Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 28. rujna 2010. razmotrio je Konačni prijedlog ovršnog zakona i Konačni prijedlog zakona o javnim ovršiteljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. rujna 2010. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je o predloženim zakonima proveo objedinjenu raspravu.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike u Konačnom prijedlogu u odnosu na Prijedlog zakona. Istaknuvši da su sačinjena brojna nomotehnička i pravna poboljšanja kako bi se otklonile nedoumice u tumačenju Zakona. Definira se pojam „javnog ovršitelja“ i pojam „javnoovršiteljske odluke“. Precizira se imovina ovršenika nad kojom se može odrediti ovrha. Propisuje se mogućnost odgode ovrhe na temelju sporazuma stranaka kada nema prijedloga treće osobe o odgodi ovrhe, kao i mogućnost nastavljanja s postupkom na prijedlog stranaka i prije proteka vremena.
Pored pravnih i nomotehničkih poboljšanja Konačnim prijedlogom zakona javnim ovršiteljima daje se ovlast određivanja ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava, daje se ovlast za izdavanje potvrde europskog ovršnog naloga, ovlast da mogu tražiti obavljanje službenih radnji od policije.
Članovi Odbora podržali su donošenje zakona istaknuvši da se njima uvode bitne novine u provođenju ovršnih postupaka. Samim time što u ovršnim postupcima ovlast u provođenju ovrhe imaju sudovi u posebnim slučajevima, javni bilježnici i javni ovršitelji koji se prvi puta uvode, mišljenje je Odbora da predlagatelj zakona mora jasno odrediti ovlasti za postupanje u ovršnim predmetima svakog subjekta kojem daje ovlaštenje za provođenje ovrhe, kako bi se izbjeglo moguće dovođenje nekog subjekta u nepovoljan položaj.
Naglašeno je da se od predloženih zakona prvenstveno očekuje efikasno postupanje u postupcima ovrhe, stoga se sugerira predlagatelju da preispita pojedine odredbe kako bi se njihovom primjenom jamčila efikasnost postupanja.
Postavljeno je i pitanje kako je moguće utjecati na ravnomjeran raspored ovršnih predmeta, s obzirom na podatke da u dosadašnjoj praksi rada javnih bilježnika neki gotovo da i nisu provodili ovrhe dok su neki uredi provodili desetke tisuća ovrha.
S obzirom da se radi o javnoj ovlasti kojom su poslovi države prenijeti na javne bilježnike a ovim zakonima ta ovlast se prenosi i na javne ovršitelje trebalo bi regulirati ravnomjerno raspoređivanje u obavljanju pripadajućih poslova.
Sukladno iznijetim mišljenjima, vodeći se činjenicom da se u postupke ovrhe uvode bitne novine poput javnih ovršitelja, Odbor sugerira predlagatelju da se očituje o potrebi donošenja zakona u trećem čitanju.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „uzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Ovršni zakon
i
Zakon o javnim ovršiteljima
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.
PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin, dipl.iur.