Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 04. listopada 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. rujna 2011. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona propisuje ništetnost pravnih akata, odnosno da su bez pravnog učinka svi pravni akti bivše JNA, njezinih pravosudnih tijela i pravosudnih tijela bivše SFRJ te pravosudnih tijela Republike Srbije koji se odnose na Domovinski rat u Republici Hrvatskoj, a po kojima su osumnjičeni, optuženi, i/ili osuđeni državljani Republike Hrvatske za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, počinjena na teritoriju Republike Hrvatske. Da je donošenjem Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, Republika Srbija proširila svoju jurisdikciju izvan svoga područja. Ništetnost se ne odnosi na akte za koje pravosudna tijela Republike Hrvatske utvrde da udovoljavaju pravnim standardima iz kaznenog zakonodavstva RH.
U raspravi su članovi podržali donošenje Zakona. Član Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika iznio je mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koje smatra da je upitna odredba članka 3. Konačnog prijedloga zakona, jer se istim dovodi u pitanje suradnja dviju država temeljem Sporazuma o suradnji i progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kojeg su potpisali Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Tužilac za ratne zločine Republike Srbije, te postupanje u predmetima koje je iniciralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Također je istaknuo da je sukladno načelu univerzalnosti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u pojedinim slučajevima ustupilo dokaze tužilaštvu Republike Srbije.
Stajalište je Odbora da ovaj Zakon treba donijeti kako bi se građane Republike Hrvatske zaštitilo od kaznenog progona pokrenutog od pravosudnih tijela Republike Srbije temeljem optužnica tijela bivše JNA i SFRJ, koje se odnose na Domovinski rat u Republici Hrvatskoj za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom iz Glave XIII. Kaznenog zakona, počinjena na teritoriju Republike Hrvatske.
Odbor smatra da se ovim zakonom štiti građane Republike Hrvatske od samovoljnog proširenja nadležnosti pravosuđa Republike Srbije na područje svih država bivše SFRJ za kaznena djela iz članka 1. predloženog zakona koje je Republika Srbija učinila donošenjem Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine 2003. godine i njegovom novelom iz 2010. godine.
Odbor, također smatra da donošenje ovoga zakona ničim ne dovodi u pitanje suradnju državnih odvjetništava temeljem Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, pogotovo s obzirom na stavak 2. članka 1. predloženog zakona.
Istaknuto je također da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske poštujući visoke pravne standarde dostignite u Republici Hrvatskoj revidiralo sve svoje optužnice za ratne zločine iz ranih 90-tih godina, te su ostavljene na snazi samo one koje su bile potkrijepljene valjanim dokazima sukladno tim standardima.
Ovim Zakonom to se isto želi osigurati i za građane RH.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Anu Lovrin.
PREDSJEDNICA ODBORA
Ana Lovrin, dipl. iur.