih društava „Lipovica“ d.o.o. i „Orljava“ d.o.o. izvan nadležnosti Ministarstva pravosuđa. Mišljenja su da nije dobro brisati stavak 3. i 4. članka 174. kojim se prekida suradnja trgovačkih društava i kaznionica i onemogućuje rad zatvorenika.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „uzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 25. siječnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Poljske o suradnji na suzbijanju kriminala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. prosinca 2010. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su Republika Hrvatska i Republika Poljska sklopile niz dvostranih ugovora i pravno uredile niz područja od interesa za obje ugovorne strane. Predloženim Sporazumom Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Poljske obvezuju se na suradnju na suzbijanju kriminala, suzbijanju kažnjivih djela i njihovih počinitelja, prevenciji kriminaliteta, zajedničkim istražnim timovima, zaštiti svjedoka i dr.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I
VLADE REPUBLIKE POLJSKE O SURADNJI NA SUZBIJANJU KRIMINALA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 25. siječnja 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. prosinca 2010. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama stvaraju informatički preduvjeti za rasterećenje Porezne uprave, preciznije definira pojam porezne osnovice, preciznije se regulira porezno oslobođenje za kupnju prve nekretnine, usuglašavaju se odredbe ovoga Zakona sa promjenama u drugim zakonskim propisima.

Članovi Odbora podržali su donošenje izmjena i dopuna Zakona.

Radi jasnoće odredbe predlaže se preispitati stavak 7. članka 4. Naime, obrazloženje predlagatelja ne sadrži jasnoću odredbe da bez obzira na postignutu cijenu (u propisanim slučajevima) porezna uprava neće procjenom utvrđivati tržišnu vrijednost nekretnine.

U raspravi je istaknuto da bi točku 1. članka 9.a valjalo precizirati na način da se točno propiše koje stručne osobe mogu vršiti vještačenja procjene tržišne vrijednosti nekretnine za koju nema usporednih podataka.

Pojedinačno je mišljenje da u članku 13. nije potrebno brisati točku 3. čime bi gospodarske zajednice bile i nadalje oslobođene plaćanja poreza na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade.

Predlaže se preispitati prijedlog kojim žalba protiv rješenja donesenog na temelju Zakona o porezu na promet nekretnina ne odgađa izvršenje rješenja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici održanoj 25. siječnja 2011. Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2010.

Odbor je Prijedlog plana raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije Vlada Republike Hrvatske utvrđuje dinamiku zakonodavnih aktivnosti u 2011. godini. Plan sadrži zakonodavne aktivnosti na području pravosuđa.

Bez rasprave članovi Odbora podržali su Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije za 2011. godinu.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “ZA” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM
STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 13. prosinca 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnom odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2010. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predložene izmjene odnose na premještaj državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika u slučaju ukidanja ili preustroja državnog odvjetništva. Prijedlogom se rješava dvojba različite primjene i važenja pojedinih odredbi o imenovanju zamjenika državnih odvjetnika, na način da se predlaže izmjena članka 194. i 195. Zakona o državnom odvjetništvu.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu.

Bez provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o državnom odvjetništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio                                    predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 13. prosinca 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2010. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona. Bitne razlike sadržane su u sljedećem: Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ne spaja se u Agenciju za upravljanje državnom imovinom, imovina Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne postaje imovina Agencije, predlažu se neka nova rješenja kod financiranja Agencije, sastava Upravnog vijeća, odredbe o registru dopunjene su sadržajem registra i dr.

Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo da je predlagatelj prihvatio primjedbe i  prijedloge Odbora za pravosuđe iznijete u prvom čitanju. Na pitanje tko ima pravo uvida u registar, predlagatelj je obrazložio da je registar javni.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o upravljanju državnom imovinom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 13. prosinca 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 09. prosinca 2010. godine.

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim Prijedlogom zakona sadašnjim zakupnicima odnosno korisnicima poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, općina, gradova, županija i Grda Zagreba koji uredno izvršavaju obveze iz ugovora o zakupu, omogućuje kupnja tih prostora uz uvjete i u postupku propisanim ovim Zakonom, Uredbom Vlade RH i Odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave).

Na Prijedlog zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-predlaže se terminološko usklađivanje sa odredbama Zakona o obveznim odnosima, na način da se u  nazivu i cijelom tekstu Prijedloga  riječi „prodaja“ zamjene riječima „kupoprodaja“,
-predlaže se terminološko usklađivanje u članku 4. stavak  3. i članku 6. stavak 9. na način da se riječ „ništav“ zamjenjuje riječju „ništetan“,
-u članku 40. stavak 1. t.  b) predlaže se da Republika Hrvatska pridržava pravo nazadkupnje prodane nekretnine, mišljenje je Odbora da pravo nazadkupnje trebaju pridržavati i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
-radi zaštite načela jednake vrijednosti činidaba valjalo bi u članku 40. stavak. 1. točka b) kupoprodajnu cijenu zamijeniti tržišnom cijenom.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 07. prosinca 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. studenoga 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Konačnim prijedlogom zakona Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru spaja se sa Županijskim državnim odvjetništvom u Zagrebu, Županijsko državno odvjetništvo u Koprivnici spaja se sa Županijskim državnim odvjetništvom u Varaždinu.

Članovi Odbora podržali su Konačni prijedlog zakona kojim se pristupa racionalizaciji mreže državnih odvjetništava, kojim se mreža državnih odvjetništava usklađuje sa mrežom županijskih sudova u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 53. sjednici održanoj 07. prosinca 2010. Prijedlog strategije reforme pravosuđa, za razdoblje od 2011. do 2015. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. prosinca 2010.

Odbor je Prijedlog strategije raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radon tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je reforma pravosuđa u Republici Hrvatskoj započela 2006. godine, uz nju je donesen i Akcijski plan koji je dva puta revidiran. Revizijom plana iz 2010. godine precizirane su preostale mjere. Dosadašnji tijek reforme pravosuđa ocjenio je uspješnim. Predložena Strategije reforme pravosuđa uspostavlja sustav strateškog planiranja i upravljanja unutar pravosudnog sustava RH u periodu od pet godina. Željeni cilj reforme je ostvariti najviše europske standarde u pogledu neovisnosti, nepristranosti, transparentnosti i učinkovitosti pravosuđa, kako bi se ispunili potrebni kriteriji za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Područje pravosuđa važna je mjera i u programu gospodarskog oporavka RH. Ključnu ulogu u reformi pravosuđa u operativnom smislu ima Ministarstvo pravosuđa, prijedlogom se razrađuje uključenost svih institucija u reformi, sudjelovanje stručne i šire javnosti.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog strategije kojom Ministarstvo pravosuđa ispunjava mjerila i stajališta za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava. S obzirom na činjenicu da je Akcijski plan donesen 2010. godine za razdoblje 2010.-2012. , postavljeno je pitanje da li će isti mijenjati donošenjem nove Strategije. Članove Odbora zanimalo je da li će se ostvariti plan zakonodavnih aktivnosti do kraja godine i koji su zakonski prijedlozi upućeni u zakonodavni proces.

Predstavnik predlagatelja u svom odgovoru istaknuo je da je predložena Strategije sukladna ranije donesenom Akcijskom planu. Naglasio je da će se do kraja kalendarske godine u potpunosti ostvariti plan zakonodavnih aktivnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

STRATEGIJU REFORME PRAVOSUĐA, ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2015.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 07. prosinca 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. prosinca 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona, koje su rezultat prihvaćanja prijedloga, mišljenja i amandmana, preciznijeg određenja i nomotehničkog poboljšanja teksta.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Konačni prijedlog zakona za koji su naglasili da predstavlja snažan alat u borbi protiv korupcije, jer osim kazne propisuje i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.

Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POSTUPKU ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI OSTVARENE
KAZNENIM DJELOM I PREKRŠAJEM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 53. sjednici održanoj 07. prosinca 2010. Prijedlog za imenovanje sudaca porotnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo pravosuđa, aktom od 29. studenoga 2010.

Odredbom članka 133. stavak 2. Zakona o sudovima (“Narodne novine”, broj 150/05, 16/07, 113/08, 153/09 i 116/10) propisano je da suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra pravosuđa, tako da se osigura zastupljenost svih županija.

Iz priložene dokumentacije proizlazi da je Ministarstvo pravosuđa zatražilo od županijskih sudova da dostave prijedloge kandidata za suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nakon dostavljenih prijedloga ( šesnaest županijskih sudova) i izjava kandidata da prihvaćaju kandidaturu za suce porotnike Vrhovnog suda RH, Ministarstvo pravosuđa zatražilo je od predsjednika Vrhovnog suda RH da dade mišljenje o predloženim kandidatima sukladno članku 133. stavak 3. Zakona o sudovima.

Slijedom iznijetoga, Odbor je utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju sudaca porotnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske za šesnaest županijskih sudova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je o Prijedlogu državnog proračuna raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio projekciju Državnog proračuna za 2011. godinu s posebnim osvrtom na planirana sredstva za Ministarstvo pravosuđa. Projekcija Državnog proračuna za 2011. godinu sačinjena je na bazi proračuna iz ove godine. Sredstva Ministarstva pravosuđa za 2011. godinu povećavaju se za 5,69% kako bi se završili započeti procesi radi zatvaranja poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu, dajući punu potporu Ministarstvu pravosuđa u provođenju zadanih programa i aktivnosti. Članove Odbora osobito je zanimalo na koje će projekte biti utrošena sredstva koja se proračunom povećavaju. S obzirom na punu primjenu Zakona o kaznenom postupku u 2011. godini zanimalo ih je da li su osigurana potrebna sredstva za nabavku opreme i pomagala, zapošljavanja i osposobljavanja kadra kako za potrebe USKOK-a tako i za potrebe Državnog odvjetništva RH. Da li su osigurana potrebna sredstva za transparentan i nepristran postupak izbora sudaca, da li su osigurana sredstva za automatsko praćenje i dodjelu spisa, sredstva za sređivanje zemljišnih knjiga, sredstva za povredu suđenja u razumnom roku, kompenzaciju neosnovano pritvorenih osoba.

Predstavnik predlagatelja pozitivno se izjasnio na postavljene upite, dodatno pojasnivši da će povećanje sredstava biti realizirano kroz potporu razvoju pravosuđu, materijalne rashode, kroz prenijete obveze Ministarstva financija ( primjerice isplata sredstava za povredu prava na suđenje u razumnom roku vršit će se preko Ministarstva pravosuđa).

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU, I PROJEKCIJE ZA 2012. I 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio da se predloženim zakonom uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade RH za zaduživanje i izdavanje obveznica, ovlasti Vlade za davanje jamstava, korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom, upravljanje državnim dugom, poticajne mjere u gospodarstvu i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2011. godinu.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 09. studenoga 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2010. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Konačnim prijedlogom zakona Županijskom sudu u Bjelovaru spaja se Županijski sud u Virovitici, Županijskom sudu u Varaždinu spaja se Županijski sud u Koprivnici, Županijskom sudu u Zagrebu spaja se Županijski sud u Zlataru.

Većinom glasova  članovi Odbora podržali su Konačni prijedlog zakona kojim se započeti proces racionalizacije mreže sudova kao mjera Strategije reforme pravosuđa provodi i za županijske i trgovačke sudove.

Pojedinačno je mišljenje da Konačni prijedlog zakona treba preispitati u dijelu racionalizacije trgovačkih sudova, s obzirom da se racionalizacija predlaže u teškim gospodarskim uvjetima, da trgovački sudovi imaju značajnu ulogu jer se radi o sporovima velikih vrijednosti, te da su trgovački sudovi u svom radu postigli respektabilnu ažurnost.  Mišljenje je da se pri predlaganju racionalizacije nije dovoljno uvažavalo mišljenje lokalne samouprave, te da predlagatelj nije odgovorio na ključna pitanja koja sa sobom nosi pripajanje drugom sudu.

S druge strane u raspravi je istaknuto da za razliku od trgovačkih sudova postupanja kaznenih sudova prema novom kaznenom postupku, traže veću racionalizaciju od predložene, s obzirom na činjenicu da za provođenje redovitih kaznenih postupaka sud mora imati sedam kaznenih sudaca.

Izraženo je zadovoljstvo što je predlagatelj prihvatio prijedlog člana Odbora da se Županijskom sudu u Zagrebu spoji Županijski sud u Zlataru.

Vezano za prijedlog kojim se Županijskom sudu u Varaždinu spaja Županijski sud u Koprivnici, u raspravi je istaknuto da bi s obzirom na tradiciju i prometnu povezanost taj sud bilo  primjerenije spojiti Županijskom sudu u Bjelovaru.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o područjima i sjedištima sudova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 09. studenoga 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o javnim ovršiteljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2010. godine.

Odbor je Konačne prijedloge zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, objedinivši raspravu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Izmijenjene su odredbe koje se odnose na djelokrug javnoovršiteljske službe kako bi se otklonio dualitet ovlasti javnih ovršitelja i javnih bilježnika. Pravno i nomotehnički dorađene su i poboljšane brojne odredbe Konačnih prijedloga zakona. Pojednostavljena je procedura povodom pravnih lijekova.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Konačne prijedloge Zakona, kojima se na cjelovit način uređuje institut javnih ovršitelja, propisuje postupak ovrhe i osiguranja, a sve u cilju ostvarenja efikasne i učinkovite ovrhe.

Člankom 15. Konačnog prijedloga zakona o javnim ovršiteljima propisan je postupak imenovanja javnih ovršitelja. Kako bi se osigurao transparentan postupak imenovanja, te kako bi se ministru prezentirali svi pokazatelji o kandidatima, istaknuta je važnost mišljenja Komore, mišljenja poslodavaca o dosadašnjem radu kandidata, a kada se radi o izboru između više kandidata valja vrednovati elemente iz stavka 9. članka 15. Konačnog prijedloga. Stoga je mišljenje Odbora da rješenje o imenovanju javnog ovršitelja mora biti pisano obrazloženo.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o javnim ovršiteljima

Odbor je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Ovršni zakon

sa slijedećim amndmanom

I. Amandman na članak 15. Konačnog prijedloga zakona o javnim ovršiteljima

U članku 15. stavku 1. iza riječi „natječaja“ briše se točka stavlja zarez i dodaju riječi „rješenje mora imati obrazloženje.“

Obrazloženje

Radi ostvarenja transparentnosti postupka imenovanja javnih ovršitelja amandmanom se propisuje obveza ministra da pri donošenju rješenja o imenovanju javnih ovršitelja obrazloži imenovanje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 19. listopada 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. rujna 2010. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama mijenja sastav Upravnog vijeća Akademije, Upravno vijeće donosi Pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanja pisanog dijela ispita i usmenog dijela ispita za prijam u Državnu školu za pravosudne dužnosnike, plan potrebnog broja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika Ministarstvo pravosuđa donosi za dvije kalendarske godine, postupak upisa kandidata za suce u Školu provodi Državno sudbeno vijeće, dok postupak upisa kandidata za zamjenike državnog odvjetnika u Školu provodi Državnoodvjetničko vijeće, kandidati primljeni u Školu ako nisu savjetnici na sudovima odnosno državnim odvjetništvima zasnivaju radni odnos kao viši savjetnici gdje ih rasporedi Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune.
Istaknuto je da bi članak 27. Zakona valjalo preispitati na način da se mogućnost ulaganja prigovora na rezultat psihološkog testa dozvoli ako se uistinu radi o utemeljenom prigovoru.
U raspravi je ukazano da bi u članku 28. stavak 1. riječi „usmenom dijelu“ trebalo zamijeniti riječima „usmenom ispitu“, dok bi stavak 3. istoga članka valjalo preispitati budući se radi o subjektivnim kriterijima, a jedan od prijedloga je i da se vrednuje magisterij i doktorat s područja pravnih znanosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 19. listopada 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. rujna 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom predlaže racionalizacija mreže državnih odvjetništava, izrađena na temelju analiza o broju predmeta, godišnjem prilivu predmeta, broju državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika u županijskim državnim odvjetništvima, predlažu se područja i sjedišta županijskih državnih odvjetništava sukladno područjima i sjedištima županijskih sudova, kao i područja i sjedišta općinskih državnih odvjetništava. Ovim prijedlogom ustanovljuje se 15 županijskih državnih odvjetništava i 55 općinskih državnih odvjetništava.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona.

U raspravi je član Odbora gospodin Milivoj Škvorc predložio da se preispita prijedlog kojim se Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu spaja Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru, s obzirom na povijest, tradiciju i povezanost mišljenja je da bi Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru bilo bolje pripojiti Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Sugerirano je da se osmisli buduće korištenje zgrade Županijskog suda u Zlataru.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 28. rujna 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 09. rujna 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike u Konačnom prijedlogu u odnosu na Prijedlog zakona. Konačnim prijedlogom propisan je cijeli postupak kandidiranja i izbora za članove Vijeća iz reda sudaca. Svaki sudac ima pravo kandidiranja i pravo predlaganja drugog suca za člana Vijeća. Nema mogućnosti trajnog premještaja sudaca, nego samo premještaj u slučaju ukidanja ili preustroja suda i to uz pristanak suca. Vijeće vodi imovinske kartice i očevidnike sudaca. Svi započeti postupci imenovanja predsjednika sudova dovršit će se pred Državnim sudbenim vijećem.

Članovi Odbora većinom glasova podržali su Konačni prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću.

U raspravi je istaknuto da bi u članku 40. odredbe kojim se regulira razrješenje člana Vijeća prije isteka vremena na koji je biran valjalo preispitati. Naime, ovim Zakonom propisuju se tri razloga za razrješenje s dužnosti prije isteka vremena na koji su članovi Vijeća birani a to su: ako to sam zatraži, ako bude osuđen na kaznu zatvora i ako trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti. Mišljenje je Odbora da samom činjenicom mogućeg pokretanja kaznenog postupka protiv nekog člana Vijeća, treba predvidjeti i regulirati mogućnost suspenzije člana Vijeća protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak do njegovog okončanja.

U obrazloženju ovoga Zakona potrebno je brisati suglasnost ministra pravosuđa kod imenovanja i razrješenja predsjednika sudova, jer je brisana u tekstu Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „uzdržanim“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o Državnom sudbenom vijeću

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 28. rujna 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 09. rujna 2010. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike u Konačnom prijedlogu u odnosu na Prijedlog zakona. Konačnim prijedlogom odluku o održavanju sudbenih dana donosi ministar pravosuđa, o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odlučuje sudac pojedinac, protiv prvostupanjskog rješenja o zahtjevu za suđenje u razumnom roku žalba se može izjaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, brišu se odredbe o imenovanju sudaca, propisuje se privremeni raspored na rad u viši sud, sudac može biti raspoređen na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa  uz svoj pristanak. 

Većinom glasova  članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune Zakona koje su prema mišljenju Odbora tehničke naravi , jer se istima Zakon o sudovima usklađuje sa Promjenama Ustava Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „uzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 28. rujna 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 09. rujna 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike u Konačnom prijedlogu u odnosu na Prijedlog zakona. Izmijenjene su odredbe kojima se uređuje postupak imenovanja i razrješenja članova Državnoodvjetničkog vijeća. Tijela za provedbu izbora čine: Povjerenstvo za izbor članova Vijeća, kandidacijski i izborni odbori. Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika podnose izvješća o imovini Državnoodvjetničkom vijeću.

Većinom glasova članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu. Predložili su određena nomotehnička i sadržajna rješenja, kako bi se poboljšao tekst izmjena i dopuna Zakona i otklonile moguće nejasnoće.
Sugerira se u cijelom tekstu izmjena i dopuna Zakona ujednačeno korištenje termina Državnoodvjetničko vijeće kraticom „Vijeće“.

U raspravi je iskazano mišljenje da radi učinkovitijeg postupanja članak 14. kojim se mijenja članak 103. valja urediti na način da prije podnošenja prijedloga za razrješenje Glavni državni odvjetnik zatraži mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Predlaže se u članku 27. kojim se dodaje članak 142. d stavak 5. dopuniti na način da izborni odbor čine predsjednik i dva člana iz reda zamjenika državnog odvjetnika.

U članku 36. kojim se mijenja članak 149. potrebno je regulirati mogućnost suspenzije člana Vijeća u slučaju pokretanja kaznenog postupka do okončanja kaznenog postupka.
S obzirom da je člankom 29. kojim je dodan članak 144. f uređen izbor članova Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti i izbor članova Vijeća iz reda zastupnika, nepotrebni su članci 145. nj i 145. o dodani u članak 31.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ i jednim (1) „uzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu

sa slijedećim amandmanom:

Amandman I. na članak 6.

U članku 30. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka u slučajevima podnošenja zahtjeva sucu istrage za posebne dokazne radnje, odnosno prijedloga za određivanje istražnog zatvora i dokaznog ročišta, te obavljanja drugih radnji koje u skladu s Zakonom o kaznenom postupku obavlja sudac istrage, pred županijskim sudom postupat će općinsko državno odvjetništvo kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda“.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom usklađuje se odredba izmjena i dopuna ovoga Zakona sa Zakonom o kaznenom postupku.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 28. rujna 2010. razmotrio je Konačni prijedlog ovršnog zakona i Konačni prijedlog zakona o javnim ovršiteljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. rujna 2010. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je o predloženim zakonima proveo objedinjenu raspravu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike u Konačnom prijedlogu u odnosu na Prijedlog zakona. Istaknuvši da su sačinjena brojna nomotehnička i pravna poboljšanja kako bi se otklonile nedoumice u tumačenju Zakona. Definira se pojam „javnog ovršitelja“ i pojam „javnoovršiteljske odluke“. Precizira se imovina ovršenika nad kojom se može odrediti ovrha. Propisuje se mogućnost odgode ovrhe na temelju sporazuma stranaka kada nema prijedloga treće osobe o odgodi ovrhe, kao i mogućnost nastavljanja s postupkom na prijedlog stranaka i prije proteka vremena.

Pored pravnih i nomotehničkih poboljšanja Konačnim prijedlogom zakona javnim ovršiteljima daje se ovlast određivanja ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava, daje se ovlast za izdavanje potvrde europskog ovršnog naloga, ovlast da mogu tražiti obavljanje službenih radnji od policije.

Članovi Odbora podržali su donošenje zakona istaknuvši da se njima uvode bitne novine u provođenju ovršnih postupaka. Samim time što u ovršnim postupcima ovlast u provođenju ovrhe imaju sudovi u posebnim slučajevima, javni bilježnici i javni ovršitelji koji se prvi puta uvode, mišljenje je Odbora da predlagatelj zakona mora jasno odrediti ovlasti za postupanje u ovršnim predmetima svakog subjekta kojem daje ovlaštenje za provođenje ovrhe, kako bi se izbjeglo moguće dovođenje nekog subjekta u nepovoljan položaj.
Naglašeno je da se od predloženih zakona prvenstveno očekuje efikasno postupanje u postupcima ovrhe, stoga se sugerira predlagatelju da preispita pojedine odredbe kako bi se njihovom primjenom jamčila efikasnost postupanja.

Postavljeno je i pitanje kako je moguće utjecati na ravnomjeran raspored ovršnih predmeta, s obzirom na podatke da u dosadašnjoj praksi rada javnih bilježnika neki gotovo da i nisu provodili ovrhe dok su neki uredi provodili desetke tisuća ovrha.

S obzirom da se radi o javnoj ovlasti kojom su poslovi države prenijeti na javne bilježnike a ovim zakonima ta ovlast se prenosi i na javne ovršitelje trebalo bi regulirati ravnomjerno raspoređivanje u obavljanju pripadajućih poslova.

Sukladno iznijetim mišljenjima, vodeći se činjenicom da se u postupke ovrhe uvode bitne novine poput  javnih ovršitelja, Odbor sugerira  predlagatelju da se očituje o potrebi donošenja zakona u trećem čitanju.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  je sa sedam  (7) glasova „za“ i jednim (1) „uzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Ovršni zakon

i

Zakon o javnim ovršiteljima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 28. rujna 2010. razmotrio je Prijedlog ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. rujna 2010. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja podsjetio je da je Hrvatski sabor 16. lipnja 2010. godine donio Odluku o proglašenju Promjene Ustava Republike Hrvatske, čija primjena zahtjeva donošenje novih zakona ili usklađivanje postojećih. Predloženim Ustavnim zakonom propisuje se neposredna primjena pojedinih odredbi Ustava za čiju se primjenu ne mora donijeti Ustavni zakon, uređuju se i utvrđuju rokovi za donošenje pojedinih novih zakona, za usklađivanje postojećih zakona, utvrđuju se posebni rokovi za usklađivanje zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor i rok za usklađivanje Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Članovi Odbora većinom glasova podržali su Prijedlog ustavnog zakona.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „uzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 21. rujna 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. srpnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona uređuje oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem na jednostavan, cjelovit i pregledan način. Postupak se može voditi prije, tijekom i nakon okončanja kaznenog postupka.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona, mišljenja su da oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem na predloženi način jasno izražava stajalište da nema učinkovite borbe protiv kriminala i korupcije ukoliko se ne utvrde učinkoviti mehanizmi oduzimanja koristi pribavljene kaznenim djelom. Uz podršku ovom Prijedlogu zakona kojim se utvrđuju postupak i mjere za oduzimanje imovinske koristi ukazano je na potrebu propitivanja postojećih mehanizama, odnosno potrebu uvođenja novih za efikasno oduzimanje neimovinske koristi stečene kaznenim djelom.

U raspravi je istaknuto da bi odredbu članka 1. stavka 3. trebalo stipulirati na način da bude jasna u određenju supsidijarne primjene drugih zakona koji reguliraju ovu materiju u odnosu na ovaj zakon kao krovni, te da je odredba stavka 6. istoga članka nepotrebna s obzirom na naziv zakona i utvrđivanje pitanja koja se zakonom rješavaju.

Radi jasnoće teksta predlaže se izmjena stavka 1. članka 3. na način da glasi „Pojedini izrazi imaju slijedeće značenje:“.

Također je izneseno mišljenje da bi valjalo razmisliti o donošenju zakona u redovitom postupku kako bi se interveniralo u pojedine odredbe radi poboljšanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 21. rujna 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. srpnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom dovršavaju aktivnosti vezane za reformu pravosuđa i racionalizaciju mreže sudova na način da se pristupa racionalizaciji županijskih i trgovačkih sudova. Temeljem analize o broju predmeta, broju sudaca na županijskim i trgovačkim sudovima, predlaže se 15 županijskih sudova i 7 trgovačkih sudova.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona kojim se predlaže racionalizacija županijskih i trgovačkih sudova, te utvrđuju područja i sjedišta upravnih sudova. S obzirom na činjenicu da je racionalizacija mreže sudova započela racionalizacijom općinskih sudova 2008. godine, u raspravi je predloženo da se sačini evaluacija rada općinskih sudova s aspekta učinkovitosti u rješavanju predmeta.

Uvažavajući kriterije kojima se rukovodio predlagatelj predlažući racionalizaciju županijskih sudova, vezano uz prijedlog da se Županijskom sudu u Varaždinu spoje Županijski sud u Čakovcu i Županijski sud u Zlataru, naglašeno je da Županijski sud u Zlataru po uvjetima rada i ulaganjima spada u adekvatno uređene sudove, stoga se predlaže preispitivanje prijedloga spajanja ili barem osnivanje stalne službe u Zlataru.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 21. rujna 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Stečajnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. srpnja 2010. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim Prijedlogom stvaraju uvjeti za učinkovitu provedbu stečajeva, na način da se zakonski regulira skraćeni stečajni postupak. Ministarstvo financija-Porezna uprava će nadležnim trgovačkim sudovima dostaviti zahtjeve za pokretanje skraćenog stečajnog postupka za svaki gospodarski subjekt koji nema zaposlenih, te ima evidentiranu blokadu računa u neprekidnom trajanju od 60 dana.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene dopune Stečajnog zakona.

Predlaže se preispitivanje odredaba članka 3. Prijedloga kojima je ograničen rok primjene dopunjenih odredaba o skraćenom postupku do 31. 12. 2012. godine., iz razloga što je moguće da se i nakon toga roka i svih poduzetih radnji od strane Porezne uprave pojave novi subjekti koji bi potpadali pod odredbe o skraćenom postupku. Stoga bi radi buduće efikasnosti skraćeni postupak trebalo u zakonu ostaviti.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o dopunama Stečajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 21. rujna 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Malte o borbi protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, organiziranog kriminala i međunarodnog terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. kolovoza 2010. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim Sporazumom učvršćuje suradnja dviju država na promicanju i produbljivanju međusobnih odnosa u borbi protiv nezakonite trgovine opojnih droga i psihotropnih tvari, organiziranog kriminala i međunarodnog terorizma.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predloženi zakon istaknuvši da je do sada Republika Hrvatska potvrdila više sporazuma istoga sadržaja u cilju borbe protiv organiziranog kriminala i međunarodnog terorizma.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Malte o borbi protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, organiziranog kriminala i međunarodnog terorizma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 21. rujna 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. kolovoza 2010. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama usklađuju odredbe Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta sa važećim Kaznenim zakonom, na način da se kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca zamjenjuje pranjem novca.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene dopune, kako bi se Zakon o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta uskladio s proširenim katalogom kaznenih djela.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 21. rujna 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. srpnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom osniva Agencija za upravljanje državnom imovinom koja bi zamijenila Hrvatski fond za privatizaciju, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, radi efikasnijeg upravljanja državnom imovinom, ujednačenog upravljanja i povećanja vrijednosti državne imovine.

Predlaže se da Hrvatski sabor donosi trogodišnju Strategiju upravljanja državnom imovinom, dok bi Vlada Republike Hrvatske kao operativni plan donosila Godišnji plan upravljanja državnom imovinom. Slabosti postojećeg sustava: ne postoji jedinstveni sustav evidentiranja državne imovine ni cjelovit popis državne imovine, postupak utvrđivanja vlasništva na imovini koja nije procijenjena u postupku pretvorbe društvenog vlasništva je složen, ovim Prijedlogom ta pitanja uređuju se na puno jednostavniji način. Predviđa se osnivanje i vođenje središnjeg registra državne imovine.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona istaknuvši važnost objedinjavanja subjekata gospodarenja državnom imovinom i stvaranja registra državne imovine na jednom mjestu.

Na Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

-u članku 2. točka 3. predlaže se pojam nekretnine doraditi kako bi se odredba uskladila sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,
-predlaže se da sva imovina pravnih osoba koje se ukidaju ovim zakonom i stapaju u Agenciju postanu imovina RH kao i sva druga koju bi Agencija u svom poslovanju stekla,
-predlaže se u članku 18. stavak 2. brisati riječi „osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu“, kao nepotrebne jer ukoliko je za nekoga nastupila rehabilitacija smatra se nekažnjavanim,
-predlaže se izmijeniti članak 30. Prijedloga na način da se brišu riječi „Agencija surađuje sa Vladom Republike Hrvatske“ jer Agencija za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske,
-predlaže se u članka 39. urediti stavke 5. i 6. na način da se točno uredi način raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH bez naknade i ovlaštenja za donošenje odluka,
-predlaže se u članku 40. stavak 3. izmijeniti na način da je Agencija ovlaštena izraditi procjenu vrijednosti nekretnine i kada je očekivana vrijednost nekretnine veća od 5.000.000,oo kuna,
-mišljenje je da bi u članku 41. valjalo regulirati mogućnost ponavljanja javnog nadmetanja, te kriterije o mogućoj prodaji ispod procijenjene vrijednosti, ukoliko se ista na tržištu ne postigne,
-mišljenje je da bi članak 42. Prijedloga trebalo preispitati i uskladiti s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji,
-predlaže se doraditi članak 43. na način da se zakonom regulira osnovni sadržaj registra državne imovine,
-mišljenje je da bi ovim Prijedlogom trebalo regulirati sankcije za neizvršavanje obveza iz stavka 5. i 6. članka 44., odnosno obvezati Agenciju na pronalaženje imovine koja nije ušla u temeljni kapital prilikom privatizacije,
-odredba članka 46. stavka 1. nepotrebna je ukoliko se prihvati sugestija da titular vlasništva sve imovine pravnih prednika Agencije i one koju Agencija stekne u svom poslovanju bude RH,
-radi jasnoće teksta predlaže se u članku 47. stavak 1. iza riječi „rješenje“ dodati riječi „o iskazima nekretnina“.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 21. rujna 2010. razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2009. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. srpnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć podliježe nadzoru Hrvatskog sabora. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći počeo se primjenjivati 1. siječnja 2009. godine, institucionalni okvir organiziran je u 20 ureda državne uprave u županijama te u 13 ispostava. U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je ukupno 4545 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, od čega je 3182 zahtjeva prihvaćeno, 1001 zahtjev odbijen, 186 zahtjeva odbačeno, dok su 152 zahtjeva obustavljena. Predlagatelj se osvrnuo i na ocjenu stanja i glavne probleme u provedbi zakona, te istaknuo da u cilju unaprjeđenja sustava Ministarstvo pravosuđa s uredima državne uprave nastavlja edukaciju svih čimbenika u postupku pružanja pravne pomoći.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predloženo Izvješće istaknuvši da je područje pružanja pravne pomoći iznimno osjetljivo, da je Republika Hrvatska u kratkom roku napravila puno, da je sustav pravne pomoći zaživio.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2009. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. srpnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom uređuju pitanja turističkog i ostalog zemljišta koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe i privatizacije, pravo prvenstvene koncesije trgovačkog društva na zemljištu u kampovima i na pomorskom dobru, naturalni povrat oduzetog zemljišta prijašnjim vlasnicima koji su pravodobno podnijeli zahtjev za povrat zemljišta sukladno odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Konačni prijedlog Zakona kojim se reguliraju imovinskopravni odnosi radi utvrđivanja titulara vlasništva nad turističkim zemljištem.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU
NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

sa sljedećim amandmanima:

Amandman I. na članak 21.
U članku 21. stavak 2. mijenja se i glasi:
„Iznimno od stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave:
-može prenijeti pravo vlasništva na Republiku Hrvatsku bez naknade,
-prodat će trgovačkom društvu, na njegov zahtjev, zemljište za koje je na temelju posebnog propisa utvrđeno da služi za redovitu uporabu građevine, po tržišnoj cijeni.“

Obrazloženje:
Amandmanom se na jasan način uređuju dvije situacije kada jedinica lokalne samouprave može raspolagati zemljištem stečenim temeljem članka 20. ovoga Zakona, kao iznimka od pravila iz stavka 1. ovoga članka.

Amandman II. na članak 22.
Članak 22. briše se.

Obrazloženje:
Predlaže se brisanje članka jer je isti konzumiran predloženim izmjenama članka 21.

Amandman III. na članak 24.
U članku 24. stavak 1. riječi „u cijelosti“ brišu se.

Obrazloženje:
Radi jasnoće odredbe riječi „u cijelosti“ brišu se kao nepotrebne.

Amandman IV. na članak 34.
U članku 34. stavak 2. na kraju rečenice briše se točka i dodaju riječi „u roku od 60 dana.“

Obrazloženje:
Amandmanom se propisuje rok u kojem sada nadležno tijelo mora pozvati na preuzimanje postupaka tijelo nove nadležnosti.

Amandman V. na članak 36.
Članak 36. briše se.

Obrazloženje:
Amandmanom se predlaže brisanje članka, jer je isti suprotan odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2010. godine.  

Odbor je  Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, jer platne transakcije na temelju rješenja o ovrsi i drugih izjednačenih isprava nisu više predmet uređenja novoga Zakona o platnom prometu. Ovrhu na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija, Hrvatska narodna banka i banke, na način da ovrhovoditelji i nadležna tijela osnovu za plaćanje dostavljaju Agenciji. Agencija na jedinstven način obračunava zatezne kamate određene u osnovi za plaćanje, te daje naloge za izvršenje bankama u kojima ovršenik ima novčana sredstva. Agencija vodi očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje i operativno upravlja Jedinstvenim registrom računa poslovnih subjekata. Ovim se prijedlogom uvodi jedinstveni postupak, metodologija i redoslijed izvršenja osnova za plaćanje s ciljem povećanja učinkovitosti ovrhe, pravne sigurnosti i funkcioniranja pravnog sustava RH.   

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje ovoga Zakona, podržali su novinu kojom će se ovrha na novčanim sredstvima provoditi po svim računima, te oročenim novčanim sredstvima, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika. Smatraju dobrim rješenjem da ovrhu na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija jedinstveno, radi lakše kontrole ovršnih naloga.

U raspravi je postavljeno pitanje predstavniku predlagatelja kojim se razlozima rukovodio kada je provedbu ovrhe na novčanim sredstvima predložio regulirati posebnim zakonom, a ne u okviru Ovršnog zakona.

Mišljenje je Odbora da zakon treba utvrditi obvezu izvješćivanja ovršenika o provedenoj ovrsi na novčanim sredstvima ovršenika. 

Članove Odbora zanimala su iskustva zemalja Europske unije po pitanju ovrhe na novčanim sredstvima, a isto tako po pitanju zaštite podataka s obzirom da se člankom 23. predlaže javnost podataka o računima poslovnih subjekata i zaštita podataka za račune građane.

Odbor je zatražio dodatno obrazloženje predlagatelja uz članak 37. kojim se regulira stupanje na snagu Zakona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam  (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2010. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su promjenama Ustava RH od 18. lipnja 2010. značajno izmijenjene odredbe kojima se uređuje sudbena vlast, stoga se pristupilo donošenju novog Zakona o državnom sudbenom vijeću. Prijedlogom se uređuje postupak i uvjeti za izbor članova i predsjednika Državnog sudbenog vijeća i prestanak dužnosti, postupak i uvjeti za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje sudaca, postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti, postupak za imenovanje i razrješenje predsjednika sudova. Izbor za članove Vijeća iz reda sudaca provodi Povjerenstvo za izbor članova Vijeća i birački odbori. Članove Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti biraju svi profesori pravnih fakulteta u RH, članove Vijeća iz reda zastupnika imenuje Hrvatski sabor. Novina je da se u djelokrug rada Vijeća stavlja imenovanje i razrješenje predsjednika sudova. Posebno se propisuje da suci koji su po dosadašnjim propisima imenovani na vrijeme od pet godina ostaju na dužnosti trajno.   

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću kojim se uvode brojne novine u izboru članova i predsjednika Državnog sudbenog vijeća, novine u postupcima imenovanja sudaca i stegovnoj odgovornosti sudaca, novine u postupcima imenovanja predsjednika sudova.

Na Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-radi ujednačenosti s odredbama Zakona o odvjetništvu, valja preispitati predložene odredbe kojima se regulira imenovanje sudaca, a koje su do sada bile predmet Zakona o sudovima,
-predloženu odredbu da za vrijeme obnašanja dužnosti člana Vijeća suci ne mogu biti imenovani na sudačku dužnost u sudu višeg stupnja smatraju izuzetno bitnom,
-odredbom članka 19. stavka 2. predlaže se za člana Vijeća umanjenje redovite radne obveze u sudovima za 50%, dok se člankom 72. predlaže pravo na naknadu nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagradu, mišljenje je Odbora da predložene odredbe valja preispitati,
-predlaže se u prijelaznim i završnim odredbama regulirati nastavak rada imenovanog Državnog sudbenog vijeća, vodeći računa o odredbama važećeg Zakona po kojima mandat tijela i mandat članova Vijeća nije istovjetan.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2010. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su promjenama Ustava RH od 18. lipnja 2010. značajno izmijenjene odredbe kojima se uređuje sudbena vlast, stoga se pristupilo donošenju izmjena i dopuna Zakona o sudovima. Predloženim izmjenama brišu se odredbe Zakona o sudovima kojima su propisani uvjeti za imenovanje i razrješenje sudaca  i predsjednika sudova. Predlaže se u dijelu unutarnjeg ustrojstva sudova osnivanje sudskih odjela u županijskim i općinskim sudovima za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a, a godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i službenici za postupanje u tim predmetima.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima kojima se odredbe Zakona usklađuju s promjenama Ustava RH.

Kako su važećim Zakonom o sudovima propisani uvjeti za imenovanje i razrješenje sudaca, valjalo bi preispitati predložene izmjene kojima se te odredbe ugrađuju u Zakon o državnom sudbenom vijeću. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio                                    predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o Nacionalnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2010. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da sukladno Fakultativnom protokolu uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, država stranka ima obvezu osnovati nezavisni nacionalni mehanizam za sprečavanje mučenja. Ovim Prijedlogom Republika Hrvatska ispunjava preuzetu obvezu iz Fakultativnog protokola. Poslove Nacionalnog mehanizma za sprečavanje mučenja obavlja pučki pravobranitelj i osoblje Ureda pučkog pravobranitelja s predstavnicima udruga registriranih za zaštitu ljudskih prava i predstavnicima akademske zajednice.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o Nacionalnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, sukladno preuzetoj obvezi.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Nacionalnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o javnim ovršiteljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2010. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predloženi Prijedlog zakona o javnim ovršiteljima novina u našem pravnom sustavu, a nastao je kao rezultat reforme ovršnog sustava. Napušta se dosadašnji model sudske ovrhe, provedba ovrhe daje se u nadležnost javnih ovršitelja. Prijedlogom se podrobno uređuje institut javnih ovršitelja, načun njihova izbora, uvjeti za imenovanje, kriteriji za određivanje broja javnih ovršitelja, nadležnost, ovlasti i obveze, odgovornost za štetu, stegovna odgovornost, kontrola i praćenje rada. Intencija je da ovrha postane brža i učinkovitija.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o javnim ovršiteljima.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o javnim ovršiteljima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2010. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su predložene promjene nužne zbog promjene Ustava Republike Hrvatske. Prijedlogom se mijenjaju odredbe o izboru članova Državnoodvjetničkog vijeća, izbora i imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika, prema preporukama misije nezavisnih stručnjaka mijenjaju se odredbe koje se odnose na položaj državnog odvjetništva i njegov odnos prema tijelima izvršne i zakonodavne vlasti, te organizaciju državnog odvjetništva.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.

Na Prijedlog zakona istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-predlaže se regulirati nastavak rada imenovanog Državnoodvjetničkog vijeća, vodeći računa o činjenici da prema važećem Zakonu mandat tijela i mandat  članova Vijeća nije istovjetan,
-mišljenje je Odbora da predloženu odredbu kojom Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske bira članove Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora valja preispitati.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio                                    predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2010. godine.  

Odbor je  Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o sudskom registru usklađuje s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, nastavlja se informatizacija sudskog registra, usklađuju se podaci koji se upisuju za domaće i strane fizičke osobe, omogućava se registarskim sudovima dovršetak postupka likvidacije nad društvima koja nisu usklađena sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje ovoga Zakona, osobito u dijelu kojim se stvaraju pravne pretpostavke registarskim sudovima za dovršetak postupaka nad društvima i poduzećima koja nemaju imovine ili je imovina neznatne vrijednosti. Nameće se potreba iznalaženja zakonskog rješenja u odnosu na iznijeti podatak da postoji preko 18 000 upisanih subjekata koji ne zapošljavaju niti jednu osobu.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio                                    predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog ovršnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja 2010. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Prijedlog ovršnog zakona rezultat reforme ovršnog sustava u RH koji za cilj ima efikasnu ovrhu, pojednostavljenje ovršnog postupka te rasterećenje sudova. Osobitu pozornost Prijedlog posvećuje pravnim lijekovima kako bi se otklonile mogućnosti procesnih zlouporaba. Ovaj Prijedlog i Prijedlog zakona o javnim ovršiteljima zasigurno će pridonijeti da ovrha postane brža i učinkovitija, da se smanji broj predmeta na sudovima. 

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog ovršnog zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog ovršnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 08. srpnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. srpnja  2010. godine.  

Odbor je  Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom uređuje primjena instrumenata uzajamne pravne pomoći i suradnje među državama članicama Europske unije koji se odnose na nadležna tijela za zaprimanje, izdavanje i slanje instrumenata pravosudne suradnje, uređuje se komunikacija i načini dostavljanja instrumenata pravosudne suradnje, sadržaj i oblik obrazaca suradnje, postupak izvršavanja, mjerodavno pravo za izvršavanje i dr.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predloženi Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 29. lipnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt potpore pravosudnom sektoru, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. lipnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se potvrđivanjem Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt potpore pravosudnom sektoru, daje potpora jačanju učinkovitosti pravosudnog sustava, bržoj provedbi reformskih mjera usmjerenih na prilagodbu pravosudnog sustava EU standardima. Projekt se odnosi na jačanje učinkovitosti pravosudnog sustava, jačanje učinkovitosti Državnog odvjetništva RH, jačanje upravljačkih sposobnosti Ministarstva pravosuđa. Članovi Odbora dali su punu potporu potpisanom Ugovoru, osobito u dijelu koji se odnosi na poboljšanje učinkovitosti sudbenog sustava, integrirani sustav upravljanja, uz ocjenu da je ovaj Zakon ujedno i snažno antikorupcijsko sredstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ
ZA PROJEKT POTPORE PRAVOSUDNOM SEKTORU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 29. lipnja 2010. godine razmotrio je Izvješće o radu Uprave za probaciju Ministarstva pravosuđa za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. lipnja 2010. godine.

Odbor je proveo raspravu u svojstvu matičnog radnog tijela, na temelju nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je sustav probacije novina u našem zakonodavstvu za čiju je provedbu potrebno vrijeme. U 2009. godini uspostavljen je organizacijski sustav, osnovano je pet ureda. U 2009. godini. zaprimljeno je 1017 presuda kojima su izrečeni zaštitni nadzor uz uvjetnu osudu i rad za opće dobro na slobodi, od toga 273 presude zaštitnog nadzora i 744 presude rada za opće dobro.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće o radu Uprave za probaciju Ministarstva pravosuđa za 2009. godinu. Naglašena je važnost probacijskog sustava kojim će se zasigurno proširiti i povećati izricanje alternativnih sankcija, čemu se teži i kroz odredbe novog Kaznenog zakona, a isto tako u izricanju prekršajnih sankcija bilježi se povećanje alternativnih sankcija. Upozoreno je na jednu uistinu brojnu skupinu zatvorenika koju čine ovisnici, kod njih se bilježi porast broja recidivista, pa bi valjalo poduzeti aktivnosti na pružianju postpenalne pomoći tim kategorijama. Članovi Odbora osobiti interes pokazali su za financijske prednosti probacijskog sustava i elektronskog nadzora, ako znamo da jedan dan zatvora košta 360,oo kuna, ili jedan dan zatvorske bolnice više od 600, oo kuna. Naglasili su da je važno unaprijediti suradnju s pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, kako bi se prilagodba za osobe s invaliditetom poboljšala u onim ustanovama gdje je to uistinu potrebno.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU UPRAVE ZA PROBACIJU MINISTARSTVA PRAVOSUĐA ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 44. sjednici održanoj 09. lipnja 2010. Prijedlog za imenovanje sudaca porotnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo pravosuđa, aktom od 12. svibnja 2010. 
Odredbom članka 133. stavak 2. Zakona o sudovima (“Narodne novine”, broj 150/05, 16/07, 113/08 i 153/09) propisano je da suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra pravosuđa, tako da se osigura zastupljenost svih županija.
Raspravljajući predloženi akt, Odbor je utvrdio da je prijedlog podnijet samo za Županijski sud u Zagrebu i Županijski sud u Velikoj Gorici. Odbor je dodatno zatražio podatke o kandidatima i životopise kandidata, u privitku akt predsjednice Županijskog suda u Zagrebu od 1. lipnja 2010. i akt Županijskog suda u Velikoj Gorici od 4. lipnja 2010. godine. Predsjednica Županijskog suda u Zagrebu povukla je prvotni prijedlog za dva kandidata i predložila dva nova kandidata, sukladno tome ministar pravosuđa dopisom od 8. lipnja izmijenio je prvotni prijedlog kandidata za suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 
Iz dopisa predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske razvidna je potreba za žurnim imenovanjem sudaca porotnika jer Vrhovni sud RH u primjeni Zakona o kaznenom postupku koji se primjenjuje u predmetima prije stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku iz 2008. te u drugim predmetima obuhvaćenim prijelaznim odredbama Zakona (NN. 152/08) iznimno održava raspravu kao drugostupanjski  sud, te su u iznimnim slučajevima u sastavu vijeća i suci porotnici. Iz toga razloga pred Vrhovnim sudom RH treba se održati rasprava u predmetu I Kž 774/08 po žalbi protiv presude Županijskog suda u Zahrebu.
Odbor je utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju sudaca porotnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske za Županijski sud u Zagrebu i Županijski sud u Velikoj Gorici koju podnosi Hrvatskom saboru. Radi zastupljenosti svih županija Odbor će zatražiti od ministra pravosuđa predlaganje kandidata za suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske za sve županije.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

                                                                                                                PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                                                          Ana Lovrin dipl.iur.

Privitak:
-Prijedlog odluke
-Prijedlozi ministra pravosuđa

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 133. stavak 2. Zakona o sudovima (“NN” 150/05, 16/07, 113/08 i 153/09), Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU
O IMENOVANJU SUDACA POROTNIKA VRHOVNOG SUDA
REPUBLIKE HRVATSKE

I. Za suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuju se:

Županijski sud u Zagrebu

1. Lidija Janeš, Zagreb
2. Ljubica Kovačev, Zagreb
3. Branko Maraković, Zagreb
4. Ančica Sečan, Zagreb
5. Marija Vlahović, Zagreb

Županijski sud u Velikoj Gorici

1. Sanja Kosić, Krašić
2. Božo Vuković, Novo Čiče
3. Drago Šilić, Ivanić Grad

II. Danom stupanja na snagu odluke prestaje mandat sucima porotnicima Županijskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Velikoj Gorici imenovanim odlukom Hrvatskoga sabora od 29. studenoga 2005. godine ( “NN”, broj 143/05).
III. Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Klasa:
Urbroj:

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 27. travnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izmjeni Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima i Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izmjenama Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. travnja 2010. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja kronološki se osvrnuo na ranije Sporazume i najvažnije novine ovoga Sporazuma. Istaknuo je da Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju  obostrani interes za uređenje suradnje na području kaznene politike, što je rezultiralo sklapanjem dvostranog međunarodnog ugovora o izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima. Sporazumom III mijenjaju se pojedine odredbe ranijih Sporazuma, napušta se suglasnost osuđenika kao uvjet za preuzimanje izvršenja kaznene presude, radi učinkovitog provođenja postupka preuzimanja izvršenja. 

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma. U raspravi su izrazili zadovoljstvo potpisanim Sporazumom, naglasili su da je potpis Sporazuma znak izgradnje povjerenja među državama, s obzirom da su pregovori vođeni od 2004. godine. Suglasni su da univerzalno načelo ustupanja kaznenog progona stranoj državi nije dalo potrebne rezultate među dvjema državama, stoga su očekivanja od ovoga Sporazuma velika. Dobrom je ocijenjena primjena Sporazuma od dana potpisivanja, ali isto tako valja ukazati da  potpuna primjena Sporazuma neće biti jednostavna.    

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa deset (10) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i izmjeni Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima i Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izmjenama Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 43. sjednici održanoj 27. travnja 2010. godine Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučki pravobranitelj aktom od 31. ožujka 2010.

Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, pučki pravobranitelj obrazložio je dijelove Izvješća koji se odnose na praćenje stanja u zatvorskom sustavu, pritužbe na rad pravosuđa i sudova. U 2009. godini bilježi se porast broja pritužbi iz područja pravosuđa, a u pravilu se odnose na dugotrajnost sudskih postupaka. Za istaknuti je da se povećava broj pritužbi vezanih za ishod sudskih postupaka. Bilježi se pozitivan trend u rješavanju prava građana na suđenje u razumnom roku. U 2009. godini Ured pučkog pravobranitelja primio je veći broj pritužbi osoba lišenih slobode u odnosu na prošlu godinu, uglavnom se odnose na povrede prava na smještaj, prava na zdravstvenu zaštitu, prava na rad, korištenje pogodnosti. Najveći problem zatvorskog sustava je prenapučenost i nedovoljna popunjenost sistematiziranih radnih mjesta osobito u tretmanu, stoga su ta pitanja prioritet rješavanja. 

Članovi odbora ocjenjuju da je Izvješće pučkog pravobranitelja temeljito i iscrpno obrađeno po pojedinim upravnim područjima, metodološki usklađeno i potkrijepljeno konkretnim slučajevima, opisom stanja i ishodom slučaja i poduzetim mjerama 
Član odbora ukazao  je  na netočan  navod da broj pritužbi na rad sudova u 2009. godini čini oko 20% svih novopristiglih pritužbi, naime iz tabele na stanici 12. Izvješća razvidno je da su podnijete 334 pritužbe iz područja pravosuđa i 213 pritužbi osoba lišenih slobode, iz čega proizlazi da se 1/3 pritužbi odnosi na pravosuđe, što je za ovaj odbor posebno indikativan podatak.

U daljnjoj raspravi  među članovima Odbora iskazan je prijepor u vezi nekih ocjena i prijedloga sadržanih u Izvješću.

Većinsko je stajalište članova Odbora da se neki dijelovi Izvješća o radu pučkog pravobranitelja ne mogu podržati jer sadrže  paušalne ocjene i opservacije o neprovođenju  Zakona od strane Vlade RH, a koje nisu proizašle iz opisa slučajeva povrede nečijega prava po podnijetoj pritužbi, a niti su potkripljene konkretnim primjerima povreda samostalnog zapažanja pravobranitelja, npr:” “Politiziranost rukovodećeg sloja jedan je od uzroka klijentelizma i političke korupcije a time i nereda, neažurnosti, arbitrarnosti i neodgovornosti prema građanima.” – dakle ocjena upravo suprotna iskazanoj volji o depolitizaciji državne uprave donošenjem Zakona  i uredbi za njegovu provedbu u cilju smanjenja broja politički imenovanih osoba u javnoj upravi.

Također većinsko je stajalište članova Odbora da se ne mogu prihvatiti ocjene Pučkog ravobranitelja da su Odluke Hrvatskog sabora kojima se Izvješća  radu pučkog pravobranitelja za 2007. i 2008. godinu primaju  na znanje po ocjeni  javnosti i domaćih i međunarodnih organizacija i tijela koja prate stanje i mehanizme zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj pritisak na neovisnu instituciju kako bi pučki pravobranitelj odustao od iznošenja kritičkih ocjena o uzrocima i širem društvenom okviru koji otežava bolje ostvarivanje i zaštitu prava građana pa i dovodi do kršenja prava građana od strane državnih tijela, te ocjene da sve to slabi položaj i mogućnosti pučkog pravobranitelja iz razloga što su izražene paušalno bez navođenja konkretnih izvora takovih ocjena.
Što se tiče Odbora za pravosuđe razlozi za odluku o primanju na znanje Izvješća pučkog pravobranitelja za 2008. g. vrlo su jasno navedeni u izvješću Odbora a sastoje se u tome da je izvješće  sadržavalo prijedloge mjera odnosno smjernice izmjene pojedinih zakona o čemu se u to vrijeme tek vodila stručna rasprava i izrađivali prvi nacrti u Ministarstvu, te bi prihvaćanje takvog Izvješća s predloženim mjerama, unaprijed prejudiciralo stav Odbora u pogledu budućih zakonskih izmjene i dopuna.

Manjinsko je stajalište da Izvješće o radu pučkog pravobranitelja treba prihvatiti u cjelosti,  prijedlog da se Izvješće o radu pučkog pravobaranitelja za 2009. godinu prihvati u cjelosti nije dobio potrebnu većinu glasova ( 3 tri glasa “za” i 6 šest) glasova “protiv).

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa (6) šest glasova “za” i (3) tri glasa “protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2009. godinu, osim u dijelu  Ocjene  i  prijedlozi, kako je navedeno u Izvješću.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 27. travnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. travnja 2010. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona nastoji poboljšati njegova primjena, da se primjenom općih propisa koji reguliraju područje gradnje i izvlaštenja pojednostavljuju pojedine odredbe. Prijedlogom se određuje minimalna površina za golf, predlaže se izmjena definicije igrališta za golf, uređuje se mogućnost etažiranja ugostiteljsko-turističkih građevina, u postupcima izvlaštenja radi građenja igrališta za golf predlaže se primjena posebnih propisa o izvlaštenju.

Članovi Odbora  podržali su donošenje predloženih izmjena i dopuna. Naglasili su da je dobro da se izostavlja određenje kako je gradnja igrališta za golf od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i da se postupci izvlaštenja provode sukladno pravilima Zakona o izvlaštenju. Mišljenje je Odbora da je intencija predlagatelja sa stajališta razvoja turizma dobra, kada znamo da Republika Hrvatska ima samo tri golf igrališta. Predlagatelj je dodatno pojasnio članak 3. kojim se regulira gustoća izgrađenosti građevina.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici održanoj dana 25. ožujka 2010. godine prijedlog kandidata za izbor člana Državnog sudbenog vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti utvrđen na sjednici dekana pravnih fakulteta 2. ožujka 2010.

Odbor je na 41. sjednici Odbora održanoj 02. veljače 2010. godine proveo raspravu o pokretanju postupka kandidiranja za izbor jednog člana Državnog sudbenog vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.
Odlukom Hrvatskoga sabora od 10. srpnja 2009. godine izabran je jedan član Državnog sudbenog vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, stoga je Odbor pokrenuo postupak kandidiranja za drugog člana DSV-a iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora je u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću ( “Narodne novine” broj: 58/93, 49/99, 129/00, 150/05, 153/09. ) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora zatražio od dekana pravnih fakulteta i ministra nadležnog za poslove pravosuđa da pokrenu postupak kandidiranja za člana Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Vodeći računa da prijedlog kandidata iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti utvrđuje sjednica dekana pravnih fakulteta, da za jedno mjesto u Vijeću ovlašteni predlagatelj mora predložiti najmanje tri kandidata, te da članom Vijeća nitko ne može biti više od dva puta uzastopce.

Odbor je primio prijedlog kandidata za izbor člana Državnog sudbenog vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti koji je utvrđen na sjednici dekana pravnih fakulteta 2. ožujka 2010. Na sjednici dekana pravnih fakulteta za člana DSV-a iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti predloženi su.

prof. dr. sc. Boris Buklijaš
prof. dr. sc. Petar Veić
prof. dr. sc. Alan Uzelac

Odbor za pravosuđe predlaže Hrvatskom saboru sve predložene kandidate za koje je utvrđeno da ispunjavaju uvjete.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” usvojio slijedeće:

Z a k l j u č k e

1. Predlaže se predsjedniku Hrvatskoga sabora da u dnevni red Hrvatskoga sabora uvrsti točku “Izbor člana Državnog sudbenog vijeća “.
2. Za izbor jednog člana Državnog sudbenog vijeća predlažu se svi prijedlozi ovlaštenog predlagatelja ( tri ).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Privitak:
-prijedlozi kandidata
sa životopisima

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik g. Branko Hrvatin
Trg N. Šubića Zrinskog 3
10 000 ZAGREB

Poštovani gospodine Hrvatin,

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora na 42. sjednici Odbora održanoj 25. ožujka 2010. godine proveo je raspravu o pokretanju postupka kandidiranja za izbor jednog člana Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca.

Odlukom ministra pravosuđa klasa: 700-04/09-01/1077, urbroj: 514-03-02-10-4 od 15. ožujka 2010. član Državnog sudbenog vijeća Ante Galić imenovan je predsjednikom Upravnog suda Republike Hrvatske. Danom stupanja na dužnost predsjednika Upravnog suda RH 22. ožujka 2010. prestao mu je mandat u Državnom sudbenom vijeću.
Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću ( Narodne novine broj: 58/93., 49/99., 129/00., 150/05,. i 153/09. ) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora ovlašten je zatražiti od predsjednika Vrhovnog suda RH pokretanje postupka kandidiranja za člana Vijeća.

Odbor će sukladno st. 6. istoga članka zatražiti i od ministra pravosuđa predlaganje osoba za koje smatra da mogu biti kandidati za člana Vijeća.

Molim Vas da u skladu s člankom 3. stavak 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću pokrenete i provedete postupak kandidiranja. Vodeći računa da prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste, da za jedno mjesto u Vijeću ovlašteni predlagatelj mora predložiti najmanje tri kandidata, te da članom Vijeća nitko ne može biti više od dva puta uzastopce.

Molim Vas da u primjerenom roku Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora dostavite prijedloge i životopise kandidata.

Zahvaljujem na suradnji.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
Prof. dr.sc. Ivan Šimonović, ministar
Dežmanov prolaz 6
10 000 ZAGREB

Poštovani gospodine ministre,

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora na 42. sjednici Odbora održanoj 25. ožujka 2010. godine proveo je raspravu o pokretanju postupka kandidiranja za izbor jednog člana Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca.

Vašom odlukom klasa: 700-04/09-01/1077, urbroj: 514-03-02-10-4 od 15. ožujka 2010. član DSV-a Ante Galić imenovan je predsjednikom Upravnog suda Republike Hrvatske. Stupanjem na dužnost predsjednika suda 22. ožujka 2010. prestao mu je mandat člana DSV-a.

Odbor je u skladu s člankom 3. stavkom 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću zatražio od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokretanje i provođenje postupka kandidiranja za člana Vijeća.

Člankom 3. stavkom 6. Zakona propisano je da će Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora zatražit i od ministra pravosuđa predlaganje osoba za koje smatra da mogu biti kandidati za člana Vijeća.

Molim Vas da u primjerenom roku Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora dostavite Vaše prijedloge i životopise kandidata.

Zahvaljujem na suradnji.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 73. stavka 1. podstavka 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe podnosi Hrvatskom saboru

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

Prijedlog odluke utvrdio je Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici Odbora.

Za izvjestitelja, koji će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti prijedlog odluke, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Prilog:
Prijedlog odluke
s obrazloženjem

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

R a z r j e š u j e se dužnosti člana Državnog sudbenog vijeća Ante Galić.

Obrazloženje:

Odlukom Hrvatskoga sabora o izboru člana Državnog sudbenog vijeća Klasa: 021-13/05-08/33 od 15. prosinca 2006. ( „Narodne novine“ br. 138/06 ), za člana Državnog sudbenog vijeća izabran je Ante Galić, sudac Upravnog suda RH.

Dopisom od 25. ožujka 2010. predsjednik DSV-a izvijestio je Odbor da je odlukom ministra pravosuđa Klasa: 700-04/09-01/1077, Urbroj: 514-03-02-10-4 od 15. ožujka 2010. Ante Galić imenovan predsjednikom Upravnog suda Republike Hrvatske, te da mu mandat člana DSV-u prestaje danom stupanja na dužnost predsjednika Upravnog suda Republike Hrvatske odnosno 22. ožujka 2010.

Zakon o državnom sudbenom vijeću u članku 9. stavak 4. propisuje da će član Vijeća biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koji je izabran, ako bude imenovan predsjednikom suda i to danom stupanja na dužnost.

Odbor za pravosuđe u skladu s člankom 73. stavak 1. podstavak 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora utvrdio je postojanje razloga za razrješenje člana DSV-a prije isteka vremena na koje je izabran.

Klasa:
Urbroj:

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj dana 02. veljače 2010. godine raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. siječnja 2010.

Nakon provedene rasprave, Odbor je sa četiri (4) glasa ”za” i tri (3) glasa “protiv” utvrdio:

PRETHODNO MIŠLJENJE

Podržava se Prijedlog odluke Vlade Republike Hrvatske, upućen predsjedniku Hrvatskoga sabora, da se za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Mladen Bajić.

O b r a z l o ž e n j e
Na temelju odredbe članka 124. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 93. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine, br. 76/2009 i 153/09) , Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora.

Sukladno odredbi članka 73. stavka 1. podstavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe daje prethodno mišljenje o imenovanju i razrješenju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa obrazložio je prijedlog Vlade Republike Hrvatske kojim Vlada predlaže Mladena Bajića za Glavnog državnog odvjetnika. Naglasio je da su u prethodnom mandatu Glavnog državnog odvjetnika učinjeni važni pomaci u organizacijskom i kadrovskom ekipiranju državnog odvjetništva, ažurnosti postupanja koja je na razini ažurnosti zemalja EU-e, progonu počinitelja ratnih zločina, razvijen je zakonodavni okvir za provedbu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala koji je počeo davati rezultate, kao i uspješnom razvoju međunarodne suradnje.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske u svom obraćanju istaknuo je da rad državnog odvjetništva sustavno prati Hrvatski sabor kroz raspravu o godišnjem izvješću o radu. U prošloj godini primat u radu DORH- a dat je borbi protiv korupcije i procesuiranju ratnih zločina, zašto su stvorene dobre pretpostavke donošenjem Zakona o kaznenom postupku i Zakona o policijskim ovlastima.

U raspravi je većina članova Odbora podržala prijedlog Vlade Republike Hrvatske o imenovanju Mladena Bajića za Glavnog državnog odvjetnika RH. Istaknuto je da je u proteklih osam godina mandata Glavnog državnog odvjetnika Hrvatski sabor redovito prihvaćao izvješća o radu državnog odvjetništva. Sugerira se Glavnom državnom odvjetniku da u predstojećem mandatu pored naznačenih priprioriteta, obrati pozornost na učinkovitije i samostalnije postupanje građanskog odjela DORH-a.

Manjinsko je stajalište da prijedlog za imenovanje Mladena Bajića ne sadrži kritički osvrt, da je izostao očekivanni angažman državnog odvjetništva na nekim teškim predmetima, te da se rad državnog odvjetništva mora temeljiti na autonomnosti.

Slijedom navedenog, Odbor je utvrdio prethodno mišljenje, koje podnosi Hrvatskom saboru.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 41. sjednici održanoj 02. veljače 2010. godine Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2010. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, ministar pravosuđa istaknuo je da je Vlada RH temeljem članka 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora donijela Uredbu o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

U raspravi je istaknuto da je predlagatelj trebao predložiti izmjenu Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a ne donositi uredbu sa zakonskom snagom.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa četiri (4) glasa”za” i tri (3) glasa “protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o upravnim sporovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. prosinca 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Konačnim prijedlogom zakona upravnim sudovima daje se puna nadležnost nad utvrđivanjem činjenica i primjenom zakona, osigurava se ocjena zakonitosti pojedinačne odluke i ocjena zakonitosti postupanja javnopravnih tijela, upravni sudovi se ustanovljavaju za područje više županija dok se Visoki upravni sud ustanovljava za područje Republike Hrvatske, daje se mogućnost podnošenja izvanrednog pravnog lijeka preispitivanja pravomoćne presude.

Nakon očitovanja predstavnika predlagatelja na primjedbe i prijedloge Odbora za pravosuđe iznijete na Prijedlog zakona, članovi Odbora jednoglasno su podržali Konačni prijedlog zakona o upravnim sporovima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o upravnim sporovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. siječnja 2010. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Naglasila je da se Konačnim prijedlogom uređuju koje se zemljište smatra turističkim i neprocijenjenim građevinskim zemljištem, utvrđuje se titular vlasništva nad turističkim zemljištem, uređuju se titulari vlasništva odnosno suvlasništva zemljišta i građevina, uređuje se dodjela koncesija, uređuje se povrat oduzetog zemljišta bivšim vlasnicima. Uspostava titulara vlasništva daje mogućnost investicijskih aktivnosti na turističkom i građevinskom zemljištu.

Nakon očitovanja predstavnika predlagatelja na primjedbe i prijedloge Odbora za pravosuđe iznijete na Prijedlog zakona, članovi Odbora podržali su Konačni prijedlog zakona.

U raspravi je zatraženo dodatno očitovanje predlagatelja na pitanje da li je svrha donošenja ovoga zakona rješavanje vlasničkopravnih odnosa ili završetak procesa pretvorbe i privatizacije radi unaprjeđenja turizma.

Predlagatelj je istaknuo da se rješavanjem vlasničkopravnih statusa tih nekretnina omogućava turističkim subjektima investicijska ulaganja u nekretnine, kao i sklapanje pravnih poslova u vezi korištenja nekretnina.
U članku 7. stavak 3. Konačnog prijedloga uređuje se da će Vlada Republike Hrvatske posebnom uredbom regulirati način i postupak procjene vrijednosti nekretnine, s tim u vezi sugerirano je da bi Vlada RH podzakonskim aktom trebala regulirati objektivna mjerila za procjenu vrijednosti nekretnina, u svim upravnim i sudskim postupcima.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u
postupku pretvorbe i privatizacije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u borbi protiv kriminala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. prosinca 2009. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno ovlastima iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim ugovorom uspostavlja pravni okvir za suradnju Republike Hrvatske i Države Izraela u području borbe protiv kriminala. Važnost ovoga Ugovora leži u činjenici da je međunarodna suradnja glavni čimbenik u sprječavanju i učinkovitom suzbijanju organiziranog kriminala.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje predloženog zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u borbi protiv kriminala

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Moldave o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, terorizma i drugih vrsta teških kaznenih djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. prosinca 2009. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno ovlastima iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim sporazumom uspostavlja pravni okvir za suradnju između Republike Hrvatske i Republike Moldave u području borbe protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, u području borbe protiv terorizma i drugih teških kaznenih djela. Cilj međusobne suradnje je pružanje pomoći, djelotvornog i usklađenog djelovanja u borbi protiv organiziranog kriminala.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje predloženog zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Moldave o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, terorizma i drugih vrsta teških kaznenih djela

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. siječnja 2010. razmotrio je Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za završetak pregovora o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. siječnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno ovlastima iz članka 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Republika Hrvatska u procesu pristupanja Europskoj uniji ispunila glavninu obveza koje se tiču usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. S ciljem praćenja napretka u ostvarivanju preostalih obveza pripremljen je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2010. godinu. Planom je predviđeno donošenje 12 zakona koji predstavljaju preduvjet za zatvaranje poglavlja pregovora koja još nisu zatvorena a odnose se na poglavlje 4., poglavlje 11., poglavlje 24. i poglavlje 23.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali predloženi plan zakonodavnih aktivnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan zakonodavnih aktivnosti za završetak pregovora o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 08. prosinca 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. prosinca 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim Prijedlogom utvrđuju uvjeti za imenovanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Novina je da za zamjenika općinskog državnog odvjetnika može biti izabrana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Uređuje se da u postupku imenovanja zamjenika općinskog državnog odvjetnika pri izradi obrazloženja mora biti uzet u obzir zbroj bodova utvrđenih na listi prvenstva u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune. Mišljenja su da  predloženi članak 1. treba urediti na način da uvjeti za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za sveučilišnog profesora pravnih znanosti budu „sveučilišni profesor primijenjenog prava koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita“.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa  sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu

sa slijedećim amandmanom:

AMANDMAN I. na članak 1.

U članku 110. st. 3. iza riječi javni bilježnik stavlja se zarez i dodaje novi tekst koji glasi „sveučilišni profesor primijenjenog prava koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Obrazloženje

Amandmanom se na jasan način uređuju uvjeti za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, na način da se sužava krug osoba koje mogu biti imenovane zamjenikom državnog odvjetnika RH.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 08. prosinca 2009. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o probaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. prosinca 2009. godine.

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio bitne odrednice zakona, posebno je naglasio da se usprkos nastojanjima da se iznađe prikladniji termin u duhu našega jezika nije u tom uspjelo. S obzirom da se  riječ probacija koristi u našoj znanstvenoj i stručnoj javnosti dugi niz godina, da je prepoznata u sustavu koji se usmjeren alternativi kazne zatvora,  predlagatelj je smatra najprikladnijim izrazom.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Konačni prijedlog zakona. Posebno su zanimanje iskazali za razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Kako predlagatelj nije prihvatio neke prijedloge Odbora za pravosuđe zatraženo je dodatno očitovanje osobito za primjedbe koje se odnose na naziv zakona i korištenje riječi probacija,  prijedlog izrade procjene  prigodom odlučivanja o pogodnostima zatvorenika, prijedlog kojim bi i državni odvjetnik imao mogućnost ulaganja žalbe u slučajevima kada je žalba dopuštena osuđeniku.

Upozoreno je na činjenicu da ovaj zakonski prijedlog predstavlja veliku novinu, te da još jednom treba preispitati pojedine odredbe kako bi se utvrdilo da li su izvršene sve potrebne pripreme za provedbu zakona, te da li su osigurana potrebna sredstva.  

U raspravi je predloženo da se u članku 3. t. 1.  riječi „njegove rehabilitacije“ brišu, jer se radi o institutu materijalnog kaznenog prava, u probacijske poslove  ne spada rehabilitacija počinitelja kaznenog djela.

U članku 27.  kojim se propisuju razlozi za odgodu i prekid rada za opće dobro na slobodi, u stavku 2. treba brisati riječi „a najdulje 30 dana“ budući je razlog odgode akutno oboljenje osuđenika ili značajno pogoršanje kroničnog oboljenja, koje se ne može unaprijed vremenski odrediti .

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o probaciji

sa slijedećim amandmanima:

AMANDMAN I. na članak 3.

U članku 3. t. 1. riječ „rehabilitacije“ zamjenjuje se riječju „resocijalizacije“ „

Obrazloženje

Pojam rehabilitacija definiran je Kaznenim zakonom i predstavlja rehabilitaciju počinitelja kaznenog djela nakon proteka tim zakonom propisanog vremena, a sastoji se od brisanja osude zbog čega se u ovom Zakonu ne može propisivati drugi smisao ovoga pojma.

AMNDMAN II. na članak 26.

U članku 26. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Protiv odluke ureda za probaciju osuđenik i državni odvjetnik mogu podnijeti žalbu nadležnom sudu u roku od tri dana od primitka odluke. Sud će o žalbi odlučiti u roku od tri dana.“.

Obrazloženje:

U cilju ostvarivanja svrhe izvršavanja ove kaznenopravne sankcije i zaštite društvene zajednice, nužno je propisati pravo na podnošenje žalbe državnog odvjetnika na odluku kojom se odgađa ili prekida rad za opće dobro.

AMANDMAN III.  na članak 27.

U članku 27. stavku 2. riječi: «a najdulje 30 dana» brišu se.
U stavku 4. na kraju rečenice umjesto točke stavlja se zarez, dodaju se riječi „osim iz razloga utvrđenih u stavku 1. točka 1. ovoga članka.

Obrazloženje:

Odgoda ili prekid rada za opće dobro na slobodi radi akutnog oboljenja osuđenika ili značajnog pogoršanja kroničnog oboljenja ne može se ograničiti na rok od 30 dana, s tim u vezi mijenja se i stavak 4.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

                                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                             Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 08. prosinca 2009. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. prosinca 2009. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Konačnim prijedlogom uređuje djelokrug i nadležnost sudova, sastav sudačkih vijeća upravnih sudova i Visokog upravnog suda, uvjeti za imenovanje sudaca tih sudova. Također je obrazložila razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune Zakona.
Mišljenja su da mjerila za ocjenjivanje sudaca uređena člankom 70. treba preispitati kako bi mjerila bila ključ za donošenje  metodologije  izrade ocjene sudaca. Predloženo je da se u istom članku t. 2. dopunu na način da je sudac dužan poštovati zakonske rokove za donošenje i izradu odluka, isto tako valja na jasan način urediti sudjelovanje sudaca u radu međunarodnih organizacija ili rada na pripremi nacrta i drugih propisa i sl., kako taj rad utječe na potreban broj odluka iz okvirnih mjerila.

Mišljenje je da valja preispitati bodovanje ocjene obnašanja sudačke dužnosti uređeno člankom 22.

Predlaže se pokretanje stegovnog postupka i utvrđivanje odgovornosti suca kako bi se mogla naknaditi šteta za povredu prava suđenja u razumnom roku.

Sugerira se predlagatelju da preispita mogućnost priznavanja staža savjetnicima u pravosudnim tijelima koji prema važećim propisima temeljem iskustva i praktičnih znanja ispunjavaju uvjete za suca i zamjenika općinskog državnog odvjetnika.

Predlaže se prijelazne i završne odredbe uskladiti sa prijelaznim i završnim odredbama drugih zakonskih prijedloga.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

sa slijedećim amandmanima:

AMANDMAN I. na članak 15.

U članku 74 a stavak 3. mijenja se i glasi: „Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik ili isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor primijenjenog prava koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.“

Obrazloženje

Zakon o sudovima i Zakonom o Pravosudnoj akademiji regulira se edukacija sudaca a sve u cilju postizanja nepristranosti i neovisnosti postupanja u sudskim postupcima. Kako je u prvom i drugom stupnju sužen krug osoba za pristup pravosudnoj dužnosti, ovim se amandmanom sužava mogućnost da za najviši sud budu otvorene široke mogućnosti.  

AMANDMAN I. na članak 24.

U članku 106. stavku 3. na kraju rečenice stavlja se zarez i dodaju riječi „ utvrđenom u stegovnom postupku“.

Obrazloženje

Amandmanom se dopunjuje odredba na način da  je potrebno utvrditi odgovornost suca u stegovnom postupku, kako bi se od istoga mogao tražiti povrat isplaćene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

                                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                             Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 08. prosinca 2009. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. prosinca 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila predložene novine, te se osvrnula na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune. Predlaže se intervencija u  članak 3. Konačnog prijedloga radi usklađivanja sa Zakonom o sudovima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću

sa slijedećim amandmanima:

AMANDMAN I. na članak 2.

U članku 17. stavak 3.  iza riječi zaporka stavlja se točka, riječi „koju određuje Vijeće“ brišu se.

Obrazloženje

Amandmanom se jasan način uređuje izričaj.

AMANDMAN II. na članak 3.

U članku 17 a stavku 3. riječi „u posljednje tri godine“ brišu se.

Obrazloženje

Amandman se zakonski prijedlog usklađuje sa odredbama Zakona o sudovima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 08. prosinca 2009. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. prosinca 2009. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Konačni prijedlog. Mišljenje je Odbora da u članku 41. valja brisati stavak 1., jer je osiguranje sredstava za rad Akademije regulirano člankom 4.

Predlaže se brisanje formulacije iz članka 7. „ i Statutom Akademije“, jer se djelatnost Akademije uređuje Zakonom.

Predlaže se dopuniti nadležnost Upravnog vijeća na način da ono donosi prijedlog godišnjeg proračuna za rad Akademije.

Mišljenje je Odbora da stručna praktična znanja zavrjeđuju bolje vrednovanje.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o Pravosudnoj akademiji

sa slijedećim amandmanima:

AMANDMAN I. na članak  7.

U članku 7. stavak 1. alineja 4. riječi „i Statutom Akademije“ brišu se.

Obrazloženje

Djelatnost Akademije uređuje se Zakonom.

AMANDMAN II. na članak 13.

U članku 13. stavak 1. alineja 7. riječ „prihvaća“ zamjenjuje se riječju „donosi“.

Obrazloženje

Amandmanom se na jasan način propisuje da Upravno vijeće donosi prijedlog godišnjeg proračuna za rad Akademije.

AMANDMAN III. članak 34.

U članku 34. stavak 4. mijenja se i glasi:

„U ukupnom zbroju bodova u završnoj ocjeni bodovi ostvareni na prijamnom ispitu za Školu mogu iznositi najviše do 15%, bodovi ostvareni na završnom ispitu mogu iznositi najviše do 50%, a bodovi ostvareni iz ocjene mentora mogu iznositi najviše do 35%.“

Obrazloženje

Amandmanom se predlaže povećavanje  bodova ostvarenih iz ocjene mentora.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 08. prosinca 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. prosinca 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim Prijedlogom proširuju ovlasti upravitelja zgrada, na način da je obvezan pokrenuti sve postupke pred nadležnim državnim tijelima u svezi upisa zgrade na građevinskoj čestici i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišnu knjigu.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune.

U raspravi su članovi istaknuli da predložene izmjene i dopune Zakona kojima se predlaže  dužnost i ovlast upravitelja da pokrene postupke pred nadležnim tijelima državne uprave i sudovima u svrhu upisa zgrade na građevinskoj čestici i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama, nisu u dovoljnoj mjeri osmišljene i neće riješiti navedenu problematiku. Naime, uvažavajući napore predlagatelja na poduzimanju aktivnosti evidentiranja društvenog vlasništva i uknjižbe titulara vlasništva na tim nekretninama, istaknuto je da ovlast upravitelja nije od presudne važnosti za ovu problematiku, nego da osnovni problem leži u činjenici da je za  postupke upisa u zemljišnim knjigama potrebno osigurati suglasnost svih suvlasnika i potrebno je osigurati značajna financijska sredstva za postupke etažiranja. Stoga, Odbor predlaže preispitivanje predloženog članka, njegovu doradu, kako bi se ova problematika na zadovoljavajući način trajno riješila.

U pogledu predloženog produljenja roka odgode primjene načela povjerenja u istinitost i  potpunost zemljišnih knjiga, zatraženo je dodatno očitovanje predlagatelja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa  sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

                                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                             Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 20. studenoga 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. listopada 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Prijedlogom u potpunosti usklađuje nacionalno radno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije. Prijedlog je rezultat dugotrajnog rada,  tijekom izrade nacrta organiziran je seminar u cilju tripartitnog usklađivanja. Naglasila je da Prijedlogom nije umanjeno niti jedno pravo radnika, dapače da su prava radnika po  svom opsegu povećana.
Članovi Odbora jednoglasno su  podržali  donošenje Zakona. U raspravi su posebno istaknuli  važnost  pravovremene sudske zaštite prava iz radnog odnosa, s obzirom da su rokovi iz Zakona o parničnom postupku instruktivne naravi,  mišljenja su da bi u budućim izmjenama Kaznenog zakona valjalo vratiti odredbu kojom se propisuje da poslodavac koji namjerno nije izvršio sudsku presudu čini kazneno djelo. U raspravi je postavljeno niz pitanja vezanih za radno vrijeme i prekovremeni rad radnika,  sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, prijenos ugovora o radu, zaštitu prava trudnica.
Na Prijedlog zakona o radu s Konačnim prijedlogom zakona članovi Odbora  iznijeli su slijedeće primjedbe i prijedloge:
-predlaže se dopuniti t. 3. članka 150.  na način da se postupak suodlučivanja odnosi i na otkaz ugovora osoba s  invaliditetom,
-predlaže se ispitati mogućnost kako bi doradile odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa na način da se  naglasi potreba žurnog postupanja sudova, posebice u postupcima  otkaza ugovora o radu.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o radu

sa slijedećim amandmanom:

AMANDMAN I.

na članak 150.

U članku 150. točka 3. iza zareza dodaju se riječi:
„otkazu radniku osobi s invaliditetom,“
Obrazloženje:
Amandmanom se Konačni prijedlog usklađuje s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

                                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                             Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici održanoj 20. studenoga 2009. Prijedlog kandidata za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća  koje su Odboru za pravosuđe podnijeli: Glavni državni odvjetnik RH, aktom broj: A-292/09 od 28. srpnja 2009., sjednica dekana pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj aktom od 08. lipnja. 2009., i Klubovi zastupnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno, predsjednica Odbora izvjestila je članove  da je Odbor za pravosuđe u skladu s odredbama Zakona o državnom odvjetništvu proveo postupak predlaganja članova Državnoodvjetničkog vijeća , te je utvrđeno slijedeće:
-Predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća svojim dopisom  Broj: DOV-10/2009 od 16. travnja 2009. uputio je Odboru za pravosuđe inicijativu za pokretanje postupka imenovanja članova Državnoodvjetničkog vijeća, budući da članovima Državnoodvjetničkog vijeća (deset članova) prestaje dužnost dana 02. prosinca 2009.
-Člankom 144. stavkom  1. Zakona o državnom odvjetništvu ( NN, br. 76/09.), propisano je da će u postupku izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora zatražiti od Glavnog državnog odvjetnika i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Vijeća. Stavkom 5. Zakona propisano je da kandidate iz reda Hrvatskoga sabora utvrđuje Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora. Za svako mjesto u Vijeću mora se predložiti najmanje tri kandidata.
- Dopisom predsjednice Odbora za pravosuđe Klasa: 021-13/09-08/17, Urbroj: 6521-9-09-03 od 19. svibnja 2009. ( dopis u privitku Izvješća) zatraženo je od Glavnog državnog odvjetnika RH i dekana pravnih fakulteta pokretanje i provođenje postupka kandidiranja za članove Državnoodvjetničkog vijeća. Odbor je zatražio i od svih Klubova zastupnika Hrvatskoga sabora da predlože kandidate za članove Državnoodvjetničkog vijeća  iz reda zastupnika.
-Odbor je temeljem upućenih zahtjeva zaprimio prijedloge kandidata od Glavnog državnog odvjetnika, prijedlog kandidata dekana pravnih fakulteta, te prijedloge Klubova zastupnika Hrvatskoga sabora.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske utvrdio je kandidate za šest članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Naime, član Državnoodvjetničkog vijeća Zvonko Ivić, imenovan je na dužnost člana vijeća odlukom Hrvatskoga sabora od 5. listopada 2007. ( NN br. 105/07 ), pa mu mandat još traje. Prijedlog kandidata Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske utvrđen je uz suglasnost proširenog Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a osigurava odgovarajuću zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva RH, županijskih i općinskih državnih odvjetništava sukladno članku 144. stavku 2. Zakona, slijedećim redom:

I. Za prvo mjesto člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika Državnog odvjetništva Republike Hrvatske-Kazneni odjel:

      1. Darko Klier, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika                 18 glasova
      2. Milojko Vučković, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika          9 glasova
      3. Drago Marincel, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika            6 glasova

II. Za drugo mjesto člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda  zamjenika Državnog odvjetništva Republike Hrvatske- Kazneni odjel:

      1. Josip Čule, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika                  23 glasa
      2. Radovan Šantek, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika          10 glasova
      3. Višnja Lončar, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika             1 glas

III. Za treće mjesto člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika Državnog odvjetništva Republike Hrvatske-Građansko-upravni odjel:

     1. Snježana Frković, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika       15 glasova
     2. Jozo Jurčević, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika              11 glasova
     3. Danica Damjanović, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika    8 glasova

IV. Za četvrto mjesto člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika područja  Županijskih državnih odvjetništava u Bjelovaru, Koprivnici, Osijeku, Požegi, Slavonskom brodu i Vukovaru:

      1. Željko Krpan, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku                                                                          14 glasova
      2. Zvonko Kuharić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku                                                                       9 glasova
      3. Božena Jurković, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Požegi                                                                      7 glasova

V. Za peto mjesto člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika područja Županijskih državnih odvjetništava u Puli, Rijeci i Gospiću:

      1. Darko Karlović, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci                                                                             19 glasova
      2. Vlado Sirotić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom  državnom odvjetništvu u Puli                                                                                 10 glasova
      3. Igor Bijelić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci                                                                                  3 glasa

VI. Za šesto mjesto člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika iz građansko-upravnih odjela:

      1. Zvjezdana Verk, zamjenica općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu                                                                    13 glasova
      2. Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik općinske državne odvjetnice u Općinskom dfržavnom odvjetništvu u Krapini                                                        8 glasova
      3. Tanja Šušak, zamjenica općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu                                                                          8 glasova

Slijedom iznijetoga, a uvažavajući rezultate glasovanja na Proširenom kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske prednost daje   slijedećim kandidatima:

       1. Darku Klier, zamjeniku Glavnog državnog odvjetnika,
       2. Josipu Čuli, zamjeniku Glavnog državnog odvjetnika,
       3. Snježani Frković, zamjenici Glavnog državnog odvjetnika,
       4. Željku Krpan, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku,
       5. Darku Karlović, zamjeniku županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci,
       6. Zvjezdani Verk, zamjenici općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Za dva člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda sveučilišnih profesora sjednica dekana pravnih fakulteta utvrdila je kandidate  slijedećim redom:

       1. Prof. dr. sc. Igor Bojanić,
       2. Prof. dr sc. Davor Derenčinović,
       3. Prof. dr. sc. Zlata Đurđević,
       4. Prof. dr. sc. Silvija Petrić,
       5. Prof.dr.sc. Saša Šegvić,
       6. Prof.dr.sc. Petar Veić.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na prijedlog Klubova zastupnika Hrvatskoga sabora utvrdio je kandidate iz reda zastupnika za dva člana Državnoodvjetničkog vijeća slijedećim redom:

     1. Ingrid Antičević Marinović, Klub zastupnika SDP-a,
     2. Josip Salapić, Klub zastupnika HDZ-a,
     3. Milorad Pupovac, Klub zastupnika SDSS-a
     4.  Stanko Grčić, Klub zastupnika HSS-a,
     5.  Davor Bernardić, Klub SDP-a,
     6.  Mario Habek, Klub zastupnika SDP-a

U skladu s člankom 145.  Zakona članove Državnoodvjetničkog vijeća bira Hrvatski sabor. Šest članova ( jednom još traje mandat ) Vijeća bira se iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.
Svi zaprimljeni prijedlozi nalaze se u privitku Izvješća.
Odbor za pravosuđe prijedloge ovlaštenih predlagatelja za  članove Državnoodvjetničkog vijeća proslijeđuje Hrvatskome saboru na odlučivanje.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” usvojio slijedeće

ZAKLJUČKE

1.  PREDLAŽE SE PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA DA U DNEVNI RED 15. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA UVRSTI TOČKU :
“IZBOR ČLANOVA DRŽAVNOODVJETNIČKOG VIJEĆA”.

2. PREDLAŽU SE HRVATSKOM SABORU ZA IZBOR DESET ČLANOVA DRŽAVNOODVJETNIČKOG VIJEĆA SVI PREDLOŽENI KANDIDATI OVLAŠTENIH PREDLAGATELJA ( TRIDESET ) JER JE UTVRĐENO DA ISPUNJAVAJU UVJETE ZA IZBOR.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

               
                                                                                         PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                               Ana Lovrin dipl.iur.

Privitak: Prijedlozi ovlaštenih predlagatelja
               za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici Odbora održanoj 20. studenoga 2009. godine sukladno odredbama točke III. Odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Povjerenstva za izbor kandidata Republike Hrvatske za suca pri Europskom sudu za ljudska prava od 12. studenoga 2009. godine, nakon provedene rasprave jednoglasno je odlučio:

- za člana Povjerenstva za izbor kandidata Republike Hrvatske za suca pri Europskom sudu za ljudska prava imenuje se Ana Lovrin predstavnicom Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora, predsjednicom Povjerenstva.

 
 
         
        PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                    Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 13. listopada 2009. razmotrio je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. listopada 2009. godine.

Odbor je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da pripreme za pristupanje Europskoj uniji zahtijevaju i odgovarajuće ustavno-pravne prilagodbe. Posebno je obrazložio promjene koje se odnose na područje pravosuđa naglasivši da prijedlozi idu u pravcu osnaživanja samostalnosti i neovisnosti pravosuđa. Redefinira se uloga Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća, predlaže se izostavljanje mišljenja Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja sudaca. Regulira se Europski uhidbeni nalog.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je podržao Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske. Odbor podržava prijedloge vezane za područje pravosuđa, poglavito u smislu uvođenja prava Europske unije u sustav nacionalnog prava. U tom smislu sugerira se riješiti odnos izvora EU, nacionalnog prava, međunarodnih ugovora, te poglavito njihov odnos prema ustavnim odredbama.

Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo predloženim jačanjem ustavnog položaja, samostalnosti i neovisnosti Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća.

S obzirom da je Republika Hrvatska potpisnica Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom sugerira se u stavku 2. članka 57. Ustava Republike Hrvatske i stavku 3. članka 64. Ustava Republike Hrvatske riječi „invalidne osobe“ zamijeniti riječima „osobe s invaliditetom“, ista terminologija sadržana je i u Akcijskom planu Vijeća Europe za osobe s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese :

Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici održanoj 13. listopada 2009. Prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 01. listopada 2009.

Odbor je predmetni zakon raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se ovim prijedlogom Pavosudna akademija uređuje kao neovisna institucija za izobrazbu i osposobljavanje kandidata za samostalno i kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika. Uređuje se djelatnost i tijela Akademije.

Posebnom glavom uređuje se stručno usavršavanje u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.

Članovi Odbora podržali su Prijedlog zakona, u pravcu poboljšanja teksta i jasnijeg određenja iznijete su određene primjedbe i prijedlozi.

U ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se zakonom uređuju predlagatelj se poziva na preporuku Vijeća Europe broj R 94 kojom se članicama EU daje obveza utvrđivanja kriterija za imenovanje sudaca i državnih odvjetnika u pravcu podizanja razine profesionalnosti i odgovornosti. Na stranici 5. kada predlagatelj obrazlaže da su takvu praksu pripreme za pravosudne dužnosti prihvatile gotovo sve članice EU, nije dao prikaz prakse nekih zemalja članica EU.

Upozoreno je da bi ovaj Prijedlog mogao izazvati raspravu o dostupnosti pravosudnih dužnosti svima pod jednakim uvjetima, budući da za kandidate koji su položili pravosudni ispit po ranijim propisima predlaže obvezu polaganja pismenog ispita znanja.

Na Prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-u članku 2. stavku 1. Prijedloga predlaže se brisati riječi “stručno obrazovanje vježbenika i sudskih savjetnika”., kao nepotrebne. Predlaže se brisanje stavka 2. i 3. istoga članka, jer se radi o suradnji koju treba regulirati podzakonskim aktom, posebice kada se uzme u obzir da su predstavnici sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti predloženi u sastav Upravnog i Programskog vijeća Akademija.

-predlaže se brisanje članka 4. budući da članak 43. uređuje sredstva za rad Akademije,
-u pravcu jasnoće zakona potrebno je brisati formulaciju sadržanu u članku 7. “obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom Akademije”, te članku 15. “obavlja i druge poslove utvrđene Statutom”,
- predlaže se brisanje članaka 12. i 13. Prijedloga jer se ta pitanja uređuju Statutom,
-u članku 15. kojim se uređuje nadležnost Upravnog vijeća predlaže se izmjena na način da Upravno vijeće donosi program rada Akademije,
-u članku 25. predlaže se donošenje plana potrebnog broja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika za dvogodišnje razdoblje,
-predlaže se preispitivanje članka 28. Prijedloga,

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “ZA” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga.


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 13. listopada 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Helenske Republike o borbi protiv međunarodne protuzakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, međunarodnog terorizma i organiziranog kriminala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. rujna 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom uspostavlja pravni okvir za međunarodnu suradnju između Republike Hrvatske i Helenske Republike u području borbe protiv organiziranog i teškog kriminala. Cilj međusobne suradnje je pružanje međusobne pomoći, djelotvornog i usklađenog djelovanja u borbi protiv organiziranog kriminala.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Helenske Republike o borbi protiv međunarodne protuzakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, međunarodnog terorizma i organiziranog kriminala

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici održanoj 13. listopada 2009. godine Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2008. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 16. srpnja 2009. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u skladu s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske istaknuo je da je Izvješće sačinjeno prema poznatoj metodologiji, a sadrži pokazatelje o stanju, kretanju i strukturi kriminaliteta, o radu na kaznenim predmetima, građanskim i upravnim pedmetima. U 2008. godini bilježi se pad broja kaznenih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja za 4% u odnosu na 2007. godinu. U odnosu na poznate prijavljene osobe neposrednim optuženjem riješeno je 58,7% prijava, odbačajem 39,8 prijava i istragom 11,4% prijava. U 2008. godini porastao je broj odbačaja kaznenih prijava, a jedan od razloga takvoga stanja je nedovoljno korištenje instituta beznačajnog djela. Ne bilježi se porast kaznenih djela maloljetničke populacije. Struktura predmeta u radu USKOK-a značajno je promijenjena jer je Ured nadležan i za progon počinitelja kaznenog djela zlouporabe položaja ili ovlasti službenih osoba. Građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava u 2008. godini bilježe porast predmeta, na taj porast utjecalo je povećanja broja sudskih predmeta kao rezultat intezivnog rada na poslovima uknjižbe. Uz sve napore državnih odvjetništava na procesu uknjižbe vlasništva na Republiku Hrvatsku značajna imovina nije evidentirana, stoga je Vladi Republike Hrvatske priređena informacija s prijedlogom produljenja roka koji se odnosi na načelo povjerenja u zemljišne knjige. Posebno je obrazložio dijelove Izvješća sa prijedlozima i zaključcima.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu državnih odvjetništava za 2008. godinu. Kao i ranijih godina konstatirali su da metodologija izrade Izvješća daje sustavan prikaz rada državnih odvjetništava na području kaznenog, građanskog i upravnog postupanja, te da može poslužiti kao dobara izvor stručnih i dr. promatranja.

Kretanje i struktura kriminaliteta u 2008. nije zabrinjavajuća, dok je percepcija javnosti o kriminalitetu lošija od stvarnog stanja.

U dijelu Izvješća koje obuhvaća tabelarni prikaz kretanja broja prijavljenih nepoznatih počinitelja kaznenih dijela, vidi se teritorijalna rasprostranjenost kriminaliteta, ti pokazatelji moraju dati odgovor zašto je porast kriminaliteta primjerice prisutan u Puli. Pokazatelj kretanja broja prijavljenih nepoznatih počinitelja u 2004. godini iznosio je 47 494 osoba, dok u 2008. godini iznosi 34742 osoba, stoga Izvješće mora odgovoriti na pitanje da li kretanje broja prijavljenih nepoznatih počinitelja predstavlja pad kriminala ili se radi o nepovjerenju građana na prijavljivanju kaznenih djela.

U dijelu Izvješća koji sadrži pokazatelje primjene instituta beznačajnog kaznenog djela, sugerira se izračun prosjeka.

Mišljenje je da u sporovima zastupanja Republike Hrvatske kao tuženika, državna odvjetništva moraju imati aktivniju ulogu u rješavanju sudskih sporova nagodbom, te u poticanju dobrovoljnog izvršavanja pravomoćnih sudskih presuda.

Ukazujući na važnost i značaj uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske na nekretninama, također se predlaže aktivna uloga državnih odvjetništava na prikupljanju podataka o mogućem državnom vlasništvu ( kojega još ima u znatnoj mjeri prema procjeni samoga državnog odvjetništva), a sve u cilju konačnog sređivanja i registracije državnog vlasništva te omogućavanja pune primjene načela povjerenja u zemljišne knjige.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa sedam (7) glasova “za” predložio Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg

zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2008. godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici održanoj 28. srpnja 2009. Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009.

Odbor je predmetni zakon raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom uređuju vlasničkopravni odnosi na građevinskom zemljištu koje u postupku pretvorbe i privatizacije nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala pravnih subjekata. Prijedlogom se uređuje koje se zemljište smatra turističkim i neprocijenjenim građevinskim zemljištem, utvrđuje se titular vlasništva nad turističkim zemljištem, utvrđuju koncesije na zemljištu u kampovima i pomorskom dobru, utvrđuje se pravo i uvjeti za naturalni povrat oduzetog zemljišta.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona istaknuvši da je krajnje vrijeme za njegovo donošenje, kako bi se stvorile pretpostavke za rješavanje problema na tzv. turističkom zemljištu koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala. Utvrđenjem titulara vlasništva na turističkom i građevinskom zemljištu otklonila bi se praznina glede vlasničkopravnog statusa navedenih nakretnina i postigla pravna sigurnost u korištenju nekretnina.

Na Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

-u članku 7. stavku 1. predlaže se razmotriti mogućnost utvrđivanja obveze prijeboja koncesijske naknade i cijene za otkup suvlasništva,
-u članku 10. stavak 2. predlaže se urediti na način “Odluku o koncesiji iz članka 8. i 9. ovoga Zakona donosi Vlada Republike Hrvatske, a ugovorom o koncesiji može se steći pravo obavljanja dopuštene djelatnosti, korištenja i gradnje građevina u kampu”,
-predlaže se preispitati odredbe članka 15. u dijelu kojim se predlaže osnivanje posebnog fonda za razvoj turističke infrastrukture. Nesporno je da se sredstva od naknada za koncesije trebaju koristiti za razvoj turizma, ali je upitna potreba osnivanja posebnog fonda čije osnivanje za sobom povlači stvaranje novog novog pravnog subjekta, osiguranje potrebnih sredstava za rad fonda, osnivanje tijela upravljanja, nova zapošljavanja.
Odbor je mišljenja da se ta sredstva mogu ulagati u iste svrhe putem proračunske stavke Ministarstva turizma.

U istom članku sugerira se izričaj “u svrhu razvoja turističke infrastrukture i turističke resursne osnove”, zamijeniti prikladnijim izričajem,
-postavljen je upit da li je nužno da Vlada RH uredbom uređuje način i postupak procjene vrijednosti i prodaje nekretnina kao što je to predloženo u članku 27. stavku 2. Prijedloga,
-predlaže se članak 28. urediti na način da nadležno upravno tijelo iz stavka 1. od stranke ne traži dokumentaciju kojom samo raspolaže,
-sugerira se u članku 35. propisati tko će po službenoj dužnosti izvršiti zabilježbu provođenja postupka u zemljišnim ili drugim javnim knjigama,
-pojedinačno je mišljenje da je dvojbena odredba Prijedloga u dijelu koji daje prava prijašnjim vlasnicima, jer se povrat nekretnina predlaže na drugačiji način od onoga koji je propisan Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 14. srpnja 2009. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova-treće čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su Konačnim prijedlogom dijelom prihvaćeni amandmani saborskih odbora na članak 2. kojim se utvrđuju područja i sjedišta pojedinih prekršajnih sudova, uzimajući u obzir obrazloženja uz pojedine amandmane, utvrđene kriterije osnivanja prekršajnih sudova, usklađenost mreže sudova sa provedenom racionalizacijom općinskih sudova.

Članovi Odbora podržali su donošenje Zakona, izrazili su zadovoljstvo što je predlagatelj uvažio prijedloge i mišljenja Odbora za pravosuđe. Suglasni su u ocjeni da je proces racionalizacije sudova težak posao, te da ukidanje sudova donosi nezadovoljstvo lokalne zajednice. Pojedinačno je mišljenje da je predlagatelj poštujući usvojene kriterije spajanja, trebao u Virovitičko-podravskoj županiji ostaviti Prekršajni sud u Slatini tim prije što Slatina ima i Općinski sud.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „uzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o područjima i sjedištima prekršajnih sudova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 10. srpnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o suradnji na suzbijanju organiziranog i teškog kriminala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. srpnja 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom unaprjeđuje suradnja dviju država na suzbijanju organiziranog i teškog kriminala. Pravno se uređuju osnovna pitanja vezana za prevenciju, suzbijanje i otkrivanje kaznenih djela organiziranog kriminala, pitanja koja se odnose na načine suradnje, dostavu i upotrebu osobnih podataka.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o suradnji na suzbijanju organiziranog i teškog kriminala

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 29. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o upravnim sporovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlog novog Zakona o upravnim sporovima nadovezuje na nedavno usvojeni Zakon o općem upravnom postupku. Predlaže se modernizacija upravnog sudovanja, ustrojava se dvostupanjsko upravno sudstvo, stvaraju se pretpostavke efikasnog postupanja donošenjem reformacijskih odluka, otvaraju se procesne mogućnosti suda da sam utvrđuje činjenice i provodi usmenu raspravu, regulira se nadležnost upravnih sudova i Visokog upravnog suda RH. 

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o upravnim sporovima, istaknuvši važnost osnivanja suda pune jurisdikcije.

Na Prijedlog zakona o upravnim sporovima istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-mišljenje je da je dvojbena odredba kojom se Visokom upravnom sudu u nadležnost stavlja ocjena ustavnosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti koje nisu u nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nesporno je odlučivanje o zakonitosti upravnih akata, dok bi za odlučivanje o ustavnosti akata u postupku donošenja ovoga Zakona valjalo pribaviti mišljenje Ustavnog suda Republike Hrvatske. Upozoreno je i na činjenicu da Republika Hrvatska  nema popis  javnopravnih tijela koje imaju javne ovlasti,
-predlaže se propisati sastav vijeća u postupcima ocjene zakonitosti akata,
-primjedba je da Prijedlog zakona nije obuhvatio odlučivanje o ocjeni zakonitosti općih akata pravnih osoba bez javnih ovlasti,
-podržani su svi prijedlozi u pravcu efikasnog odlučivanja, osobito utvrđivanja činjenica  u sporu i meritornog presuđivanje,
-predloženo je da se preispitaju svi argumenti za ulaganje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, jer je praksa pokazala da se isti rabio u najsloženijim slučajevima,
-uvažavajući činjenicu da Prijedlog sadrži bitne novine, da se ustanovljavaju upravni sudovi i Visoki upravni sud, mišljenje je da se treba propisati kraći rok stupanja na snagu Zakona.
      
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravnim sporovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 29. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da s obzirom na započetu reformu upravnog sudovanja osnivanje specijaliziranih upravnih sudova kao prvostupanjskih sudova i osnivanje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zahtijeva izmjene Zakona o sudovima. Pored toga ovim se izmjenama predlaže i osnivanje Državne škole za pravosudne dužnosnike, predlažu se mjerila za ocjenjivanje rada sudaca, utvrđuje se metodologija za izradu ocjena.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-sukladno primjedbama iznijetim na Prijedlog zakona o upravnim sporovima, predlaže se i u članku 5. ovoga Prijedloga preispitati odredbu kojom Visoki upravni sud RH odlučuje o ustavnosti i zakonitosti općih akata.
U istom članku predlaže se preispitati odredbe o tužbama protiv odluka o imenovanju sudaca, o imenovanju i razrješenju predsjednika sudova, zamjenika državnih odvjetnika i javnih bilježnika na način da se osigura dvostupanjsko odlučivanje.

Predlaže se  odlučivanje iz t. 6. Prijedloga staviti u nadležnost upravnih sudova.
-mišljenje je da predloženi članak 11. koji izdvaja suce Vrhovnog suda u pogledu uvjeta za imenovanje treba preispitati, s obzirom na činjenicu da ne postoji jasno određenje pojma „ugledni pravnik“,
-upozoreno je s obzirom da Prijedlog sadrži odredbe o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, da je predlagatelj trebao uputiti u postupak i Prijedlog zakona o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, radi lakšeg razumijevanja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 29. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. lipnja 2009. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom osniva Državna škola za pravosudne dužnosnike, propisuju uvjeti upisa u školu, kandidati za suce obavezno moraju završiti Državnu školu, propisuje se obveza Ministarstva pravosuđa da svake godine izradi plan slobodnih sudačkih mjesta na svim sudovima, reguliraju se objektivni i transparentni kriteriji ocjene obnašanja sudačke dužnosti.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću.
Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-mišljenje je da je predlagatelj upućujući  izmjene vezane za Državno sudbeno vijeće u proceduru trebao uputiti i Prijedlog zakona o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike,
-istaknuto je da je Odbor za pravosuđe održao tematsku sjednicu na kojoj je usvojio zaključke vezane za moguće promjene ustavnih i zakonskih određenja djelokruga i rada Državnog sudbenog vijeća, te da bi te zaključke valjalo vrednovati,
-predlaže se u članku 16 c. umjesto mišljenja predsjednika neposredno višeg suda, davanje mišljenja predsjednika suda u kojem kandidat radi,
-predlaže se u članku 16 d. propisati omjer bodova sudačkih vijeća i predsjednika suda,
-predlaže se Ministarstvu pravosuđa da planiranje slobodnih sudačkih mjesta, pokuša osmisliti višegodišnjim, a ne godišnjim planom slobodnih mjesta,
-u članku 16 g. predlaže se propisati temeljem čega će Vijeće imenovati kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike za suce određenog suda.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 32. sjednici održanoj 29. lipnja 2009. Prijedlog kandidata za izbor članova Državnog sudbenog vijeća, koje su Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora uputili Ministarstvo pravosuđa aktom ministra pravosuđa Klasa:700-01/09-01/563, Urbroj:514-03-01-09-2 od 19. lipnja 2009.godine, Izvanredna godišnja skupština Hrvatske odvjetničke komore aktom broj: 1970/2009 od 18. svibnja 2009., proširena Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom suca Vrhovnog suda Broj: Su-IV-270/09-2 od 10. lipnja 2009. godine i sjednica dekana pravnih fakulteta aktom dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu aktom Klasa: 080-01/09-14/82, Urbroj: 251-55-09-1 od 9. lipnja 2009. godine i dopunom odluke od 26. lipnja 2009. godine.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici Odbora održanoj 17. veljače 2009. godine pokrenuo je postupak kandidiranja za izbor članova Državnog sudbenog vijeća, budući da članovima Državnog sudbenog vijeća izabranim Odlukom  Hrvatskoga sabora  od 15. srpnja 2005.,  dana 15. srpnja 2009. istječe mandat na koji su birani. Ovim postupkom bira se deset članova DSV-a, s obzirom da jednom članu DSV-a mandat istječe 15. prosinca 2010. Šest članova bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću ( “Narodne novine” broj: 58/93, 49/99 , 129/00, 150/05 ) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u postupku izbora članova Državnog sudbenog vijeća ovlašten je zatražiti od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore, dekana Pravnih fakulteta te ministra nadležnog za poslove pravosuđa pokretanje postupka kandidiranja za članove vijeća.

Na temelju upućenih zahtjeva Odbor je zaprimio prijedloge kandidata za članove Državnog sudbenog vijeća, ovlašteni predlagatelji su za svako mjesto u Vijeću  predložili najmanje tri kandidata.

Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske istaknula je kandidate sukladno odredbi članka 3. stavka 3. Zakona na način kojim se osigurava zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste.

Predlagatelji su istaknuli kandidate slijedećim redom:

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

I. Skupina Vrhovni sud Republike Hrvatske

 Suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske:                                       broj glasova

1. Davorka Lukanović-Ivanišević                                                              38                           
2. Buljan Katarina                                                                                 35
3. Mr.sc. Marin Mrčela                                                                            33
4. Mr.sc Branko Brkić                                                                             32
5. Đuro Sessa                                                                                       32
6. Ranko Marijan                                                                                   31
7. Nenad Perin                                                                                      27
8. Jasna Guštek                                                                                    25
9. Željko Glušić                                                                                     22

III. Skupina Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i prekršajni sudovi u Republici Hrvatskoj:

1. Marko Rašo, Visoki prekršajni sud RH                                               27
2. Nediljko Boban, Prekršajni sud u Zagrebu                                         20
3. Karmen Novak Hrgović, Visoki prekršajni sud RH                                17

IV. Skupina županijski i općinski sudovi u Republici Hrvatskoj:

1. Damir Kontrec, Županijski sud u Varaždinu                                         24
2. Dražen Jakovina, Županijski sud u Zagrebu                                        22
3. Krešimir Devčić, Županijski sud u Zagrebu                                          21
4. Zdravko Jambrović, Županijski sud u Zagrebu                                      19
5. Miho Mratović, Županijski sud u Splitu                                                11
6. Krešimir Kraljic, Županijski sud u Koprivnici                                         10

SKUPŠTINA HRVATSKE ODVJETNIČKE KOMORE
    1. Ognjen Frangeš, odjetnik u Zagrebu                                                    68
    2. Mladen Sučević, odvjetnik u Zagrebu                                                    67
    3. Anton Etinger, odvjetnik u Rovinju                                                       65
    4. Atila Čokolić, odvjetnik u Osijeku                                                         52
    5. Marin Mrklić, odvjetnik u Splitu                                                            46
    6. Branimir Tuškan, odvjetnik u Zagrebu                                                   46
    7. Artur Fišbah, odvjetnik u Osijeku                                                         41

MINISTAR PRAVOSUĐA
1. Ivan Turudić, sudac Županijskog suda u Zagrebu,

SJEDNICA DEKANA PRAVNIH FAKULTETA
1. Prof.dr.sc.  Boris Buklijaš
2. Prof.dr.sc. Mihajlo Dika
3. Prof.dr.sc. Tatjana Josipović
4. Prof.dr.sc. Zvonimir Lauc
5. Prof.dr.sc. Branko Smerdel
6. Prof.dr.sc. Petar Veić

Šest  članova Vijeća bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.
Svi prijedlozi nalaze se u privitku ovog Izvješća.
Odbor za pravosuđe predlaže Hrvatskom saboru sve predložene kandidate za koje je utvrđeno da ispunjavaju uvjete.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” usvojio slijedeće:

ZAKLJUČKE

1. PREDLAŽE SE PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA DA U DNEVNI RED 11. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA UVRSTI TOČKU:
“IZBOR ČLANOVA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA”

2. ZA IZBOR DESET ČLANOVA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA PREDLAŽU SE HRVATSKOME SABORU SVI PREDLOŽENI KANDIDATI OVLAŠTENIH PREDLAGATELJA I MINISTRA PRAVOSUĐA (TRIDESETDVA) JER JE UTVRĐENO DA ISPUNJAVAJU UVJETE ZA IMENOVANJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. lipnja 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je  da se ovim izmjenama u Zakonu o izvršavanju kazne zatvora predviđaju poslovi koje će obavljati službenici probacije, propisuje se nadzor uvjetno otpuštenih osuđenika i zatvorenika na korištenju pogodnosti, vrši se usklađivanje sa Zakonom o kaznenom postupku i Obiteljskim zakonom.

Članovi Odbora jednoglasno su  podržali donošenje izmjena i dopuna Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa  () glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjenama i dopunama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. lipnja 2009. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je  da se ovim Zakonom uređuje način izvršavanja sankcija, mjera, zaštitnih mjera izrečenih maloljetnim počiniteljima kaznenih djela i prekršaja. Maloljetnicima se jamči zaštita temeljnih prava utvrđenih Ustavom RH, međunarodnim ugovorima, Zakonom o sudovima za mladež, a ograničavanje temeljnih prava dopušteno je samo iznimno i u granicama nužnim za ostvarivanje sankcija.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona kojim se uređuje način izvršavanja sankcija maloljetnim počiniteljima kaznenih djela i prekršaja  koji čine posebno osjetljivu populaciju.

Člankom 14. Prijedloga reguliraju se pretpostavke za povratak maloljetnika u obitelj i uloga centra za socijalnu skrb, mišljenje je da predloženi stavak 4. treba poboljšati kako bi bilo jasno značenje osamostaljivanja maloljetnika. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje.
2. Primjedbe, prijedlozi i mišljenja na Prijedlog zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. svibnja 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o odvjetništvu usklađuju s odredbama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, na način da Komora utvrđuje obvezatni program obrazovanja odvjetničkih vježbenika, radi polaganja pravosudnog ispita, propisuju se rokovi u kojima odvjetnički vježbenici imaju pravo pristupiti polaganju pravosudnog ispita i dr.

Članovi Odbora jednoglasno su  podržali  donošenje  ovoga Zakona. Mišljenje je da se u predloženom članku 1. na jasan način treba propisati da obvezni program obrazovanja odvjetničkih vježbenika koji donosi Komora, mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa, isto tako da je potrebno odrediti rok za donošenje pravilnika o načinu financiranja stručnog obrazovanja vježbenika.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova  „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o odvjetništvu

sa slijedećim amandmanom:

Amandman I.
na članak 1.

U stavku 2. riječi „sukladno programu“ zamjenjuju se riječima „koji mora biti usklađen s programom“.
U stavku 5. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom, dodaju se riječi: „ u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona.“

Obrazloženje

Na jasan i nedvosmislen način propisuje se obveza sukladnosti programa obrazovanja odvjetničkih vježbenika Komore s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa. Propisuje se rok za donošenje pravilnika o načinu financiranja stručnog obrazovanja vježbenika.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnom bilježništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. svibnja 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o javnom bilježništvu usklađuju s odredbama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, na način da Komora utvrđuje obvezatni program obrazovanja javnobilježničkih vježbenika, radi polaganja pravosudnog ispita, propisuju se rokovi u kojima  vježbenici imaju pravo pristupiti polaganju pravosudnog ispita. Preciznije se reguliraju uvjeti za javne bilježnike, preciznije se regulira privremeno udaljenje iz službe po sili zakona.

Članovi Odbora jednoglasno su  podržali  donošenje  ovoga Zakona. Mišljenje je Odbora da način na koji je regulirana vježbenička praksa javnobilježničkog vježbenika koja može trajati najduže četiri godine i to dvije godine radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i daljnje dvije godine za stjecanje uvjeta za polaganje javnobilježničkog ispita, nije dobar, jer se istim postavljaju teži uvjeti za javnog bilježnika od uvjeta koji se postavljaju za suce, što je nedopustivo s obzirom na prirodu i složenost  poslova sudaca u odnosu na javne bilježnike.

Predloženo je da se na jasan način propiše obveza usklađenosti programa stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika Komore sa programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova  „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o javnom bilježništvu

sa slijedećim amandmanom:

Amandman I.
Na članak 4.

U članku 127. stavak 1. mijenja se i glasi: „Program stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika iz članka 123. stavka 6. ovoga Zakona koji donosi Komora mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa“.

Stavak 5. istoga članka mijenja se i glasi:  „Komora će posebnim pravilnikom odrediti način financiranja stručnog obrazovanja u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona.“

Obrazloženje

Na jasan i nedvosmislen način propisuje se obveza sukladnosti programa obrazovanja javnobilježničkih vježbenika Komore i Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa. Propisuje se rok za donošenje pravilnika o načinu financiranja stručnog obrazovanja vježbenika.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. lipnja 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se novi Zakon o kaznenom postupku počinje u cijelosti primjenjivati u predmetima iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Nova pravila kaznenog postupka usmjerena su na djelotvorno i brzo odvijanje postupka uz osiguranje prava okrivljenika i drugih osoba. Izmjene se predlažu jer se sustavnim provođenjem edukacije i radionica utvrdilo da postoje prepreke djelotvornog odvijanja postupka, da postoji potreba otklanjanja neprikladnih rješenja, da kazneni postupak mora biti usklađen s međunarodnim standardima, da je potrebno usklađivanje s doticajnim zakonima.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje ovoga Zakona, istaknuvši da se ovim izmjenama i dopunama zadire u veliki broj članaka, te da nije dobro da se izmjene predlažu u tolikom opsegu netom što je Zakon usvojen.

Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-podržavajući intenciju predlagatelja da se prava i dužnosti državnog odvjetnika potpuno i precizno urede, predlaže se preispitivanje točke 3.,
-predlaže se u članku 10. stavku 1. preispitivanje prijedloga kojim se briše riječ „gluhoslijep“, jer se radi o posebnoj kategoriji građana koji imaju kombinirana oštećenja,
-u članku 49. Prijedloga predlaže se uskladiti izričaj „nije javno“ i „tajno“, koji je u suprotnosti s opisom kaznenog djela povrede tajnosti podataka iz članka 305. Kaznenog zakona. Mišljenje je da bi u predloženoj odredbi valjalo brisati riječi „koje su tom prilikom saznale“ kako bi se na jasan način dalo do znanja da se obveza odnosi na sve osobe koje na bilo koji način imaju saznanja, a ne samo na osobe koje su sudjelovale u postupku,
-predlaže se u članku 117. Prijedloga preispitati izričaj „istražni zatvor u domu“, kako bi se isti uskladio s terminologijom iz Zakona o probaciji.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

sa slijedećim amandmanima:

Amandman I.
na članak 43.

U članku 202. stavku 20. koji postaje stavak 23. riječ: „pravde“ briše se.

Obrazloženje

Riječ pravde se briše radi ujednačavanja teksta s odredbom članka 4. Prijedloga Zakona (članak 18. Zakona o kaznenom postupku) govori o Europskom sudu.

Amandman II.
na članak 73.

U članku 345. na kraju stavka 1. dodaje se rečenica koja glasi: „Ako okrivljenik ima branitelja optužnica se dostavlja i branitelju“.

Obrazloženje

Riječ „optuženik“ zamijenjena je riječju „okrivljenik“, jer se radi o osobi koja još nije optuženik.

Amandman III.
na članak 105.

Članak 105. briše se.

Obrazloženje

Briše se članak 105. Prijedloga koji se odnosi na članak 504. Zakona o kaznenom postupku. Dodavanjem točke 4. stavka 1. članka 504. proširila bi se višestruko mogućnost obnove postupka u odsutnosti okrivljenika.

Amandman IV.
na članak 118.

Članak 118. briše se.

Obrazloženje

Briše se članak 118. jer pročišćeni tekst ne utječe na sadržaj ili važenje zakona, a po pravnoj naravi nije zakon.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj dana 16. lipnja 2009. godine raspravio je temeljem članka 73. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog odluke o izboru predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputio Predsjednik Republike Hrvatske aktom broj: Klasa: 020-03/09-01/02, Urbroj: 71-05-03/1-09-2 od 20. svibnja 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa deset (10) glasova ”za” utvrdio:

PRETHODNO MIŠLJENJE

Podržava se Prijedlog odluke o izboru predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, upućen predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom broj: Klasa: 020-03/09-01/02, Urbroj: 71-05-03/1-09-2  od 20. svibnja 2009. godine, da se za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabere BRANKO HRVATIN.

Obrazloženje

Na temelju odredbe članka 118. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske utvrdio je i podnio predsjedniku Hrvatskoga sabora Prijedlog odluke da se za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabere Branko Hrvatin.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske , uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine.

Sukladno odredbi članka 73. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora nadležni je Odbor za davanje prethodnog mišljenja u postupku  izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Odredbama članaka 54. i 74. Zakona o sudovima (“Narodne novine” broj 150/05, 16/07 i 113/08. propisano je da za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca toga suda.

Odredbom članka 74. stavka 5. Zakona o sudovima propisano je da se za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može imenovati osoba koja je najmanje petnaest godina radila kao pravosudni dužnosnik ili isto toliko godina bila odvjetnik ili javni bilježnik.

Odbor je raspravio prijedlog predsjednika Republike Hrvatske, pruživši priliku kandidatu gospodinu Branku Hrvatinu da nazoči  sjednici Odbora i odgovara na pitanja članova Odbora.

Iz životopisa kandidata razvidno je da ispunjava uvjete utvrđene odredbama Zakona o sudovima.

Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske dala je prethodno mišljenje Broj: Su IV-335/09-5/1 od 2.lipnja 2009.

Slijedom navedenog, Odbor je utvrdio prethodno mišljenje, koje podnosi Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora gospođu  Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 16. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izvršavanju rada za opće dobro na slobodi i uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom u prekršajnom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. svibnja 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Prekršajni zakon koji je na snazi od 01. siječnja 2008. godine propisao prekršajne sankcije rad za opće dobro na slobodi i uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom. Izvršavanje uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom u nadležnosti je Ministarstva pravosuđa,  donošenje ovoga Zakona pretpostavka je za izvršavanje sankcije rada za opće dobro na slobodi. Izvršavanje rada za opće dobro na slobodi izrečenog u prekršajnom postupku u nadležnosti je prekršajnog suda prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta počinitelja prekršaja.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje ovoga Zakona.

S obzirom na činjenicu da je izvršavanje uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom u nadležnosti službe za probaciju Ministarstva pravosuđa, postavljeno je pitanje zašto se predlagatelj odlučio dati u nadležnost prekršajnim sudovima izvršavanje sankcije rada za opće dobro na slobodi.  Mišljenje je da je predlagatelj izvršavanje rada za opće dobro na slobodi i uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom  u prekršajnom postupku trebao regulirati kroz sustav probacije, a ne posebnim zakonom kako je to učinio.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izvršavanju rada za opće dobro na slobodi i uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom u prekršajnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 02. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o probaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. svibnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Ministarstvo pravosuđa 2007. godine provelo projekt „Podrška razvoju sustava probacije“, koji je rezultirao izradom Strategije ustrojavanja hrvatskog nacionalnog probacijskog sustava. Probacija je režim nadzirane slobode tijekom kojeg se provode postupci usmjereni na smanjenje rizika ponovnog počinjenja kaznenog djela. Ovaj prijedlog pridonosi većem izricanju alternativnih sankcija uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Prijedlog zakona o probaciji.

U općoj raspravi istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona ostvaruje dobra namjera predlagatelja da se uvede sustav probacije u naše zakonodavstvo, iako su različita mišljenja o stranim iskustvima za koja se predlagatelj opredjelio. Svrha koja se Prijedlogom želi postići teži rasterećenju zatvorskog sustava, te većem izricanju alternativnih sankcija, u tom pravcu sugerirano je da se u postupku donošenja održi što više stručnih rasprava, s ciljem poboljšanja zakonskog prijedloga, te otklanjanja nejasnoća u budućim postupanjima. Pojedinačno je mišljenje da postojeći sustav propisuje alternativne sankcije uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, rad za opće dobro, ali da iste nisu dobile svoju potvrdu u praksi, te umjesto da se poradi na osnaživanju postojećih službi ide se na osnivanje novih službi i ureda. O samom nazivu zakona iznijeta su također oprečna mišljenja, prema jednome boljeg naziva u našem jeziku nema,dok je drugo mišljenje da je predloženi naziv neprihvatljiv.
Na Prijedlog zakona o probaciji istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-članak 9. Prijedloga u suprotnosti je s člankom 6. Prijedloga koji propisuje da se osobe u probaciju uključuju dobrovoljno,
-u članku 11. stavku 2. predlaže se iza riječi „iznimno“ brisati „iz“,
-mišljenje je da na poslovima ovlaštenih službenih osoba treba raditi kvalitetan kadar, ali se sugerira da se preispita prijedlog da se službenim osobama prizna beneficirani staž kako je sadržano u članku12.,
- predlaže se izmjena u članku 14. na način da t. 3. glasi „poslovi u postupku izvršavanja uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi“, izmjena na način da t. 6. glasi „poslovi u postupku izvršavanja kazne zatvora“. Predlaže se dodati novu točku kojom bi se propisao nadzor nad izvršenjem obveza prema rješenju državnog odvjetnika o odgodi kaznenog progona, čime bi se članak 14. uskladio s člankom 1. Prijedloga,
-u članku 15. stavku 4. predlaže se umjesto riječi „usvaja“ riječ „donosi“,
-u članku 20. predlaže se izmjena stavka 1. na način da glasi „Kaznionica, odnosno zatvor će zatražiti od Ureda za probaciju prigodom odlučivanja o pogodnosti zatvoreniku izvan kaznionice ili zatvora te radi predlaganja uvjetnog otpusta“.,
-predlaže se stavak 1. članka 22. regulirati na način „Općinski sud koji je sudio u prvom stupnju će prijepis pravomoćne presude kojom je izrečena uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom ili rad za opće dobro na slobodi u roku od 8 osam dana od dana pravomoćnosti dostaviti Uredu za probaciju radi izvršavanja“.U stavku 2. predlaže se riječi „Ured za probaciju izrađuje“ zamijeniti riječima „Ured za probaciju će izraditi“. U stavku 3. umjesto riječi „suglasnost“ predlaže se riječ „donošenje“,
-u članku 26. kojim se regulira odgoda i prekid rada za opće dobro na slobodi, predlaže se izmjena stavka 4. na način da isti glasi „Protiv odluke ureda za probaciju osuđenik može podnijeti žalbu Središnjem uredu u roku od tri dana od primitka odluke. Središnji ured će o žalbi odlučiti u roku od tri dana“,
-u onim odredbama Prijedloga koje sadrže mogućnost ulaganja prigovora osobe uključene u probaciju, predlaže se dopuna na način da i državni odvjetnik ima mogućnost ulaganja prigovora,
-primjedba je da Prijedlog ne smije sadržavati izričaj kao „verificiranog i validiranog instrumentarija“, predloženi članak nužno je pojasniti,
.-mišljenje je da je Prijedlog zakona podnormiran u dijelu koji se odnosi na organizaciju službe probacije,
-mišljenje je da u članku 35. treba biti reguliran nadzor nad podzakonskim aktima čije je donošenje u nadležnosti ministra pravosuđa,
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o probaciji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 02. lipnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. svibnja 2009. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Republika Hrvatska članica Haške konvencije o međunarodnom privatnom pravu i stranka Statuta Haške konvencije, da je sklopila ugovore o pružanju pravne pomoći s većim brojem država stranaka Konvencije. Pristupanjem Konvenciji pojednostavit će se pružanje pravne pomoći, ujednačiti međusobnu praksu u odnosima s državama strankama ove Konvencije. Konvencijom je uređena međunarodna pravna pomoć upućivanja zamolnica u građanskim i trgovačkim stvarima u cilju ostvarivanja suradnje na pribavljanju dokaza i drugim oblicima pravosudne suradnje.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Konvencije o izvođenju dokaza u inozemstvu u
građanskim ili trgovačkim stvarima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 19. svibnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. svibnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je cilj ovoga prijedloga poboljšanje djelotvornosti rada policije, zaštita temeljnih prava i sloboda, osuvremenjivanje ustroja policijskih poslova, usklađivanje s međunarodnim standardima i sustavima policijskog zakonodavstva europskih zemalja, usklađivanje s izmjenama kaznenog i prekršajnog postupka. Ovim se prijedlogom mijenja dosadašnje uređenje na način da se policijski poslovi i policijske ovlasti reguliraju posebnim zakonom. Prijedlogom se cjelovito i sustavno propisuje 25 policijskih ovlasti, a posebno obrazloženje dano je za nove policijske ovlasti.

Članovi Odbora podržali su donošenje Zakona, naglasili su da je njegovo donošenje značajan pomak prema pravnoj sigurnosti građana jer se ovlasti policije definiraju Zakonom, a ne podzakonskim aktima kako je to bilo do sada. Istaknuli su važnost ovoga prijedloga na području učinkovitog otkrivanja kaznenih djela, poduzimanju mjera otklanjanja opasnosti i sprječavanja kaznenih djela i prekršaja, postupanja policije u skladu s novinama i pravilima kaznenog postupka. Prijedlogom se treba odgovoriti zahtjevu za poboljšanjem policijske učinkovitosti, pravovremenosti intervencija, sigurnosti građana u pravcu prevencije, sa što manjim zadiranjem u temeljna prava i slobode.

Istaknut je prigovor nedostatka komparativnog prikaza o tome koliko je dosadašnji zakonodavni okvir bio dovoljan za učinkovito djelovanje policije, odnosno koje se novine predlažu u odnosu na postojeći Zakon, kao i prigovor da se predlagatelj trebao koristiti komparativnom analizom i prikazom organiziranosti policije, financiranja, samostalnosti u radu, efikasnosti policije u nekim europskim zemljama.

Na Prijedlog zakona o policijskim poslovima i policijskim ovlastima istaknute su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

-predlaže se precizno nomotehničko uređenje Zakona kako bi se otklonile različite interpretacije u praksi. Primjerice u članku 13. taksativno se nabrajaju policijske ovlasti, stoga je nepotrebna točka 25. koja glasi „druga ovlast propisana zakonom“, ili člankom 59. reguliraju se slučajevi kada policijski službenik može privremeno oduzeti predmet, a točka 4. sadrži „kada je to određeno posebnim propisom“., ili člankom 74. regulira se kada policijski službenik može obaviti pregled tuđeg doma, a t. 5. također sadrži „kada je to određeno posebnim propisom“,
-mišljenje je da Zakon u pojedinim odredbama koje su osnov za donošenje podzakonskih akata ministra, treba sadržavati osnovne elemente nacrta podzakonskog akta,
-predlaže se u članku 2. točku 11. uskladiti s važećim propisima,
-predlaže se članak 5. regulirati na način da „Policijski službenik postupa imajući u vidu razmjer između ovlasti koju poduzima i cilja obavljanja policijskog posla. Policijski službenik će uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže cilj obavljanja policijskog posla“.
-u tekstu Zakona umjesto riječi „osnova sumnje“, koristiti „osnove sumnje“,
-predlaže se preciznije urediti i uskladiti odredbe Glave IV., s odredbama o kaznenoj evidenciji, odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka,
-predlaže se u članku 56. predvidjeti postupanje policijskog službenika u situaciji da se osoba usprotivi uporabi prijevoznog sredstva ili telekomunikacijskog uređaja kojim se služi. U stavku 4. umjesto riječi „drugi troškovi“, propisati „naknada eventualne štete“,
-istaknuto je da predložena odredba članka 61. stavka 2. t. 4. predstavlja povredu prava vlasništva, ako se ne može utvrditi vlasnik predmeta sa stvarima treba postupati kao sa izgubljenim stvarima i kao takve bi se trebale predati nalaznom uredu,
-predlaže se u člancima 73. i 74. ujednačiti nomotehnički izričaj radi lakšeg praćenja zakona,
-mišljenje je da uz predložene policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene treba stipulirati i odredbe o kontroli i nadzoru njihove primjene.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o policijskim poslovima i ovlastima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 19. svibnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, te Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. travnja 2009. godine, s prijedlogom da se donesu po hitnom postupku.

Odbor je o prijedlozima akata proveo objedinjenu raspravu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se ovim ugovorima uspostavlja pravni okvir za osiguranje zaštite klasificiranih podataka koji nastaju ili se razmjenjuju između ugovornih stranaka, utvrđuju se stupnjevi tajnosti, obveze u pogledu mjera za zaštitu klasificiranih podataka, nadležna tijela za provedbu Ugovora i dr.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka

i

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 19. svibnja 2009. godine Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučki pravobranitelj aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno, zamjenik pučkog pravobranitelja obrazložio je dijelove Izvješća koji se odnose na redovite preglede i praćenje stanja u zatvorskom sustavu, te postupanje Ureda povodom predstavki građana koje se u pravilu odnose na dugotrajnost sudskih postupaka. Naglasivši da Ured pučkog pravobranitelja nema ovlasti ni zadaće na području pravosuđa, ogradio se od dijela Izvješća koje sadrži ocjene i prijedloge vezane za rad sudova.

U raspravi je istaknuto da bi Izvješće o radu pučkog pravobranitelja ubuduće trebalo sadržavati valorizaciju dosadašnjih izvješća o praćenju stanja u zatvorskom sustavu, iz čega bi bilo razvidno na što su se odnosila konkretna upozorenja i što je napravljeno. Također je naglašeno da slična praćenja stanja zatvorskog sustava provodi Ministarstvo pravosuđa, a postoje i nalazi stručnjaka Vijeća Europe, koje bi zajedno sa Izvješćem pučkog pravobranitelja trebalo valorizirati.

Uvažavajući dijelove Izvješća koji sadrže podatke o postupanju pučkog pravobranitelja temeljem zakonskih ovlasti, članovi Odbora istaknuli su da ne mogu prihvatiti Izvješće u dijelu ocjene stanja s prijedlozima pučkog pravobranitelja na području pravosuđa za koje nema zakonodavnih ingerencija.
Primjerice članovi Odbora ne prihvaćaju konstatacije:

“Prema već ranije izraženom stajalištu pučkog pravobranitelja za učinkovito rješenje problema ključno je osposobiti i jačati, kadrovski, materijalno i ovlastima sudsku upravu, u svim sudovima a posebno Vrhovnom sudu. Osim toga, da bi Vrhovni sud mogao postati stvarni i učinkoviti vrh jedinstvene sudske uprave treba i zakonom osnažiti ulogu predsjednika Vrhovnog suda u imenovanju predsjednika sudova.”

“Unatoč notornoj činjenici da dio sudaca nije na stalnu dužnost imenovan samo po kriteriju stručnosti i sposobnosti, u sudskom sustavu nije ostvaren niti djeluje mehanizam kojim bi se iz toga sustava eliminirali oni koji ne mogu zadovoljiti standard učinkovitosti, kvalitete i nepristranosti, a koji, iako ne tako mnogobrojni, najviše utječu na lošu sliku o pravosuđu i nepovjerenju u sustav.”

Unatoč činjenici da dijelove Izvješća koji su utemeljeni na ovlastima pravobranitelja treba prihvatiti, članovi Odbora većinom glasova izjasnili su se za primanje na znanje Izvješća o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu, s obzirom da se ograđuju od ocjena i prijedloga vezanih za pravosuđe.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova “za” i jednim (1) glasom “protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prima se na znanje Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 19. svibnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o stavljanju izvan snage Zakona o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona i sukoba nadležnosti u izvršenju kaznenih sankcija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. travnja 2009. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da je izvršavanje kazne zatvora uređeno jedinstveno za cijelo područje Republike Hrvatske Zakonom o izvršavanju kazne zatvora. Odnosi Republike Hrvatske s drugim državama temelje se na primjeni međunarodnih akata, s obzirom da se Zakon o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona i sukoba nadležnosti u izvršenju kaznenih sankcija ne primjenjuje, potrebno ga je staviti izvan snage.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o stavljanju izvan snage Zakona o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona i sukoba nadležnosti u izvršenju kaznenih sankcija

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 19. svibnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 13. ožujka 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog zakona.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da u posljednjih nekoliko godine raste broj radnika koji za svoj rad ne dobivaju plaću, neisplatu plaće treba tretirati kao kazneno djelo. Prijedlogom se inkriminira neisplata plaće, na jasniji se način inkriminira neizvršenje pravomoćne odluke o vraćanju na posao i ne vraćanju radne knjižice na radnikov zahtjev po prestanku radnog odnosa.

U raspravi su članovi Odbora podržali razloge iznijete u mišljenju Vlade Republike Hrvatske kojim Vlada ne podržava Prijedlog zakona. S obzirom da je radna skupina osnovana odlukom Vlade RH započela rad na izradi Nacrta prijedloga Kaznenog zakona, ovaj Prijedlog dostavit će se radnoj skupini.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k l j u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, u tekstu kako ga je predložio Klub zastupnika SDP-a.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

    DEKANIMA PRAVNIH FAKULTETA
                  -SVIMA-

              
Poštovana gospodo,

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora na 27. sjednici Odbora održanoj 19. svibnja 2009. godine pokrenuo je postupak izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća budući da dosadašnjim članovima Državnoodvjetničkog vijeća ( njih 10 ) prestaje dužnost dana 02. prosinca 2009.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 89. Zakona o državnom odvjetništvu (“Narodne novine” broj: 51/01. 16/07, 20/07 i 146/08) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora ovlašten je zatražiti od Glavnog državnog odvjetnika i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Državnoodvjetničkog vijeća.

Šest članova Vijeća bira se iz reda zamjenika državnog odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Molim Vas da u skladu s člankom 89. stavkom 4. Zakona o državnom odvjetništvu utvrdite kandidate, prijedloge sjednice dekana pravnih fakulteta sa životopisima kandidata u primjerenom roku dostavite Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora.

Sukladno odredbi stavka 6. članka 89. Zakona za svako mjesto u Vijeću mora se predložiti najmanje tri kandidata.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl iur.

Dostavlja se:

1. PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU
Trg Maršala Tita 14. ZAGREB
Dekan prof.dr.sc. Josip Kregar

2. PRAVNI FAKULTET U OSIJEKU
S. Radića 13, Osijek
Dekan prof.dr.sc. Zvonimir Lauc

3. PRAVNI FAKULTET U RIJECI
Hahlić 6, Rijeka
Dekan prof.dr.sc. Miomir Matulović

4. PRAVNI FAKULTET U SPLITU
Domovinskog rata 8, Split
Dekan prof.dr.sc. Boris Buklijaš

GLAVNI DRŽAVNI ODVJETNIK
REPUBLIKE HRVATSKE
Mladen Bajić
Gajeva 30 a
10 000 ZAGREB

Poštovani gospodine Bajić,

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora na 27. sjednici Odbora održanoj 19. svibnja 2009. godine pokrenuo je postupak izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća budući da dosadašnjim članovima Državnoodvjetničkog vijeća ( njih 10 ) prestaje dužnost dana 02. prosinca 2009.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 89. Zakona o državnom odvjetništvu (“Narodne novine” broj: 51/01. 16/07, 20/07 i 146/08) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora ovlašten je zatražiti od Glavnog državnog odvjetnika i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Državnoodvjetničkog vijeća.

Šest članova Vijeća bira se iz reda zamjenika državnog odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Molim Vas da u skladu s člankom 89. stavcima 2. i 3. Zakona o državnom odvjetništvu pokrenete i provedete postupak kandidiranja, te da u primjerenom roku Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora dostavite obrazložene prijedloge kandidata za članove Državnoodvjetničkog vijeća sa životopisima.
Sukladno odredbi stavka 6. članka 89. Zakona za svako mjesto u Vijeću mora se predložiti najmanje tri kandidata.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl iur.

KLUBOVIMA ZASTUPNIKA HRVATSKOGA SABORA - S V I M A -

Poštovani,

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora na 27. sjednici Odbora održanoj 19. svibnja 2009. godine pokrenuo je postupak izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća budući da dodadašnjim članovima Državnoodvjetničkog vijeća ( njih 10 ) prestaje dužnost dana 02. prosinca 2009.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 89. Zakona o državnom odvjetništvu (“Narodne novine” broj: 51/01. 16/07, 20/07 i 146/08) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora ovlašten je zatražiti od Glavnog državnog odvjetnika i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Državnoodvjetničkog vijeća.

Šest članova Vijeća bira se iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskoga sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Kandidate iz reda Hrvatskoga sabora utvrđuje Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, za svako mjesto u Vijeću mora se predložiti najmanje tri kandidata.

Molim Vas da Klubovi zastupnika Hrvatskoga sabora predlože kandidate i dostave životopis kandidata.

Vaše prijedloge u primjerenom roku dostavite Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora, kako bi Odbor mogao utvrditi kandidate za članove Državnoodvjetničkog vijeća iz reda Hrvatskoga sabora.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 27. ožujka 2009. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o prijedlozima akata.

U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja istaknuto je da uslijed promijenjenih makroekonomskih pokazatelja pada industrijske proizvodnje, smanjenja prometa od trgovine na malo, smanjenja robnog izvoza, smanjenja građevinskih radova, nužno je revidirati projekciju proračuna. Predviđa se realni pad bruto domaćeg proizvoda u 2009. godini oko 2% , plan prihoda državnog proračuna za 2009. godinu bilježi smanjenje od 8,0 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan. Rebalansom se predlaže maksimalno sniženje državne potrošnje u cilju očuvanja radnih mjesta, stoga se smanjuju rashodi za zaposlene, smanjuju se materijalni rashodi, smanjuju se rashodi za subvencije i kapitalne pomoći. Naglašeno je da je rast proračuna u 2009. godini predviđen za davanja koja ulaze u kategorije socijalnih davanja, mirovina i zdravstva. Prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju proračuna propisuje mjere ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne samouprave, osim projekata vezanih za sufinanciranje iz pretpristupnih programa Europske unije, smanjuje sredstva proračunske zalihe, promjenu visinu zaduženja i drugo.

Članovi Odbora podržali su izmjene Državnog proračuna za 2009. godinu uvažavajući obrazloženje predlagatelja da nepovoljna gospodarska kretanja za posljedicu imaju nižu razinu prihoda državnog proračuna, u skladu s promijenjenim okolnostima podržali su i predložene nužne intervencije u proračun.

Odbor za pravosuđe je odvojenim glasovanjem sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2009. GODINU

I

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 24. ožujka 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. ožujka 2009., s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 
 
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da predloženom izmjenom Vlada Republike Hrvatske određuje osnovicu za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika posebnom odlukom. Predlaže se donošenje izmjena po hitnom postupku jer za postoje opravdani razlozi. 

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje predložene izmjene, složivši se da je ista opravdana, da odgovara  financijskim mogućnostima države u datom trenutku. Ovim prijedlogom određivanja osnovice za plaće sudaca i pravosudnih dužnosnika,   pravosudni dužnosnici dijele teret društva s državnim dužnosnicima, službenicima državnog i javnog sektora, što se ne može nazvati udarom  na neovisnost pravosuđa kako se u raspravi moglo čuti.

Mišljenje je nekih članova Odbora da je predlagatelj trebao upoznati predstavnike pravosudne vlasti u vezi predložene izmjene, budući su status i plaće sudaca osjetljiva pitanja  zaštićena posebnim konvencijama. Istaknuto je da Prijedlog ne sadrži konkretne ekonomske pokazatelje, te da bi bilo primjerenije da Hrvatski sabor određuje osnovicu za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a ne Vlada Republike Hrvatske kako je to predloženo.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest  (6) glasova  „za“,  jednim (1) glasom „protiv“ i tri (3) „uzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese                                  

 Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

                                                                                                   PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                                          Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 17. ožujka 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 20. siječnja 2009. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo raspravu bez nazočnosti predlagatelja, jer se isti na ponovljeni poziv Odbora nije odazvao.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog zakona.

U raspravi su članovi Odbora podržali razloge iznijete u mišljenju Vlade Republike Hrvatske kojim Vlada ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima predlagatelja Dragutina Lesara zastupnika u Hrvatskom saboru.

Mišljenje je članova Odbora da je odgovor Vlade Republike Hrvatske jasan. Da ugovor o dosmrtnom uzdržavanju u praksi egzistira kao neimenovani ugovor i prije donošenja Zakona o obveznim odnosima iz 2005. godine., pa se i prihvaćanjem ovoga Prijedloga ne bi postigla svrha a to je njegovo brisanje iz Zakona radi spriječavanja zloporaba. Za postizanje toga cilja trebalo bi izričito zakonom proglasiti taj i takav ugovor ništavim.

Odbor smatra da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kao specifičan ugovor potreban, da se isti ne može poistovjetiti sa drugim ugovorima, primjerice ugovorom o darovanju, jer je ugovor o darovanju besplatni pravni posao. Odbor ističe da se zlouporabe ove vrste ugovora o kojima govori predlagatelj u ocjeni stanja i pitanjima koja uređuje prijedlogom, mogu ublažiti na način da se afirmiraju mehanizmi nadzora i kontrole nad provedbom ovih ugovora, kroz uključivanje Centara za socijalnu skrb, kroz angažiranje institucija kada u provedbi ovakve vrste ugovora postoje elementi kaznenih djela.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k l j u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, u tekstu kako ga je predložio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 17. ožujka 2009. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2009.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona.

U raspravi su članovi Odbora na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o spriječavanju nereda na športskim natjecanjima iznijeli slijedeće primjedbe, prijedloge i mišljenja:

-predloženo je u članku 4. brisanje stavka 2., jer se istim predlažu strožiji uvjeti za osobe izvan športskih natjecanja nego za osobe na športskim natjecanjima,
-predlaže se jasnije određenje osobe koja ide na športsko natjecanje,
-mišljenje je Odbora da neke predložene odredbe ne daju pravnu sigurnost, da predstavljaju rizik za građane, za primjer se navode loša određenja pojmova „polaska“, „dolaska na športsko natjecanje“, „putovanja“ i dr.,
-mišljenje je Odbora da bi odredbu članka 3. stavka 4. trebalo dopuniti na način da bi kod utvrđivanja mjerila za određivanje minimalnog broja redara za pojedina športska natjecanja trebalo tražiti suglasnost od strane Ministarstva unutarnjih poslova.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim
natjecanjima

sa slijedećim amandmanima:

I. na članak 2.

U članku 4. stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavci 3. 4. i 5. postaju stavci 2. 3. i 4.

Obrazloženje
Protupravna ponašanja opisana su i obuhvaćena stavkom 1. članka 4. , dok se stavkom 4. istoga članka propisuje da sva ponašanja iz stavka 1. mogu biti ostvarena tijekom razdoblja od polaska, putovanja, trajanja natjecanja do povratka sa športskog natjecanja, iz čega proizlazi nelogičnost odredbe stavka 2., jer se istom propisuju stroža ograničenja izvan stadiona, nego na stadionu.

II. na članak 8.

U članku 25. stavak 1. riječi „osobi koja ide na športsko natjecanje“, zamjenjuju se riječima „osobi koja se izjasni ili je prema okolnostima očigledno da ide na športsko natjecanje“

Obrazloženje
Amandmanom se na jasan način određuje osoba koja ide na športsko natjecanje.

III. na članak 11.

U članku 32. stavku 6. riječi „osobi kojoj je“ zamjenjuju se riječima „osobi za koju zna ili je dužan znati da joj je“

Obrazloženje.
Amandmanom se uređuje izričaj na način da se organizatora može obvezati na postupanje u odnosu na osobe kojima je izrečena zaštitna mjera, odnosno sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima ili mjera opreza, samo ako je o tome obaviješten na način predviđen ovim Zakonom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 17. ožujka 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2009., s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženom izmjenom usklađuje članak 6. stavak 3. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora sa Zakonom o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženu izmjenu kojom župan, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik provode postupak natječaja za zakup poslovnog prostora u vlasništvu općina, gradova, županija i Grada Zagreba putem javnog natječaja, čime se ta odredba usklađuje sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 17. ožujka 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2009., s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom izmjenom usklađuje članak 32. stavak 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa Zakonom o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi. Dopunjuje se članak 391. stavak 1. na način da se uz nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave navode i nekretnine u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene kojima se vrši usklađivanje sa odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te ispravljaju ispuštene pogreške iz ranijih izmjena. Odbor je iznio primjedbu na predloženi članak 3. kojim se regulira stupanje na snagu Zakona, što je predlagatelj prihvatio, obrazloženjem o prihvaćanju amandmana Odbora za zakonodavstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 10. ožujka 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. veljače 2009. godine., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predložim izmjenama vrši usklađivanje sa Zakonom o tržištu kapitala, propisuje se prekršaj u slučaju nepostupanja po rješenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kojim se utvrđuje nastanak obveza i nalaže poduzimanje radnji radi objavljivanja ponude za preuzimanje, propisuje se primjena odredbi ovoga Zakona na situacije nastale u vrijeme važenja ranijih zakona, provodi se usklađivanje sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Članovi Odbora podržali su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, s Konačnim prijedlogom zakona.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 10. ožujka 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. veljače 2009. godine., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio da se sklapanjem ovoga Sporazuma stvaraju zakonske pretpostavke za zajednički i koordinirani pristup zaštite državne granice s ciljem učinkovitijeg djelovanja protiv prekograničnog i međunarodnog organiziranog kriminala. Sporazumom se osigurava međunarodna razmjena podataka, prekogranični nadzor, zajednička granična ophodnja, odnosi tijekom postupanja na području druge države, zaštita podataka, stupanje na snagu Sporazuma i drugo.

U raspravi su članovi Odbora podržali potvrđivanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala.

Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 10. ožujka 2009. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o općem upravnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. veljače 2009.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona. Naglasio je da se Konačnim prijedlogom definira pojam upravne stvari, da se reduciraju pravni lijekovi, precizno se regulira upravni ugovor. U Konačni prijedlog uvrštene su primjedbe radnih tijela i primjedbe iznijete na plenarnoj sjednici, prijedlog sadrži normativna, jezična i stilska poboljšanja.

U raspravi su članovi Odbora istaknuli da predlagatelj nije u dovoljnoj mjeri vrednovao primjedbe iznijete na članak 2. Prijedloga zakona.

Na Konačni prijedlog zakona o općem upravnom postupku iznijeta su slijedeća mišljenja, prijedlozi i primjedbe:

-u članku 2. nije na jasan i nedvosmislen način razgraničen pojam upravne stvari od akta vladanja, stoga se predlaže dopuniti članak negativnom definicijom,
-mišljenje je da bi odredbu članka 47. stavak 2. kojom se regulira da je službena osoba dužna po službenoj dužnosti prikupljati podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod koga se vodi postupak ili drugo javnopravno tijelo ili sud, trebalo osnažiti predviđanjem posljedice u slučaju da službena osoba ne postupi sukladno odredbi,
-u vezi predloženog članka 70. da se kao dokazno sredstvo može uzeti i izjava stranke kada za utvrđivanje određenih činjenica ne postoje drugi dokazi, upozoreno je da bi istu odredbu trebalo dopuniti na način da se upozori na posljedice davanja lažne izjave.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o općem upravnom postupku

s prijedlogom da do okončanja rasprave predlagatelj preispita mogućnost dopune članka 2. negativnom definicijom upravnog akta.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. (tematskoj) sjednici održanoj 10. ožujka 2009. godine proveo je raspravu na temu “Uloga Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja sudaca”.

U raspravi su sudjelovali: Ana Lovrin, predsjednica Odbora, Ivan Mikšić, predsjednik Državnog sudbenog vijeća, Branko Hrvatin predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Đuro Sessa predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, Ingrid Antičević Marinović, prof.dr.sc. Željko Horvatić, prof.dr.sc. Ivo Josipović potpredsjednik Odbora, Boris Šprem, Josip Leko, Željka Antunović, potpredsjednica Hrvatskoga sabora, Zoran Pičuljan državni tajnik Ministarstva pravosuđa, prof.dr.sc. Anita Kurtović, Miroslav Šovanj predsjednik Sudačkog vijeća Vrhovnog suda RH i Ljubica Lukačić.

U uvodnom izlaganju predsjednica Odbora naglasila je da je reforma pravosuđa jedan od glavnih političkih uvjeta za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Za postizanje toga cilja od izuzetne je važnosti postizanje neovisnosti pravosuđa, stoga i Akcijski plan i Strategija razvoja pravosuđa poseban naglasak stavljaju na postupak imenovanja sudaca, ocjenjivanje sudaca, upravljanje karijerama sudaca i razrješenjima sudaca. Kako je postupak imenovanja i razrješenja sudaca određen i odredbom Ustava, pitanje koje se aktualizira dugi niz godine je da li ustavnu ulogu Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora provedbom u praksi treba osnažiti na način da se ona ne svodi, kao do sada, samo na formalno potvrđivanje svih kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete, odnosno je li u proceduri izbora sudaca angažman Odbora za pravosuđe, na ovakav način uopće potreban. Strategijjom reforme pravosuđa koja se provodi od kraja 2005.g. predviđeno je niz mjera radi pojačanja trensparentnosti i objektivizacije kriterija za ulazak u na sudačku dužnost i napredovanje u sudačkoj karijeri, u kom smislu su i donijete izmjene i dopune Zakona o sudovima i Zakona o DSV-u. Revidirani akcijski plan iz lipnja 2008. g. predviđa mjere u tom pravcu, a također i program Vlade Republike Hrvatske u ovom mandatu u poglavlju pravosuđa zacrtao je osiguranje potpune transparentnostiu izboru i napredovanju sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, između ostaloga izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću, kojim bi se povećao broj članova na način da u njegovom radu sudjeluju predstavnici parlamenta.

Većina sudionika rasprave suglasila se u ocjeni da je uloga Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja i razrješenja sudaca prema važećim pozitivnim propisima, te dosadašnjoj praksi rada Odbora da svojim mišljenjem podrži sve kandidate koji ispunjavaju uvjete za imenovanje, uistinu formalne naravi i ne doprinosi efikasnom postupku imenovanja sudaca.

Rasprava je pokazala da bi ustavnu odredbu članka 123. stavka 2. koja glasi: “Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora” , valjalo brisati. Mišljenje je da je članak 123. Ustava koji regulira izbor, sastav i mandat Državnog sudbenog vijeća, predetaljan, da bi ustavnu odredbu o načinu imenovanja i razrješenja sudaca kao i o Državnom sudbenom vijeću trebalo stipulirati na način kako je to uređeno u odnosu na imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika i Državnoodvjetničko vijeće odredbom članka 124. Ustava. Istaknuto je da je vlast u RH ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, ali da načelo diobe vlasti uključuje i oblike međusobne suradnje i uzajame provjere nositelja vlasti čime se otvaraju mogućnosti predlaganja i drugih ustavnih rješenja temeljem ove odredbe. U raspravi koja se odnosi na moguće izmjene Ustava Republike Hrvatske iznijet je i prijedlog da bi Ustav Republike Hrvatske trebao sadržavati odredbu kojom bi Državno sudbeno vijeće podnosilo godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru.

Većina sudionika rasprave podržala je kao mogući način doprinosa u osiguranju transparentnosti postupka imenovanja sudaca prijedlog za izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću kroz sudjelovanje zastupnika Hrvatskoga sabora u njegovom radu. Kao pozitivan primjer takvoga rada istaknuto je sudjelovanje zastupnika Hrvatskoga sabora u radu Državnoodvjetničkog vijeća, s naglaskom da to tijelo gotovo sve odluke donosi konsenzusom.

Kao podloga za raspravu o ovoj tematici sudionicima rasprave dat je prikaz izbora sudačkih vijeća i načini izbora sudaca u nekim europskim zemljama za koje je ocijenjeno da mogu biti od važnosti u pogledu unaprijeđenje našega modela. Između ostaloga, istaknuto je da bi trebalo razmišljati u pravcu profesionalizacije članstva Državnog sudbenog vijeća, budući da u njegovom sastavu većinu čine suci koji uz taj posao odrađuju redovite poslove suca.

Rasprava je pokazala da je za postupak imenovanja sudaca od presudne važnosti uspostava jasnih i objektivnih kriterija. Nužna je dorada metodologija ocjenjivanja sudaca kako bi se izbjegle situacije da kandidate s najvećim ostvarenim brojem bodova, kao objektiviziranim mjerilom, ne podrži nadležno sudačko vijeće, ili DSV.

Kako je Odbor za pravosuđe imao priliku vidjeti različitosti u postupanju sudačkih vijeća kod davanja mišljenja podržana je nužnost izrade Poslovnika o radu sudačkih vijeća u pravcu ujednačanja njihova rada. Svi ovi prijedlozi doprinjeti će dogradnji sustava imenovanja sudaca.

Važno je također istaknuti da su sudionici rasprave neizbježno raspravljali i o drugim segmentima pravosudne problematike, dajući ocjenu postojećeg stanja, napretke u području pravosuđa, važnost afirmativnog raspravljanja o napretku i brojnim pozitivnim primjerima, s ocjenom da sustav pravosuđa ima kvalitetnog i stručnog kadra za ostvarenje cjelovite reforme.

Na temelju provedene rasprave, priloženog fonograma sa održane sjednice, Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora na temu “Uloga Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja sudaca” predlažu se slijedeći:

Z a k l j u č c i

1. Uloga Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja sudaca prema važećim pozitivnim propisima i dosadašnjoj praksi rada Odbora jest formalne prirode i ne doprinosi povećanju transparentnosti i objektivnosti izbora sudaca.
2. U okviru predstojećih promjena Ustava RH predlaže se pokretanje inicijative za izmjenu članka 123. Ustava na način sa se stavak 2. briše, u preostalom dijelu članka predlaže se pronaći odgovarajuće rješenje temeljem članka 4. stavka 1. i 2. Ustava RH koji uređuje da načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici održanoj 17. veljače 2009. godine Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. siječnja 2009. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da je Vlada RH donijela 6 uredbi temeljem članka 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Između ostalih Vlada je donijela Uredbu o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Odredba članka 5. Zakona o plaćama kojom je utvrđeno pravo na dodatak na plaću pravosudnog dužnosnika raspoređenog za zamjenika predsjednika suda odnosno zamjenika čelnika drugog pravosudnog tijela ili sudac koji obavlja poslove predsjednika odjela odnosno voditelja odjela, neće se primjenjivati u 2009. godini.

U raspravi je postavljeno pitanje zašto Vlada RH nije predložila izmjenu zakona, ne samo Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, nego i drugih zakona s čijeg su područja donijete uredbe sa zakonskom snagom.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova”za” i tri (3) glasa “protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
Ministar gospodin Ivan Šimonović
Dežmanov prolaz 6
10 000 ZAGREB

PREDMET: pokretanje postupka kandidiranja za izbor članova Državnog sudbenog vijeća;

Poštovani gospodine ministre,

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora na 21. sjednici Odbora održanoj 17. veljače 2009. godine proveo je raspravu o pokretanju postupka kandidiranja za izbor deset članova Državnog sudbenog vijeća, budući da članovima Državnog sudbenog vijeća izabranima Odlukom Hrvatskoga sabora od 15. srpnja 2005., u skladu s člankom 123. stavak 5. Ustava Republike Hrvatske dana 15. srpnja 2009. istječe mandat na koji su birani (devet) članova. Postupak za izbor jednog člana DSV-a pokrenut od Odbora za pravosuđe V. saziva Hrvatskoga sabora povučen je.

Člankom 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću uređen je sastav Vijeća, sedam članova bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. S obzirom da jednom članu DSV-a iz reda sudaca mandat istječe 15. prosinca 2010. godine, ovim postupkom šest članova Vijeća bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“Narodne novine” broj: 58/93, 49/99, 129/ 00, 150/00. ) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u postupku izbora članova Državnog sudbenog vijeća zatražio je od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Vijeća.

Člankom 3. stavkom 6. Zakona o državnom sudbenom vijeću propisano je da će Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora zatražit i od ministra pravosuđa predlaganje osoba za koje smatra da mogu biti kandidati za člana Vijeća.

Stoga Vas molim da u primjerenom roku, vodeći računa da postupak mora biti okončan do 15. srpnja 2009. godine, Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora dostavite obrazložene prijedloge kandidata, kako bi Odbor proveo raspravu o predloženim kandidatima i uputio prijedloge na odlučivanje Hrvatskome saboru.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA
Predsjednik g. Leo Andreis
Koturaška 53/II
10 000 ZAGREB

PREDMET: pokretanje postupka kandidiranja za izbor članova Državnog sudbenog vijeća;

Poštovani gospodine Andreis,

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora na 21. sjednici Odbora održanoj 17. veljače 2009. godine proveo je raspravu o postupku kandidiranja za izbor deset članova Državnog sudbenog vijeća.

Članovima Državnog sudbenog vijeća izabranim Odlukom Hrvatskoga sabora od 15. srpnja 2005., u skladu s člankom 123. stavak 5. Ustava Republike Hrvatske dana 15. srpnja 2009. istječe mandat na koji su birani (devet članova). Postupak za izbor jednog člana DSV-a pokrenut od Odbora za pravosuđe V. saziva Hrvatskoga sabora povučen je.

Člankom 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću uređen je sastav Vijeća, sedam članova bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnig znanosti. S obzirom da jednom članu DSV-a iz reda sudaca mandat istječe 15. prosinca 2010. godine, ovim postupkom šest članova Vijeća bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“Narodne novine” broj: 58/93, 49/99, 129/ 00, 150/05. ) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u postupku izbora članova Državnog sudbenog vijeća ovlašten je zatražiti od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Vijeća.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora zatražit će i od ministra pravosuđa predlaganje osoba za koje smatra da mogu biti kandidati za člana Vijeća.

Molim Vas da u skladu s člankom 3. stavkom 4. Zakona o državnom sudbenom vijeću pokrenete i provedete postupke kandidiranja, uvažavajući činjenicu da kandidate iz reda odvjetnika utvrđuje Skupština Hrvatske odvjetničke komore, da za svako mjesto u Vijeću ovlašteni predlagatelj mora predložiti najmanje tri kandidata, te da članom Vijeća nitko ne može biti više od dva puta uzastopce.
Molim Vas da u primjerenom roku, vodeći računa da postupak mora biti okončan do 15. srpnja 2009. godine, Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora dostavite obrazložene prijedloge kandidata za članove Državnog sudbenog vijeća, kako bi Odbor proveo raspravu o predloženim kandidatima i uputio prijedloge na odlučivanje Hrvatskome saboru.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

DEKANIMA PRAVNIH FAKULTETA

PREDMET: pokretanje postupka kandidiranja za izbor članova Državnog sudbenog vijeća;

Poštovana gospodo,

Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora na 21. sjednici Odbora održanoj 17. veljače 2009. godine proveo je raspravu o pokretanju postupka kandidiranja za izbor deset članova Državnog sudbenog vijeća. Članovima Državnog sudbenog vijeća izabranim Odlukom Hrvatskoga sabora od 15. srpnja 2005., u skladu s člankom 123. stavak 5. Ustava Republike Hrvatske dana 15. srpnja 2009. istječe mandat na koji su birani (devet članova). Postupak za izbor jednog člana DSV-a pokrenut od Odbora za pravosuđe V. saziva Hrvatskoga sabora povučen je.

Člankom 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću uređen je sastav Vijeća, sedam članova Vijeća bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. S obzirom da jednom članu DSV-a iz reda sudaca mandat istječe 15. prosinca 2010. godine, ovim postupkom šest članova Vijeća bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“Narodne novine” broj: 58/93, 49/99, 129/ 00, 150/05. ) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u postupku izbora članova Državnog sudbenog vijeća ovlašten je zatražiti od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Vijeća.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora zatražit će i od ministra pravosuđa predlaganje osoba za koje smatra da mogu biti kandidati za člana Vijeća.

Molim Vas da u skladu s člankom 3. stavkom 4. Zakona o državnom sudbenom vijeću pokrenete i provedete postupke kandidiranja, uvažavajući činjenicu da prijedlog kandidata iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti utvrđuje sjednica dekana pravnih fakulteta, da za svako mjesto u Vijeću ovlašteni predlagatelj mora predložiti najmanje tri kandidata, te da članom Vijeća nitko ne može biti više od dva puta uzastopce.

Molim Vas da u primjerenom roku, vodeći računa da postupak mora biti okončan do 15. srpnja 2009. godine, Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora dostavite obrazložene prijedloge kandidata za članove Državnog sudbenog vijeća, kako bi Odbor proveo raspravu o predloženim kandidatima i uputio prijedloge na odlučivanje Hrvatskome saboru.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Dostavlja se:

1. PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU
Trg Maršala Tita 14, ZAGREB
Dekan prof. dr. sc. Josip Kregar

2. PRAVNI FAKULTET U OSIJEKU
S. Radića 13, OSIJEK
Dekan prof.dr.sc. Zvonimir Lauc

3. PRAVNI FAKULTET U RIJECI
Hahlić 6, 51 000 RIJEKA
Dekan dr.sc. Miomir Matulović

4. PRAVNI FAKULTET U SPLITU
Domovinskog rata 8, 21 000 SPLIT
Dekan prof.dr.sc. Boris Buklijaš

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik g. Branko Hrvatin
Trg N.Šubića Zrinskog 3
10 000 ZAGREB

PREDMET: pokretanje postupka kandidiranja za izbor članova Državnog sudbenog vijeća,

Poštovani gospodine Hrvatin,

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici Odbora održanoj 17. veljače 2009. godine proveo je raspravu o pokretanju postupka kandidiranja za izbor deset članova Državnog sudbenog vijeća. Članovima Državnog sudbenog vijeća izabranim Odlukom Hrvatskog sabora od 15. srpnja 2005., u skladu s člankom 123. stavak 5. Ustava Republike Hrvatske dana 15. srpnja 2009. istječe mandat na koji su birani ( devet članova). Postupak za izbor jednog člana DSV-a pokrenut od Odbora za pravosuđe V. saziva Hrvatskoga sabora povučen je.

Člankom 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću uređen je sastav Vijeća, sedam članova bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

S obzirom da jednom članu DSV-a iz reda sudaca mandat istječe 15. prosinca 2010. godine, ovim postupkom šest članova Vijeća bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 3. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“Narodne novine” broj: 58/93, 49/99, 129/00, 150/05 ) i člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u postupku izbora članova Državnog sudbenog vijeća ovlašten je zatražiti od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Vijeća.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora zatražit će i od ministra pravosuđa predlaganje osoba za koje smatra da mogu biti kandidati za člana Vijeća.

Molim Vas da u skladu s člankom 3. stavcima 2. 3. i 5. Zakona o državnom sudbenom vijeću pokrenete i provedete postupak kandidiranja, uvažavajući činjenicu da prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste, te da za svako mjesto u Vijeću ovlašteni predlagatelj mora predložiti najmanje tri kandidata. Valja napomenuti da predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Vijeća, te da članom Vijeća nitko ne može biti više od dva puta uzastopce.

Molim Vas da u primjerenom roku, vodeći računa da postupak mora biti okončan do 15. srpnja 2009. godine, Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora dostavite obrazložene prijedloge kandidata za članove Državnog sudbenog vijeća, kako bi Odbor proveo raspravu o predloženim kandidatima i uputio prijedloge na odlučivanje Hrvatskom saboru.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na tematskoj 20. sjednici održanoj 03. veljače 2009. godine razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2007. godinu i Informaciju o aktualnom stanju u zatvorskom sustavu i Akcijski plan za unaprjeđenje zatvorskog sustava Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada  Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2008. i aktom od 29. siječnja  2009. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, na temelju nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je proveo objedinjenu raspravu.
U uvodnom izlaganju ministar pravosuđa istaknuo je da se raspravlja o iznimno važnim dokumentima koji daju ocjenu stanja u zatvorskom sustavu i plan mjera za poboljšanje sustava. Ključni problemi zatvorskog sustava i nadalje su prenapučenost, nedostatna i zastarjela oprema te nedovoljan broj službenika i namještenika. Mjere koje će se Akcijskim planom poduzeti odnose se na reorganizaciju Uprave za zatvorski sustav, povećanje smještajnih kapaciteta i standarda smještaja zatvorenika, uspostava sustava probacije, nova zapošljavanja i izorazbu, osnivanje neovisnog nacionalnog promatračkog tijela sukladno Europskim zatvorskim pravilima i preporukama.
Državni tajnik u svom se izlaganju ograničio na nužne intervencije u zakonodavnom sustavu koje se prvenstveno odnose na donošenje Zakona o probaciji, izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora, izmjene propisa o maloljetnicima, nužne izmjene unutarnjeg ustroja, izmjene nadzora, osnivanje neovisnog tijela za nadzor zatvorskog sustava.
V.d. ravnatelja Uprave za zatvorski sustav obrazlažući Izvješće o stanju i radu ustanova zatvorskog sustava ukratko se osvrnuo na nadležnost i  unutarnji ustroj Uprave u čijoj su nadležnosti postupci izvršavanja kazne zatvora, kazne maloljetničkog zatvora, izvršavanja mjere pritvora izvršavanja odgojne mjere. Pravilnikom o unutarnjem redu propisana su  2802 službenika i namještenika, nedostaje 230 službenika i namještenika. Od 2003. godine zatvorski sustav bilježi porast broja zatvorenika, ta brojka u 2007. godini iznosi 4 290. U strukturi zatvorenika prema vrstama kaznenih djela najbrojniju skupinu čine zatvorenici koji su počinili imovinska kaznena djela, zatim djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. Stopa broja pritvorenika u Republici Hrvatskoj u 2007. iznosi 30,4%, što je u odnosu na neke tranzicijske zemlje i zemlje članice Europske unije viša stopa koja pokazuje da naši sudovi učestalije izriču pritvor,  često dugotrajan. Izvješće sadrži podatke vezane za izobrazbu zatvorenika, kojoj se posvećuje osobita pozornost, a provodi se sukladno verificiranim programima Ministarstva obrazovanja. Liječenje i drugi oblici zdravstvene zaštite osiguravaju se unutar zatvorskog sustava ili ustanovama javnog zdravstva. Među najvažnije tretmanske postupke u ostvarivanju svrhe izvršavanja kazne zatvora odnosno rehabilitacije zatvorenika spada rad zatvorenika i strukovno obrazovanje. U 2007. godini prosječan mjesečni radni angažiran je 1. 512 zatvorenika. U pogledu stanja sigurnosti valja istaknuti nezadovoljavajući odnos broja zatvorenika na jednog pravosudnog policajca, bilježi se smanjenje napada zatvorenika na službenike, nema primjene težih oblika prisile, slučajevi odbijanja zatvorske hrane su u opadanju, razvidan je trend smanjenja bjegova i pokušaja bijega. Izvješće sadrži i financijske pokazatelje poslovanja zatvora, kaznionica i odgojnih ustanova. 
U općoj raspravi članovi Odbora pozdravili su inicijativu da se o ovoj iznimno važnoj temi raspravlja na tematskoj sjednici Odbora,  te da mjesto održavanja sjednice bude ustanova zatvorskog sustava. U tom pravcu pozdravili su sudjelovanje ministra pravosuđa i drugih dužnosnika i službenika Ministarstva u radu sjednice. Suglasni su da  područje rada zatvora, kaznionica i odgojnih zavoda spada u iznimno osjetljivo područje, da stanje u zatvorskom sustavu nije zadovoljavajuće, ali da Izvješće daje realnu ocjenu Ministarstva pravosuđa i izdvaja ključne probleme,  te nudi mjere poboljšanja sustava kroz predviđene mjere Akcijskog plana. 
U raspravi su iznijeta dva suprostavljena stajališta, manjinsko je stajalište da je alarmantna situacija u zatvorskom sustavu što je potkrijepljeno iznošenjem opisa pojedinačnih slučajeva iz Izvješća o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu. Većinsko je stajalište da postojeće stanje zatvorskog sustava nije alarmantno, nije ni dobro, ali  neki njegovi segmenati bilježe poboljšice, a Akcijski plan unaprjeđenja sustava sadržava i konkretne mjere poboljšanja.
U pogledu povećanja broja zatvorenika, prenapučenosti zatvora i kaznionica istaknuto je mišljenje da takvom stanju pridonosi postojeći kazneno penalni sustav, stoga je potrebno razmotriti neke penalne institute i izbaciti sve ono što nepotrebno opterećuje sustav. Posebno je upozoreno na supletorni zatvor kojim se zamjenjuje izrečena novčana kazna.
S obzirom da reforma pravosuđa koja se provodi od 2005. godine podrazumijeva i reformu zatvorskog sustava podržani su napori predlagatelja u pravcu povećanja smještajnih kapaciteta i standarda smještaja zatvorenika, podržana je namjera normativnog usklađivanja.  Osobito je podržan nastavak rada na jačanju sustava probacije koji će oteretiti sustav i smanjiti probleme nedovoljnih zatvorskih kapaciteta. Osigurat će se bolja zaštita društvene zajednice, poboljšati individualni tretmani specifičnim zatvorenicima.
Mišljenje je da je zamjenom kazne zatvora do šest mjeseci radom za opće dobro na slobodi obuhvaćen mali broj osoba, te da bi Uprava za zatvorski sustav trebala poraditi na suradnji svih subjekata koji sudjeluju u postupcima izricanja i izvršavanja alternativnih sankcija, kako bi se većom popularizacijom rada za opće dobro pridonijelo rasterećenju zatvorskog sustava.
Akcijski plan sadrži prijedlog mjera a njihova realizacija poput adaptacija postojećih objekata,  izgradnje novih objekata, uvođenje probacije, zapošljavanje, zahtijevaju ogromna financijska sredstva, jednostavnom računicom dolazi se do velikih iznosa, stoga je postavljeno pitanje kako osigurati dodatna sredstva uz  postojeći dug  sustava.
U Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova izostala je zaključna ocjena stanja s prijedlogom mjera, što se djelomice ispravlja i dopunjuje Akcijskim planom.
Bilježi se poboljšanje zdravstvene zaštite, ostvaren je značajan broj specijalističkih zdravstvenih pregleda zatvorenika obavljenih u javnom zdravstvu, međutim,  potrebno je osigurati uvjete za zapošljavanja potrebnog broja liječnika.
Podržava se osnivanje neovisnog  promatračkog tijela kako bi se provelo usklađivanje s pravilima i preporukama Europskog odbora Vijeća Europe.
Upozoreno je na prisutan nesklad stanja zatvorskog sustava kada se usporedi Izvješće  u odnosu na percepciju javnosti (nepravilnosti, korupcija, ekcesi), predlaže se transparentno postupanje prema javnosti kako bi se izbjeglo da pojedinačni slučajevi u percepciji javnosti postanu pravilo.
Mišljenje je da Izvješće u dovoljnoj mjeri ne naglaša iznimno stresan i odgovoran rad službenika i namještenika zatvorskog sustava, da se kategorija zaposlenika obrađuje samo kroz brojčane pokazatelja trenutnog stanja zaposlenosti.
Na Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2007. godinu s Akcijskim planom za unaprjeđenje zatvorskog sustava u RH iznijete su slijedeće primjedbe i prijedlozi:
 -predlaže se dopuna Izvješća i Akcijskog plana na način da se unese podaci o broju osoba s invaliditetom i načinu ostvarivanja njihovih prava u zatvorskom sustavu, sukladno preuzetim obvezama RH iz Konvencije o zaštiti i promociji ljudskih prava i digniteta osoba s invaliditetom,
 -predlaže se Ministarstvu pravosuđa da tijekom planiranih zakonodavnih aktivnosti razmotri mogućnost ukidanja supletorne kazne,
 -predlaže se u Akcijski plan ugraditi aktivnosti na popularizaciji rada za opće dobro,
 -predlaže se iznalaženje mogućnosti boljeg materijalnog vrednovanja liječničke struke kako bi se isti stimulirali za rad u zatvorskom sustavu,
 -predlaže se unaprjeđenje uloge i značaja sudaca izvršenja, naglašeno je da se odredba kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske koordinira rad sudaca uzvršenja gotovo i ne primjenjuje,
 -primjedba je da je u Izvješću izostala ocjena stanja postojećih objekata zatvorskog sustava kakvo su sadržavala ranija izvješća.  
  
Nakon provedene rasprave  odvojenim glasovanjem o predloženim dokumentima, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova “za” i tri (3) “uzdržana” glasa odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2007. godinu, s Informacijom o aktualnom stanju u zatvorskom sustavu i Akcijski plan za unaprjeđenje zatvorskog sustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.

                                    
                                                                                     PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                                      Ana Lovrin, dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2008. godine., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila predloženi Zakon. Prijedlogom se od sadašnjih 114 prekršajnih sudova u Republici Hrvatskoj ustanovljava 59 prekršajnih sudova, sukladno Strategiji reforme pravosuđa i procesu Racionalizacije mreže sudova. Kriteriji za racionalizaciju prekršajnih sudova jesu broj predmeta u pojedinom sudu, godišnji priliv predmeta, broj sudaca pojedinog suda, te međusobna udaljenost sudova.
U raspravi su članovi Odbora na Prijedlog zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova, s Konačnim prijedlogom zakona iznijeli slijedeća: stajališta, prijedloge i primjedbe:
-stajalište je Odbora da kod uređenje područja i sjedišta prekršajnih sudova pored kriterija za spajanje sudova Ministarstva pravosuđa, treba uvažavati i određene specifičnosti posebice kada se provodi racionalizacija sudova na otocima, treba poštovati tradiciju sudstva, udaljenost od sjedišta suda kome se pripaja,
-mišljenje je da Konačni prijedlog ne sadrži valjane razloge zašto se u pojedinim županijama osniva više prekršajnih sudova, a u nekim samo jedan. Primjerice na području Krapinsko-zagorske županije i Ličko-senjske županije osnivaju se tri prekršajna suda, dok se na području Zadarske županije i Koprivničko-križevačke županije osniva jedan prekršajni sud,
-s obzirom na tradiciju suda i činjenicu da Prekršajni sud u Novalji nije zaživio predlaže se u Glavi IX. Ličko-senjskoj županiji osnivanje Prekršajnog suda u Pagu, za područje općina Povljana, Kolan i gradova Novalja i Pag,
-predlaže se u Glavi XIX. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pored predloženog Prekršajnog suda u Korčuli osnivanje Prekršajnog suda u Blatu,
-predlaže se u Glavi. VI. Koprivničko-križevačka županija pored Prekršajnog suda u Koprivnici osnivanje Prekršajnog suda u Križevcima, radi velike udaljenosti područja,
-predlaže se u Glavi XX. Međimurska županija pored predloženog Prekršajnog suda u Čakovcu osnivanje Prekršajnog suda u Prelogu, s obzirom na broj stanovnika i tradiciju sudstva.

Pojedinačni prijedlog da Odbor za pravosuđe podnese amandman na osnivanje Prekršajnog suda u Pagu nije dobio potreban broj glasova.

Većinom glasova članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog Zakona, uz sugestiju predlagatelju da razmotri i očituje se o iznijetim prijedlozima i primjedbama na Konačni prijedlog zakona, do donošenja Zakona, u svrhu poboljšanja predloženog Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i četiri (4) „uzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o područjima i sjedištima prekršajnih sudova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. razmotrio je Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. prosinca 2008. godine., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom uređuju plaće i druga materijalna prava državnih službenika. Predlaže se jedinstveno uređivanje sustava plaća u državnoj službi, provedba načela jednaka plaća za jednak rad, radna mjesta razvrstavaju se u platne razrede, uvodi se promicanje temeljem ocjene rada i učinkovitosti, i dr. 
Članovi Odbora  podržali su donošenje predloženog Zakona.

U raspravi je istaknuto da odredba članka 5. stavka 3. kojom mjesečna osnovica za izračun plaće državnih službenika ne može biti manja od mjesečne osnovice za izračun plaće državnih službenika koja je bila utvrđena za prethodnu proračunsku godinu, prejudicira proračun i ostavlja otvoreno pitanje u slučaju da se proračunska sredstva ne mogu ostvariti.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i četiri (4) uzdržana glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese
                                       
Zakon o plaćama državnih službenika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 19. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2009. godinu – Dodatak A Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pristupanju Europskoj uniji – 2009. godine., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2008.

Odbor je Prijedlog plana raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije Vlada Republike Hrvatske utvrđuje dinamiku zakonodavnih aktivnosti u 2009. godini. Plan sadrži zakonodavne aktivnosti na području pravosuđa.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije za 2009. godinu. Sugerirano je da se Plan dopuni  Prijedlogom zakona o policijskim ovlastima i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset  (10) glasova “ZA” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2009. GODINU – DODATAK A NACIONALNOM PROGRAMU REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRISTUPANJU EUROPSKOJ UNIJI - 2009.GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu  Odbora gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. prosinca 2008. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama zemljišnoknjižnog prava određuje postupanje primjenom Zakona o osobnom identifikacijskom broju i osigurava primjena osobnog identifikacijskog broja u radu zemljišnoknjižnih sudova.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene, istaknuvši da kod primjene osobnog identifikacijskog broja u radu zemljišnoknjižnih sudova valja voditi računa o postupcima koji su u tijeku.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Sa slijedećim amandmanima:

AMANDMAN 1. na članak 1.
U članku 1. stavak. 4. riječi „ostaju u primjeni“ zamjenjuju se riječima „može se primijeniti“.
Obrazloženje:
Predloženim amandmanom daje se mogućnost korištenja jedinstvenog matičnog broja građana, matičnog broja i sistemskih brojeva u postupcima koji su u tijeku.

AMANDMAN 2. na članak 3.
U članku 3. stavku 6. riječi „navodi se“ zamjenjuju se riječima „može se primijeniti“.
Obrazloženje:
Kao uz amandman 1.

AMANDMAN 3.
Iza članka 4. dodaje se članak 4.a. koji glasi:
„Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na postupke koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona“.
Obrazloženje:
Amandmanom se osigurava zaštita u postupcima pokrenutim prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. prosinca 2008. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama Zakona naše materijalno kazneno zakonodavstvo usklađuje se s europskom pravnom stečevinom, te se predlažu izmjene radi učinkovite borbe na suzbijanju organiziranog kriminaliteta i korupcije.

Najznačajnije promjene sadržane su u slijedećem: daje se definicija terorizma i terorističkog djela, uvode se nova kaznena djela javnog poticanja na terorizam, obuke terorizma i novačenja, pooštrava se kažnjavanje za udruživanje u terorističku grupu i organizaciju, propisuju se oblici prijevare na štetu financijskih interesa Europske zajednice, predlaže se proširenje odredbe o oduzimanju imovine pribavljene kriminalnim aktivnostima, inkriminira se trgovanje djecom zbog nezakonitog posvojenja, omogućava se pristup kaznenim evidencijama ustanovama koje se bave odgojem, obrazovanjem i skrbi o djeci i maloljetnim osobama.

U općoj raspravi članovi Odbora suglasni su u ocjeni da su predložene izmjene iznimno osjetljive. Uvažavajući nakanu predlagatelja za hitnim izmjenama materijalnog prava u pravcu borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma, naglašeno je da neke predložene izmjene ne podnose hitnost jer bi upravo zbog njihove važnosti i složenosti trebalo provesti širu raspravu.

Upozoreno je i na činjenicu da doslovno prevođenje i prepisivanje Europskih konvencija u korpus našeg Kaznenog zakona može biti pogubno za njegov ukupan izričaj, a isto tako naglašeno je da u tekstu Zakona treba izbjegavati doslovne prijevode i terminologiju koja nije u duhu hrvatskoga jezika. Iskazana je dvojba glede najave novog Kaznenog zakona u 2009. godini, s obzirom da je postojeći Zakon noveliran u više navrata, a posebno u odnosu na sadašnje vrlo opširne izmjene, dakle vjerojatno se radi o kompilaciji dosadašnjih izmjena i dopuna, a ne o suštinski novom Zakonu.

Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona članovi Odbora iznijeli su slijedeća mišljenja, prijedloge i primjedbe:

-predlaže se u članku 2. stavak 2. riječi „iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta“ zamijeniti riječima „za kaznena djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta“. U istom stavku riječi „ne učini vjerojatnim“ zamijeniti riječima “ne dokaže“.

U stavku 3. istoga članka predlaže se razmotriti vremensku primjenu proširenog oduzimanja imovinske koristi, odnosno vremensku granicu obuhvata ukupne imovine obzirom na vrijeme njenog stjecanja. Predlaže se razmotriti pitanje stjecanja imovine od strane treće osobe navođenjem uvjeta da nije stečena u dobroj vjeri ili se radi o fiktivnim pravnim poslovima,
-u članku 3. stavku 3. i 4. predlaže se brisati riječ „iznimno“, jer je potrebno osigurati dobivanje podataka iz kaznene evidencije ustanovama obrazovanja, odgoja, njege i skrbi nad djecom i maloljetnicima posebno pri zasnivanju radnih odnosa u radu s tim kategorijama. Mišljenje je Odbora da se ovim člankom parcijalno rješava samo jedna kategorija, a da bi trebalo proširiti krug ovlaštenika dobivanja podataka iz kaznene evidencije sukladno postojećim posebnim zakonima koji postavljaju posebne uvjete za pojedinu vrstu kaznenog djela. Posebno je važno da o izrečenim sigurnosnim mjerama zabrane obavljanja djelatnosti budu obaviještena tijela koja izdaju licence za obavljanje djelatnosti,
-u članku 18. stavak 1. predlaže se brisati riječ „neovlašteno“, jer nema ovlaštenog davanja ili prikupljanja sredstava za financiranje terorizma.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA KAZNENOG ZAKONA

sa slijedećim amandmanom:

AMANDMAN 1. na članak 18.
U članku 18. stavku 2. riječ „neovlašteno“ briše se.
Obrazloženje:
Pravno se uređuje izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. prosinca 2008. godine.  

Odbor je o Prijedlogu državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je istaknula projekciju Državnog proračuna za 2009. godinu s posebnim osvrtom na razdjel 110. Ministarstva pravosuđa. Razdjel obuhvaća 355 korisnika razvrstanih u 14 proračunskih glava, s ukupnim planom sredstava za 2009. godinu u iznosu 2. 796.718.871. kn. Planom se sredstva Ministarstva pravosuđa u odnosu na makroekonomske uvjete povećavaju za 6,29%, odnosno 165 mil. kn. Predloženim planom financirati će se programi modernizacije sudske uprave, program elektroničkog upravljanja spisima, program suzbijanja korupcije i organiziranog kriminaliteta, program reforme pravosuđa, besplatne pravne pomoći, za navedene programe planirano je bitno povećanje sredstava. Prijedlog sadrži sve druge aktivnosti i programe Ministarstva pravosuđa i daje detaljan prikaz prijedloga financiranja pravosudnog i zatvorskog sustava.

U raspravi su članovi Odbora dali punu potporu Prijedlogu državnog proračuna za 2009. godinu. Podupirući prijedloge Ministarstva pravosuđa u provođenju zacrtanih programa i aktivnosti, iskazali su poseban interes za program vođenja sudskih postupaka,  planirane aktivnosti u zatvorskom sustavu i kapitalna ulaganja u zatvorski sustav.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU, S PROJEKCIJAMA DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2010. I 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. prosinca 2008. godine.  

Odbor je o Prijedlogu državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovaj Zakon donosi sukladno članku 6. Zakona o državnom proračunu. Prijedlogom se utvrđuje izvršavanje Državnog proračuna za 2009. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade RH i Ministarstva financija u izvršavanju proračuna i dr.   

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Zakona, uz pojedinačno pitanje o mogućem prijenosu zaduženja.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. prosinca 2008. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja istaknuto je da Zakon o tržištu kapitala nije uredio kaznena djela toga područja. Stoga se predloženim Zakonom propisuju kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, manipulacije tržištem, neovlaštenog pružanja investicijskih usluga te neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika.

U općoj raspravi članovi Odbora istaknuli su da su predložena kaznena djela trebala biti sadržana u Zakonu o tržištu kapitala ili Kaznenom zakonu. Mišljenja su da su neki izrazi kao „obmanjujući signali“, umjetna razina“ i drugi neprihvatljivi.

Na Prijedlog zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala Odbor je istaknuo slijedeće primjedbe, prijedloge i mišljenja:
-u članku 4. stavak.1. točka 1. i 3. predlaže se riječi „obmanjujuće signale“ zamijeniti adekvatnim riječima, u stavku 1. točka 1. predlaže se riječi „na umjetnoj razini“ zamijeniti riječima „na neopravdanoj razini“, u stavku 1. točka 3. riječi „ trebala znati“ zamijeniti riječima „bila dužna znati“,
-u članku 5. stavku 2. predlaže se propisati novčanu kaznu uz kaznu zatvora, a u stavku 3. istoga članka propisati kaznu zatvora u trajanju od 1. do 5. godina.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O KAZNENIM DJELIMA PROTIV TRŽIŠTA KAPITALA

sa slijedećim amandmanima:

AMANDMAN 1. na članak 3.

U članku 3. stavku 4. iza riječi „kaznom zatvora“ dodaju se riječi „od jedne“.

Obrazloženje:

Amandmanom se usuglašava norma sukladno odredbama općeg dijela Kaznenog zakona.

AMANDMAN 2. na članak 4.

U članku 4. stavak 1. točka 3. riječi „trebala znati“ zamjenjuju se riječima „bila dužna znati“.
U stavku 2. iza riječi „kaznom zatvora“ dodaju se riječi „od jedne“

Obrazloženje:

Amandmanom se uređuje izričaj i usuglašava norma s odredbama općeg dijela Kaznenog zakona.

AMANDMAN 3. na članak 5.

U članku 5. stavku 2. iza riječi „kaznit će se „ dodaju se riječi „novčanom kaznom ili“.
U stavku 3. iza riječi „kaznom zatvora“ dodaju se riječi „od jedne“.

Obrazloženje:

Amandmanom se usuglašava norma sukladno odredbama općeg dijela Kaznenog zakona.

AMANDMAN 4. na članak 6.

U članku 6. stavku 2. iza riječi „kaznit će se“ dodaju se riječi „novčanom kaznom ili“

Obrazloženje:

Amandmanom se usuglašava norma s odredbama općeg djela Kaznenog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 03. prosinca 2008. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. studenoga 2008.godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da predložena racionalizacija državnih odvjetništava prati proces racionalizacije sudova. Ukratko je obrazložila razlike rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Zakona.

S obzirom da je u članku 2. točka 17. Prijedloga izostavljeno Općinsko državno odvjetništvo u Supetru, predlaže se dopuna članka.

U svezi predloženog članka 3. kojim se sjedište i nadležnost posebnih državnih odvjetništava uređuje posebnim zakonom, članovi Odbora tražili su dodatna pojašnjenja u pogledu organizacije posebnih državnih odvjetništava za kazneni progon počinitelja određenih kaznenih djela.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava

sa slijedećim amandmanom:

AMANDMAN I. na članak 2.

U članku 2. točki 17. dodaje se:
„Općinsko državno odvjetništvo u Supetru za područje Općinskog suda u Supetru“.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom otklanja se omaška, budući je utvrđeno da je Konačnim prijedlogom zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava izostavljeno Općinsko državno odvjetništvo u Supetru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 03. prosinca 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. studenoga 2008. godine., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom uređuju plaće predsjednika sudova i sudaca za postupanje u kaznenim predmetima sukladno Zakonu o Uredu za suzbijanja korupcije i organiziranog kriminaliteta.

U raspravi su članovi jednoglasno podržali donošenje Zakona. Prijedlogom se stimuliraju predsjednici i suci županijskih sudova za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta. S tim u vezi postavljeno je pitanje može li ovaj prijedlog, koji je uistinu opravdan, izazvati negativne reakcije na sudovima, među posebno educiranim sucima koji rade na teškim predmetima primjerice kaznenim djelima ratnog zločina.

Prijedlogom se uređuju plaće predsjednicima i sucima županijskih sudova za postupanje u predmetima kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminaliteta, dok je izostala kategorija predsjednika Odjela županijskih sudova. Kako su ove izmjene predložene radi suzbijanja korupcije, mišljenje je Odbora da u dogledno vrijeme treba pristupiti donošenju cjelovitog Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kako bi se preispitali postojeći koeficijenti za izračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i uredile one kategorije koje nisu sadržane u postojećem Zakonu.

Također je istaknuto da na predmetima borbe protiv korupcije rade i djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova o čijem vrednovanju također treba voditi računa, iako oni nisu predmet ovoga Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin dipl.iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 03. prosinca 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima , s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. studenoga 2008. godine., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Zakon o trgovačkim društvima u najvećoj mjeri usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. Ovim prijedlogom se sukladno Zakonu o osobnom identifikacijskom broju koji je propisao da se kao identifikacijska oznaka koristi osobni identifikacijski broj, u cijelom tekstu Zakona o trgovačkim društvima umjesto riječi „porezni broj“ predlažu riječi „osobni identifikacijski broj.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 03. prosinca 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. studenoga 2008. godine., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila predložene izmjene i dopune Zakona. Prijedlogom se uređuje stjecanje prava vlasništva stranih fizičkih i pravnih osoba na nekretninama na području Republike Hrvatske sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Sporazumom se RH obvezala u roku od četiri godine od dana potpisivanja dopustiti državljanima država članica Europske unije stjecanje prava vlasništva pod jednakim uvjetima za domaće državljane. Prijedlogom se uređuju pravni odnosi koji nastaju u slučajevima kada strana osoba ne može nasljeđivanjem steći vlasništvo nekretnine na isključenom području, vlasnik nekretnine postaje Republika Hrvatska koja je tada obveznik naknade za izvlaštenu nekretninu. Prijedlog sadrži i odredbe kojima se implementiraju obveze s područja telekomunikacija u nacionalno zakonodavstvo.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje predloženog Zakona.

U raspravi je istaknuto da bi radi preciznosti i jasnoće odredbe članka 7. Prijedloga isti valjalo urediti na način da će pravni posao sklopljen do stupanja na snagu ovoga Zakona konvalidirati ako je ispunjen i ako su ispunjene pretpostavke za valjanost tog pravnog posla.
S obzirom da odredba članka 7. Prijedloga sadrži povratno djelovanje članovi Odbora suglasni su s obrazloženjem predlagatelja u pogledu opravdanosti razloga takvog djelovanja sukladno članku 134. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

sa slijedećim amandmanom:

AMANDMAN I. na članak 7.

„U članku 7. riječi „smatra se valjanim ako su ispunjene opće pretpostavke za valjanost tog pravnog posla“ zamjenjuju se riječima „konvalidirati će ako je ispunjen i ako su ispunjene opće pretpostavke za valjanost tog pravnog posla“.

Obrazloženje

Uz postojeće obrazloženje članka 7., valja dodati da je svrha ovog amandmana puna zaštita stranaka u poslovima stjecanja prava vlasništva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

PREDSJEDNICA ODBORA

Ana Lovrin dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 16. sjednici održanoj 27. studenoga 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. listopada 2008. godine., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila predložene izmjene i dopune Zakona. Prijedlogom se uređuje odgovornost zamjenika državnih odvjetnika za postupanje i poduzimanje svih radnji u predmetima dodijeljenim u rad, uz ograničenja sadržana u članku 26. Zakona. Uređuje se prestanak dužnosti po sili zakona u slučaju neimenovanja zamjenika državnog odvjetnika protekom roka od 5 godina. Uređuje se upućivanje državnih odvjetnika u međunarodne misije, propisuje se obveza podnošenja izvješća o imovini, propisuje se obveza poštivanja zastupljenosti nacionalnih manjina pri zapošljavanju, regulira se status državnih odvjetnika u slučaju spajanja državnih odvjetništava. 
Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da se radi o kvalitetnim izmjenama, koje su jednoglasno podržali.
Odbor je podržao rješenja sadržana u članku 13. Prijedloga, kojima se razrađuje praksa u radu državnih odvjetništava. U pogledu stavka 6. istoga članka kojim se predlaže izvješćivanje zamjenika državnog odvjetnika u predmetima od posebnog državnog interesa, članove Odbora zanimalo je moguće jasnije određenje posebnog državnog interesa, kao i moguće korištenje terminologije „predmeti od općeg interesa“. Podržan je prijedlog da zamjeniku državnog odvjetnika koji istekom roka od pet godina ne bude ponovno imenovan,  prestaje dužnost po sili zakona. S tim u vezi istaknuto je da bi ponovno imenovanje zamjenika državnih odvjetnika protekom roka od pet godina valjalo obavljati po službenoj dužnosti, uz vrednovanje pojedinačnog rada,  bez objavljivanja natječaja i provođenja nove procedure.
 
Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa jedanaest (11) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.

                                                                                                   PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                                                          Ana Lovrin dipl.iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 17. listopada 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Austrije o dopuni Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima dopunjene Dodatnim protokolom Europskoj konvenciji o uzajamnoj pravnoj u kaznenim stvarima i o olakšanju njene primjene, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. listopada 2008. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da Europska konvencija o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima propisuje da ugovorne stranke mogu sklapati sporazume o uzajamnoj pravnoj pomoći. Sukladno tome Republika Hrvatska i Republika Austrija potpisale su Ugovor o dopuni Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i o olakšanju njene primjene 2003. godine. Nakon potpisivanja Ugovora u tekstu izvornika uočene su određene neusklađenosti i pogreške. Redovitom diplomatskom procedurom postignut je dogovor o ispravku pogrešaka. Svrha je Ugovora dopuna odredaba Konvencije i olakšanje njene primjene s ciljem pojednostavljenja i ubrzanja postupka pružanja pravne pomoći u kaznenim stvarima. Ugovor dopunjuje odredbe Konvencije i daje mogućnost pružanja pravne pomoći za djela čije je kažnjavanje u jednoj državi ugovornici u nadležnosti suda, a u drugoj državi ugovornici u nadležnosti upravnih tijela. Ugovor daje mogućnost pravosudnim tijelima obiju država da u pitanjima pravne pomoći u kaznenim stvarima neposredno komuniciraju.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje ovoga Zakona. 
Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese
                                       
Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Austrije o dopuni Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima dopunjene Dodatnim protokolom Europskoj konvenciji o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i o olakšanju njene primjene

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici održanoj 17. listopada 2008. Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2008.
Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno, predstavnica predlagatelja naglasila je da se ovim prijedlogom ustanovljuju općinska i županijska državna odvjetništva, utvrđuje njihovo područje rada i sjedište. Podsjetila je da je Vlada Republike Hrvatske usvojila Strategiju reforme pravosuđa, kojom se obvezala na proces racionalizacije sudova, a time i racionalizaciju državnih odvjetništava, sukladno kriterijima za racionalizaciju sudova. Hrvatski sabor ove godine donio je Zakon o područjima i sjedištima sudova, sukladno izmjenama područja općinskih i županijskih sudova, potrebno je propisati područje općinskih i županijskih državnih odvjetništava. Prema postojećem stanju osnovano je 61 općinsko državno odvjetništvo i 20 županijskih državnih odvjetništava, ovim Prijedlogom ustanovljuje se 55 općinskih državnih odvjetništava i 21 županijsko državno odvjetništvo.
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona, ocijenivši da je upućivanje Prijedloga racionalizacije državnih odvjetništava logičan slijed nakon donošenja Zakona o područjima i sjedištima sudova. Mišljenja su da je dobro što je  predlagatelj predvidio primjereni rok za osiguranje uvjeta rada i tehničke opremljenosti u sjedištima državnih odvjetništava nastalih spajanjem, te propisao osnivanje stalnih službi izvan sjedišta državnog odvjetništva koja rade do donošenja odluke ministra o osiguranju uvjeta za rad državnog odvjetništva u sjedištu.  
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.
                 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                      Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 23. rujna 2008. Prijedlog zakona o općem upravnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da u zakonodavni postupak prvo ide Prijedlog zakona o općem upravnom postupku, a vrlo skoro će biti upućen i Prijedlog zakona o upravnim sporovima, budući da čine jedinstvenu cjelinu. Važeći Zakon o općem upravnom postupku ne odudara od europskih standarda, ali ga je s obzirom na dugogodišnju primjenu potrebno modificirati, pojednostaviti i unaprijediti. Prijedlogom se izrijekom određuje upravna stvar i javnopravna tijela. Reducira se broj redovnih i izvanrednih pravnih lijekova. Uvođenjem instituta prigovora omogućava se pravna zaštita građana u slučajevima koji ne rezultiraju donošenjem klasičnog upravnog akta. Velika novina je institut upravnog ugovora koji daje mogućnost zamjene upravnog akta upravnim ugovorom u određenim područjima. Novina je korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje će utjecati na pojednostavljenje postupka dostave i modernizaciju postupka. Predložen je primjereni rok za stupanje na snagu Zakona, kako bi se široki krug javnih službenika educirao o bitnim promjenama i primjeni novog ZUP-a.

U raspravi su članovi Odbora suglasni u ocijeni da se radi o iznimno važnom zakonu, da je zakon kratak, jasan u procesnom smislu. Posebno zanimanje članova Odbora vezano je za sastav radne skupine koja je pripremala Prijedlog zakona. Mišljenje je da radna skupina mora imati u svom sastavu eminentne stručnjake s područja upravnog prava i znanosti o upravi, mora uključiti praktičare iz različitih područja, odvjetnike i druge stručnjake.

Na Prijedlog zakona o općem upravnom postupku iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-u članku 1. Prijedloga određeni su subjekti koji su dužni postupati po ZUP-u, odnosno određena su javnopravna tijela koja ga primjenjuju, predlaže se izraz “javnopravno tijelo” preispitati, a kao moguću alternativu koristiti “tijela javne vlasti”,
-mišljenje je da je pojam “upravne stvari” sadržan u članku 2. Prijedloga široko određen, da takvim određenjem širi primjenu zakona i na stvari koje po svojoj prirodi nisu upravna stvar . Sugerira se za definiciju upravne stvari, jasno određenje pravne znanosti i stručnjaka iz područja upravnog prava,
-predlaže se predlagatelju da između dva čitanja Zakona provede široku stručnu raspravu, kako bi se otklonile nejasnoće i pridonijelo poboljšanju zakona,
-podržan je primjereni rok za stupanje na snagu zakona s obzirom na značaj i predložene novine.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o općem upravnom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 16. rujna 2008. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. srpnja 2008.godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73.  Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom usklađuje naše zakonodavstvo s propisima Europske unije. Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu razlikuje se od Prijedloga  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, jer su pojedine primjedbe zastupnika i nadležnih odbora usvojene i ugrađene u Konačni prijedlog Zakona. Nagrade za rad odvjetnika i tarifu donosi Hrvatska odvjetnička komora, uz suglasnost ministra pravosuđa, vodeći računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa, te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga. Regulira se obavljanje odvjetničkog zanimanja stranih odvjetnika u Republici Hrvatskoj, osiguranje od odgovornosti, prestanak prava na obavljanje odvjetništva zbog izrečene mjere trajne zabrane obavljanja odvjetništva. 
U raspravi su članovi Odbora na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu iznijeli slijedeće prijedloge, primjedbe i mišljenja:
-u članku 3. Konačnog prijedloga propisuje se da će  ministar pravosuđa kod davanja suglasnosti na tarifu voditi računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa, jednakosti u položaju davatelja i primatelja usluga, mišljenje je Odbora da o istome treba voditi računa i Hrvatska odvjetnička komora pri utvrđivanju tarife. U stavku 3. istoga članka predlaže se propisati obvezu izdavanja računa za svaku obavljenu radnju, a ne nakon obavljenog posla kako je to predloženo,
-radi jasnoće zakona predlaže se izostavljanje kratica,
-mišljenje je da je ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske kao uvjet za upis u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom „odvjetnik“ široko određen i da bi se trebao provoditi po posebnom programu, a ne prema programu za polaganje pravosudnog ispita,
-predloženi članak 36. b ne sadrži odredbu o odgovornosti odvjetnika iz država članica Europske unije za počinjenu štetu u obavljanju djelatnosti u Republike Hrvatske. Predlaže se dopuniti stavak 2. na način da se regulira osiguranje od profesionalne odgovornosti za obavljanje djelatnosti u Republike Hrvatske.

Stavak 7. istoga članka propisuje uvjete za obavljanje odvjetničkog poziva odvjetnika iz država članica Europske unije pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, za ovu kategoriju izostavljena je obveza polaganja ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.

Također, iz iste odredbe nije razvidno tko ocjenjuje uspješnost obavljanja odvjetničkog poziva u Republici Hrvatskoj, stoga se predlaže da redovito i uspješno obavljanje odvjetničkog poziva u Republici Hrvatskoj ocjenjuje Hrvatska odvjetnička komora.

Predlaže se u članku 36. b propisati mogućnost da odvjetnici iz država članica Europske unije mogu primati odvjetničke vježbenike,
-člankom 13. propisuje se da svaki odvjetnik društva s ograničenom odgovornošću mora biti osiguran na najnižu svotu od 9.000.000,00 kuna, kao moguće rješenje sugerira se da umjesto odgovornosti svakog odvjetnika osnivača društva, društvo s ograničenom odgovornošću bude osigurano na predloženi iznos,
-predlaže se u tekstu Zakona uskladiti terminologiju, uvriježeno je da se vode stegovni postupci a ne disciplinski postupci,
-predlaže se u članku 31. dopuniti stavak 4. na način da se predvidi postupanje ministra pravosuđa u slučaju da Hrvatska odvjetnička komora dostavi neusklađenu tarifu.
U završnom obraćanju predstavnica predlagatelja istaknula je da će predlagatelj razmotriti sve prijedloge i mišljenja Odbora, te sukladno razmotrenom podnijeti moguće amandmane, a sve u svrhu poboljšanja Konačnog prijedloga zakona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, dva (2) „uzdržana“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 16. rujna 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o privatnim detektivima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. kolovoza 2008.godine. uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom zakona propisuju uvjeti za obavljanje detektivske djelatnosti i poslova, definira se detektivska djelatnost, nadležnost i postupak za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti, određuje se tko može obavljati detektivsku djelatnost, propisuje se način dokumentiranja, evidentiranja, čuvanja i raspolaganja s podacima koje prikupi privatni detektiv i dr. 
U raspravi su članovi Odbora na Prijedlog zakona o privatnim detektivima, s Konačnim prijedlogom zakona iznijeli slijedeće primjedbe, prijedloge i mišljenja:
-Odbor predlaže da se preispita potreba donošenja ovog Zakona po hitnom postupku,
-u članku 4. stavak 1. podstavak 4. predlaže se točno propisati čime se dokazuje da osoba nije pravomoćno osuđena ili se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo  za koje se progoni po službenoj dužnosti,
-u članku 6. stavak 1. podstavak 1. propisuje se da sigurnosne uvjete ne ispunjava osoba „koja je ili je bila u sprezi s pojedincima..“  iz odredbe nije razvidno koja je evidencija mjerodavna za utvrđivanje ovog uvjeta, kako se ovaj uvjet obrazlaže i kome je dostupna takva evidencija,
-u članku 7. stavak 1. podstavak 2. predlaže se umjesto „zloporabi ovlasti privatnog detektiva“, zamijeniti „teže zlouporabi ovlasti privatnog detektiva“ prilikom donošenja rješenja o oduzimanju dopuštenja za obavljanje poslova privatnog detektiva,
-u članku 8. predlaže se regulirati stavak 2. na način da detektiv ne smije sklopiti ugovor o obavljanju detektivskih poslova prvenstveno za poslove koji nisu dozvoljeni ovim zakonom, a nakon toga za poslove kojima bi bila ugrožena ljudska prava i temeljne slobode drugih osoba zajamčena Ustavom Republike Hrvatske,
-u članku 9. stavak 1. predlaže se urediti pravne posljedice za situaciji kada osoba nije upozorena da podatke daje dragovoljno.
U stavku 2. podstavak 1. predlaže se umjesto „šire klevete“, propisati „iznose klevete“. Mišljenje je da podstavak 7. istoga članka koji glasi „činjenicama i okolnostima koje se odnose na osobni položaj građana, postupke fizičkih i pravnih osoba ili na njihove imovinske odnose“ za privatnog detektiva koji prikuplja obavijesti i informacije ne sadrži ograničenja, stoga se sugerira da se isti preformulira i limitira.
-predlaže se dorada članka 12. na način da se umjesto riječi „poslovi“ propiše riječ „radnje“, a u stavku 2. poslovi privatnog detektiva ograniče u odnosu na nadležnosti policije,
-mišljenje je Odbora da ovaj Prijedlog mora sadržavati odredbe o nagradama i naknadama za rad privatnih detektiva, te da Prijedlog nije u dovoljnoj mjeri regulirao stručni ispit za obavljanje poslova privatnih detektiva,
-predlaže se u članku 40. Prijedloga propisati odredbe koje se odnose na privatne detektive a prestaju važiti stupanjem na snagu ovoga Zakona.
U završnom obraćanju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će predlagatelj razmotriti sve prijedloge i mišljenja Odbora ukoliko se Hrvatski sabor odluči za raspravu u drugom čitanju, odnosno, podnijeti moguće amandmane ukoliko se pristupi donošenju Zakona po hitnom postupku, a sve u svrhu poboljšanja Konačnog prijedloga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o privatnim detektivima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 16. rujna 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. kolovoza 2008.godine, uz prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku. 
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona daje ograničena ovlast Vladi Republike Hrvatske za donošenje uredbi na temelju zakonske ovlasti, što je imala i do sada, samo u razdoblju kada Hrvatski sabor redovito ne zasjeda, te  za razdoblje kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat.
 
Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur.  

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 14. srpnja 2008. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. srpnja 2008.godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73.  Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je predlagatelj u cijelosti prihvatio prijedloge i mišljenja iznijeta u prvom čitanju. Najvažnije razlike u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona sastoje se u slijedećem: nepodnošenje izvješća o imovini suca predstavlja povredu sudačke obveze i podliježe stegovnom postupku, jasno se određuje značenje preustroja suda, ponašanje suca protivno temeljnim načelima Kodeksa sudačke etike predstavlja stegovno djelo, reguliraju se ovlasti ministra pravosuđa kojima se otklanjaju dvojbe u tumačenju odredbe vezane za imenovanja predsjednika sudova u ponovljenom postupku, uvažavajući odredbu članka 23. Ustavnog zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina dopunjuju se odredbe Zakona na način da će se kod prijema sudskih službenika i namještenika u sudove voditi računa o zastupljenosti nacionalnih manjina.
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
 
Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
                                       
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 08. srpnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju o transferu osuđenih osoba, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. lipnja 2008.godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je ratifikacija Dodatnog protokola obveza Republike Hrvatske u procesu prilagodbe našeg pravnog sustava europskim standardima sadržana u poglavlju 24. Pravda, sloboda i sigurnost. Republika Hrvatska stranka je Konvencije o transferu osuđenih osoba Vijeća Europe. Svrha Konvencije je olakšati socijalnu rehabilitaciju zatvorenika na način da se strancima osuđenim za kaznena djela omogući da svoju kaznu odsluže u vlastitoj zemlji. Republika Hrvatska potpisnica je Dodatnog protokola uz Konvenciju o transferu osuđenih osoba, kojim se dopunjuje Konvencija i olakšava njena primjena. Posebice se uređuju pravila koja se primjenjuju na transfer u svrhu izvršenja kazne u slučajevima kada osuđena osoba pobjegne iz države u kojoj joj je izrečena kazna u državu čiji je državljanin, te u slučajevima kad je osuđenoj osobi uz kaznu izrečena mjera izgona ili deportacije. Potvrđivanje Dodatnog protokola zahtijevati će dopunu Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju o transferu osuđenih osoba.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju o transferu osuđenih osoba

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 08. srpnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom i o financiranju terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. srpnja 2008.godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je ratifikacija Konvencije obveza Republike Hrvatske u procesu prilagodbe iz poglavlja 24. Svrha Konvencije je ustanovljavanje djelotvornog sustava međunarodne suradnje, kako bi se povećali napori država stranaka u borbi protiv teškog kriminala upotrebom modernih i učinkovitih metoda, te kako bi se počiniteljima kaznenih djela oduzeli prihodi i sredstva stečena kaznenim djelom. Svaka država stranka Konvencije obvezuje se usvajati zakonodavne i druge mjere kojima osigurava sposobnost za traganjem, utvrđivanjem, oduzimanjem imovine i sredstava ostvarenim kaznenim djelom ili namijenjenih financiranju terorizma.

Potvrđivanje Konvencije zahtijevati će dopunu kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske, kako bi se uredilo kazneno djelo pranja novca, definirala imovina i imovinska korist.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom i o financiranju terorizma.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom i o financiranju terorizma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici održanoj 01. srpnja 2008. Prijedlog zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se donošenjem Načela Vlada RH odlučila na temeljitu i sveobuhvatnu reformu kaznenog postupka. Prijedlogom se ključne novine predlažu u prethodnom postupku, ukida se sudska istraga, okrivljenik se suprotstavlja tužitelju, a ne istražnom sucu, o pravima i slobodama okrivljenika odlučuje sud. Norme o prethodnom postupku razvrstane su za redoviti postupak u kazneni progon, istragu, dokazne radnje i optuživanje. Temeljne novine Prijedloga sadržane su po glavama. U Glavi II. predlaže se pitanje stvarne i funkcionalne nadležnosti sudova urediti posebnim zakonom. U Glavi IV. predlažu  se odredbe o pravima i dužnostima državnog odvjetnika, koji postaje subjekt koji vodi istragu. U Glavi V. u naše pravo uvodi se pojam žrtve među sudionicima postupka s posebnim pravima. U Glavi VI. sustavno je obrađen katalog prava okrivljenika u kaznenom postupku, uređeno je pravo na stručnu obranu, propisuju se slučajevi u kojima okrivljenik mora imati branitelja, uređuje se nadzor nad komunikacijama okrivljenika i branitelja. U Glavi IX. predlažu se značajne novine u mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika u slučaju osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela policija je ovlaštena uhititi osobu, uhićenika se predaje pritvorskom nadzorniku koji je odgovoran za zakonitost uhićenja i pravilnost postupanja prema osobi lišenoj slobode, pritvor nalaže državni odvjetnik, o istražnom zatvoru odlučuje sud. U Glavi XII. uređuje se dostava odluka na način da dostavu svjedocima i vještacima primarno obavljaju stranke, a ako je dostava neuspješna tajnik suda, tajnik suda izvršava odluke suda. U Glavi XVII. kojom se regulira istraga uvodi se istražitelj kao novi subjekt kaznenog postupka, istražitelj je osoba koja je ovlaštena poduzimati radnje po nalogu državnog odvjetnika. Novi subjekt je i sudac istrage, on odlučuje o cjelini složenih i međusobno uvjetovanih odnosa sudionika postupka. U Glavi XVIII. uređuju se dokazne radnje, sustavno se uređuje pretraga, predlaže se aktivno sudjelovanje okrivljenika, predlaže se parcijalni imunitet svjedoka, kao posebna vrsta očevida uvodi se pokus, dokaz snimkom nova je predviđena dokazna radnja. U Glavi XIX. predlaže se sudsko ispitivanje optužnice, optužnicu ispituje sudsko vijeće na kontradiktornom ročištu. U Glavi XXI. nema više inkvizicione maksime da sud može izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, iako to nije izričito zabranjeno, čime se naglašava dokazna aktivnost stranaka i akuzatornost postupka. U Glavi XXIII. predlaže se mogućnost ulaganja žalbe protiv rješenja, a u Glavi XXIV. iz sustava izvanrednih pravnih lijekova izostavlja se izvanredno ublažavanje kazne. Predlaže se  sukcesivna primjena zakona radi ograničenih sredstava.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o kaznenom postupku istaknuvši da se radi o sveobuhvatnom zakonu, te da treba pohvaliti rad svih koji su sudjelovali u njegovoj pripremi. Kako se radi o ključnim razlikama u odnosu na sadašnji Zakon o kaznenom postupku, važna će biti edukacija svih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku osobito državnih odvjetništava.

U načelnoj raspravi koja je uslijedila pojedinačno je istaknuto je da su vrijedni napori predlagatelja za cjelovitim zakonskim prijedlogom, ali da isti neće riješiti sve probleme u pravosuđu, jer je osnovni problem u otkrivanju kaznenih djela  i procesuiranju gospodarskog i organiziranog kriminaliteta. Također, naglašeno je da predložene odredbe kojima se regulira istraga nisu dorečene.

Mišljenje je da Prijedlog donosi važne pomake kojima se nastoji izbjeći tripliciranje kaznenog postupka. S obzirom da se radi o cjelovitom zakonskom prijedlogu predlaže se predlagatelju da  održi stručne rasprave o Prijedlogu zakona o kaznenom postupku kako bi stručna i znanstvena javnost mogla svojim prijedlozima i primjedbama pridonijeti  mogućem poboljšanju Prijedloga.

Također, istaknuto je da treba nomotehnički urediti Prijedlog zakona, detalje stupanja na snagu, te odrediti primjereni rok za izradu 22 podzakonska akta.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 01. srpnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. lipnja 2008.godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 73.  Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom naše zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća na području pregovaračkog Poglavlja 19.  Socijalna politika i zapošljavanje. Prijedlogom se uređuje vrsta i opseg prava radnika u slučaju stečaja poslodavca, uvjeti i postupak za ostvarivanje prava, izvori sredstava, djelatnost Agencije za osiguranje radničkih potraživanja. Nadalje, propisuje se da prava po ovom zakonu mogu ostvariti i radnici stranog poslodavca sa sjedištem na području država članica Europske unije. Propisuje se obveza otvaranja posebnog namjenskog računa stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih potraživanja radnika u svim stečajnim postupcima nad poslodavcem koji ima zaposlenih radnika. Uređuje se područje preuzimanja zaposlenika, sredstava, prava i obveza Fonda za razvoj i zapošljavanje na Agenciju. 

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predmetnog zakona, istaknuvši da pored usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije, ovaj Prijedlog precizno definira institute zaštite potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca.

Članovi Odbora prihvatili su obrazloženje predlagatelja u vezi osnivanja zasebne Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. Naime, Fond za razvoj i zapošljavanje bavi se drugom problematikom, a izdvajanje radnika  koji su obavljali poslove osiguranja potraživanja iz Fonda u Agenciju, neće zahtijevati bitno povećanje sredstava u Državnom proračunu.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „uzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici održanoj 01. srpnja 2008. godine Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2007. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 20. lipnja  2008. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u skladu s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju zamjenik glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske istaknuo je da Izvješće daje cjelovit prikaz rada Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, USKOK-a, županijskih i općinskih državnih odvjetništava, sukladno ovlastima i dužnostima u postupanju protiv počinitelja kaznenih djela, poduzimanja pravnih radnji radi zaštite imovine Republike Hrvatske, podnošenja pravnih sredstava za zaštitu Ustava i zakona. U 2007. godini bilježi se pad broja kaznenih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja za 4% u odnosu na 2006. godinu. Građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava bilježe pad predmeta od  6,5% u odnosu na 2006. godinu. Dostignut je stupanj ažurnosti u radu državnih odvjetništava, prati se rad državnih odvjetništava, vrši se nadzor nad složenim predmetima. Ažurnost građansko-upravnih odjela u radu na parničnim i upravnim predmetima u velikom dijelu zavisi od ažurnog postupanja državnih tijela i sudova. Preduvjet kvalitetnog obavljanja poslova je zapošljavanje i edukacija kadrova, čemu se poklanja posebna pažnja. Državno odvjetništvo ima poteškoća u zapošljavanju dužnosnika, posebice na složenim predmetima. Odbačajem kaznenih prijava u svim slučajevima kada je to na zakonu utemeljeno sprečava se nepotrebno vođenje postupka, dok se povećanjem broja neposrednih optuženja, zahtijevanjem izdavanja kaznenih naloga utječe na dužinu trajanja kaznenog postupka. Potiču se alternativni načini rješavanja sporova, državni odvjetnici su dužni kada je to moguće sklapati nagodbe, te poduzimati sve da se sporovi rješavaju mirnim putem izvan sudskih postupaka. Državna odvjetništva trebaju aktivno provoditi izvide i koordinirati rad policije u provođenju izvida. Državna odvjetništva očekuje bitno drugačiji položaj prema Prijedlogu zakona o kaznenom postupku, što će zahtijevati promjene u načinu rada. Posebna pažnja posvećuje se praćenju kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji i prijavama za kaznena djela na štetu djece i obitelji. Uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske na nekretninama od posebnog je značaja, stoga, državna odvjetništva i nadalje se trebaju usmjeriti na utvrđivanje i upis državne imovine u zemljišne knjige.

U raspravi su članovi Odbora dali  jednoglasnu potporu Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2007. godini. Predmetno Izvješće korištenom metodologijom sustavno prikazuje rad državnih odvjetništava na području kaznenog, građanskog i upravnog prava. Prezentirani podaci o strukturi i kretanju kriminaliteta, strukturi i kretanju građanskih i upravnih predmeta daju podlogu za znanstvena i stručna korištenja i analize.   Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da je Izvješće odraz stručnog rada zaposlenika državnih odvjetništava,  stoga su podržali nastojanja državnih odvjetništava za zapošljavanjem kvalitetnih i kvalificiranih osoba, posebice za rad na kaznenim djelima s područja gospodarskog kriminaliteta. Mišljenje je članova Odbora da državnim odvjetništvima nedostaje stručna podloga u ekonomskom obrazovanju, osobito kada je riječ o radnjama u kojima se utvrđuju financijsko materijalni elementi. Ocjena je članova Odbora da su godišnja izvješća o radu državnih odvjetništava  zasigurno pridonijela novinama  kaznenog postupka. Pojedinačno je mišljenje da bi uspjeh u radu državnih odvjetništava bio drugačiji da sadrži podatke o kaznenim djelima počinjenim pretvorbom i privatizacijom i gospodarskim kaznenim djelima. Također, istaknuto je da bi se u potpunosti utvrdili određeni parametri, potrebno je podatke iz Izvješća komparirati s izvješćima o radu policije i meritornim presuđenjima sudova.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa devet (9) glasova “za” predlažio Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg

ZAKLJUČKA 

Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2007. godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Ivu Grbića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 18. lipnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. lipnja 2008. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom naše zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Prijedlogom se uređuje pravo na novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom, uređuju se pretpostavke i postupak za ostvarivanje prava na naknadu, uređuju se tijela koja donose odluke i sudjeluju u postupku odlučivanja, propisuju se postupci u prekograničnim slučajevima.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predmetnog zakona, istakli su da će Zakon omogućiti ostvarivanje pravične i primjerene naknade žrtvama nasilja namjernih kaznenih djela uz uvažavanje standarda i načela Europske unije, te osigurati sustav suradnje radi ostvarivanja naknade štete u prekograničnim slučajevima proširenjem djelokruga rada Ministarstva pravosuđa.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) „uzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da dones

Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 18. lipnja 2008. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. lipnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila razloge donošenja Zakona i pitanja koja se uređuju Zakonom, razlike u odnosu na Prijedlog zakona. Posebno se osvrnula na primjedbe da Ministarstvo pravosuđa nije izvršilo analizu postojećeg stanja sudova koji se spajaju, naglasivši da se na statističkim podacima za svaki sud utvrdilo postojanje razloga za spajanje, prema utvrđenim kriterijima spajanja. Predlagatelj je prije upućivanja Zakona u parlamentarnu proceduru obavio potrebne konzultacije sa predsjednicima sudova koji se spajaju, predstavnicima županija, gradova i općina, te dobio potrebnu podršku projektu.

Na tekst Konačnog prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova, u raspravi su iznijeta slijedeća stajališta, prijedlozi i mišljenja:
-mišljenje je članova Odbora da predlagatelj nije u dovoljnoj mjeri uvažio nomotehničke intervencije iznijete u prvom čitanju. Županijski ustroj narušen je u nekim slučajevima, primjerice u Glavi. XII. sjedište i područje Općinskog suda u Pagu obuhvaća i Grad Novalju, a Novalja nije u Zadarskoj županiji. Županijski ustroj narušen je i u Glavi VII. Bjelovarsko-bilogorska županija,
-stajalište je Odbora kada je riječ o zakonodavnom uređenju područja i sjedišta sudova da pored kriterija za spajanje sudova Ministarstva pravosuđa treba uvažiti i određene specifičnosti područja suda, tradiciju sudstva, broj stanovnika, udaljenost od sjedišta suda kome se sud pripaja. U raspravi su iznijeti neki primjeri u kojima specifičnosti treba vrednovati na adekvatan način. U Gradu Pakracu stradalniku domovinskog rata, obnovljeni su prostori Općinskog suda, stvoreni tehnički uvjeti rada, postoji tradicija sudstva, stoga bi u Glavi VII. Bjelovarsko-bilogorska županija iz područja i nadležnosti Općinskog suda u Daruvaru trebalo brisati „Lipik i Pakrac“, a u Glavi XI. dodati „Općinski sud u Pakracu za područje gradova Lipika i Pakraca“. Isto tako, valja vrednovati udaljenost suda od sjedišta suda kome se sud pripaja, geografsku rasprostranjenost županije, vrednujući udaljenost suda iz Konačnog prijedloga nije razvidna potreba da Istarska županija ima predloženih šest općinskih sudova na geografski manjem području od primjerice Ličko-senjske županije za koju se predlaže samo jedan općinski sud. Valjalo bi u Glavi VIII. Primorsko-goranska županija brisati Senj, te u Glavi IX: Ličko-senjska županija dodati Općinski sud u Senju.

O značaju tradicije na pojedinim području kao primjer možemo uzeti Grad Prelog, gdje sud djeluje preko 150 godina, stoga bi, u Glavi XX. Međimurska županija trebalo ostaviti Općinski sud u Prelogu.

Odbor sugerira predstavniku predlagatelju da se očituje i razmotri prijedloge i primjedbe iznijete na Konačni tekst Zakona, kako bi se poboljšala predložena rješenja do donošenja Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o područjima i sjedištima sudova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 18. lipnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. lipnja 2008. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom zakona daje mogućnost sudovima da sankcioniraju osobe koje se nesavjesno koriste procesnim ovlaštenjima, propisuje se mogućnost naplate novčanih kazni putem nadležnih tijela porezne uprave, mijenja se nadležnost trgovačkih sudova, precizno se regulira dostava i načini dostave pismena, uvodi se mogućnost mirenja tijekom cijelog postupka. Učinjene su bitne novine u drugostupanjskim postupcima na način da drugostupanjski sudovi neovisno o obrazloženju prvostupanjske presude svoje odluke mogu donijeti na temelju raspravne građe sadržane u parničnom spisu. Uvode se značajne novine revizijskog postupka, te omogućuje podnošenje revizije samo za to kvalificiranim osobama.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Zakona. Mišljenja su da će predložene izmjene u pogledu razloga za podnošenje revizije, ovlaštenih osoba za pokretanje revizije, omogućavanja revizije za postupak u parnicama zbog smetanje posjeda i postupka u sporovima male vrijednosti, novina u pogledu dostave, novina u naplati novčanih kazni, zasigurno ubrzati parnične postupke, podići učinkovitost u rješavanju građanskih parnica.

Predstavnik predlagatelja pozitivno se očitovao u pogledu usklađenosti s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 24. siječnja 2007. godine o ukidanju pojedinih odredbi Zakona o parničnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 18. lipnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske .  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73.  Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Prijedlogom zakona uređuju uvjeti za prijam vježbenika u sudove i državna odvjetništva, ukupno trajanje i provođenje vježbeničke prakse, uređuje se stručna praksa za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike, pravnike u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama zaposlenim u znanstveno nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na fakultetima koji namjeravaju pristupiti polaganju pravosudnog ispita.

U raspravi su članovi jednoglasno podržali donošenje ovoga Zakona, kojim se unaprjeđuje postojeći sustav polaganja pravosudnog ispita. Iznijeto je pojedinačno mišljenje da bi Povjerenstvo za izbor vježbenika trebalo vršiti izbor i prijam vježbenika  u državnu službu, a ne ministar pravosuđa kako je to sadržano u Prijedlogu zakona. Također, pojedinačno je mišljenje da su ovlasti ministra pravosuđa nepotrebno prenormirane primjerice u članku 12. Prijedloga ministar pravosuđa daje odobrenje za obavljanje dijela vježbeničke prakse izvan suda ili državnog odvjetništva, zatim, u članku 18. Prijedloga ministar pravosuđa raspoređuje javnobilježničke vježbenike na sud, ili u članku 19. ministar raspoređuje pravnike iz tijela državne uprave na sud u kojem će obavljati stručno obrazovanje.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. godine Prijedlog strategije suzbijanja korupcije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. lipnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog strategije suzbijanja korupcije razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela u dijelu koji se odnosi na djelokrug rada Odbora za pravosuđe.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Prijedlogom strategije revidira Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006-2008. Prioritetni ciljevi Strategije su unaprijeđenje pravnog i institucionalnog okvira, jačanje integriteta i odgovornosti u radu tijela javne vlasti, unaprijeđenje međunarodne suradnje u borbi protiv korupcije, podizanje razine učinkovitosti otkrivanja i progona koruptivnih kaznenih djela. U provedbi Strategije posebna pozornost posvetit će se koordinaciji i suradnji relevantnih institucija u provođenju antikoruptivne politike, spriječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, financiranju političkih stranaka, pravu na pristup informacijama, integritetu državnih službi. U području reforme pravosuđa nastavit će se jačanje nezavisnosti, nepristranosti, profesionalnosti i stručnog usavršavanja u kojima je postignut zavidan napredak.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog strategije suzbijanja korupcije, kojom se unaprijeđuju oblici borbe protiv korupcije, na temelju iskustava u provedbi Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006-2008. Podržana je intencija Vlade Republike Hrvatske da se borbi protiv korupcije dade posebno mjesto, da se Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije revidira svake godine, kako bi se postigla koordinacija svih institucija koje sudjeluju u provođenju antikoruptivne politike.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa 9 (devet) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Strategija suzbijanja korupcije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Ivu Grbića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputio zastupnik Dragutin Lesar, aktom od 09. svibnja 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je obrazložio osnovna pitanja koja se uređuju Prijedlogom zakona a odnose se na radnje pretresa stana i odbačaj kaznene prijave. Predlaže da osoba koja je bila objekt poduzimanja radnje pretresa stana dobije kopiju zapisnika o pretresu, a u slučaju odbačaja kaznene prijave državni odvjetnik dužan je pismeno obavijestiti osobu protiv koje je pokrenut postupak o odbačaju prijave.

U raspravi su članovi Odbora raspolagali mišljenjem Vlade RH Klasa: 740-02/08-01/01, Urbroj: 5030109-08-2 od 5. lipnja 2008. godine kojim se predmetni Zakon ne podržava. U mišljenju se navodi da je u izradi Nacrt prijedloga novog Zakona o kaznenom postupku koji će uzeti u razmatranje predloženu inicijativu zastupnika Dragutina Lesara.

Članovi Odbora u većini su se složili s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, podržali su prijedlog da se razmotri inicijativa zastupnika Dragutina Lesara u postupku izrade Nacrta Zakona o kaznenom postupku.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova “za” i dva (2) glasa “protiv” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da ne podrži

Prijedlog zakona o dopunama Zakona o kaznenom postupku

u tekstu kako ga je predložio zastupnik Dragutin Lesar.


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivo Grbić.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. svibnja 2008. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom zakona usklađuje naše zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, uvažavaju se preporuke i procjena mjera protiv pranja novca od strane Odbora Vijeća Europe. Osnovne novine Prijedloga sastoje se u: mogućnosti postupanja stranaka na temelju procjene rizika, zabrane otvaranja ili vođenja anonimnih računa, štednih knjižica i dr, ograničenja u poslovanju s gotovinom ( 105 000,oo kuna), odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi 15.000,oo EUR-a. Ograničenja gotovinske naplate odnose se na sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Suzbijanje pranja novca u nadležnosti je tijela prevencije, nadzornih tijela i tijela kaznenog postupka.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, istaknuvši da se istim nadograđuje postojeće sustav. Članak 83. Zakona propisuje da nadzor poslovanja obveznika Zakona provode Ured, Financijski inspektorat RH, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, članovi Odbora iskazali su zanimanje za odnos između nadzornih tijela, kao i tijek postupka povodom sumnje na pranje novca.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama ostvaruje puna usklađenost i provedba pravne stečevine na području pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima. Prijedlogom se dopunjuje nadležnost županijskih sudova za pružanje podrške svjedocima i žrtvama, predlaže se javno glasovanje u radu sudačkih vijeća, uvodi se mogućnost sudjelovanja pravosudnih dužnosnika u međunarodnim misijama, predlaže se pokretanje postupka obustave isplate plaće sucima koji ne dostave podatke o imovini, predlažu se promjene vezane za ukidanje sudova.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona. Stavkom 3. članka 23. Prijedloga propisuje se da sudac može biti privremeno upućen na rad u drugi sud uz svoj pristanak i pristanak predsjednika suda, s tim u vezi naglašeno je da se radi o jedinstvenom rješenju samo za osobe koje obnašaju sudačku dužnost. Sugerirano je da se usporedi praksa i nekih drugih europskih zemalja u pogledu imenovanja, odnosno upućivanja na rad, kako bi se sudačka dužnost prvenstveno vezala za potrebe dužnosti, ili bi se imenovanje sudaca moglo vezati za područje nadležnosti suda.

Članovi Odbora i predstavnici predlagatelja upoznati su sa primjedbama i prijedlozima na Prijedlog zakona Udruge Hrvatskih sudaca.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici održanoj 16. lipnja 2008. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 13. svibnja 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom zakona predlaže primjena ograničenja ovrhe iz članka 148. i članka 149. zakona na novčana sredstva koja ovršenik prima s naslova plaća i dječjeg doplatka preko tekućeg računa ili štedne knižice, a sve u svrhu osiguranja minimalne socijalne sigurnosti građana.

U raspravi su članovi Odbora raspolagali mišljenjem Vlade RH Klasa: 711-01/08-01/02, Urbroj: 5030109-08-3 od 5. lipnja 2008. godine kojim se predmetni zakon ne podržava. U mišljenju se navodi da je predmetna materija bolje uređena Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona usvojenog 30. svibnja 2008. godine.

Većina članova Odbora podržala je mišljenje Vlade Republike Hrvatske, da je predmetna materija uređana na bolji i prihvatljiviji način.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova “za” i tri (3) glasa “protiv odlučio predložiti Hrvatskom saboru da ne donese

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

u tekstu kako ga je predložio Klub zastupnika SDP-a.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. svibnja 2008.godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela sukladno članku 73.  Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se ovim Prijedlogom usklađuje naše zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, točnije,  Uredbom EZ br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća. Time se stvaraju uvjeti za neposredne primjene Uredbe u trenutku prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Predlaže se pravedniji način prisilne ovrhe na plaći, ograničava se dragovoljno postupanje radi naplate tražbine vjerovnika do iznosa kojim se štiti egzistencijalni minimum i život dužnika. Predlaže se poboljšanje nekih odredbi na koje je ukazala praksa.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Mišljenja su da će predložena rješenja omogućiti brže namirenje tražbina,  te istodobno osigurati minimalne uvjete za život ovršeniku zbog obveze namirenja duga. U svezi s predloženim člankom 25. članovi Odbora ukazali su na problematiku učestalih promjena zakona, te potrebu provođenja rasprave o toj tematici.    
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti 

 Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur.  

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. svibnja 2008.godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 73.  Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom postojeći Zakon usklađuje s odgovarajućim propisima Europske unije, Sporazumom o Europskom zajedničkom zračnom prostoru, Konvencijom o ujednačavanju određenih pravila za međunarodni zračni promet, Uredbama Europskog parlamenta i Vijeća. Prijedlogom se regulira sustav odgovornosti prijevoznika u zračnom prijevozu, mjere zaštite putnika, osoba s invaliditetom, te osoba sa smanjenom pokretljivošću.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam   (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur.  

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 08. svibnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uz Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. svibnja 2008.godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbama Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Republika Hrvatska stranka Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. U 1997. godini u RH započelo je prikupljanje podataka o emisijama u zrak, emisijama u vode i more, o postupanju s otpadom, prikupljeni su podaci o onečišćivačima na temelju Zakona o zaštiti okoliša. Donijet je i Pravilnik o registru onečišćenja okoliša. Cilj je Zakona ojačati pristup javnosti informacijama o okolišu putem baze podataka o ispuštanjima i prijenosima onečišćujućih tvari, postizanje visoke razine zaštite okoliša, ostvarivanje održivog razvoja i zaštite zdravlja.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uz Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 08. svibnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama u području prava intelektualnog vlasništva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. svibnja 2008.godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbama Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su tijekom pretpristupnih pregovora utvrđeni dijelovi Zakona iz područja prava intelektualnog vlasništva, koje treba dopuniti ili izmijeniti kako bi se u RH pružio isti stupanj pravne zaštite na području patenata, kakav je u državama članicama Europske unije. Na temelju preuzetih obveza Zavod je tijekom 2007. godine pristupio izradi izmjena i dopuna Zakona. Slijedom donijetih izmjena uvedeni su novi pravni instituti u području prava industrijskog vlasništva. Ovaj Zakon za nove pravne institute uređuje plaćanje upravnih pristojbi za radnje u postupcima koje provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama u području
prava intelektualnog vlasništva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 08. svibnja 2008. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. svibnja 2008. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko se osvrnula na osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom, te na rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje ovoga Zakona.

Na tekst Konačnog prijedloga zakona o besplatnoj pravnoj pomoći iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-iznijeto je mišljenje da predlagatelj nije u dovoljnoj mjeri vrednovao inicijative građanskih udruga, posebice u dijelu prijedloga kojim se postiže efikasnost postupka ostvarivanja pravne pomoći,
-predloženo je uređenje članka 16. stavak 1. i članka 17. na način da se brišu riječi „i drugi dokumenti“, „te popis dokumenata“, jer iz obrazloženja Konačnog prijedloga proizlazi da jedini dokument koji stranka treba priložiti za ostvarivanje prava na pravnu pomoć je potvrda Porezne uprave. Također,  predlaže se urediti članak 17.  na način da se propiše da druge dokumente provjerava sam Ured,
-u članku 14. predlaže se dodati stavak 3. kojim bi se reguliralo da pravne klinike mogu pružati pravnu pomoć i osobama koje nisu korisnici pravne pomoći,  kao što je to propisano stavkom 4. članka 11. za ovlaštene udruge.

Očitujući se na primjedbe iznijete u raspravi, predstavnica predlagatelja prihvatila je primjedbe na članak 16. stavak 1., članak 17. i članak 14. Konačnog prijedloga. 

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet  (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese
                                       
                                           Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 08. svibnja 2008. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Europske konvencije o naknadi štete žrtvama kaznenih djela nasilja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. svibnja 2008. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je svrha Europske konvencije stvaranje okvira za rješavanje položaja žrtava kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom. Potvrđivanje Europske konvencije zahtijeva donošenje novog zakona kojim će se urediti pitanje naknade štete žrtvama kaznenih djela nasilja.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o potvrđivanju Europske konvencije o naknadi štete žrtvama kaznenih
                                                               djela nasilja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 22. travnja 2008. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim prijedlogom usklađuje naše zakonodavstvo s propisima Europske unije, daje se mogućnost obavljanja odvjetničke djelatnosti stranim odvjetnicima na području Republike Hrvatske. Predlaže se da odvjetničku Tarifu o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost Hrvatskoga sabora, dok za obranu po službenoj dužnosti visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuđa. Zakonom se propisuju najniža osigurana svota po osiguranom slučaju, radi zaštite stranaka od nastanka štete uslijed greške, propusta i sl. Predlaže se stroža disciplinska odgovornost odvjetnika,  odvjetnik može trajno izgubiti pravo na obavljanje odvjetništva.

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu.
U raspravi je izneseno i manjinsko stajalište prema kome bi suglasnost na odvjetničke tarife trebala dati Vlada RH ili Ministarstvo pravosuđa ukoliko je suglasnost opredjeljenje predlagatelja, te da drugostupanjsko tijelo u postupku stjecanja ili gubitka prava na obavljanje odvjetničke djelatnosti treba biti Ministarstvo pravosuđa, a ne Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore.
Nakon provedene  rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova “za”  i tri (3) glasa “protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.
                 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                      Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 22. travnja 2008. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o spriječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2008., s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom dopunjuju odredbe o tome tko su sve državni dužnosnici u Oružanim snagama RH, pravobraniteljstvu, trgovačkim društvima, županijskim, gradskim i općinskim poglavarstvima. Podaci o imovini dužnosnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini, s tim da se podaci o stečenoj imovini posebno rasčlanjuju. Dužnosnici mogu biti članovi u najviše dva nadzorna odbora. Propisuje se sastav i postupak imenovanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Propisuju se sankcije koje se mogu izreći dužnosniku.

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. U raspravi su iznesena i manjinska stajališta da na čelu Povjerenstva treba biti osoba iz reda oporbenih zastupnika, da u prijedlog nisu ugrađene odredbe na koje je u svom Izvješću ukazivalo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, te da je Zakon neprecizan u odnosu na osobe na koje se odnosi.

Nakon zaključenja rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova “za” i tri (3) glasa protiv, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o spriječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti
u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 22. travnja 2008. godine Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio pučki pravobranitelj Republike Hrvatske aktom od 31. ožujka 2008. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, pučki pravobranitelj istaknuo je da je u prošloj godini Ured pučkog pravobranitelja primio znatan broj pritužbi građana na rad pravosuđa. Pritužbe su dostavljene Ministarstvu pravosuđa nadležnom za obavljanje poslova pravosudne uprave, koje se očitovalo o poduzetim radnjama.  Znatan broj pritužbi vezan je za neadekvatno provođenje nadzora na radom sudova, stoga, je pučki pravobranitelj zatražio posebno izvješće  o provedbi nadzora u 2007. godini. Ured pučkog pravobranitelja podržava mjere i aktivnosti Vrhovnog suda RH na rješavanju starih predmeta, praćenju i kontroli rada pojedinih sudova i sudaca. Izvješće sadrži i prijedloge mjera Ureda pučkog pravobranitelja, koji bi pridonijeli provođenju reformskih mjera na području pravosuđa.
Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova”za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Ivu Grbića, predsjednika Odbora.

                                    
                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                       Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 22. travnja 2008. Prijedlog zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne naravi počinjenih putem računalnih sustava, s Konačnim prijedlogom zakona , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2008., s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se potvrđivanjem Dodatnog protokola Republika Hrvatska pridružuje krugu zemalja koje nastoje suzbiti sve oblike kibernetičkog kriminala. Potvrđivanje Dodatnog protokola zahtijevati će dopunu kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske, jer kaznena djela iz članka 3. 4. i 5. Dodatnog protokola nisu sadržana u Kaznenom zakonu RH.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova “za”  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne naravi počinjenih putem računalnih sustava

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                      Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj dana 26. ožujka 2008. razmotrio je Prijedlog za imenovanje člana Državnog sudbenog vijeća Klasa: 021-13/07-08/20, Urbroj: 6521-9-07-04 od 10. listopada 2007. godine, koji je Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora ranijeg saziva podnio predsjedniku Hrvatskoga sabora.

Odbor je utvrdio slijedeće:
-da prijedlog Odbora za pravosuđe ranijeg saziva od 10. listopada 2007. za izbor jednog člana Državnog sudbenog vijeća nije uvršen u dnevni red istog saziva Hrvatskoga sabora,
-da je postupak predlaganja kandidata za izbor člana DSV-a proveden sukladno odredbama Zakona o državnom sudbenom vijeću (“NN” broj 58/93., 49/99., 129/00., i 150/05) i članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora,
-da je ovlašteni predlagatelj uputio prijedloge kandidata za člana Državnog sudbenog vijeća Odboru za pravosuđe ranijeg saziva Hrvatskoga sabora. Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrdila je sukladno članku 3. Zakona o Državnom sudbenom vijeću tri kandidata za izbor člana DSV-a i to:

1. Ranko Marijan, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, 30 glasova,
2. Krešimir Devčić, sudac Županijskog suda u Zagrebu, 26 glasova,
3. Ileana Vinja, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, 22 glasa,

Prijedlozi su u privitku Izvješća.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora jednoglasno je sa osam (8) glasova “za” usvojio slijedeće:

ZAKLJUČKE

1. PREDLAŽE SE PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA DA U DNEVNI RED SJEDNICE SABORA UVRSTI TOČKU;
“IZBOR ČLANA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA”

2. HRVATSKOM SABORU PREDLAŽU SE TRI KANDIDATA OVLAŠTENOG PREDLAGATELJA ZA IZBOR JEDNOG ČLANA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA, JER JE UTVRĐENO DA ISPUNJAVAJU UVJETE ZA IZBOR

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Ivu Grbića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl. iur.

Privitak:
Prijedlozi kandidata za izbor člana
Državnog sudbenog vijeća,
-dopis predsjednika Odbora,
-dopis predsjednika DSV-a.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici održanoj 26. ožujka 2008. Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom provodi spajanje sudova, od dosadašnjih 107 općinskih sudova ustanovljuje se ukupno 65 općinskih sudova i određuje njihovo područje i sjedište.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova. Predlaže se nomotehničko uređenje članka 2. Prijedloga kojim se Općinski sud u Đurđevcu spaja na Općinski sud u Koprivnicu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici održanoj 26. ožujka 2008. Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se prijedlogom zakona uređuje  ostvarivanje pravne pomoći, vrste pravne pomoći, određuju tijela koja će odobravati pravnu pomoć, nadzor nad pružanjem pravne pomoći. Posebno poglavlje sadrži odredbe o odobravanju pravne pomoći u prekograničnim sporovima. 

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Istaknuto je da će predloženi zakon  osobama s invaliditetom omogućiti lakši pristup sudu, te znatno olakšati pružanje pravne pomoći jer se u pravilu radi o osobama sa skromnim primanjima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova “za” i dva (2) “uzdržana” glasa odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici održanoj 26. ožujka 2008. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. veljače 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom usklađuje Zakon o obveznim odnosima sa odredbama odgovarajućih direktiva Europske Unije, poboljšavaju one odredbe Zakona na koje je ukazala praksa, ispravljaju redakcijske pogreške.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Predlaže se nomotehničko uređenje članka 1. i 2. Konačnog prijedloga, kako bi bilo razvidno da se propisi o javnoj nabavi ne odnose na trgovačka društva, te kako bi bila jasna odredba o zastari.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova “ZA” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić, dipl. iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 26. veljače 2008. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. veljače 2008.godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da je ovaj prijedlog tehničke naravi, njim se utvrđuje izvršavanje Državnog proračuna za 2008. godinu,opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje javnim dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti u izvršavanju proračuna i dr.
Bez provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

                                        
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Ivo Grbić dipl.iur.  

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 26. veljače 2008. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. veljače 2008.godine.

Odbor je o Prijedlogu državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna za 2008. godinu planirani u iznosu od 115,6 milijardi kuna, da prate procijenjenu dinamiku kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja. Posebni dio državnog proračuna sačinjen je programski. U segmentu Ministarstva pravosuđa bilježi se značajan rast sredstava u periodu 2004.-2008. godina.
Predstavnice Ministarstva pravosuđa naglasile su da ovaj prijedlog sadrži 7,3% povećanje u odnosu na Državni proračun za 2007. godinu. Ministarstvo pravosuđa obuhvaća 357 korisnika razvrstanih kroz 14 proračunskih glava, prijedlog plana iskazan je kroz 21 program, 65 aktivnosti, 53 kapitalna projekta i 3 tekuća projekta. Povećanje proračunskih sredstava prvenstveno se odnosi na ulaganja u infrastrukturu, reformu pravosuđa, rad Pravosudne akademije. Značajna sredstva planiraju se za opremanje pravosudnih tijela i tijela zatvorskog sustava, informatizaciju, Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, otplatu bankovnih kredita. Prijedlogom se zadovoljavaju osnovne potrebe na području pravosuđa, jer je prijedlog rađen sukladno zadanom limitu Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi su članovi Odbora dali punu potporu Prijedlogu državnog proračuna za 2008. godinu. Podupirući prijedloge Ministarstva pravosuđa u provođenju zacrtanih programa i aktivnosti, iskazali su poseban interes za kapitalna ulaganja, projekt spajanja sudova, intelektualne usluge, prilagodbu institucija pravosudnog sustava potrebama osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU, S PRIJEDLOGOM PROJEKCIJE PRORAČUNA ZA 2009. I 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl.iur.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici održanoj 21. veljače 2008. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim prijedlogom propisuje mogućnost ulaganja žalbe na rješenje o prekidu izdržavanja kazne zatvora koje donosi sudac izvršenja. Pravo ulaganja žalbe u roku od tri dana ima zatvorenik i državno odvjetništvo. Ulaganjem žalbe omogućava se dvostupnost u odlučivanju o molbi zatvorenika, štiti se žrtva kao i šira društvena zajednica.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predloženu izmjenu kojom se daje mogućnost preispitivanja rješenja o prekidu izdržavanja kazne zatvora od strane sudskog vijeća u kratkom roku od tri dana.

S obzirom da Zakon o izvršavanju kazne zatvora regulira važno područje izvršavanja kazne zatvora u zatvorima , kaznionicama i odgojnim ustanovama, data je inicijativa da se jedna tematska sjednica Odbora posveti zatvorskom sustavu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova “ZA” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici održanoj 21. veljače 2008. Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2008. godinu – Dodatak A Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pristupanju Europskoj uniji – 2008. godine., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. veljače 2008.

Odbor je Prijedlog plana raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije Vlada Republike Hrvatske utvrđuje dinamiku zakonodavnih aktivnosti u 2008. godini. Plan usklađivanja sadrži zakonske mjere i uz njih vezane podzakonske akte. U pogledu zakonodavnih aktivnosti na području pravosuđa potrebno je usvojiti 15 zakona u 2008. godini.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije za 2008. godinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova “ZA” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2008. GODINU – DODATAK A NACIONALNOM PROGRAMU REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRISTUPANJU EUROPSKOJ UNIJI - 2008.GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora gospodina Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić