Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici održanoj 13. listopada 2009. godine Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2008. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 16. srpnja 2009. godine.
Odbor je predmetno Izvješće raspravio u skladu s člankom 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske istaknuo je da je Izvješće sačinjeno prema poznatoj metodologiji, a sadrži pokazatelje o stanju, kretanju i strukturi kriminaliteta, o radu na kaznenim predmetima, građanskim i upravnim pedmetima. U 2008. godini bilježi se pad broja kaznenih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja za 4% u odnosu na 2007. godinu. U odnosu na poznate prijavljene osobe neposrednim optuženjem riješeno je 58,7% prijava, odbačajem 39,8 prijava i istragom 11,4% prijava. U 2008. godini porastao je broj odbačaja kaznenih prijava, a jedan od razloga takvoga stanja je nedovoljno korištenje instituta beznačajnog djela. Ne bilježi se porast kaznenih djela maloljetničke populacije. Struktura predmeta u radu USKOK-a značajno je promijenjena jer je Ured nadležan i za progon počinitelja kaznenog djela zlouporabe položaja ili ovlasti službenih osoba. Građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava u 2008. godini bilježe porast predmeta, na taj porast utjecalo je povećanja broja sudskih predmeta kao rezultat intezivnog rada na poslovima uknjižbe. Uz sve napore državnih odvjetništava na procesu uknjižbe vlasništva na Republiku Hrvatsku značajna imovina nije evidentirana, stoga je Vladi Republike Hrvatske priređena informacija s prijedlogom produljenja roka koji se odnosi na načelo povjerenja u zemljišne knjige. Posebno je obrazložio dijelove Izvješća sa prijedlozima i zaključcima.
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu državnih odvjetništava za 2008. godinu. Kao i ranijih godina konstatirali su da metodologija izrade Izvješća daje sustavan prikaz rada državnih odvjetništava na području kaznenog, građanskog i upravnog postupanja, te da može poslužiti kao dobara izvor stručnih i dr. promatranja.
Kretanje i struktura kriminaliteta u 2008. nije zabrinjavajuća, dok je percepcija javnosti o kriminalitetu lošija od stvarnog stanja.
U dijelu Izvješća koje obuhvaća tabelarni prikaz kretanja broja prijavljenih nepoznatih počinitelja kaznenih dijela, vidi se teritorijalna rasprostranjenost kriminaliteta, ti pokazatelji moraju dati odgovor zašto je porast kriminaliteta primjerice prisutan u Puli. Pokazatelj kretanja broja prijavljenih nepoznatih počinitelja u 2004. godini iznosio je 47 494 osoba, dok u 2008. godini iznosi 34742 osoba, stoga Izvješće mora odgovoriti na pitanje da li kretanje broja prijavljenih nepoznatih počinitelja predstavlja pad kriminala ili se radi o nepovjerenju građana na prijavljivanju kaznenih djela.
U dijelu Izvješća koji sadrži pokazatelje primjene instituta beznačajnog kaznenog djela, sugerira se izračun prosjeka.
Mišljenje je da u sporovima zastupanja Republike Hrvatske kao tuženika, državna odvjetništva moraju imati aktivniju ulogu u rješavanju sudskih sporova nagodbom, te u poticanju dobrovoljnog izvršavanja pravomoćnih sudskih presuda.
Ukazujući na važnost i značaj uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske na nekretninama, također se predlaže aktivna uloga državnih odvjetništava na prikupljanju podataka o mogućem državnom vlasništvu ( kojega još ima u znatnoj mjeri prema procjeni samoga državnog odvjetništva), a sve u cilju konačnog sređivanja i registracije državnog vlasništva te omogućavanja pune primjene načela povjerenja u zemljišne knjige.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa sedam (7) glasova “za” predložio Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg
zaključka
Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2008. godini.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospođu Anu Lovrin, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin dipl.iur.