Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. razmotrio je Prijedlog kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. srpnja 2011. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa gospodin Dražen Bošnjaković podrobno je obrazložio Prijedlog kaznenog zakona. Smjernicama za izradu novog Kaznenog zakona iz prosinca 2009. godine Vlada Republike Hrvatske utvrdila je temeljna pitanja Zakona: usklađivanje Zakona s međunarodnim dokumentima, usklađivanje s drugim propisima RH, osuvremenjivanje općeg i posebnog dijela KZ, otklanjanje zakonskih proturječja i neusklađenosti, poboljšanje kaznenopravnog položaja žrtve, unaprjeđenje sustava kaznenopravnih sankcija, promjene u posebnom dijelu preispitivanjem postojećih inkriminacija, uvođenjem novih inkriminacija, osuvremenjivanjem pojedinih kaznenih djela. U temeljnim odredbama Prijedloga redefinirano je načelo krivnje. Uvode se ispričavajući razlozi kao element krivnje. Uvode se novine kod poticanja i pomaganja. Razrađene su odredbe o prostornom važenju. Velike su izmjene kod instituta zastare, a najvažnija je napuštanje razlikovanja relativne i apsolutne zastare. Prijedlog predviđa novčanu kaznu, kaznu zatvora i kaznu dugotrajnog zatvora, predviđa se i mogućnost izricanja kazne dugotrajnog zatvora kod teških kaznenih djela počinjenih u stjecaju, ako njihov zbroj prelazi 50 godina zatvora, kao jedinstvene kazne zatvora od 50 godina, u ostalim slučajevima zakonski maksimum je 40 godina. Mijenja se koncept novčane kazne, napušten je pojam prosječnog dnevnog dohotka, novčana kazna izriče se u dnevnim iznosima osobe prema kojoj se primjenjuje, uzimanjem u obzir kako počiniteljevih primanja tako i nužnih troškova. Reforma kazne zatvora ima za cilj ograničiti mogućnost izricanja kratkotrajnih zatvorskih kazni, smanjiti broj supletornih zatvorskih kazni, poticati primjenu alternativnih sankcija kroz probacijski sustav. Kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci moći će se izricati samo ako se nisu ispunile pretpostavke za izricanje uvjetne osude i ako se može očekivati da se novčana kazna ili rad za opće dobro neće moći izvršiti. Osim iznimnosti kratkotrajnih zatvorskih kazni, predlaže se proširenje zamjene kazne zatvora radom za opće dobro, na način da se kazna zatvora do jedne godine uz pristanak osuđenika može zamijeniti radom za opće dobro. Prijedlog sadrži mogućnost da se osuđeniku izreknu posebne obveze uz rad za opće dobro, uvjetnu osudu ili uvjetni otpust, a njihovo izvršavanje kontrolirat će se kroz sustav probacije. Uvode se nove sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrana pristupa internetu, zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora.
U posebnom dijelu Prijedloga kaznenog zakona preispitane su sve odredbe u pogledu opisa inkriminacija i sustava propisanih kazni za pojedina ponašanja, predložena su nova kaznena djela. U Glavi kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva inkriminirana su najteža kaznena djela, značajnije su izmijenjena djela ratnog zločina, zločin agresije, odgovornost zapovjednika, uvedena su nova djela financiranja terorizma, terorističkog udruženja, trgovine dijelovima ljudskog tijela i zabrane miješanja ljudskih i životinjskih stanica. U Glavi kaznenih djela protiv života i tijela uvedeni su novi oblici kvalificiranog ubojstva. U Glavi kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja inkriminirana je neisplata plaća, neuplata doprinosa i zlostavljanje na radu (mobbing). Uvedena su nova kaznena prisilnog braka, povrede privatnosti djeteta, kod kaznenih djela nasilja uvedeni su kvalifikatorni oblici kad su ona počinjena prema članu obitelji. U Glavi kaznenih djela protiv zdravlja uvedeno je kazneno djelo krivotvorenja lijekova, zadržana je inkriminacija posjedovanja droga za osobne potrebe u cilju jačanja preventivnog djelovanja. Među kaznenim djelima protiv opće sigurnosti i prometa uvedeno je novo kazneno djelo obijesne vožnje u cestovnom prometu. U gospodarskim kaznenim djelima posebna pozornost dana je kaznenim djelima protiv tržišnog natjecanja, uvodi se novo djelo zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju i kazneno djelo zlouporaba u postupku javne nabave. Tijekom izrade Prijedloga zakona napravljena je analiza preklapanja prekršajnih i kaznenih odredaba, analiza preklapanja u opisima postojećih kaznenih djela s opisima prekršaja, predlaže se brisanje pojedinih odredbi prekršajnog zakonodavstva. Rad Radne skupine za izradu Prijedloga kaznenog zakona od samog početka bio je javan i transparentan, održan je niz stručnih skupova, radionica i okruglih stolova.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog kaznenog zakona istaknuvši da se radi o zakonskom prijedlogu koji ne uvodi tako revolucionarne promjene kao Zakon o kaznenom postupku, ali sadrži bitne novine, jasnije stipulacije, nova kaznena djela, promjene koje su rezultat praćenja sudske prakse.
Na Prijedlog kaznenog zakona iznijeli su slijedeće prijedloge i mišljenja:
-Prijedlogom se napušta razlikovanje apsolutne i relativne zastare, predloženi rokovi u pravilu su dulji od dosadašnjih za relativnu zastaru, ali ipak kraći od dosadašnjih rokova za apsolutnu zastaru, s tim u vezi istaknuto je da bi zastarne rokove valjalo produljiti za teža kaznena djela, isto tako, istaknuto je da bi kroz institut zastare trebalo pokušati razriješiti situacije u kojima se ne zna za kaznena djela a otkriju se tek kasnije, u vrijeme kada je postupak nemoguće voditi zbog zastare,
-članak 227. regulira novo kazneno djelo obijesna vožnja u cestovnom prometu kojeg čini sudionik u cestovnom prometu koji vozi u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanog uživanjem alkohola, trošenjem droge ili psihoaktivnih lijekova, ili koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa vozi u zabranjenom smjeru, pretječe na nepreglednom mjestu, vozi brzinom koja prelazi pedeset kilometara iznad dopuštene, u slučaju višestrukog ponavljanja kaznenog djela, mišljenje je da bi pored propisane kazne valjalo raspraviti mogućnost oduzimanja predmeta u ovom slučaju automobila, te da li je to prema predloženom članku 79.,
-zatraženo je dodatno pojašnjenje članka 3. stavka 2., kojim je regulirano da izmjenom zakona nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, sud ispituje može li se činjenično stanje podvesti pod neko kazneno djelo iz novog zakona, ako utvrdi da je to moguće primijenit će zakon koji je blaži za počinitelja, ako utvrdi da to nije moguće, nema kaznenog djela,
-člankom 246. regulirano je kazneno djelo zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, s tim vezi zatraženo je očitovanje da li se kaznena djela gospodarskog kriminala prema važećem Kaznenom zakonu, mogu podvesti pod propisanu inkriminaciju, kako ne bi došlo do ispuštanja neke od postojećih društveno opasnih inkriminacija.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.
PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin dipl.iur.