Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. (tematskoj) sjednici održanoj 10. ožujka 2009. godine proveo je raspravu na temu “Uloga Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja sudaca”.
U raspravi su sudjelovali: Ana Lovrin, predsjednica Odbora, Ivan Mikšić, predsjednik Državnog sudbenog vijeća, Branko Hrvatin predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Đuro Sessa predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, Ingrid Antičević Marinović, prof.dr.sc. Željko Horvatić, prof.dr.sc. Ivo Josipović potpredsjednik Odbora, Boris Šprem, Josip Leko, Željka Antunović, potpredsjednica Hrvatskoga sabora, Zoran Pičuljan državni tajnik Ministarstva pravosuđa, prof.dr.sc. Anita Kurtović, Miroslav Šovanj predsjednik Sudačkog vijeća Vrhovnog suda RH i Ljubica Lukačić.
U uvodnom izlaganju predsjednica Odbora naglasila je da je reforma pravosuđa jedan od glavnih političkih uvjeta za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Za postizanje toga cilja od izuzetne je važnosti postizanje neovisnosti pravosuđa, stoga i Akcijski plan i Strategija razvoja pravosuđa poseban naglasak stavljaju na postupak imenovanja sudaca, ocjenjivanje sudaca, upravljanje karijerama sudaca i razrješenjima sudaca. Kako je postupak imenovanja i razrješenja sudaca određen i odredbom Ustava, pitanje koje se aktualizira dugi niz godine je da li ustavnu ulogu Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora provedbom u praksi treba osnažiti na način da se ona ne svodi, kao do sada, samo na formalno potvrđivanje svih kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete, odnosno je li u proceduri izbora sudaca angažman Odbora za pravosuđe, na ovakav način uopće potreban. Strategijjom reforme pravosuđa koja se provodi od kraja 2005.g. predviđeno je niz mjera radi pojačanja trensparentnosti i objektivizacije kriterija za ulazak u na sudačku dužnost i napredovanje u sudačkoj karijeri, u kom smislu su i donijete izmjene i dopune Zakona o sudovima i Zakona o DSV-u. Revidirani akcijski plan iz lipnja 2008. g. predviđa mjere u tom pravcu, a također i program Vlade Republike Hrvatske u ovom mandatu u poglavlju pravosuđa zacrtao je osiguranje potpune transparentnostiu izboru i napredovanju sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, između ostaloga izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću, kojim bi se povećao broj članova na način da u njegovom radu sudjeluju predstavnici parlamenta.
Većina sudionika rasprave suglasila se u ocjeni da je uloga Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja i razrješenja sudaca prema važećim pozitivnim propisima, te dosadašnjoj praksi rada Odbora da svojim mišljenjem podrži sve kandidate koji ispunjavaju uvjete za imenovanje, uistinu formalne naravi i ne doprinosi efikasnom postupku imenovanja sudaca.
Rasprava je pokazala da bi ustavnu odredbu članka 123. stavka 2. koja glasi: “Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora” , valjalo brisati. Mišljenje je da je članak 123. Ustava koji regulira izbor, sastav i mandat Državnog sudbenog vijeća, predetaljan, da bi ustavnu odredbu o načinu imenovanja i razrješenja sudaca kao i o Državnom sudbenom vijeću trebalo stipulirati na način kako je to uređeno u odnosu na imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika i Državnoodvjetničko vijeće odredbom članka 124. Ustava. Istaknuto je da je vlast u RH ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, ali da načelo diobe vlasti uključuje i oblike međusobne suradnje i uzajame provjere nositelja vlasti čime se otvaraju mogućnosti predlaganja i drugih ustavnih rješenja temeljem ove odredbe. U raspravi koja se odnosi na moguće izmjene Ustava Republike Hrvatske iznijet je i prijedlog da bi Ustav Republike Hrvatske trebao sadržavati odredbu kojom bi Državno sudbeno vijeće podnosilo godišnje izvješće o radu Hrvatskom saboru.
Većina sudionika rasprave podržala je kao mogući način doprinosa u osiguranju transparentnosti postupka imenovanja sudaca prijedlog za izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću kroz sudjelovanje zastupnika Hrvatskoga sabora u njegovom radu. Kao pozitivan primjer takvoga rada istaknuto je sudjelovanje zastupnika Hrvatskoga sabora u radu Državnoodvjetničkog vijeća, s naglaskom da to tijelo gotovo sve odluke donosi konsenzusom.
Kao podloga za raspravu o ovoj tematici sudionicima rasprave dat je prikaz izbora sudačkih vijeća i načini izbora sudaca u nekim europskim zemljama za koje je ocijenjeno da mogu biti od važnosti u pogledu unaprijeđenje našega modela. Između ostaloga, istaknuto je da bi trebalo razmišljati u pravcu profesionalizacije članstva Državnog sudbenog vijeća, budući da u njegovom sastavu većinu čine suci koji uz taj posao odrađuju redovite poslove suca.
Rasprava je pokazala da je za postupak imenovanja sudaca od presudne važnosti uspostava jasnih i objektivnih kriterija. Nužna je dorada metodologija ocjenjivanja sudaca kako bi se izbjegle situacije da kandidate s najvećim ostvarenim brojem bodova, kao objektiviziranim mjerilom, ne podrži nadležno sudačko vijeće, ili DSV.
Kako je Odbor za pravosuđe imao priliku vidjeti različitosti u postupanju sudačkih vijeća kod davanja mišljenja podržana je nužnost izrade Poslovnika o radu sudačkih vijeća u pravcu ujednačanja njihova rada. Svi ovi prijedlozi doprinjeti će dogradnji sustava imenovanja sudaca.
Važno je također istaknuti da su sudionici rasprave neizbježno raspravljali i o drugim segmentima pravosudne problematike, dajući ocjenu postojećeg stanja, napretke u području pravosuđa, važnost afirmativnog raspravljanja o napretku i brojnim pozitivnim primjerima, s ocjenom da sustav pravosuđa ima kvalitetnog i stručnog kadra za ostvarenje cjelovite reforme.
Na temelju provedene rasprave, priloženog fonograma sa održane sjednice, Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora na temu “Uloga Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja sudaca” predlažu se slijedeći:
Z a k l j u č c i
1. Uloga Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u postupku imenovanja sudaca prema važećim pozitivnim propisima i dosadašnjoj praksi rada Odbora jest formalne prirode i ne doprinosi povećanju transparentnosti i objektivnosti izbora sudaca.
2. U okviru predstojećih promjena Ustava RH predlaže se pokretanje inicijative za izmjenu članka 123. Ustava na način sa se stavak 2. briše, u preostalom dijelu članka predlaže se pronaći odgovarajuće rješenje temeljem članka 4. stavka 1. i 2. Ustava RH koji uređuje da načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti.
PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin dipl.iur.