9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 37. elektroničkoj sjednici održanoj 15. travnja 2020. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, drugo čitanje, P.Z. 805, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo raspravu bez nazočnosti predlagatelja.

U raspravi je iznijeto stajalište po kojem bi predlagatelj trebao dati odgovor na pitanje, vezano uz čl. 4. st.1., zašto se, kad se provodi katastarska izmjera, ne prizna zatečeno stanje svih tlocrtno legaliziranih objekata koji su izgrađeni na građevinskom zemljištu bez procjena zemljišta bilo ono u vlasništvu RH ili JLS-a. Izneseno je  mišljenje  da ako moraju platiti građevinsko zemljište oni gdje je izgrađen i legaliziran objekt koji nije u vlasništvu sadašnjeg korisnika po procjeni i tržišnoj cijeni u rješavanju statusa zemljišta nema nikakvog razloga da se isto ne odnosi i na sve ostale koji nisu riješili stanje vlasništva.

Također, iznijeta je primjedba vezana uz čl. 6. st. 3. kako nije u redu da usklađenost geodetskog elaborata mora potvrditi tijelo pretvorbe i privatizacije te postavljeno pitanje zašto netko može, a netko nije u mogućnosti dati potvrdu na pripremljeni geodetski elaborat (ovjeren od županijskih, gradskih zaduženih ureda) te katastra koji je jedini u skladu sa Zakonom zadužen za njegovu provedbu.

Odbor je  većinom glasova (11 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O NEPROCJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec., v.r.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 37. elektroničkoj sjednici održanoj 15. travnja 2020. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 835, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo, bez nazočnosti predlagatelja.

Odbor je jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NACIONALNOJ  INFRASTRUKTURI PROSTORNIH PODATAKA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec., v.r.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 878, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je uvodno je obrazložio kako je u uvjetima proglašene epidemije na području Republike Hrvatske te posljedičnog smanjenja gospodarske aktivnosti, potrebno omogućiti jedinicama lokalne samouprave da u sadašnjim i budućim posebnim okolnostima oslobode obveznike komunalne naknade koji su pogođeni posebnim okolnostima plaćanja iste, u dijelu ili u cijelosti na određeno vremensko razdoblje.

Istaknuo je da će donošenje ovoga zakona to i omogućiti, a takva će mjera omogućiti obveznicima komunalne naknade daljnje funkcioniranje i rad. 

Obrazložio je da "Posebne okolnosti" podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
Predstavnik predlagatelja također je naglasio  kako je ovaj zakon potrebno donijeti po hitnom postupku zbog proglašene epidemije na području Republike Hrvatske.

Odbor je nakon kraće rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. PRIHVAĆA SE ZAKON O DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 11. veljače 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, prvo čitanje, P.Z.E. br. 835,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. siječnja 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je uvodno podsjetio kako su važećim Zakonom o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka prenijete odredbe Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (Direktiva INSPIRE) u hrvatsko zakonodavstvo.

Kako je dana 26. lipnja 2019. godine stupila je na snagu Uredba (EU) 2019/1010 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanoga s okolišem, a kojom je izmijenjena Direktiva INSPIRE u odnosu na obvezu izvješćivanja država članica prema Europskoj komisiji, potrebno je izmijeniti odredbe važećeg Zakona kojima se propisuju obveze izvješćivanja.

Kako bi se postigao učinkovitiji rad Vijeća Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (Vijeće NIPP-a) predstavnik predlagatelja je istaknuo da se  ovim Prijedloga zakona ujedno  mijenja i sastav Vijeća  NIPP-a na način da pored dosadašnjih članova svog predstavnika u Vijeće NIPP-a  predlaže i tijelo državne uprave nadležno za poslove meteorološke i hidrološke djelatnosti te se predlaže da predsjednik Vijeća NIPP-a bude imenovan iz Nacionalne kontaktne točke odgovorne za provedu aktivnosti razvoja Nacionalne infrastrukture prostornih podataka – Državne geodetske uprave.

Također, naglasio je kako se radi usklađenja sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi, predlaže da se  razmjena prostornih podataka na nacionalnoj razini uređuje samo tehničkim protokolom između subjekata Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, dok se i dalje zadržava postojeće zakonsko rješenje da se dijeljenje prostornih podataka između subjekata Nacionalne infrastrukture prostornih podataka i tijela Europske komisije uređuje sporazumom.

Odbor je bez rasprave,  jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NACIONALNOJ INFRASTRUKTURI PROSTORNIH PODATAKA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 10. prosinca 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 807 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio donošenje zakona po hitnom postupku jer je odredbe Zakona o gradnji potrebno uskladiti sa zahtjevima Direktive 2005/36/EZ EP i Vijeća  od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija te Direktive  2006/123/EZ EP i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu čime će se smanjiti broj obveza i opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrada, uskladit će se uvjeti propisani za izdavanje ovlaštenja i rad osoba ovlaštenih za certificiranje i osoba ovlaštenih za kontrolu energetskih certifikata te će se stranim revidentima iz Europskog gospodarskog prostora omogućiti prekogranično obavljanje poslova u Republici Hrvatskoj vezano za poslove kontrole projekata. Rok za uređivanje i javno objavljivanje procedure za obavljanje poslova stranih revidenata prema odgovoru Republike Hrvatske na Pismo službene obavijesti Europske komisije, povreda broj 2018/2407 je 31. listopada 2019. godine.
 Također, vezano za područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije, ovim se zakonom preuzima u pravni poredak Republike Hrvatske Direktiva (EU) 2018/844 od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti. Rok za implementaciju ove direktive u naše zakonodavstvo  je 10. ožujka 2020. g.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim Prijedlogom zakona utvrđuju obveza donošenja Dugoročne strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine i obveza donošenja programa energetske obnove zgrada, programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, za razdoblje od 2021. do 2030. 

Zakonom se također uvode  odredbe vezane za standard gradnje zgrada gotovo nulte energije - definiraju se standardi za nove zgrade glede alternativnih sustava opskrbe energijom, te također za visokoučinkovite alternativne sustave opskrbe energijom, npr. zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade, zahtjeve vezane na postavljanje uređaja za samoregulaciju, zahtjeve za sustave automatizacije i upravljanje zgradama.

Cilj je smanjiti potrošnju energenata u zgradama s obzirom na činjenicu da Zgrade troše 40% sve energije koja se proizvede

Istaknuo je kako ovaj Zakon promiče elektromobilnost te uspostavlja standard infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama, pojednostavljuje redovite preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, definira obvezu stavljanja barem agregiranih anonimnih podataka iz baze podataka energetskih certifikata na raspolaganje u statističke i istraživačke svrhe te vlasniku zgrade. 
Zaključno je istaknuo kako će se donošenjem ovog Zakona  smanjiti  broj obveza i opseg dokumentacije osobama koje podnose zahtjev za izdavanje ovlaštenja za energetsko certificiranje zgrada i uskladiti se uvjeti propisani za izdavanje ovlaštenja i rad osoba ovlaštenih za certificiranje i osoba ovlaštenih za kontrolu energetskih certifikata.

U raspravi je većina članova iznijela pozitivne ocjene predloženog Zakona. 

Postavljeno je pitanje spremnosti svih sudionika u provedbi ovoga zakona, a posebno lokalne samouprave. Pri tome se također misli i na  velike promjene koje se sada provode u samoj gradnji, a to su zelene urbane infrastrukture i kružno gospodarstvo u gradnji i prostornom uređenju koje predstavljaju nove zadaće  u EU koja preuzima novi moto pod nazivom Zelenija Europa.

Iako je u raspravi istaknuto da je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zaduženo za implementaciju odredbi vezanih uz elektromobilnost, postavljeno je pitanje da li se vodilo računa o tome koliko će Zagreb imati takvih punionica za električna vozila i tko će imati prava nad njima i vršiti distribuciju.

Članove je zanimalo da li će se svemu ovome prilagoditi i prostorno planiranje i hoće li se u zakonodavni okvir vezan uz prostorno planiranje implementirati sve što je potrebno za provođenje istog jer je konstatirano da u praksi vlada velika neorganiziranost posebno kod primjene odredbi koje onemogućuju zelena rješenja, posebice zbog aglomeracije. 
Iznesen je prijedlog da se pokrenu intenzivne radionice, edukacije  i uključi akademska zajednica kako bi se dobro pripremili za izradu najkompleksnijih projekata koji bi uključivali i mogli implementirati sve što je potrebno u cilju stvaranja zelene urbane infrastrukture i zelenih gradova.

U raspravi je također upozoreno na niz nelogičnosti s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave  i upozoreno da se ne vodi računa da niz novih mjera jedinicama lokalne samouprave poskupljuje i njihove investicije. Nadalje, skrenuta  je pozornost da je u Republici hrvatskoj na snazi cijeli niz zastarjelih propisa koji datiraju iz 80.-ih godina prošlog stoljeća i dovode do nelogičnosti u postupku realizacije investicija i izgradnje objekata  u poslovnim zonama. Istaknuto je kako je u velikom broju slučajeva problem u prostornom planiranju na određenom području.

Nakon rasprave, Odbor je, većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 10. prosinca 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, prvo čitanje, P.Z. br. 805,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je uvodno obrazložio kako u postupku pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću, ali i drugim djelatnostima, u temeljni kapital trgovačkih društava u pravilu nije procjenjivano zemljište na kojem su bili izgrađeni hoteli i drugi objekti u funkciji turizma već su samo bili procijenjeni objekti. Nakon postupka pretvorbe objekti su postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod objekata i oko objekata je postalo vlasništvo Republike Hrvatske.

Hrvatski sabor je 2010. godine donio Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije kako bi se riješili navedeni problemi i uredili imovinskopravni odnosi. Obzirom da, nakon devet godina primjene Zakona iz 2010. godine, pravne norme nisu uspjele proizvesti učinke u praksi, izrađen je novi Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.

U Republici Hrvatskoj danas postoji 76 kampova površine 14.100.000,00 m2 koji su bili predmet pretvorbe društvenih poduzeća i u kojima su objekti procijenjeni, a zemljište ispod objekata i oko objekata nije.
Prijedlogom zakona određuje se da se i u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital u slučaju ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno, a time se ostvaruje načelo jedinstva nekretnine.

Novim Zakonom se turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne daje više u koncesiju već u zakup, a početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije za njihovo utvrđivanje propisat će Vlada Republike Hrvatske uredbom u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Ako se kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru trgovačko društvo je obvezno nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za dodjelu koncesije na pomorskom dobru na zahtjev.
Tijekom rasprave istaknuto je kako će predmetno zakonsko rješenje predstavljati iskorak u rješavanju imovinskopravnih odnosa proizašlih iz postupaka pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću. Vezano uz čl. 12. Prijedloga zakona o neprocijenjenom zemljištu zaključeno je da će omogućiti rješavanje slučajeva u kojima se hotel i/ili turističko naselje, dio hotela i/ili dio turističkog naselja, nalazi na pomorskom dobru, na način da je trgovačko društvo obvezno ishoditi rješenje o promjeni granice pomorskog dobra, po kojem će se granica pomorskog dobra, iznimno, utvrditi po granici građevine prema moru ili po rubnoj granici turističkog naselja prema moru. Nadalje, u slučaju stečaja trgovačkih društava, primjenjuju se odredbe Zakona kojim se regulira stečajni postupak.

Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, P.Z. br. 791,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu iznijela je predstavnica Ministarstva financija.

Predstavnica predlagatelja iznijela je da se zaduživanje može provesti do ukupnog iznosa od 26,8 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice državnog duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2020. godinu iznose 28,3 milijardi kuna te pripadajuće kamate i imaju prednost u izvršavanju Proračuna pred svim ostalim rashodima i izdacima. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 1,9 milijardi kuna.

Nadalje, zakonskim prijedlogom se daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do tri posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

Sredstva proračunske zalihe planirana su u iznosu od 100 milijuna kuna, a jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 300 milijuna kuna. Istaknula je i da se iznosi pomoći koji će tijekom 2020. godine biti isplaćeni jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a u visini procijenjenog gubitka prihoda temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka prema propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka, nalaze u tabličnom prikazu kao prilog Zakonu.

Odbor je, većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga Državnog proračuna za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske,  predstavnica Ministarstva financija i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Istaknuto je da su ukupni prihodi u 2020. godini planirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna, dok su za 2021. projicirani u iznosu od 148,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 5,0% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. U 2021. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 149,0 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 150,7 milijardi kuna.

U 2019. predviđa se realni rast BDP-a od 2,8%, u 2020. od 2,5%, a u 2021. i 2022. godini od 2,4%. Očekuje se i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada pri čemu će anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje prema 6,3% u 2022. godini.

Na prihodnoj strani proračuna, važnu ulogu imat će četvrti krug porezne reforme.
Četvrti krug poreznog rasterećenja predviđa se od početka 2020. godine s ukupnim rasterećenjem od 2,3 milijarde kuna.
Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2022. godinu projicirani su u iznosu od 152,5 milijardi kuna. Najvažniju ulogu imaju porezni prihodi. Veliku ulogu ima i nastavak ubrzanja apsorpcije sredstava iz EU fondova (izvršenje 10,7 milijardi u 2018. na 18,8 milijardi plan za 2020.Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 145,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 147,3 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2020. godinu iznosi 2,2 milijarde kuna ili 0,5% bruto domaćeg proizvoda.
U 2021. godini manjak državnog proračuna projiciran je uravnotežen proračun odnosno manjak od 201 milijun kuna, dok se u 2022. godini projicira višak od 1,8 milijardi kuna ili 0,4% bruto domaćeg proizvoda.

Rast rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2020. godini u odnosu na tekući plan 2019. najvećim dijelom rezultat je osiguranja sredstava za: mirovine i mirovinska primanja (indeksacija mirovina i očekivani porast broja umirovljenika), rashode za zaposlene u iznosu od 1,7 milijardi kuna (fiskalni učinak pune primjene povećanja osnovice iz 2019. godine i primjene očekivanog povećanja osnovice za izračun plaće za 6,12% u 2020. godini), sredstva za rodiljne naknade,  kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 507,0 milijuna kuna te plaćanje drugog dijela predujma za osiguranje nužne stabilizacije poslovanja društva Croatia Airlines u iznosu od 150,0 milijuna kuna.

Plan proračuna Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u 2020. godini iznosi 1.376.855.331 kunu, u 2021. godini 1.142.958.063 kune te u 2022. godini 916.837.866 kuna.
Od toga plan Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u 2020. godini iznosi 720.153.874 kuna, u 2021. godini je 410.796.107 kuna, a u 2022. godini je 168.657.308 kuna.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama u 2020. godini ima planirana sredstva u iznosu od 392.801.904 kune, u 2021. godini u iznosu od 459.766.000 kuna, a u 2022. godini u iznosu od 490.231.000 kuna.
Državna geodetska uprava u 2020. godini ima planirana sredstva u iznosu od 263.899.553 kune, u 2021. godini planirana su sredstva u iznosu od 272.395.956 kuna, te u 2022. godini planirana sredstva u iznosu od 257.949.558 kuna.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je za informacijski sustav prostornoga uređenja  u 2020.  godini ukupno planirano 70.027.802 kune od čega je 9.602.088 kuna planirano iz državnog proračuna, 9.063.858 kuna iz sredstava učešća RH te 51.361.856 kuna iz Fondova EU (Europskog fonda za regionalni razvoj). Obrazložio je kako je ISPU  uspostavljen s ciljem da se na jednom mjestu prikupe prostorni planovi svih razina i podaci o intervencijama u prostoru, prikažu i učine dostupnima svim zainteresiranim stranama, uključujući široku javnost gdje god je to moguće, kako bi se omogućio pregled prostornih podataka iz drugih izvora relevantnih za prostorno planiranje i praćenje stanja u prostoru te olakšalo dobivanje informacije o mogućem načinu korištenja prostora radi ubrzavanja postupka izdavanja dozvola za gradnju.

Sredstva za energetsku učinkovitost planirana su u iznosu od 6.000.000 kuna u 2020.
Istaknuo je kako će u razdoblju od 2020. do 2022. godine Ministarstvo bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (OPKK) nastaviti sufinancirati pripremu i provedbu energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora i stambenim zgradama.
Izradom i provedbom Dugoročne strategije obnove zgrada i nacionalnih programa energetske obnove stambenih i nestambenih zgrada stvaraju se uvjeti za ostvarenje nacionalnih i EU ciljeva poboljšanja energetskih svojstava zgrada.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nije dobro rješenje kojim se smanjuju sredstva u proračunu, na razdjelu Ministarstva, a koja se odnose na očekivano povlačenje novca iz sredstava EU fondova, posebice za energetsku obnovu zgrada. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako postoje određena pravila za financijsku omotnicu te da su u planu izmjene OPKK 2014-2020.
Izneseno je nezadovoljstvo zbog 507 milijuna kuna kompenzacijskih sredstava za jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave koja nisu konkretno usmjerena  te je izneseno mišljenje kako su ta sredstva trebala biti namjenska. 

Predstavnica predlagatelja je u raspravi dodatno pojasnila kako se ovih 507 milijuna kuna odnosi samo na dio koji se nadoknađuje temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka.
U raspravi je konstatirano kako cjelokupni program za mlade ide na teret jedinica lokalne samouprave.

U raspravi je dana sugestija da se prilikom donošenja proračuna za slijedeću godinu predvide i osiguraju sredstva za razne inovacije, klimatske promjene i zelene strategije.
Predstavnik predlagatelja pojasnio je da vezano uz ta pitanja surađuju sa Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, te da pripremaju dva programa koja će biti osnova za dodjelu sredstava u sljedećem programskom razdoblju, a to su program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama  i program razvoja zelene infrastrukture i urbanih područja.

Na postavljeno pitanje o raspisivanju natječaja za energetsku obnovu, predstavnik predlagatelja je najavio kako se krajem godine planira raspisivanje natječaja za višestambene zgrade, a u prvoj polovici sljedeće godine za javne zgrade, a za obiteljske kuće preko nacionalnih sredstava  također u prvoj polovici sljedeće godine. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je, većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasova „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 30. listopada 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, drugo čitanje, P.Z. br. 661 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada  2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Na sjednici su sudjelovali predstavnici Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata i  Hrvatske komore inženjera strojarstva.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako se predloženim zakonom gospodarstvo administrativno rasterećuje profesionalne poslovne usluge u skladu sa tekućom gospodarskom politikom i smjerom Vlade RH u kojim se rasterećuje gospodarstvo od parafiskalnih nameta i nastoji se pojednostaviti poslovanje u našoj državi kako bismo bili što konkurentniji za nove investicije, u dijelu koji se odnosi na inženjere gradilišta i voditelje radova i ukidanju obveznog članstva u Komori, osigurava se provedba mjera iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019., radi preciznosti izričaja vrši se korekcija pojedinih odredbi koje su se tijekom primjene Zakona pokazale neodgovarajućima, strukovnim Komorama mijenjaju se javne ovlasti i okvir nadležnosti. Istaknuo je kako je cilj ovoga zakona urediti temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike. Donošenjem ovoga zakona neće se utjecati na smanjenje stupnja odgovornosti profesionalnih osoba, a osigurat će se određeno administrativno rasterećenje u obavljanju poslova u graditeljstvu te potaknuti Komore na podizanje profesionalne odgovornosti. Također, vrši se daljnje usklađenje s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, u dijelu kojim se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva daju ovlasti da unutar imenika ovlaštenih inženjera građevinarstva uspostavi i vodi razred revidenata i evidenciju stranih revidenata koji u Republici Hrvatskoj obavljaju poslova kontrole projekata na privremenoj ili povremenoj osnovi.
U odnosu na prvo čitanje, predlagatelj je istaknuo da se zakonski prijedlog razlikuje u  dodatnom  preciziranju položaja inženjera gradilišta i/ili voditelja radova te se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva daju ovlasti da unutar imenika ovlaštenih inženjera građevinarstva uspostavi i vodi razred revidenata kao i evidenciju stranih revidenata koji u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove kontrole projekata na privremenoj ili povremenoj osnovi.

U raspravi je postavljeno pitanje pokretanja stegovne odgovornosti za članove strukovnih  Komora te mali broj pokrenutih postupaka. 
Nadalje, izraženo je nezadovoljstvo dugotrajnošću postupka ishođenja građevinskih dozvola što predstavlja problem naručiteljima radova, obzirom da u praksi od potpisa ugovora do ishođenja građevinskih dozvola prođe i do tri godine, te je problematizirana uloga velikog broja javnopravnih tijela u  tom procesu.
Istaknuto je kako je svima u interesu zaštita javnog interesa, a glavni cilj trebao bi biti  kvalitetna gradnja.
Naglašeno je i kako će se pomak na doing business ljestvici, a vezano za izmjene zakona u ovoj godini, moći mjeriti i učincima rezultirati tek sljedeće godine.

Nakon provedene rasprave, na sjednici Odbora, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 2 glasa „suzdržan“).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 30. listopada 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 659 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada  2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Na sjednici su sudjelovali predstavnici Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata i  Hrvatske komore inženjera strojarstva.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako je svrha donošenja ovoga zakona administrativno rasterećenje profesionalnih poslovnih usluga u skladu sa mjerama iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. g., te da se predloženim zakonom uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, odnosno na trajnoj osnovi. 

Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Zakonom vrši  daljnje usklađenje odredbi kojima se uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u svrhu olakšanog pristupa jedinstvenom tržištu Europskog gospodarskog prostora - smanjuju se administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, odnosno administrativno se rasterećuju profesije inženjer gradilišta i/ili voditelj radova i - osigurava se provedba mjere iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. i zacrtane mjere u kontekstu iskazivanja namjere pridržavanjem Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.
Predstavnik predlagatelja dodatno je iznio i obrazložio odredbe u kojima se  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje razlikuje od Prijedloga zakona, a to su odredbe članaka 2. i 4. ovoga zakona  kojima se provodi daljnje usklađenje s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u dijelu u kojem se fizičkim osobama - arhitektima urbanistima, koji samostalno obavljaju poslove prostornog uređenja u samostalnom uredu, omogućuje obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja pod uvjetom da ispune zahtjeve za dobivanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja;  u cilju daljnjeg usklađenja s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija,  odredbe članaka 21., 22., 24. i 25. ovoga zakona  kojim se  omogućuje da strani revidenti iz država ugovornica Europskog gospodarskog prostora obavljaju poslove kontrole projekata u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, odnosno bez dobivanja ovlaštenja Ministarstva; te članak 28. ovoga zakona kojim se domaćim revidentima omogućuje dobivanje EU potvrde, odnosno lakši pristup tržištu Europskog gospodarskog prostora.

U pogledu donošenja ovoga Zakona, ostala su podijeljena mišljenja te je iznijeto nekoliko primjedbi. Postavilo se pitanje opravdanosti ukidanja obveznog članstva u komorama te je izneseno mišljenje da, iako se djelovanje komora može poboljšati i unaprijediti, da je sustav komora kvalitetan oblik organiziranja u obavljanja raznih poslova, pa tako i dijela javnih ovlasti.

Problematizirala se dana mogućnost da prvostupnici nakon završenog školovanja bez potrebnog radnog iskustva vode gradilište.
Dana je primjedba na ublažavanje uvjeta kojim se se arhitektima urbanistima, koji samostalno obavljaju poslove prostornog uređenja u samostalnom uredu, omogućuje obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja. Izneseno je mišljenje da bi se upravo ovi uvjeti trebali postrožiti.

U raspravi je istaknuto  da postoji mogućnost stvaranja razlika u pravima, obvezama i statusu  kod dobrovoljnog članstva u komorama u odnosu na dosadašnja rješenja.
Uvođenje voditelja projekata je u raspravi ocijenjeno kao novi namet gospodarstvu odnosno jedinicama lokalne samouprave.
Istaknuto je da su nametnuti dodatni troškovi jer se djelatnost upravljanja projektom gradnje proširuje i na fazu pripreme projekta.

Postavilo se pitanje tko će provjeravati diplome, znanje i kompetencije stranih voditelja gradilišta koji većinom dolaze raditi na najvećim projektima.

Podržano je što se obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz negospodarske djelatnosti svrstalo u gospodarsku djelatnost, ali je predloženo da ostane maknuta formulacija „od općeg interesa“.

Na sjednici Odbora je predložen amandman na članak 7., da se u članku 7. iza riječi „Zakona“ dodaju  zarez i  riječi: “ a riječ „izrađuje“ zamjenjuje se riječju „izrađuju,“ “., uz obrazloženje da se time jezično  usklađuje izričaj s ostatkom teksta članka 15. stavka 1. osnovnog Zakona.
Amandman nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 2 glasa „suzdržan“).

Nakon provedene rasprave, na sjednici Odbora, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 2 glasa „suzdržan“).
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 25. rujna 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 709,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna  2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske uvodno su podsjetili da je 18. srpnja 2019. godine stupio na snagu novi Zakon o sustavu državne uprave te da se ovim zakonom uređuju pitanja vezana uz usklađivanje Zakona o prostornom uređenju sa Zakonom o sustavu državne uprave. Naglasili su da će donošenjem predloženog zakona poslove vezane uz prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave umjesto ureda državne uprave u županiji obavljati županija, odnosno grad Zagreb. Time se osigurava provođenje reformske mjere decentralizacije i racionalizacije državne uprave gdje država povjerava veliki broj poslova županiji kao regionalnoj samoupravi sukladno načelu supsidijarnosti.

Odbor je, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA  ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z. br. 661 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja  2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako se predloženim zakonom gospodarstvo administrativno rasterećuje profesionalne poslovne usluge u skladu sa tekućom gospodarskom politikom i smjerom Vlade RH u kojim se rasteraćuje godpodarstvo od svih parafiskalnih nameta i nastoji se pojednostaviti poslovanje u našoj državi kako bismo bili što konkurentniji za nove investicije, u dijelu koji se odnosi na inženjere gradilišta i voditelje radova i ukidanju obveznog članstva u Komori, osigurava se provedba mjera iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019., radi preciznosti izričaja vrši se korekcija pojedinih odredbi koje su se tijekom primjene Zakona pokazale neodgovarajućima, strukovnim Komorama mijenjaju se javne ovlasti i okvir nadležnosti. Istaknuo je kako je cilj ovoga zakona urediti temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike. Donošenjem ovoga zakona neće se utjecati na smanjenje stupnja odgovornosti profesionalnih osoba, a osigurat će se određeno administrativno rasterećenje u obavljanju poslova u graditeljstvu te potaknuti Komore na podizanje profesionalne odgovornosti.

Predstavnik predlagatelja je na pitanje o stavu Komore arhitekata o predmetnom prijedlogu istaknuo kako su svi prigovori Komora na ovaj prijedlog Zakona, osim prigovora na gubitak prihoda, neopravdani i neutemeljeni.

U raspravi je problematizirano pitanje osiguranja šefa gradilišta, te je predstavnik predlagatelja istaknuo kako osiguranje šefa gradilišta ne pokriva ako ne radi po projektu, ako ne radi po zakonu, ako radi mimo pravila struke te istaknuo postojanje posebne klauzula za šefove gradilišta, a to je mogućnost osiguravatelja da se povuče iz sudjelovanja u sporu ukoliko  procijeni da nije oportuno sudjelovati u istom. Zaključno je istaknuo  kako je  šef gradilišta   s takvim osiguranjem bio i  dodatno izložen odgovornosti, iz čega proizlazi da mu takvo profesionalno osiguranje nije ni potrebno. Dodatno je istaknuo da šef gradilišta nije sudionik u gradnji već tvrtka izvođač, sukladno Zakonu o gradnji iz čega proizlazi da nema razloga da ta osoba prisilno bude član Komore, da prisilno plaća osiguranje, već se to prepušta njegovoj slobodnoj volji inženjera.

Pojašnjena je i uloga nadzornog inženjera koji je zadužen da se sve na gradilištu odvija sukladno pravilima struke i da se na gradilištu nalaze samo ovlaštene osobe, da ima ovjerene projekte i da se radi po građevinskoj dozvoli. 

U raspravi je također pojašnjena izmjena članka 57. postojećeg Zakona kojim se ukida solidarna odgovornost pravne osobe registrirane za djelatnost građenja, odnosno izvođaču za štetu nastalu radom svojih zaposlenika jer je Zakonom o gradnji isključiva odgovornost za izvršenje ugovora o građenju na izvođaču, koji s investitorom sklapa ugovor o građenju. Također, u Zakonu o gradnji je specificirano da je inženjer gradilišta sa položenim stručnim ispitom osoba koja je odgovorna svom poslodavcu, a to je izvođač.

Na sjednici Odbora, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“, 3 glasa „suzdržan“).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, prvo čitanje, P.Z.E. br. 659 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako se predloženim zakonom uređuje  obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, odnosno na trajnoj osnovi. 
Naime, važećim Zakonom uređeno je da su prilikom prvog pružanja usluge iz zahtjeva za jednogodišnjim obavljanjem profesije tijekom prethodnih deset godina isključeni podnositelji zahtjeva iz države članice u kojoj je ta profesija regulirana, ali ne i podnositelji zahtjeva iz države ugovornice Europskog gospodarskog prostora u kojoj su obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje koji dovode do te profesije regulirani, što se ovim zakonom predlaže ispraviti. 

Također, u važećem Zakonu nije istaknuto da su iz prethodne provjere kvalifikacija isključene profesije na koje se primjenjuje automatsko priznavanje, a što se ovim zakonom predlaže jasnije propisati. Važećim je Zakonom propisano da stručnjaci uključeni u djelatnosti prostornog uređenja i gradnje pripadaju sigurnosnom sektoru te se stoga od njih prilikom prvog pružanja usluge traži dokaz o nekažnjavanju, iako to Republika Hrvatska ne zahtijeva od vlastitih državljana. Navedeno se predlaže ispraviti ovim zakonom radi usklađivanja s Direktivom 2005/36/EZ. 

Naglasio je kako je važećim Zakonom utvrđen nacionalni zahtjev za osiguranje od profesionalne odgovornosti u slučaju privremenog ili povremenog pružanja usluga strane fizičke osobe na državnom području Republike Hrvatske umjesto da pružatelj usluge dostavi detaljne podatke o svakom osiguranju ili drugom načinu osobne ili kolektivne zaštite s obzirom na profesionalnu odgovornost, što ovaj Zakon ispravlja. Ovim će se prijedlogom ispravit i nedostatak u postojećem Zakonu u kojem nije istaknuto da strana profesionalna osoba može početi pružati svoje usluge odmah nakon izjave i dostave potpune dokumentacije te da potvrda Komore nije odobrenje za privremeno ili povremeno pružanje usluge. Navedeno se ovim Zakonom predlaže ispraviti.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši daljnje usklađenje odredbi kojima se uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u svrhu olakšanog pristupa jedinstvenom tržištu Europskog gospodarskog prostora smanjuju se administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, odnosno administrativno se rasterećuje profesije inženjer gradilišta i/ili voditelj radova i osigurava se provedba mjere iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019., mjere za liberalizaciju tržišta usluga i zacrtane mjere u kontekstu iskazivanja namjere pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.

U raspravi je problematizirano što se obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz negospodarske djelatnosti od općeg interesa svrstava u gospodarsku djelatnost. Dio članova Odbora smatra da se radi o poslovima od posebnog interesa za državu, te da je potrebno staviti ograničenja za koje država članica smatra da su bitni kako bi se prostor zaštitio i spriječila devastacija prostora, a ne da se prostorno planiranje kao djelatnost prepusti stranom nositelju izrade. Izražena je bojazan da strani izrađivači prostornih planova neće voditi računa o zaštiti prostora u općem interesu Republike Hrvatske i provoditi analize i valorizacije krajobraza, te su istaknuli da se u obzir mora uzeti i gospodarski i sigurnosni aspekt istog.

Predstavnici predlagatelja detaljno su pojasnili o nužnosti istog jer se radi o usklađivanju sa Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu.

Nadalje, u raspravi se govorilo o postojećem stanju u prostoru te o devastaciji prostora u kojem živimo, posebno na obali, ali i u unutrašnjosti, u čemu se vidi još jedan od razloga zbog kojeg bi se Republika Hrvatska trebala zaštititi od onih stranih investitora koji bi mogli devastirati prostor. Izraženo je nezadovoljstvo što se zakoni ne provode te se  svakodnevno tolerira nešto što zakonom nije dozvoljeno što dovodi do devastacije. U tom smislu kao nužnost smatraju odgovornost svakog pojedinca u sustavu na svim razinama i sankcioniranja onih koji devastaciju omogućuju, te da je potrebno provoditi postojeće zakone ali i donijeti regulativu koja će kažnjavati sve odgovorne za svaku devastaciju prostora.

Na sjednici Odbora, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 5 glasova „suzdržan“).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 14. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, drugo čitanje,  P.Z. br. 634 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio razloge donošenja ovoga Zakona.

Najavio je da će se ovim izmjenama omogućiti  deficitarnom kadru u javnim službama potpora u rješavanju stambenog pitanja, pri čemu se omogućava, osim izgradnje i kupnja stanova ili obiteljske kuće u svrhu davanja u najam državnim deficitarnim javnim službenicima za vrijeme obavljanja službe.
Također, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim Zakonom proširuju mogućnosti posebnog programa pomoći u rješavanju stambenog pitanja građana koji kupuju stanove na slobodnom tržištu, te je dana mogućnost rješavanja stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca.

Zakon također uvodi promjenu kamatne stope, te se zbog stanja na tržištu, smanjuje kamatna stopa na javna sredstva sa 3% na 2%.

Prijedlog zakona  jasnije definira prava i obveze raspolaganja POS-ovim stanovima,  postupanje kupaca, APN-a, odnosno javnih ustanova i banaka u slučaju prodaje ili najma stanova. 

Predstavnik predlagatelja izvijestio je kako su razmotrene primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi u prvom čitanju, te istaknuo da se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji od Prijedloga toga zakona razlikuje u uvođenju zabrane otuđenja i davanja u najam i stanova kupljenih 10 godina prije stupanja na snagu ovoga Zakona i propisuje se provedba ove zabrane upisom u zemljišne knjige, te u uvođenju mogućnosti da Ministarstvo hrvatskih branitelja i jedinica lokalne samouprave kupe neprodane stanove za stambeno zbrinjavanje stradalnika iz Domovinskog rata koje se provodi na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Što se tiče retrogradne primjene zakona u navedenom dijelu smatra se opravdanim jer se radi  o sprječavanju zlouporabe javnih sredstava.

U raspravi je podržano donošenje ovog Zakona.

Također, iznesena je primjedba na Prijedlog zakona u dijelu u kojem on onemogućuje jedinicama lokalne samouprave da raspolažu POS-ovim  stanovima.
Stoga je u raspravi predložen i prihvaćen amandman kako bi se omogućilo JLS da koristi program društveno poticane stanogradnje i za svoje potrebe.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (12 glasova „za“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI

Uz sljedeći amandman (jednoglasno, 12 glasova „za“):

U članku 8., u izmijenjenom članku 28., stavku 1. iza riječi: „izuzev“ dodaju se riječi: „stana kupljenog prema odredbi članka 3. stavka 3. ovoga Zakona i“.

Obrazloženje:
Uvođenjem zabrane raspolaganja kupljenim stanovima u članku 8. ovoga Zakona, ujedno se zabranjuje raspolaganje stanovima koje bi otkupila JLS za rješavanje stambenih pitanja osobama prema svojim potrebama. Kako bi se omogućilo JLS da koristi program društveno poticane stanogradnje i za svoje potrebe, predložen je amandman u gornjem tekstu. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 14. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, drugo čitanje,  P.Z. br. 633 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izmjena postojećeg zakona odnosi na dodatno subvencioniranje kredita za svakog maloljetnog člana kućanstva u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita, za jednu godinu. Dakle, uređuje se dodatno subvencioniranje kredita za jednu godinu po djetetu, članu kućanstva podnositelja zahtjeva, a koje u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita nema navršenih 18 godina.
Također, s tim u svezi, usklađuje  se i pojam obiteljskog kućanstva s definicijom pojma kućanstva sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske također je izvijestio članove Odbora da su razmotrene  primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi u prvom čitanju.  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita se od Prijedloga zakona razlikuje u prijelaznoj odredbi kojom se propisuje da će se postupci započeti prema odredbama važećeg Zakona, a koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit prema odredbama toga Zakona.

Član Odbora postavio je pitanje kada će se objaviti javni poziv za subvencioniranje stambenih kredita u 2019. godini?
Predstavnik predlagatelja najavio je javni poziv početkom mjeseca rujna 2019. godine.

Nakon rasprave, Odbor je, jednoglasno  (11 glasova „za“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 24. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, prvo čitanje,  P.Z. br. 634 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. travnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako se u izmjene ovoga Zakona ide iz razloga prilagođavanja tržišnim uvjetima. Najavio je da će se ovim izmjenama omogućiti deficitarnom kadru u javnim službama potpora u rješavanju stambenog pitanja, pri čemu se omogućava, osim izgradnje i kupnja stanova ili obiteljske kuće u svrhu davanja u najam državnim deficitarnim javnim službenicima za vrijeme obavljanja službe. Naglasio da su tu prvenstveno radi o djelatnicima u zdravstvu, školstvu, znanosti i kulturi. 

Također, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim Zakonom proširuju mogućnosti posebnog programa pomoći u rješavanju stambenog pitanja građana koji kupuju stanove na slobodnom tržištu, te je dana mogućnost rješavanja stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca prema Zakonu o najmu stanova.

Zakon također uvodi promjenu kamatne stope, te se zbog stanja na tržištu, smanjuje kamatna stopa na javna sredstva sa 3% na 2%., te se određene odredbe mijenjaju i preciznije se definira, npr. kako se može otkupiti građevinsko zemljište jedinice lokalne samouprave, čija cijena ne može biti viša od 25 % etalonske cijene građenja, odnosno ne može biti viša od tržišne vrijednosti. 

Prijedlog zakona jasnije definira prava i obveze raspolaganja POS-ovim stanovima, postupanje kupaca, APN-a, odnosno javnih ustanova i banaka u slučaju prodaje ili najma stanova. 

U raspravi je pojašnjeno kako aplicirati za subvencioniranje stambenih kredita mogu svi osim onih koji su podnijeli zahtjev za POS-ove stanove.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka 

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 24. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, prvo čitanje,  P.Z. br. 633 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. travnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je iznio podatak kako je od 2017. godine  do sada zaprimljeno i riješeno 5300 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, odnosno obitelji koji su kroz ovaj zakon uspjeli realizirati subvencije za stambene kredite, te da su se kroz tu provedbu uočile i neki elementi koji se mogu još dodatno poboljšati. Istaknuo je da se izmjena postojećeg zakona odnosi na dodatno subvencioniranje kredita za svakog maloljetnog člana kućanstva (sukladno posebnom zakonu) u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita, za jednu godinu. Dakle, uređuje se dodatno subvencioniranje kredita za jednu godinu po djetetu, članu kućanstva podnositelja zahtjeva, a koje u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita nema navršenih 18 godina.

Također, s tim u svezi, usklađuje se i pojam obiteljskog kućanstva s definicijom pojma kućanstva sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi.

Zaključno se predstavnik predlagatelja osvrnuo na financijska sredstva potrebna za provođenje ovoga Zakona, te naglasio da su napravljene projekcije financijskog troška i učinka ovog Zakona, te je isto odobreno od Ministarstva financija.

Člana Odbora zanimalo je kada će se raspisati natječaj za 2019. godinu, koliki je iznos financijskih sredstava predviđen za subvencioniranje kredita ove godine u odnosu na prošlu godinu, te da li su svi oni koji su prošle godine podnijeli zahtjev i dobili subvencioniranje kredita i hoće li ove godine svi oni koji podnesu zahtjev i ostvariti pravo na subvencioniranje kredita?

Predstavnik predlagatelja najavio je raspisivanje natječaja za rujan, nakon drugog čitanja ovoga Prijedloga zakona, te izvijestio da su svi koji su podnijeli ispravne zahtjeve uspjeli realizirati subvencioniranje kredita. 

Nakon rasprave, Odbor je, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 9. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 623 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložila da će se ovim Prijedlogom zakona pojednostaviti, ubrzati i olakšati postupak ishođenja lokacijskih dozvola, odnosno poboljšati će se učinkovitost provedbe Zakona o prostornom uređenju, što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time na povećanje broja investicija u Republici Hrvatskoj. 
Kao osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom istaknula je propisivanje sadržaja i značaja podataka informacijskog sustava prostornog uređenja, izrada i donošenje prostornih planova nove generacije što  podrazumijeva njihovu izradu i donošenje u elektroničkom obliku, način sudjelovanja javnopravnih tijela, definiranje djelatnosti zavoda za prostorno uređenje, sadržaj prostornih planova, uvjeti za planiranje prostora i mogućnost donošenja prostornih planova.
Naglasila je da će se komunikacija u postupku izrade i donošenja prostornih planova odvijati elektroničkim putem. Također, Zakonom se definira izrada idejnog projekta u elektroničkom obliku te smanjivanje njegova sadržaja i troškova izrade. Investitori se oslobađaju od obveze pribavljanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja koji su uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, to će obavljati projektanti.
Predstavnica predlagatelja objasnila je da Zakon također definira postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja na način koji će osigurati njihovo brže utvrđivanje, odnosno utvrđivanje u propisanim rokovima i smanjenje troškova njihova utvrđivanja, te da će se komunikacija između javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete i uvjete priključenja, tijela koja izdaju lokacijske dozvole i projektanata također odvijati elektroničkim putem. 
Predstavnica predlagatelja objasnila je da će  Zakon olakšati izdavanje građevinskih dozvola u slučajevima u kojima nije donesen urbanistički plan uređenja, kako se smanjuju  obveze podnositelja zahtjeva,te da će se i tu komunikacija odvijati elektroničkim putem.

U raspravi je članove Odbora zanimalo zašto se sa ovim Prijedlogom zakona ide po hitnom postupku, te su izrazili nezadovoljstvo što se Zakon donosi po hitnom postupku ističući pritom činjenice da je u e-savjetovanju pristigao veliki broj primjedbi, te da se zakon često periodički mijenja s promjenama političkih struktura, te da se radi o popravku stanja samo  u formalnom smislu radi Doing Bussines ljestvice, te su izrazili bojazan da će ovakav prijedlog izazvati nered na terenu.
Predlagatelj je pojasnio da se cijeli ovaj sustav svodi na novo elektroničko poslovanje koje bitno smanjuje broj procedura prema kojima investitor više ne mora ići od tijela do tijela skupljati dokumentaciju i posebne uvjete, već će se sve raditi elektronički. Potrebu za hitnim postupkom obrazložili su nužnosti provođenja reformi kojima se moramo  prijaviti  na ljestvicu konkurentnosti Doing Business do 1. svibnja 2019. godine. Cijeli projekt započeo je još 1. siječnja 2018. godine kada se počeo razvijati novi informatički sustav za e-Konferenciju i Informacijski sustav prostornog uređenja.
Članovi su zahtijevali dodatna  pojašnjenja konkretnih mjera koje će investitorima omogućiti da brže dobiju dozvole, te je je predstavnik predlagatelja pojasnio sustav elektroničkog poslovanja u kojem investitoru preostaje  samo da se obrati projektantu, a projektant je dužan za potrebe projektiranja ishoditi posebne uvjete elektroničkim putem, ured je za njega jedinstveno upravno mjesto koje dalje objedinjuje sva ministarstva, sva javnopravna tijela kojih ima 1480.    
Predstavnica predlagatelja je dodatno pojasnila da s obzirom da prikupljanje posebnih uvjeta  i potvrda za glavni projekt ide službenim putem nadležnog tijela koje izdaje lokacijske i građevinske dozvole, investitor više ne mora plaćati pristojbe  niti druge troškove koje je do sada u tom postupku pribavljanja imao.
Članovi i gosti na sjednici osvrnuli su se na pristigle primjedbe Hrvatske komore arhitekata, a koje se odnose na neusklađenost prostornih planova, izgradnja novih građevina prije donošenja urbanističkog plana uređenja te bojazan koju su iskazali kako investitor do kraja postupka e-Dozvole po ovom Prijedlogu zakona ne može biti siguran da li je po mišljenju upravnog tijela koje izdaje dozvolu građevina u skladu s prostornim planom ili ne.
Istaknuli su problem usklađivanja i poštivanja do sada važećeg načela da prostorni plan niže razine mora biti u skladu s prostornim planom više razine, na što je predlagatelj istaknuo da se načelo poštuje sa iznimkom  samo vezano uz stare prostorne planove  koji nisu donijeti na temelju novog zakona nego koji su donijeti još na temelju ranije važećih zakona a koji su ostali na snazi do donošenja novih planova. Naglasio je da kada je u pitanju neusklađenost prostornog plana više i niže razine, prednost se daje onom prostornom planu koji određeni zahvat u prostoru gdje postoji neusklađenost planira. U raspravi je prigovoreno da će se ova iznimka odnositi na više od 80% planova, te da bi iznimka mogla postati pravilo.  Također dvojbeno je kako će se osigurati provedba na terenu budući da isto zahtjeva veliku ekspertizu. Dio članova Odbora smatra kako je potrebno cjelovito riješiti pitanja prostornog uređenja, a to je po njihovu mišljenju moguće jedino donošenjemm novog zakona o prostornom uređenju. 
Istaknuta je nužnost suradnje Ministarstava graditeljstva i prostornog uređenja sa drugim ministarstvima međusobno kako bi se ovaj sustav što bolje provodio, posebno po pitanjima uvjeta koji se utvrđuju po posebnim propisima.
Po mišljenju dijela članova dvojbeno je pitanje hoće li se moći na terenu riješavati svi ti predmeti jer već sada postoji veliki broj neriješenih predmeta predmeta po zahtjevima dozvola, a pogotovo se skreće pažnja da će nakon donošenja ovoga Prijedloga zakona biti pritisak od strane projektanata, a sukladno novopropisanim rokovima i za rješavanje novih predmeta. 
Iako se većina članova u raspravi izjasnila kako podržava ove izmjene i dopune te  uvođenje elektroničkog poslovanja, istaknuta je i nužnost vođenja računa i brige za prostor koje pojedine odredbe ne pokazuju, a to se prvenstveno isčitava u načelu usklađenosti prostornih planova i očuvanju prostora. U raspravi je zatraženo iznalaženje boljeg instrumenta kako se u pojedinim situacijama ne bi odustalo u potpunosti od planiranja prostora. Izražena je zabrinutost hoće li investitor poštivati krajolike i postavilo se pitanje kako će se spriječiti maksimalna izgrađenost u nedostatku valorizacije krajobraza Istaknuto je nepostojanje određenih prostornih zona koje će se štiti vodeći računa da je prostor naš najveći resurs. Na kraju rasprave suglasno su članovi Odbora da je nužno prostor staviti u funkciju ali ga istodobno i zaštititi.
Govorilo se i o procjeni utjecaja na okoliš koje usporava izmjene prostornih planova i po nekoliko mjeseci te potrebu rješavanja ovog pitanja. U raspravi je iznesen prijedlog i potreba za provođenjem analize stanja u prostoru, kakvoće izrade prostorno planskih dokumenata. Predlagateljica je istaknula da je formiran i sektor za nadzor i planirana obuka ljudi koji će nadzirati rad upravnih tijela  u svrhu ubrzanja procesa e-dozvole.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“, 1 glas „suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno (10 glasova „za“) predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći zaključak

Predlaže se Hrvatskom saboru da na plenarnoj sjednici provede objedinjenu raspravu  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 623. i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 624

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 9. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 624 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio da  će se donošenjem ovoga Prijedloga zakona pojednostaviti, ubrzati i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, te samo građenje, odnosno poboljšati će se učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, a što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time na povećanje broja investicija i zaposlenih u građevinarstvu. 
Istaknuo je neka od osnovnih pitanja koja se uređuju ovim zakonom, razvrstavanje građevina obzirom na zahtjevnost gradnje od zahtjevnijih prema manje zahtjevnijima, definiraju se dopuštena odstupanja u građenju, način izrade glavnog i drugih projekta u elektroničkom obliku te smanjivanje njegova sadržaja i troškova izrade.  
Naglasio je da se investitor oslobađa od obveze pribavljanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja koji su uvjet za izdavanje građevinske dozvole, te da se smanjuje broj potvrda glavnog projekta koje je potrebno izdati u svrhu izdavanja građevinske dozvole. 
Također, uređuje se pitanje postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja na način koji će osigurati njihovo brže utvrđivanje, odnosno utvrđivanje u propisanim rokovima i smanjenje troškova njihova utvrđivanja. Najavio je da će se sva komunikacija između javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete i uvjete priključenja, tijela koja izdaju građevinske dozvole, drugih javnopravnih tijela, projektanata, zainteresiranih osoba i javnosti odvijati elektroničkim putem, uspostavom elektroničke oglasne ploče. Vezano uz izdavanje građevinske dozvole, obrazložio je da će ono biti olakšano i u slučajevima u kojima nije donesen urbanistički plan uređenja, te da se smanjuju  obveze podnositelja zahtjeva, a  komunikacija  će se odvijati elektroničkim putem. Također, u tom smislu, regulira se pitanje izdavanja i uporabne dozvole, te nadzor nad provedbom Zakona.
Zaključno, istaknuo je da će postupak izdavanja dozvola imati manje koraka, biti će u potpunosti digitaliziran, troškovi će biti manji, sadržaj potrebne dokumentacije će se smanjiti, a komunikacija će se odvijati elektroničkim putem, uspostavom elektroničke oglasne ploče.
Cilj ovoga Zakona je olakšati pristup uslugama koje pruža javna uprava uspostavom digitalnih portala, gdje će korisnicima na jednom mjestu biti dostupne i usluge tijela javne uprave. Zakon sadrži jednu, prema ocjeni predlagatelja, za građene najvažniju mjeru, pojednostavljenje i pojeftinjenje procesa izgradnje obiteljske kuće jer se ukida dio dokumentacije. 

U raspravi je većina članova podržala donošenje ovoga Zakona, smatrajući pritom kako će isti pridonijeti bržem rješavanju postupaka u gradnji.
U raspravi je iskazana potreba za suradnjom resornog Ministarstva sa Ministarstvom pravosuđa kako bi se što brže riješila imovinsko pravna pitanja i postojeći problemi. Primjeri su u praksi koji ukazuju na različita stanja katastra i zemljišnih knjiga, a često je i sama situacija na terenu različita. 
Predlagatelj je pojasnio kako je izvedbeni projekt obvezno raditi za 1. skupinu građevina, a za 2. i 3. samo u slučajevima kada to ugovore investitor i izvođač.

Nakon rasprave, Odbor je, većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno (10 glasova „za“) predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći zaključak

Predlaže se Hrvatskom saboru da na plenarnoj sjednici provede objedinjenu raspravu  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 623. i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 624

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 27. ožujka 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o građevnim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 601, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio da se ovim Prijedlogom zakona uređuju pitanja vezana uz nadležnosti inspekcijskog nadzora koji se odnosi na primjenu Zakona o građevnim proizvodima i propisa donesenih za njegovu provedbu u vezi s proizvodnjom, stavljanjem na tržište ili na raspolaganje na tržište građevnih proizvoda na način da se usklađuje sa zakonom kojim se uređuje Državni inspektorat. 

Odbor je, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 5. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 398 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona, navodeći razlike u odnosu na Prijedlog ovoga zakona u prvom čitanju.  Pritom je istaknuo kako se predlaže uvođenje novog koncepta organizacije stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja i gradnje, stručnoj osobi za obavljanje prethodnih istraživanja  u području elektrotehnike i strojarstva omogućuje se da može ujedno biti i stručna osoba za obavljanje poslova ispitivanja.

Također, izmijenjena je odredba koja se odnosi na organizacijske oblike u kojima ovlašteni arhitekt urbanist može obavljati poslove prostornoga uređenja kako bi dosadašnji zaposlenici Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj koji preuzimanjem poslova od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja od 1. siječnja 2019. godine postaju državni službenici, mogli i dalje obavljati poslove prostornog planiranja. 

U raspravi, s obzirom na pitanja koja se uređuju ovim zakonom, predstavnici predlagatelja pojasnili su predloženo rješenje da poslove projektiranja u području gradnje obavljaju osobe s obrazovanjem iz znanstvenog područja tehničkih znanosti. Krajobrazni arhitekti mogu nastaviti obavljati poslove koje obavljaju sada te se krajobraznim arhitektima omogućuje članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata.
Odbor je, većinom glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 5. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 536 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio da se ovim Prijedlogom zakona uređuju pitanja vezana uz provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima od 2. kolovoza 2018. Predloženim zakonom propisuje se da Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada prestaje s radom 1. srpnja 2019. s obzirom da je ispunila svoju svrhu te postupci i pitanja vezani uz prestanak rada Agencije (na pr. završavanje donošenja rješenja o izvedenom stanju, preuzimanje imovine, arhiva, sredstava i dr.).

U raspravi, predstavnik predlagatelja pojasnio je kako raspodjela sredstava od naknade ostaje kao i do sada s tim da će trideset posto sredstava koja su do sada pripadala navedenoj Agenciji, prestankom rada iste biti prihod jedinica lokalne samouprave. 

Odbor je, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.
 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, drugo čitanje, P.Z.E. br. 363 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske iznio je kako se predloženim Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina i infrastrukture, unaprjeđuju registri prostornih jedinica i geografskih imena, uspostavlja registar zgrada, uređuju se i ubrzavaju postupanja u elektroničkom poslovanju, unaprjeđuje se sustav digitalne arhive, revidiraju se postupanja u katastru i zemljišnim knjigama i dr. Također, ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju pojedine odredbe Konačnog prijedloga zakona dorađene su u nomotehničkom smislu.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 529, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske uvodno je iznijela kako se predloženim Zakonom uređuju pitanja vezana uz provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima od 2. kolovoza 2018. godine. Navedenim Zaključkom predviđeno je da se Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripoji Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja i nastavi rad u njegovom sastavu od 1. siječnja 2019. godine. Ministarstvo će preuzeti prava i obveze, radnike, arhiv i dokumentaciju, sredstva za rad, imovinu spomenutog Zavoda a stručne poslove prostornog uređenja obavljat će Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavod za prostorni razvoj. Nadalje, uređuju se postupci vezani uz prestanak rada Zavoda.

Također, predlaže se produženje roka od pet godina na rok od sedam godina u kojem za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko zemljište.

U raspravi je izneseno mišljenje o dvojbenosti ukidanja Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj te predloženog rješenja prema kojem će se stručni poslovi prostornog uređenja obavljati u okviru ustrojstvene jedinice Ministarstva za prostorno uređenje i graditeljstvo. Predstavnici predlagatelja odgovarali su na pitanja članova Odbora koja su se odnosila na prostorni razvoj i izradu prostornih planova državne razine, izgradnju infrastrukture izvan granica građevinskog prostora, krajobrazne atlase, racionalizaciju i uštede do kojih će dovesti predložena rješenja i dr.

Odbor je, većinom glasova (9 glasova „za“, 1 glas „protiv“, 1 glas“ suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROSTORNOM  UREĐENJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 530, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložila kako se predloženim Zakonom uređuju pitanja vezana uz provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima od 2. kolovoza 2018. godine i pripajanje Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja i nastavak rada u njegovom sastavu od 1. siječnja 2019. godine.

Predloženim zakonom omogućit će se dosadašnjim zaposlenicima spomenutog Zavoda, koji preuzimanjem poslova od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja postaju državni službenici, da i dalje mogu obavljati poslove prostornoga planiranja.

Tijekom kraće rasprave predstavnici predlagatelja odgovorili su na pitanje vezano uz rješenje predloženo u Članku 1. dodanom stavku 2. predloženoga zakona i potrebu dodavanja prostornih planova na državnoj razini te pojasnili kako su pitanja izrade prostornih planova svih razina uređena Zakonom o prostornom uređenju i nema potrebe dodatno propisivati ovim Prijedlogom zakona.

Odbor je, većinom glasova (9 glasova „za“, 1 glas „protiv“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga Državnog proračuna za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske,  predstavnica Ministarstva financija i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Predstavnica Ministarstva financija obrazložila je predmetni akt i iznijela kako su ukupni prihodi Državnog proračuna za 2019. godinu planirani u iznosu od 136,1 milijardi kuna. Za 2020. godinu prihodi su projicirani u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021. u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Planirani prihodi u 2019. godini određeni su  očekivanim gospodarskim rastom te uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja.

Ukupni rashodi za sljedeću godinu planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna što je 6,9 milijardi kuna odnosno 5,2% više u odnosu na proračun za 2018. godinu. U skladu s projiciranim kretanjima, kako na prihodnoj tako i rashodnoj strani svih razina proračuna opće države, planirani manjak od 0,7% BDP-a očekuje se u 2019. godini, 0,4% BDP-a u 2020. godini, dok se u 2021. godini očekuje uravnotežen proračun. 

Na poziciji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predviđeno je 1.225.006.482 kuna, od čega za Ministarstvo 546.619.624 kuna, za Hrvatski zavod za prostorni razvoj 10.459.200 kuna, za Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada 12.650.000 kuna, za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama 373.277.043 kune, za Državnu geodetsku upravu 279.420.015 kuna te za Agenciju za obnovu Osječke tvrđe 2.580.600 kuna.
Planirana sredstva za Hrvatski zavod za prostorni razvoj i Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada uglavnom se odnose na plaće zaposlenika s obzirom da se isti ukidaju a određene poslove preuzima ministarstvo. Također ukida se i Agencija za obnovu Osječke tvrđe a poslove preuzima grad Osijek. U Državni inspektorat trebalo bi otići 138 građevinskih inspektora.

Planirane aktivnosti ministarstva u 2019. godini vezane su uz projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije, razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja, kapitalne pomoći za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda u gradovima i općinama, subvencioniranje stambenih kredita, sufinanciranje prostornih planova, planirano zapošljavanje osam osoba za potrebe predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije i dr.

Tijekom rasprave dio članova Odbora podržao je predložena rješenja posebice ona koja se odnose na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Izraženo je mišljenje o dvojbenosti ukidanja Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj. Nadalje, predstavnik predlagatelja odgovarao je na upite vezano uz kapitalne pomoći jedinicama lokalne samouprave.

Odbor je, većinom glasova (6 glasova „za“, 5 glasova „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, P.Z. br. 498,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu iznijela je predstavnica Ministarstva financija. Predmetnim prijedlogom zakona uređuju se prihodi i primici, rashodi i izdaci te omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.

Predstavnica predlagatelja iznijela je da su sredstva proračunske zalihe planirana u iznosu od 200 milijuna kuna. Zaduživanje se može provesti do ukupnog iznosa od 30,1 milijardu kuna, financijska jamstva iznose 3,8 milijardi kuna od čega se 1,3 milijarde kuna odnosi na proračunske korisnike. Također, ovim zakonom utvrđen je limit do kojeg Vlada RH može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave a koji, kao i u 2018. godini, iznosi najviše do tri posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskim izvještajima.

Odbor je, većinom glasova (6 glasova „za“, 5 glasova „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvadeset i trećoj sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 332 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 3. svibnja 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/46, Urbroj: 50301-27/04-18-8 od 14. lipnja 2018. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja detaljno je pojasnio svrhu ovoga Prijedloga zakona te dodatno ukazao na problematiku bespravne gradnje baznih stanica i postupanje teleoperatera u Republici Hrvatskoj, utjecaju na zdravlje ljudi i okoliš te potrebu uvođenja obveze izdavanja građevinske dozvole za navedene objekte.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih se Vlada Republike Hrvatske protivi prihvaćanju Prijedloga ovoga zakona a kako to stoji u njezinom mišljenju. Istaknuo je kako se izgradnja ovakvih objekata ne može izvoditi protivno prostornom planu i kako su sva postupanja do uporabne dozvole u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te zakona kojim je uređeno područje gradnje. Navedena problematika odnosi se i na druge propise iz domene okoliša, zdravstva i dr.

U raspravi je, nadalje, konstatirano da sadašnje stanje nije zadovoljavajuće, izneseni su primjeri bespravne izgradnje baznih stanica i nezadovoljstva građana zbog nepostojanja pravnih mehanizama da se bespravno izgrađene stanice uklone.

Ukazano je kako je za rješavanje ove problematike nužna međuresorna suradnja, suradnja jedinica lokalne samouprave te uključivanje mjesnih odbora.
 
Odbor je, većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o gradnji, P.Z. br. 332

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvadeset i trećoj sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e u Hrvatskome saboru, aktom od 1. veljače 2018. godine.           

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/07, Urbroj: 50301-27/12-18-7 od 8. ožujka 2018. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio svrhu Prijedloga odluke, ukazao na nedostatke, zabrinjavajuće stanje te nepostojanje vodoopskrbnih sustava, sustava za odvodnju i pročišćavanje voda, kao i na opasnost od nedopuštene tzv. „divlje“ gradnje u pojedinim područjima.  

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je razloge zbog kojih se Vlada Republike Hrvatske protivi prihvaćanju i ne podržava donošenje predmetne odluke a kako to stoji u njezinom mišljenju.

Nadalje, iznijela je kako je UNESCO pozitivno ocijenio mjere koje se poduzimaju, napravljena su određena poboljšanja, radi se strateška studija koja će odrediti inpute za izradu prostornog plana, pojačane su inspekcije, vrši se sveobuhvatan nadzor i kontrola izdavanja građevinskih dozvola, riješeno je pitanje pročistača na lokaciji Rastovača i dr.

Tijekom rasprave ukazano je na stanje i kontinuiranu potrebu otklanjanja nedostataka te ugroženost prirodne jedinstvenosti područja Nacionalnog parka Plitvička jezera uslijed eskalacije izgradnje objekata stanje vodoopskrbnih sustava i sustava za odvodnju i pročišćavanje voda.

Odbor je, većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glas „protiv“, 2 glasa „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Ne prihvaća se donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvadeset i drugoj sjednici održanoj 19. rujna 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, prvo čitanje, P.Z.E. br. 398 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je detaljno obrazložio kako se predloženim  izmjenama i dopunama vrši daljnje usklađivanje s normativnim rješenjima kojima se uređuje obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje s pravnom stečevinom EU.

Nadalje, otklanjaju se određene administrativne prepreke u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje sadržane u važećem Zakonu.

Tijekom kraće rasprave, iznijeta je dvojba oko predloženog uređenja poslova krajobraznih arhitekata.

Odbor je, većinom glasova (9 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvadeset i prvoj sjednici održanoj 19. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, drugo čitanje, P.Z. br. 293 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. lipnja 2018. godine.

Na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona, navodeći razlike u odnosu na Prijedlog ovoga zakona u prvom čitanju.  Pritom je istaknuo da će doći do postupnog povećanja zaštićene najamnine od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2023. Nadalje, propisuje se prednost zainteresiranim zaštićenim najmoprimcima koji su navršili 70 godina života prilikom primanja u dom za starije i nemoćne osobe u domovima čiji je osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska ili jedinice lokalne samouprave na području na kojemu stanuju, te osiguranje stručne pomoći zaštićenim najmoprimcima i podstanarima i dr.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O NAJMU STANOVA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvadeset i prvoj sjednici održanoj 19. lipnja 2018. godine, raspravljao je  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 362 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona predstavnik Vlade Republike Hrvatske naglasio je da će se predloženim izmjenama i dopunama Zakona omogućiti nastavak subvencioniranja stambenih kredita i, kao kontinuirana mjera, propisuje se mogućnost objave javnih poziva za dostavu zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita za svaku godinu do 31. prosinca 2020.

Prema prijedlogu, raspodjela subvencija ovisit će o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi stan ili kuća čime se želi dati dodatni poticaj za kupnju stanova u manje razvijenim područjima. Nadalje, definira se iznos subvencija i za nove kredite iznosit će između 30%-51% mjesečnog obroka ili anuiteta, a rok za subvencioniranje stambenih kredita produljuje se s četiri na pet godina. Ovim izmjenama produžuje se rok subvencioniranja kredita za svako novorođeno dijete kao demografski usmjerena mjera te kada podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva ima utvrđen invaliditet veći od 50% tjelesnog oštećenja.

Tijekom rasprave podržano je donošenje ovoga Zakona. Dio članova Odbora ocijenio je dvojbenim predloženo rješenje za ravnomjerniju raspodjelu subvencija kredita ovisno o indeksu razvijenosti općine ili grada u kojoj se nalazi subvencionirani stan ili kuća.

Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvadeset i prvoj sjednici održanoj 19. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prvo čitanje, P.Z.E. br. 363 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. lipnja 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako se predloženim Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, katastar infrastrukture, registar zgrada, registar prostornih jedinica i geografskih imena. Također, uređuje se nadležnost i obavljanje navedenih poslova te ustrojstvo Državne geodetske uprave. Pritom je naveo kako će se predloženim rješenjima revidirati poslovni procesi postupanja u katastru i zemljišnim knjigama te unaprijediti administrativno postupanje, elektroničko poslovanje, zajednički informatički sustav katastra i zemljišnih knjiga, pristup digitalnoj arhivi i dr.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvadesetoj sjednici održanoj 14. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 264, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila kako se predloženim Zakonom uređuju načela na kojima počiva komunalno gospodarstvo, obavljanje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje infrastrukture, plaćanje doprinosa i naknada, održavanje reda i druga značajna pitanja. Zakon uređuje vrste i organizacijske oblike u kojima se obavljaju komunalne djelatnosti, pitanja vezana uz obavljanje tih djelatnosti te pitanja komunalnog doprinosa i naknade. Predloženim zakonom osigurat će se normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave te će se omogućiti jednostavno evidentiranje komunalne infrastrukture izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona u katastru i upis u zemljišne knjige.

Nadalje, iznesene su razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Značajnija razlika u odnosu na prijedlog zakona u prvom čitanju je to što se u sklopu obavljanja komunalnih djelatnosti održavanja komunalne infrastrukture omogućava osiguranje građenja komunalne infrastrukture. Nadalje, održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje brisano je kao komunalna djelatnost. Obavljanje dimnjačarskih poslova i održavanje građevina za odvodnju oborinskih voda određeno je kao komunalna djelatnost. Propisano je da komunalni doprinos ne plaća jedinica lokalne samouprave na svom području te da se isti ne plaća za građenje i ozakonjenje vatrogasnih domova, vojnih građevina, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, nadzemnih i podzemnih produktovoda i vodova te sportskih i dječjih igrališta. Nadalje, onemogućeno je neprofitnim udrugama građana obavljanje komunalne djelatnosti održavanja groblja i djelatnost usluge ukopa pokojnika, produžen je rok za ustrojavanje evidencije komunalne infrastrukture, smanjene su ovlasti komunalnog redara u provedbi odluke o komunalnom redu,   i dr.

U raspravi je dio članova Odbora ocijenio da su dvojbena predložena rješenja u člancima 59., 70., 92. st. 1. i 5. i 97. Konačnog prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu. U odnosu na članak 84. st. 2. izneseno je mišljenje kako bi rješenje prema kojem se donošenje rješenja o komunalnom doprinosu uvjetuje pravomoćnošću uporabne dozvole moglo usporiti razvoj gospodarskih zona u manjim sredinama.

Tijekom rasprave predstavnici predlagatelja odgovarali su na postavljena pitanja i detaljno obrazložili predloženo rješenje u članku 84. stavku 2. koje se odnosi na pravomoćnost uporabne dozvole za skladište ili građevinu namijenjenu proizvodnji. Predložena odredba kompromisno je rješenje prema kojem i jedinice lokalne samouprave daju svoj doprinos konkurentnosti i rasterećenju poduzetništva.

Na pitanje postavljeno u raspravi vezano uz komunalne redare i njihove ovlasti, predlagatelj je pojasnio kako komunalnim redarima nisu dodijeljeni novi poslovi ni materijalno-pravna ovlaštenja, već se samo formalno propisuju njihove ovlasti. U odnosu na nedostatnost broja komunalnih redara u ruralnim općinama što je istaknuto u raspravi, predlagatelj je naglasio kako prema predloženom Zakonu više jedinica lokalne samouprave može zajednički osnovati komunalno redarstvo.

Na sjednici, predstavnik predlagatelja suglasio se i prihvatio predložene amandmane Odbora na Konačni prijedlog ovoga zakona.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I. na članak 25.
U članku 25. stavku 5. riječi: „na kruta goriva“ brišu se.
Obrazloženje:
S obzirom da dimnjačari imaju koncesije koje im omogućuju obavljanje čišćenja i kontrole svih uređaja za loženje ovim amandmanom uklanja se ograničenje da mogu obavljati te poslove samo na uređajima za loženje na kruta goriva.

AMANDMAN II. na članak 44.
 U članku 44. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. komunalnog linijskog prijevoza putnika“.
Obrazloženje:
Ovim se amandmanom odredba članka 44. stavka 1. točke 3. predloženog Zakona terminološki usklađuje s odredbom članka 24. stavka 1. točke 4. tog Zakona.

AMANDMAN III. na članak 118.
Članak 118. mijenja se i glasi:
„Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.“.
Obrazloženje:
Ovim amandmanom omogućuje se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva nadzor nad provedbom ovoga Zakona, te se ovaj Zakon usklađuje sa Zakonom o općem upravnom postupku.

AMANDMAN IV. na članak 119.
 Članak 119. mijenja se i glasi:
„(1) Upravno tijelo i pravna osoba s javnim ovlastima dužni su Ministarstvu u svrhu
provedbe nadzora omogućiti pristup njegovu službenom prostoru i dostaviti sve zatražene podatke, dokumente i izvješća u zatraženom roku.
(2) Ako upravno tijelo, odnosno pravna osoba s javnim ovlastima ne postupi po traženju Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka, na ispunjenje zatraženog ga se poziva rješenjem.“.
Obrazloženje:
Ovim amandmanom omogućuje se ujednačavanje upravne prakse i postupanja jedinica lokalne samouprave u provedbi ovoga Zakona na području cijele Republike Hrvatske, te se propisuju mjere središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove komunalnog gospodarstva za osiguranje provedbe ovoga Zakona.

AMANDMAN V. dopunjuje se članak
Iza članka 119. dodaje se članak 119.a koji glasi:
„Članak 119.a

(1) Ministarstvo rješenjem naređuje upravnom tijelu i pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti koja se utvrdi u provedbi nadzora te rok za njezino otklanjanje.
(2) Nepostupanje po rješenju iz stavka 1. ovoga članka iz neopravdanog razloga je teška povreda službene dužnosti čelnika upravnog tijela, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima.“.

Obrazloženje:
Ovim amandmanom omogućuje se ujednačavanje upravne prakse i postupanja jedinica lokalne samouprave u provedbi ovoga Zakona na području cijele Republike Hrvatske, te se propisuju mjere središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove komunalnog gospodarstva za osiguranje provedbe ovoga Zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na devetnaestoj sjednici održanoj 30. svibnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 286 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno članku 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja iznio je kako se predloženim zakonom najviša cijena građenja u programima poticane stanogradnje usklađuje s realnim stanjem u graditeljstvu a etalonska cijena građenja definira se u skladu sa zakonskom regulativom iz područja gradnje.

Nadalje, naglasio je kako se predloženim izmjenama i dopunama Zakona uređuje osiguranje stanova javnim službenicima i namještenicima te pokreće novi program stambenog zbrinjavanja u okviru programa POS-a za zapošljavanje u javnim službama za deficitarna zanimanja za kojima postoji potreba, posebno u manje razvijenim sredinama. Iznio je podatak kako je do sada od strane jedinica lokalne samouprave iskazano oko 600 potreba u Republici Hrvatskoj ali slijedi detaljna analiza i obrada istih u suradnji sa drugim državnim tijelima.

Također, naveo je kako se razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona odnose na usklađivanje sa Konačnim prijedlogom zakona o najmu stanova koji je u postupku donošenja na način da se uređuje pravo prvenstva za osiguranje stanova zaštićenim najmoprimcima koji koriste stan u vlasništvu fizičkih osoba. U tekstu predloženoga Zakona naziv „neprofitna javna osoba“ zamijenjen je nazivom „javna ustanova“ i propisuje se dokumentacija koju su te javne ustanove (lokalne agencije) dužne dostaviti Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama u svrhu dokaza namjenskog korištenja i povrata javnih sredstava koja je osigurala Republika Hrvatska, kao i postupanje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Tijekom rasprave izneseno je mišljenje kako je pokretanje novog programa stambenog zbrinjavanja za deficitarna zanimanja demografski bitna mjera, ali ukazano je i na potrebu za boljom suradnjom s jedinicama lokalne samouprave.

Predstavnik predlagatelja izrazio je spremnost i otvorenost resornog ministarstva za prijedloge i suradnju s lokalnom upravom koja bi doprinosila bržem provođenju programa poticane stanogradnje.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na osamnaestoj sjednici održanoj 17. svibnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, drugo čitanje, P.Z.E. br. 279 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio kako se predloženim Konačnim prijedlogom zakona važeći Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka usklađuje s Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. godine o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj uniji (INSPIRE) u dijelu definicija tema prostornih podataka i ograničenja pristupa istima, razlučuju se registri NIPP-a na Registar subjekata NIPP-a i Registar izvora prostornih podataka NIPP-a, propisuje se pristup izvorima prostornih podataka za tijela javne vlasti čiji poslovi mogu imati utjecaj na okoliš te se navedena Direktiva u potpunosti prenosi u hrvatsko zakonodavstvo.

Nadalje, iznio je kako su razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju nomotehničke prirode.

U raspravi je dio članova Odbora iznio primjedbe na terminologiju, primjerice u članku 1. stavku 2. točka 8. „vodena tijela“…

Nakon kraće rasprave, Odbor je jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O
NACIONALNOJ INFRASTRUKTURI PROSTORNIH PODATAKA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na sedamnaestoj sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, prvo čitanje, P.Z. br. 293 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. veljače 2018. godine.

Na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja detaljno je obrazložio Prijedlog zakona i iznio kronologiju od 1996. kada je donošenjem Zakona o najmu stanova nastupilo novo pravno uređenje stambenih odnosa u Republici Hrvatskoj te razloge zbog kojih se predlažu njegove izmjene i dopuna. Predstavnik predlagatelja upoznao je članove kako su donesenim odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinuta četiri članka važećeg Zakona što je stvorilo pravne praznine. Nadalje, naveo je presude europskih sudova u korist tužitelja u kojima su kao glavni nedostaci postojećeg zakonodavstva istaknuti: neodgovarajuća visina zaštićene najamnine u smislu zakonskih financijskih tereta koji su nametnuti najmodavcima, restriktivni uvjeti za raskid zaštićenog najma, i nepostojanje bilo kakvog vremenskog ograničenja u odnosu na sustav zaštićenog najma.
 
Predloženim mjerama, u roku od deset godina trebala bi biti riješena problematika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci i to u etapama. Predlaže se povećanje zaštićene najamnine u stanovima koji nisu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske 1,2 puta godišnje tijekom pet godina kada bi najamnina trebala dostići tržišnu vrijednost. Predlaže se rok kada bi se vlasnicima stanova omogućilo potpuno slobodno raspolaganje sa stanovima u njihovom vlasništvu uz zaštitu i osiguranje prava stanara po isteku toga roka te dostupnost zadovoljavajućeg smještaja za osobe u slabijem materijalnom položaju.

Nadalje, izmjenama važećeg zakona usklađuju se kriteriji za osiguranje drugog useljivog stana kada taj stan osigurava najmodavac - vlasnik stana s kriterijima za osiguranje drugog useljivog stana kada taj stan osigurava jedinica lokalne samouprave.

Tijekom rasprave, izneseno je mišljenje kako su u ovoj problematici suprotstavljeni pravo vlasništva i pravo na dom.

Predstavnik predlagatelja odgovarao je na pitanja vezana uz status zaštićenih najmoprimaca prema važećem zakonu, otkup stanova, zamjenskih stanova, obeštećenju od strane države te o pravima hrvatskih branitelja.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je upitna vjerodostojnost broja kućanstava.

Nadalje, u raspravi je naglašeno da se predloženim rješenjima otklanjaju nedostaci te pravne praznine i pravna nesigurnost koja je sada na snazi. Predlagatelj je iznio kako važeći zakon nema odredbe koja štiti zaštićene najmoprimce kada dođe do otkaza ugovora. Nadalje, predlagatelj je naveo kako su predloženim izmjenama hrvatski branitelji zaštićeni potpuno. Na kraju rasprave, naglasio je kako je zamjensko rješenje otkupa ili obeštećenja uvijek pitanje financijske sposobnosti države. 

Nakon provedenog glasovanja, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na sedamnaestoj sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z.E. br. 223 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2018. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje ovoga Konačnog prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja i naglasio da se predloženim rješenjima želi ubrzati procese ishođenja ukupne dokumentacije potrebne za realizaciju javnih, privatnih i javno privatnih investicijskih  projekata.

Konačnim prijedlogom novog zakona redefinira se raspolaganje nekretninama u vlasništvu države, predlaže se smanjivanje kriterija vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja na 75 milijuna kuna bez PDV-a, uključujući mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa EU, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima koji spadaju u područje poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva na 10 milijuna kuna. Jedan od kriterija je i obvezna usklađenost prijavljenog projekta s važećim prostornim planovima. Predlaže se  snižavanje visine dokaza o osiguranim izvorima financiranja na pet posto vrijednosti samoga projekta. Propisuje se obveza potpisivanja sporazuma za privatne i javne projekte kao i obveza potpisivanja sporazuma između investitora i Vlade prije nego što Vlada donese odluku o proglašavanju projekta strateškim. Nadalje, propisuje se ugovorna kazna u visini 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta, i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta.

Također, ukoliko postoji odluka da će se investicijski projekt financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji će se provoditi tijekom programskog razdoblja 2014.-2020. u Republici Hrvatskoj, predlaže se da se takav projekt na prijedlog Povjerenstva automatizmom uvrštava na listu strateških projekata.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako su predložena rješenja u ovom zakonu znatno poboljšanje u odnosu na važeći zakon, naročito  u odnosu na poslovno plansku dokumentaciju te idejne projekte.

Nadalje, u raspravi članovi Odbora ukazali su na potrebu iznalaženja rješenja za brže rješavanje nesređenih imovinskopravnih odnosa kako bi se potaklo realizaciju projekata, te kako drže da je problem najizraženiji u Dalmaciji, obalnom i zaobalnom području.

Tijekom rasprave, predstavnik predlagatelja odgovarao je na pitanja koja se odnose na predložene ugovorne kazne, suglasnosti koje daje resorno ministarstvo, pitanja kriterija za strateški projekt te analize prostora i zemljišta, poslovne zone i dr.

Nakon provedenog glasovanja, Odbor je jednoglasno (devet glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na šesnaestoj sjednici održanoj 08. veljače 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 286 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 01. veljače 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja iznijela je kako će se mjerama predloženim u ovom Prijedlogu zakona nastojati osigurati dovršenost projekata kao i osigurati izvedivost daljnjih projekata iz Programa POS-a.

S ovim Prijedlogom zakona važeći Zakon o društveno poticanoj stanogradnji usklađuje se s postojećom zakonskom regulativom koja se odnosi na djelatnost građenja u dijelu kojim se definira pojam „etalonska cijena građenja“. Propisuje se najveća prodajna cijena stana (150% etalonske cijene građenja) i najveća prodajna cijena građevinskog zemljišta i komunalne infrastrukture (25% etalonske cijene građenja). Predstavnica predlagatelja iznijela je kako je sadašnja cijena 8.400,00 kuna po m2 dok će nova cijena biti 9.000,00 kuna po m2 stana.

Nadalje, predlaže se da neprofitna pravna osoba ima obvezu iz financijskih sredstava jedinica lokalne samouprave osnovati rezervni fond radi osiguranja financiranja izgradnje do potpune dovršenosti. Također, predlaže se opremanje stanova u skladu s osnovnim tehničkim uvjetima opremanja stanova.

Ovim Prijedlogom zakona omogućit će se davanje u najam stanova javnim službenicima i namještenicima u skladu s potrebama.

Nakon kraće rasprave, predstavnica predlagatelja odgovorila je na pitanja vezana uz provedbu Programa POS-a, potrebu izmjene važećeg Zakona te potrebu iznalaženja novih prilagođenijih modela stambenog zbrinjavanja kako za urbane sredine tako i za ruralna područja Republike Hrvatske.

Nakon provedenog glasovanja, Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na petnaestoj sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 169 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2018. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje ovoga Konačnog prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja i naglasio da se predloženim Zakonom uređuje obavljanje geodetske djelatnosti i stručnih geodetskih poslova te djelokrug, temeljni ustroj, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Predstavnik Državne geodetske uprave u obrazloženju je istaknuo kako se stručni geodetski poslovi dijele na one koji utječu na kvalitetu službenih državnih evidencija o prostoru i koji služe za vođenje i održavanje katastra nekretnina i katastra zemljišta, te stručne geodetske poslove za tehničke i druge potrebe.

Također, Konačni prijedlog zakona definira obavljanje stručnih geodetskih poslova u kojima su propisane odgovorne osobe i suradnici koji u različitim svojstvima pod utvrđenim uvjetima mogu obavljati stručne geodetske poslove, odgovornost i obvezu osiguranja od odgovornosti, organizacijske oblike za obavljanje stručnih geodetskih poslova, suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova, stručni ispit i stručno usavršavanje, udruživanje u Komoru, nadzor nad provedbom zakona, prekršajne odredbe.

Nadalje, predloženi Zakon usklađuje se s direktivama EP i Vijeća te ujednačava pravila koja propisuju obavljanje stručnih geodetskih poslova od strane stranih osoba tako da one mogu slobodno obavljati stručne geodetske poslove i djelatnosti u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i fizičke i pravne osobe koje imaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.

Predstavnik predlagatelja je iznio da se predloženim novim zakonskim rješenjem koje se uvodi u području geodetske djelatnosti otklanjaju određene administrativne prepreke sadržane u važećem Zakonu te se usklađuje s normativnim rješenjima i praksom država članica Europske unije.

U kraćoj raspravi predstavnici predlagatelja odgovorili su na pitanja koja se odnose na obavljanje geodetske djelatnosti.

Nakon provedenog glasovanja, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na petnaestoj sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, prvo čitanje, P.Z.E. br. 279 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2018. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je kako je na temelju važećeg Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka uspostavljena Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) kao skup tehnologija, mjera, normi, provedbenih pravila, usluga, ljudskih kapaciteta i ostalih čimbenika koji omogućavaju objedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja prostornih podataka odnosno sve vrste prostornih podataka koji se pojavljuju u Republici Hrvatskoj za nacionalne potrebe kao i za potrebe na europskoj razini.

Predloženim zakonom važeći Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka usklađuje se s Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u dijelu definicija tema prostornih podataka i ograničenja pristupa istima putem mrežnih usluga te se navedena Direktiva u potpunosti prenosi u hrvatsko zakonodavstvo. Nadalje, propisuje se da Državna geodetska uprava, kao Nacionalna kontaktna točka NIPP-a u provedbi Direktive u Republici Hrvatskoj vodi registre NIPP-a, preciznije se definiraju registri Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, njihov sadržaj kao i pristup izvorima podataka za tijela javne vlasti čiji poslovi imaju utjecaja na okoliš.

Nakon provedenog glasovanja, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na četrnaestoj sjednici održanoj 24. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 264 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2017. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je kako je važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu više puta mijenjan drugim zakonima te su određeni poslovi prestali biti komunalna djelatnost u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu, a neka pitanja vezana uz komunalnu infrastrukturu uređena su paralelno i tim zakonima, te je stoga bilo potrebno sublimirati i uskladiti Zakon o komunalnom gospodarstvu sa drugim zakonima. 

Predloženim zakonom uređuju se načela na kojima počiva komunalno gospodarstvo, vrste, organizacijski oblici, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i imovinskopravni status komunalne infrastrukture, komunalni red te komunalni doprinos i komunalna naknada kao najvažniji izvori financiranja komunalne infrastrukture. S obzirom da se odustalo od uvođenja poreza na nekretnine kojim bi se direktno utjecalo na komunalnu naknadu kao prihod jedinica lokalne samouprave, trebalo je vratiti komunalnu naknadu.

Predstavnik predlagatelja naglasio je kako će se predloženim Zakonom osigurati učinkovito obavljanje komunalnih djelatnosti, pružanje komunalnih usluga te financiranje komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava, osigurat će se normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave.

Donošenjem ovog Zakona uspostavlja se sustav komunalnog gospodarstva usklađen za Zakonom o vodama, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti, Zakonom o javnoj nabavi, direktivama EU, te s posebnim zakonima kojima se uređuju pitanja komunalnog gospodarstva.

U kraćoj raspravi postavljeno je pitanje vezano uz korištenje sredstava komunalne naknade, s obzirom da prema važećim propisima jedinice lokalne samouprave sa 10% financiraju izgradnju vodovoda. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako se predlaže da se sredstva komunalne naknade koriste namjenski, isto kao prema važećim propisima te kako se pitanje financiranja izgradnje vodovoda odnosi na Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva i isto nije predmet ovoga Prijedloga zakona.

Nadalje, postavljeno je pitanje utječe li ovaj Prijedlog zakona na komunalne djelatnosti koje su propisane kao komunalne djelatnosti u drugim resorima (npr. vode, opskrba pitkom vodom, otpad…). Predstavnik predlagatelja obrazložio je kako upravo važeći zakon utječe na navedena područja. Predloženim zakonom ne utječe se na komunalne djelatnosti u drugim resorima i usklađuje se sa europskom pravnom stečevinom. 

Na upit uz ovlasti komunalnog redara kako se predlaže ovim Prijedlogom zakona u članku 113. stavku (1) točki 3.; te stavku (3) istoga članka predstavnik predlagatelja je pojasnio kako takve ovlasti komunalni redari i sada imaju, u predloženoj odredbi nema neposrednog ovlaštenja u smislu prisile, komunalni redar nema ovlasti za istragu i optužni prijedlog već samo prijavu u smislu dužnosti komunalnog redara.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na trinaestoj  sjednici održanoj 06. prosinca 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 01. prosinca 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje Konačnog prijedloga zakona iznijela je predstavnica predlagatelja i naglasila da se donošenjem ovoga Zakona osigurava provedba izmijenjene Uredbe (EU) br. 305/2011 koja se primjenjuje u svim članicama EU i propisuje usklađeno područje građevnih proizvoda. Nadalje, odredbe važećeg Zakona koje se odnose na neusklađeno područje građevnih proizvoda usklađuju se sa izmjenama i dopunama navedene Uredbe donesenim 2014. godine. Predstavnica predlagatelja navela je kako je pravni okvir kojim su uređeni građevni proizvodi u neusklađenom području uređen na isti način kao i građevni proizvodi iz usklađenog područja  na koje se primjenjuje Uredba (EU) br. 305/2011.

Istaknula je da će se ovim Zakonom osigurati ubrzavanje postupka notifikacije prijavljenih tijela Europskoj komisiji, na način da će ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva provesti prijavu po izvršnosti rješenja donesenog prijavljenom tijelu, a ne kao do sada po pravomoćnosti toga rješenja. Također, produžit će se rok važenja rješenja donesenog prijavljenim, odnosno odobrenim tijelima do prestanka ispunjavanja zahtjeva za donošenje tog rješenja.

U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju u Konačnom prijedlogu zakona napravljene su manje izmjene radi jasnijeg izričaja a u cilju osiguravanja pravilne provedbe Zakona i jednostavnije primjene u praksi.

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova (10 glasova za, 1 glas suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                                    Bernarda Topolko, v.r.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvanaestoj sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. studenoga 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga Državnog proračuna za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske, predstavnica Ministarstva financija i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Predstavnica Ministarstva financija obrazložila je predmetni akt i iznijela kako su ukupni prihodi Državnog proračuna za 2018. godinu planirani u iznosu od 129,0 milijardi kuna, što je povećanje od 6,1% u odnosu na plan za 2017. Za 2019. godinu prihodi su projicirani u iznosu od 133,3 milijardi kuna, a u 2020. u iznosu od 137,3 milijarde kuna.

Ukupni rashodi za sljedeću godinu planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna. Predstavnica predlagatelja naglasila je da rashodi za plaće i mirovine iznose 27,9 milijardi kuna, što je povećanje za 1,4 milijarde kuna u odnosu na 2017. godinu.

U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina Proračuna opće države, očekuje se planirani manjak proračuna od 0,5% BDP-a u 2018. godini, u 2019. godini predviđa se uravnoteženje proračuna opće države, a u 2020. suficit od 0,8% BDP-a.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predstavio je poziciju Ministarstva pri čemu je naglasio da je za poziciju Ministarstva predviđeno 991.570.324 kune, od čega za Ministarstvo 404.972.880 kuna, za Hrvatski zavod za prostorni razvoj 12.922.000 kuna, za Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada 22.600.000 kune, za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama 312.544.904 kune, za Državnu geodetsku upravu 235.949.940 kune  te za Agenciju za obnovu Osječke tvrđe 2.580.600 kune.

Nadalje, predstavnik Ministarstva istaknuo je planirane aktivnosti u 2018. vezane uz uspostavu i razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja - razvoj nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP), predviđeno je financirati projekte e-dozvola, e-arhiva, e-nekretnina, e-planova kao novu generaciju prostornih planova, homogenizaciju katastra, zajednički informacijski sustav katastra i gruntovnice (ZIS), legalizaciju nezakonito sagrađenih zgrada, subvencije i državna jamstva za stambene kredite, unapređenje stanovanja, energetsku obnovu zgrada, sanacije, i dr.

Bez rasprave, nakon provedenog glasovanja, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu nije dobio potrebnu većinu glasova nazočnih članova Odbora (6 glasova za, 4 glasa protiv, 2 glasa suzdržana).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na dvanaestoj sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, P.Z. br. 220,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. studenoga 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu iznijela je predstavnica Ministarstva financija. Predmetnim prijedlogom zakona uređuju se prihodi i primici, rashodi i izdaci, omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2018. godinu. Predstavnica predlagatelja iznijela je da su u Proračunu za 2018. godinu planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 200 milijuna kuna. Nadalje, iznijela je kako je ovim zakonom utvrđen limit do kojeg Vlada može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave a koji iznosi najviše do tri posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskim izvještajima.

Bez provedene rasprave, Odbor je odlučio većinom glasova (6 glasova za, 1 glas protiv, 4 glasa suzdržana) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na jedanaestoj sjednici održanoj 4. listopada 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 198 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. rujna 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznijela je predstavnica predlagatelja i naglasila da se donošenjem ovoga Zakona osigurava provedba izmijenjene Uredbe (EU) br.305/2011,  za usklađeno područje građevnih proizvoda i usklađuju se odredbe važećeg Zakona koje se odnose na neusklađeno područje. Tijekom 2014. godine za navedenu Uredbu donesene su dvije izmjene.

Istaknula je da će se ovim Prijedlogom zakona stvoriti pravni okvir za ubrzavanje postupka prijavljivanja (notifikacije) prijavljenih tijela Europskoj komisiji, na način da će ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva provesti prijavu po izvrsnosti rješenja donesenog prijavljenom tijelu za provedbu određenih radnji koje se provode tijekom proizvodnje građevnog proizvoda (rješenje za provođenje zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava), a ne kao do sada po pravomoćnosti toga rješenja.
Također, produžit će se rok važenja rješenja donesenog prijavljenim, odnosno odobrenim tijelima. Sada je to šest godina, a ovim se Zakonskim prijedlogom rok važenja produžuje do prestanka ispunjavanja zahtjeva za donošenje tog rješenja.

Pojednostavljuje se postupak provođenja zadaća treće strane, tj. odobrenog tijela, koji se provodi prema izdanoj hrvatskoj tehničkoj ocjeni, na način da odobreno tijelo više ne mora ponavljati ispitivanje građevnog proizvoda koje je provedeno tijekom izrade hrvatske tehničke ocjene, čime će se gospodarskim subjektima osigurati jednostavnija i brža procedura trgovanja građevnim proizvodima.

U kraćoj raspravi je postavljeno pitanje što ovaj Prijedlog zakona znači za malog proizvođača te u kojem smislu to utječe na njegov položaj na tržištu, posebice ako se radi o malom proizvođaču pojedinih tradicionalnih proizvoda.

Predstavnica predlagatelja pojasnila je da unutar zakonodavstva EU Uredbe (EU) br.305/2011 postoji mogućnost da se pojednostave postupci za mala poduzeća, te da EU može i ima pravo svojim delegiranim aktima donijeti određene odluke i na taj način omogućiti da se i vanserijske proizvode, npr. proizvodi za izradu tradicionalnih kućica i sl., izuzme iz tog klasičnog slijeda postupaka koji se moraju provoditi u kontinuitetu na razini EU. Također, naglasila je da se ovim zakonskim prijedlogom prijavljenim i odobrenim tijelima, odnosno tijelima za certificiranje i ispitnim laboratorijima stvaraju određeni benefiti koji se posljedično reflektiraju i na same proizvođače, pa se tako i ubrzava postupak stavljanja građevnog proizvoda na tržište.

Odbor je jednoglasno (12 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje sljedećih zaključaka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda  Topolko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na desetoj sjednici održanoj 19. rujna 2017. godine, raspravljao je  o Prijedlogu zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 169 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. srpnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja i naglasio da se Predloženim Zakonom uređuje obavljanje geodetske djelatnosti i stručnih geodetskih poslova te udruživanje u Hrvatsku komoru ovlaštenih inženjera geodezije odnosno temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije.
Također, naglasio je da se ovim Zakonom usklađujemo s Direktivama EP i Vijeća od 7. rujna 2005. i od  20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. o 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta, te se ujednačavaju pravila koja propisuju obavljanje stručnih geodetskih poslova od strane stranih osoba tako da one mogu slobodno obavljati stručne geodetske poslove i djelatnosti u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i fizičke i pravne osobe koje imaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj.
Predstavnik Državne geodetske uprave detaljno je obrazložio predmetni Prijedlog zakona istaknuvši pritom da se stručni geodetski poslovi dijele na one koji utječu na kvalitetu službenih državnih evidencija o prostoru i koji služe za vođenje i održavanje katastra nekretnina i katastra zemljišta, te  stručne geodetske poslove za tehničke i druge potrebe. Prijedlog zakona definira obavljanje stručnih geodetskih poslova u kojima su propisane odgovorne osobe i suradnici koji u različitim svojstvima pod utvrđenim uvjetima mogu obavljati stručne geodetske poslove, odgovornost i obvezu osiguranja od odgovornosti, organizacijske oblike za obavljanje stručnih geodetskih poslova, suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova, strane osobe i obavljanje stručnih geodetskih poslova, stručni ispit i stručno usavršavanje,  udruživanje u Komoru i  nadzor nad provedbom zakona.

U raspravi je postavljeno pitanje o nužnosti izrade cjelokupnog geodetskog projekta u procesu gradnje objekta. Iznijet je prijedlog, sukladno iskustvima sa terena, kako su izrada geodetske podloge i iskolčenje dovoljni. Pritom je istaknuto da bi se time smanjila i pojednostavila birokracija, te ukinuli nepotrebni financijski izdaci.

Sudionici rasprave su se osvrnuli na veliki broj poslova geodeta koji iziskuju velike troškove koje plaćaju i građani i gospodarstvo, te je iznijeto mišljenje kako je potrebno preispitati geodetski projekt i njegovu svrhu.

Predstavnici predlagatelja najavili su da će u dogledno vrijeme u saborsku proceduru biti upućene izmjene Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojim će se također redefinirati geodetski projekt po pitanju upisa evidencije samog objekta, te su također najavili izmjenu pravilnika čime će se pojednostaviti čitava procedura.

Nadalje, postavilo se pitanje koje inpute ima geodet kako bi se smanjio broj njegovih izlazaka na teren kada se gradi jedan objekt.  U raspravi je konstatirano kako geodet na samom početku nema dovoljno informacija što sve  treba raditi u cjelokupnom procesu gradnje.

Upozoreno je kako nije usklađena koordinacija između geodeta i projektanata kad je u pitanju projektiranje.
Iznijeto je mišljenje po kojemu je došlo do smanjenja kvalitete u projektiranju uslijed velike potražnje za istim.

Predstavnik predlagatelja je u raspravi naglasio da će predložena nova zakonska rješenja koja se uvode imati pozitivan učinak na poslovanje gospodarskih subjekata u području geodetske djelatnosti jer se otklanjaju određene administrativne prepreke sadržane u važećem Zakonu.

Postavljeno je pitanje jesu li predloženim zakonskim rješenjima zadovoljni predstavnici Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.

Odbor je jednoglasno (9 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje sljedećih zaključaka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI

2. SVE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU DA IH UZME U OBZIR PRILIKOM IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

                                                                                                                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                                                                Bernarda  Topolko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na devetoj sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o subvencioniranju stambenih kredita, drugo čitanje P.Z. br. 126 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja i naglasio da je svrha ovoga Zakona j pomoći mladima, kreditno sposobnim osobama, ne starijim od 45 godina u rješavanju njihova stambenog pitanja. Prema Prijedlogu zakona, subvencija se daje ne samo za nove stanove već i za one stare jer se time želi potaknuti mlade ne kupovinu stanova u starijim dijelovima naselja, središtima gradova koja ostaju nenaseljena, zatim za kupovinu kuća te za izgradnju kuća čime se želi omogućiti rješavanje stambenog pitanja i u manjim sredinama gdje je stanovanje u kućama standard.
Također, istaknuo je da se subvencija se daje građanima za  stanove ili kuće koji nisu skuplji od 1.500,00 eura po metru kvadratnom dok  maksimalna cijena stana ili kuće može iznositi do 100.000,00 eura. Subvencioniranje se odobrava za kredite čiji rok otplate nije kraći od 15 godina,  a efektivna kamatna stopa na kredit ne može biti viša od 3,75% godišnje.
Subvencioniranje kredita vrši se na način da se sredstvima Republike Hrvatske plaća polovica mjesečnih obroka ili anuiteta prve četiri godine njegove otplate. Ukoliko se obitelj korisnika kredita  poveća rođenjem ili posvojenjem djeteta u tom razdoblju subvencioniranja kredita taj se rok produžuje za dvije godina, te za godinu dana ukoliko je podnositelj zahtjeva ili član njegove obitelji osoba s utvrđenim invaliditetom najmanje 50% ili ukoliko se u razdoblju subvencioniranja kredita podnositelju zahtjeva ili članu njegovog obiteljskog domaćinstva utvrdi invaliditet najmanje 50%.

U kraćoj raspravi zatraženo je pojašnjenje na pitanje može li se  zainteresirana stranka koja nađe stambeni objekt sa cijenom većom od 1.500,00 eura po metru kvadratnom ili sa ukupnom vrijednosti stana ili kuće koja prelazi 100.000,00 eura javiti na natječaj.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da stambeni kredit može biti i veći od tog iznosa, a metar kvadratni i skuplji, ali se ta  razlika u tom slučaju ne subvencionira, što znači da su navedeni iznosi samo granica za subvenciju.

Na postavljeno pitanje postoji li ograničenje u broju djece za koje se obitelj korisnika kredita može povećati, a zbog produljenja subvencioniranja kredita, predstavnik predlagatelja pojasnio je kako će samo unutar razdoblja od četiri godine subvencioniranja kredita za svako novorođeno ili usvojeno dijete obitelj dobiti još po dvije godine dodatnog subvencioniranja kredita.

Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na devetoj  sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja te istaknuo kako se ovim zakonom usklađujemo sa Direktivom  2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (u daljnjem tekstu: Direktiva). Ona nam omogućuje prostorno planiranje u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, koji uključuje zemljani dio ispod mora gdje se prostor koristi za razne infrastrukturne vodove, eksploataciju plina i drugo. Time se stvara pravni okvir za korištenje pojasa ZERPA i epikontinentalnog pojasa, naglašava interakcija kopna i mora, te uređuju pitanja  prekogranične suradnje u planiranju morskog područja.  Obrazlagatelj je naglasio da su ZERP i epikontinentalni pojas  razdvojeni  kako bi se izbjegle situacije da nas susjedna zemlja zbog nekog razloga zaustavi u planiranju, te bi se u takvom slučaju mogla nastaviti izrada  prostornog plana Republike Hrvatske jer je epikontinentalni pojas predmet posebnog planiranja.
Ovim se Zakonom također poboljšava  učinkovitost njegove provedbe, detaljnije se definiraju pojmovi koji se koriste u zakonu i procesi, obvezuju se stručni  izrađivači prostornih planova da svoje prostorne planove i druge podatke učine dostupnim putem informacijskog sustava prostornog uređenja, proširuje se krug građevina čije se građenje može planirati izvan građevinskog područja, poput planiranja reciklažnih dvorišta, eksploatacijskih polja, jasnije se uređuje pitanje uvjeta za planiranje u zaštićenom obalnom pojasu, uvodi se suglasnost Ministarstva za donošenje generalnog urbanističkog plana u zaštićenom obalnom pojasu i uvođenje obveze davanja mišljenja županijskog zavoda za prostorno uređenje na prijedlog generalnog urbanističkog plana.
Također je istaknuto da se omogućuje izdavanje akta za provedbu prostornog plana, osim u skladu s planom koji važi u vrijeme podnošenja zahtjeva, i u skladu s planom koji važi u vrijeme izdavanja akta; omogućuju se provedbe nadzora provedbe Zakona o prostornom uređenju nad jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, umjesto nad samo nekim njihovim tijelima, smanjuje se broj slučajeva u kojim vlasnik može neizgrađeno građevinsko zemljište planirano urbanističkim planom uređenja prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave i produžuje rok u kojemu je jedinica lokalne samouprave dužna isplatiti naknadu za prenijeto vlasništvo zemljišta.

U raspravi na postavljeno pitanje može li se ne raditi urbanistički plan uređenja na prostorima općina i gradova, odnosno izbjeći izrada istog zbog neriješenih imovinskih pitanja i stanja kao ključnih problema koji se pri tom javljaju, predlagatelj je iznio stajalište da može, ali da pri tome mora postojati razlog, te pojasnio da se UPU propisao iz razloga kako bi se zemljišta koja su veće površine i koja nemaju definiranu infrastrukturu mogla na suvisao način isplanirati.

Također je na postavljeno pitanje predstavnik predlagatelja odgovorio da je za gradove GUP obvezan.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na devetoj  sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja te istaknuo da je svrha ovoga Zakona ozakonjenje što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada i poboljšanje učinkovitosti provedbe zakona u postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te ubrzanje i pojednostavljenje samog postupka.
Istaknuo je kako se ovim Prijedlogom zakona preraspodjeljuju sredstva ostvarena od naknade za zadržavanja nezakonito izgrađenih zgrada, na način da se povećava postotak tih sredstava  koja pripadaju jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čija upravna tijela donose rješenja o izvedenom stanju i  namjenski se koriste za njihov rad i koja pripadaju republici Hrvatskoj, a koriste se namjenski za rad Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. U tom smislu dio tih sredstava koja dobivaju upravna tijela ili Agencija  povećavaju sa 20% na 30%, dok se dio tih sredstava koje dobiva Republika Hrvatska smanjuje sa 50% na 40%.
Također se predlaže produljenje roka za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju do 30. lipnja 2018. godine. Posebno je istaknuto kako ovaj Prijedlog zakona omogućava evidentiranje u katastru svih ozakonjenih zgrada uključujući i one koje su ozakonjene kao nezavršene.
U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, Konačnim se prijedlogom Zakona povećava broj zgrada koje se mogu ozakoniti, propisuje rok na koji se privremeno mogu zaposliti službenici koji u upravnim tijelima donose rješenja o izvedenom stanju, jasnije se uređuje pitanje zgrada koje se mogu ozakoniti jednim rješenjem o izvedenom stanju, terminološki se usklađuje sa Zakonom o gradnji, uvodi se institut zamjenika ravnatelja te određuje trajanje mandata ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije, te se omogućava završavanje nezavršenih zgrada kao zgrada društvene namjene, ako to podnositelj zahtjeva zatraži.
U raspravi su članovi Odbora upozorili na nepovoljni položaj u koji lokalne jedinice stavlja ovaj Zakon te su iznijeta iskustva kako veliki broj  lokalnih jedinica ima problem  naplatiti komunalni doprinos za objekt koji je dobio rješenje o legalizaciji i koji ima na sebe već priključenu cjelokupnu komunalnu infrastrukturu, te predložili da upravo to pitanje treba urediti zakonom.
Na pitanje zašto se komunalni doprinos ne plaća u isto vrijeme kada i naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru predstavnik predlagatelja je pojasnio da je smisao prilikom donošenja zakona bio da se vremenski rasporede troškovi.

Također je u raspravi upozoreno kako postojeći Zakon nije predvidio rješavanje problema nemogućnosti naplate komunalnog doprinosa koji se u praksi pojavio u lokalnim jedinicama zbog donošenja novog, drugog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Razlog tomu je što su neki podnositelji zahtjeva obavezu plaćanja komunalnog doprinosa riješili na temelju prvog Zakona, dok su drugi  koji su zahtjev podnijeli na temelju istoga, a čekajući povoljnija rješenja, ponovno podnijeli nove zahtjeve na temelju novog Zakona, što je rezultiralo time da su komunalni doprinos platili po novom Zakonu kada su im tarife bile znatno povoljnije, a po starom su i dalje ostali u obvezi plaćanja istog.

U raspravi je također istaknuto da nije moguće legalizirati objekt koji se nadograđivao sa  nekoliko katova ukoliko se objekt nalazi van građevinskog područja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na osmoj sjednici održanoj 09. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja Predragu Štromaru za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra graditeljstva i prostornoga uređenja koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 93. i članka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, Odbor je proveo raspravu.

Odbor većinom glasova (7 glasova za, 1 glas suzdržan) podupire donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja gospodinu Predragu Štromaru za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra graditeljstva i prostornoga uređenja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.

PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na sedmoj sjednici održanoj 26. travnja 2017. godine, raspravljao je  o Prijedlogu zakona o subvencioniranju stambenih kredita, prvo čitanje P.Z. br. 126 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske i naglasio je da se ovim Zakonom želi pomoći mladim obiteljima u stjecanju prve nekretnine.

Naglasio je da je svrha ovoga Zakona osobama ne starijim od 45 godina koji nemaju svoju nekretninu i onima koji kupuju drugu veću nekretninu, odnosno grade kuću zbog potreba vlastitog stanovanja subvencionirati ratu kredita u iznosu od 50% prve četiri godine otplate kredita. Prijedlog je da se taj rok produži za dvije godine ukoliko se obitelj korisnika kredita  poveća rođenjem ili posvojenjem djeteta u razdoblju subvencioniranja kredita, te za godinu dana ukoliko je podnositelj zahtjeva ili član njegove obitelji osoba s utvrđenim invaliditetom najmanje 50%.

Istaknuto je da maksimalna cijena stana ili kuće može iznositi do 100.000,00 eura, a kvadratni metar ne može biti viši od 1.500,00 eura. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da stambeni kredit može biti i veći od tog iznosa, ali se njegova razlika u tom slučaju ne subvencionira. Provedbeno tijelo ovoga Zakona je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Ovim se Prijedlogom zakona također definiraju uvjeti za odobravanje subvencioniranja kredita, način i odobravanje subvencioniranja kredita, ugovor o subvencioniranom kreditu te praćenje provedbe tog ugovora.

U kraćoj raspravi podržano je donošenje ovoga Zakona.
Odbor je većinom glasova (6 glasova za, 1 glas suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje sljedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na sedmoj sjednici održanoj 26. travnja 2017. godine, raspravljao je  o Prijedlogu strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da Zakon o prostornom uređenju propisuje obvezu donošenja Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske kao temeljnog državnog dokumenta za usmjerenje razvoja u prostoru.

Kao ključni razlog za donošenje ove Strategije istaknuti su pojave i procesi utvrđeni praćenjem stanja u prostoru, cijeli niz resornih strategija i drugih razvojnih dokumenata s posrednim ili neposrednim utjecajem na prostor koji su usvojeni u razdoblju nakon donošenja sadašnje važeće Strategije iz 1997. godine kao i značajne promjene u međunarodnom kontekstu misleći pri tome na aktualni razvoj i trenutak  kada je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom EU sa svim obvezama ali i novim prilikama koje iz tog statusa proizlaze. Prijedlog strategije je još u 2015. godini usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske  upućen u saborsku proceduru a koji zbog prijevremenih izbora nije usvojen. Prijedlog je ponovno 2016. godine upućen na Vladu RH koja ga zbog svojeg tehničkog statusa nije usvojila.

Naglasio je kako je ova Strategija podloga za izradu državnog plana prostornog razvoja  i najavio njegovu izradu nakon što Hrvatski sabor donese Strategiju. Tako će se definirati koji su to strateški projekti i time izbjeći bilo kakva potencijalne neusklađenosti sa drugim dokumentima. Također je istaknuo da će prostorni plan Republike Hrvatske biti provedbeni akt te će biti moguće ishoditi akt za gradnju direktno iz njega što znači da se neće nužno za velike državne i strateške projekte morati pristupiti izmjenama i dopunama županijskih, gradskih i općinskih planova.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj održala je prezentaciju predmetne Strategije te naglasila da Strategija sadrži pet ključnih poglavlja od koji se u prva dva poglavlja uglavnom govori o sadašnjem stanju, a sljedeća tri poglavlja predstavljaju planski dio strategije koji će se provoditi kroz izradu nove generacije prostornih planova koje se upravo ovom Strategijom nalažu.
Pod uporišnim vrijednostima podrazumijevaju se sve one vrijednosti koje u hrvatskom prostoru želimo sačuvati, afirmirati i prenijeti budućim generacijama, održivo koristiti i učiniti ih dostupnima, te  tradicija urbanističkog i prostornog planiranja, sustav prostornog uređenja i sve obaveze i načela koja smo preuzeli pristupanjem EU. Istaknula je da ova Strategija ima i edukacijski karakter upravo zbog prezentiranja velikog broja negativnih procesa u prostoru.
Drugo poglavlje govori o stanju i procesima u prostoru te o negativnim procesima koji u prostoru postoje poput negativnog demografskog trenda. Provedena je i analiza urbane mreže i potencijalna područja najvećih razvojnih izazova gdje postoji velika depopulacija, najslabija urbana mreža i najslabiji razvojni pokazatelji te, naselja po broju stanovnika.
Strategija također nastoji odgovoriti i na pitanje regionalnih razlika. Provedena je analiza stanja razvoja  infrastrukture te prikazani pritisci na prostor poput klimatskih promjena, pritisci na obalno područje, krajobraz i nezakonita gradnja.

Strategija predstavlja i koncepciju prostornog razvoja koja se temelji na ostvarenju  općeg cilja, a to je uravnoteženi održivi razvoj, podizanje kvalitete života i ublažavanje negativnih demografskih procesa sa svim postavkama koje doprinose realizaciji tog općeg cilja.

Ravnateljica je naglasila da se strateško postupanje usmjerava prije svega  na prioritete i upute za daljnje planiranje i  izradu planova: od održivosti prostorne organizacije pa do očuvanja identiteta prostora, razvijanje prometnog sustava i prometne povezanosti, razvoja energetskog sustava te  otpornosti na promjene koje nam ukazuju da naš sustav treba biti prilagodljiv na te promjene bez obzira radi li se o sporim promjenama poput klimatskih promjena ili onim brzim poput promjena  poslovanja i slično. Nadalje, istaknula je da tu spadaju i jačanje prirodnog kapitala planiranjem razvoja zelene infrastrukture, povećanje energetske učinkovitosti, učinkovito gospodarenje otpadom, održivo gospodarenje mineralnim sirovinama, posebno istaknuvši razvijanje održivog turizma.
U okviru provedbi daju se upute našem sustavu za daljnji razvoj - od razvoja informacijskog sustava, uređivanja i usklađivanje prostornih evidencija koje su, kako je navela ravnateljica, iznimno bitne za izradu i provedbu prostornih planova i prostornih planova „nove generacije“, te se daju preporuke za daljnja istraživanja i unapređenje sustava, kao i za praćenje provedbe i izvještavanja.
Na kraju je naglasila da je o predmetnoj Strategiji  proveden postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.

U raspravi je član Odbora izrazio zabrinutost i nezadovoljstvo postojećom cestovnom infrastrukturom u Sisačko-moslavačkoj županiji i njenim daljnjim razvojem te naglasio nužnost ulaganja u infrastrukturne objekte u gradovima i općinama Sisačko-moslavačke županije kao prvi korak u rješavanju demografske obnove na tom području. Također je istaknuo kako je odlaganje nuklearnog otpada u Sisačko-moslavačkoj županiji neprihvatljivo.

U nastavku, u raspravi je izneseno mišljenje kako je bilo potrebno donijeti novu Strategiju zbog nastalih velikih promjena  i novih tehnologija od 1997. godine kada je donesena važeća Strategija te je naglašeno da je ovaj Prijedlog strategije osnova za novi Državni plan prostornog razvoja kojim će se definirati smjer razvoja Republike Hrvatske.

Strategija je ocijenjena kao vrlo prilagodljivom, neisključivom, na temelju čega je zaključeno kako neće biti potrebno često ići u njenu izmjenu. Također, Državni plan prostornog razvoja je okarakteriziran kao ključni element provedbe ove Strategije.

U raspravi je skrenuta pozornost na nedostatnost ažurnih geodetskih podloga i neuređenost katastra i zemljišnih knjiga kao i na čestu situaciju na terenu kada zatečeno stanje nije evidentirano što predstavlja veliki problem kad su u pitanju općine i gradovi te prostorno planiranje.

Članovi Odbora su također upozorili na nemogućnost eksploatacije mineralnih sirovina na određenim otocima čime se stvara sukob između onoga što na otocima imamo u ogromnim količinama i trebamo, a ne može se koristiti jer se veliki broj potencijalnih područja za eksploataciju nalazi unutar pojasa od jednog kilometra unutar kojeg eksploatacija nije dozvoljena.
Kod pitanja eksploatacije mineralnih sirovina u raspravi je također iznijeto mišljenje da problem predstavlja sustavni pristup koji ide u smjeru izbjegavanja koncesijskih uvjeta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

STRATEGIJE PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na petoj sjednici održanoj 1. ožujka 2017. godine, raspravljao je  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 94 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. veljače 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja i naveo kako se ovim zakonom uređuju sljedeća pitanja: razvrstavanje građevina obzirom na zahtjevnost gradnje umjesto obzirom na zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom sa pet na tri skupine; dopuštena odstupanja u građenju svih građevina; energetska učinkovitost zgrada; obveza izrade izvedbenog projekta u slučaju u kojem je to određeno glavnim projektom; utvrđivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola; odstupanje od građevinske dozvole tijekom građenja u pogledu načina ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu; pozivanje na uvid u spis predmeta izdavanja građevinske dozvole javnim pozivom; uvjeti za pristupanje građenju po izvršnosti, odnosno pravomoćnosti građevinske dozvole; dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa za Republiku Hrvatsku i na zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; uvođenje mogućnosti produženja roka važenja građevinske dozvole; vrijeme donošenja rješenja o komunalnom doprinosu; privremena uporabna dozvole za građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske, ako nije formirana građevna čestica; donošenje pravilnika kojim se uređuje način obavljanja tehničkog pregleda; evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole i evidentiranje građevina u katastru vodova (infrastrukture).

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se ovim Zakonom omogućiti pravovremeni  početak građenja i uporabe više kapitalnih građevina čija izgradnja je povezana s ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska, što će Republici Hrvatskoj omogućiti ispunjenje obveza preuzetih tim ugovorima.

U raspravi se postavilo pitanje postoje li konkretne kapitalne investicije zbog kojih se išlo u izmjene pojedinih odredbi ovog Konačnog prijedloga zakona te se preispitivala nužnost provođenja hitnog postupka.

Izraženo je mišljenje da nije dobro smanjivati broj kategorija građevina s obzirom na zahtjevnost gradnje sa pet na tri skupine jer će se onda u drugoj kategoriji naći građevine širokog raspona od jednostavnijih pa do onih puno složenijih.

U raspravi je član Odbora istaknuo kako bi mogao biti problem u provedbi članka 6. jer nije definirano na koji će se način dokazati da se stambena zgrada koristi  manje od četiri mjeseca godišnje.

U raspravi je pozitivnim ocijenjeno predloženo rješenje oko izvedbenog projekta, posebice za izgradnju kompleksnijih zgrada.
Također je iznijeto mišljenje po kojem potreba izrade geodetskog elaborata iziskuje dodatne troškove.

U raspravi je ocjenjeno dvojbenim rješenje po kojemu je dopušteno prilikom građenja odstupanje u odnosu na glavni projekt.

Nadalje, kao dvojbeno istaknuto je i predloženo rješenje po kojemu se daje mogućnost produženja važenja građevinske dozvole na zahtjev investitora za tri godine. Isto je ocijenjeno predugim jer se okolnosti u gradnji mogu u bitnome promijeniti  tijekom tri godine primjerice, izmjena prostornog plana ili propisa o građevinskom materijalu i dr.

U raspravi je također istaknut problem izvlaštenja, pri čemu je ukazano da je nužno pristupiti izmjenama važećeg Zakona o izvlaštenju te ubrzati i pojednostaviti postupke izvlaštenja.

Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio rješenja koja se odnose na davanje suglasnosti susjeda za gradnju, problematiku u postupku izvlaštenja, te upisa u zemljišne knjige bez uporabne dozvole.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova za, 2 glasa suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                                    Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na četvrtoj  sjednici održanoj 15. veljače 2017. godine, raspravljao je  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. veljače 2017. godine. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja te istaknuo kako se ovim zakonom preraspodjeljuju sredstva ostvarena od naknade za zadržavanja nezakonito izgrađenih zgrada (u daljnjem tekstu: naknada) na način da se povećava postotak tih sredstava  koja pripadaju jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čija upravna tijela donose rješenja o izvedenom stanju i  namjenski se koriste za njihov rad i koja pripadaju republici Hrvatskoj, a koriste se namjenski za rad Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. U tom smislu dio tih sredstava koja dobivaju upravna tijela ili Agencija  povećavaju se sa 20% na 30%, dok se dio tih sredstava koje dobiva Republika Hrvatska smanjuje sa 50% na 40%. Predstavnik Ministarstva naglasio je da će se zahvaljujući ovim izmjenama ubrzati rješavanje predmeta legalizacije. Također, ovim se Prijedlogom zakona predlaže produljenje roka za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju do 30. lipnja 2018. godine, te se uvode dodatna pojašnjenja u svezi provedbe pojedinih odredbi postojećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Posebno je istaknuto kako ovaj Prijedlog zakona omogućava evidentiranje u katastru svih ozakonjenih zgrada uključujući i one koje su ozakonjene kao nezavršene.

U raspravi su podijeljena mišljenja oko produljenja roka za podnošenje zahtjeva za donošenje  rješenja o izvedenom stanju do 30. lipnja 2018. godine, te pojedini članovi smatraju da bi on trebao biti kraći. U raspravi je  podržana odredba kojom se u katastru omogućava evidentiranje i ozakonjenih nezavršenih zgrada.

Pojedini članovi  postojeći su zakon ocijenili nužnim i potrebnim ali isto tako i istaknuli da isti ne nudi pravična i jednaka rješenja za sve.
Dio je članova predložilo da se do drugog čitanja predmetnog Prijedloga zakona  u izmjene i dopune uključi i članak 6. postojećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kako bi se omogućilo ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada koje se nalaze u koridorima navedenim u tom članku.

Dio članova Odbora smatra da bi bilo dobro upravo ovim Zakonom urediti pitanje zapošljavanja na određeno vrijeme na poslovima legalizacije na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave što bi dodatno olakšalo i omogućilo provedbu Zakona na terenu.

U raspravi je skrenuta pozornost na pitanje i probleme koji se javljaju kod građevina na  ratom zahvaćenim područjima  i njihove legalizacije.

Predstavnik predlagatelja je na postavljeno pitanje o mjerama za podizanje svijesti građana za potrebom legaliziranja nezakonito izgrađenih zgrada naveo da postoji niz mjera od kojih je istaknuo  programe energetske učinkovitosti za koje se nelegalizirane zgrade ne mogu natjecati.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (11 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje sljedećih zaključaka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

2. SVE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU DA IH UZME U OBZIR PRILIKOM IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

                                                                                                  PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                                    Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na četvrtoj  sjednici održanoj 15. veljače 2017. godine, raspravljao je  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. veljače 2017. godine. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja te istaknuo kako se ovim zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (u daljnjem tekstu: Direktiva) i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ. Ovim se Prijedlogom zakona definiraju pojmovi morskog područja i njegovog prostornog planiranja u skladu sa Direktivom, omogućuje se prostorno planiranje u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske i izravno propisuju ciljevi i načela prostornog planiranja morskog područja.
 
Istaknuo je da se također uređuje pitanje suradnje Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije u planiranju morskog područja u Podregiji Jadransko more i propisuje obveza nastojanja suradnje Republike Hrvatske s državama koje nisu članice Europske unije u istom. Predloženim Zakonom se određuju  tijela, odnosno osobe nadležne za provedbu predmetne Direktive te propisuju poslovi i rokovi provedbe iste, a radi poboljšanja učinkovitosti provedbe Zakona o prostornom uređenju preciznije se definira i uređuje niz pitanja, te se  uvodi suglasnost Ministarstva za donošenje generalnog urbanističkog plana. Također, istaknuo je da se predloženim Zakonom proširuje krug građevina čije se građenje može planirati prostornim planovima izvan građevinskog područja, na način da se izvan tog područja, a unutar određenih eksploatacijskih polja može planirati i građenje reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima.

U raspravi je iznijeto stajalište da se sa izmjenama pojedinih odredbi ne ide u smjeru poboljšanja postojećeg Zakona i efikasnijeg rješavanja pojedinih pitanja. Iznesena je primjedba na povećanje broja zahvata u prostoru za koje je potrebno izdati lokacijsku dozvolu. U raspravi je iznesena primjedba na odredbe koje propisuju javnopravnim tijelima dupliranje izdavanja mišljenja, najprije u postupku izrade i donošenja prostornih planova pa onda i u postupku ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole. Također je iznesena primjedba na članak 27. predmetnog Prijedloga zakona da nije jasno razdvojena odgovornost između ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera geodezije. U raspravi se razgovaralo o DPU (detaljnom planu uređenja) i njegovim prednostima u praksi.

Predloženo je da je po pitanju strateške procjene utjecaja na okoliš nužna uspostava suradnje sa Ministarstvom zaštite okoliša i prirode kao resornim ministarstvom za stratešku procjenu utjecaja na okoliš u cilju pojednostavljenja donošenja prostorno planske dokumentacije i  skraćivanja  rokova u svrhu ubrzanja provedbe postupaka.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova za, 4 glasa suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje sljedećih zaključaka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

2. SVE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU DA IH UZME U OBZIR PRILIKOM IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

                                                                                                    PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                                    Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na trećoj sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga Državnog proračuna za 2017. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske,  predstavnik Ministarstva financija i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Predstavnik Ministarstva financija obrazložio je predmetni akt i naglasio kako je Proračun izrađen u skladu sa makroekonomskim projekcijama te naglasio ključnu ulogu reforme poreznog sustava Republike Hrvatske u tome. Sukladno makroekonomskim kretanjima u 2016. godini, u 2017. i 2018. godini predviđa se rast BDP-a od 3,2%. U 2017. godini predviđa se rast deflatora BDP-a od 1%, te smanjenje stope nezaposlenosti. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. godinu planirani su u iznosu od 121,6 milijardi kuna, dok su za 2018. godinu projicirani u iznosu od 127,3 milijardi kuna,  a ukupni rashodi planirani su u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48% više u odnosu na 2016. godinu. Naglasio je da rashodi za zaposlene svojim udjelom čine drugu po veličini skupinu rashoda proračuna za 2017. godinu oni iznose 26,4 milijarde kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i ukupno planiranih rashoda, planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9% bruto domaćeg proizvoda. Manjak državnog proračuna za 2017. godinu  u iznosu od 6,8 milijardi kuna financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Prihodi poslovanja izvranproračunskih korisnika u 2017. godini planirani su u iznosu od 30,4 milijarde kuna. U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, očekuje se planirani manjak od 1,6% BDP-a u 2017., pa njegovo smanjenje na 1,1% u 2018. odnosno 0,8% BDP-a u 2019. godini.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (Ministarstvo) predstavio je poziciju Ministarstva pri čemu je naglasio da je za poziciju Ministarsva predviđeno 833.214.403 kune, što predstavlja povećanje u odnosu na 2016 godinu za oko 70,3 milijuna kuna od čega za Ministarstvo 251.845.500 kuna, za Hrvatsko zavod za prostorni razvoj 13.985.500 kuna, za Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada 25.532.000 kune, za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama 322.603.614 kune, za Državnu geodetsku upravu 216.708.105 kune, te za Agenciju za obnovu Osječke tvrđe 2.539.684 kune. Kao najvažnije aktivnosti, predstavnik Ministarstva istaknute su aktivnosti vezane uz uspostavu i razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja, energetsku obnovu zgrada,  subvenciju stambenih kredita, izjednačavanje standarda stanovanja, sanacije, zajednički informacijski sustav katastra i gruntovnice (ZIS) i dr.

U raspravi je izražena potpora Državnom proračunu ali i skrenuta pozornost na nedostatna sredstva koja su predviđena za oštećenja objekata koja nastaju kao posljedica elementarne nepogode te je predloženo da se u suradnji Ministarstva financija i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predvide sredstva potpore koja će biti dostatna za pomoć u takvim situacijama.

Također se razgovaralo o sredstvima koja su predviđena za  pomoć jedinicama lokalne samouprave te o sredstvima predviđenim za e-nekretnine. Postavilo se pitanje završetka izrade i provedbe programa koji se odnosi na procjenu vrijednosti nekretnina, sagledavajući isto u kontekstu lokalne samouprave i lokalnih poreza. Ocjenjeno je da se radi o važnom segmentu upravljanja prostorom, te je skrenuta pozornost na iskustva drugih država  u izradi i primjeni programa vezanih uz procjenu vrijednosti nekretnina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova za, 1 glas protiv i 1 glas suzdržan) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                                    Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na trećoj sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, P.Z. br. 58,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu iznio je predstavnik Ministarstva financija te istaknuo je da se predmetnim prijedlogom zakona omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2017. godinu.  Također je istaknuo da se ovim zakonom propisuje moguće zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i to do ukupnog iznosa od 33,7 milijardi kuna iskazanog u računu financiranja Proračuna, a slijedom činjenice da  tekuće otplate glavnice državnog duga za 2017. godinu iznose 27,3 milijarde kuna. Također je naveo da ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 2,5 milijardi kuna, a njihove tekuće otplate glavnice iznose 2,8 milijardi kuna. Nova financijska jamstva za 2017. godinu iznose 5,6 milijardu kuna što predstavlja smanjenje u odnosu na 2016. godinu, a jamstvena zaliha za financijska jamstva u Proračunu iznose 280 milijuna kuna.

Bez provedene rasprave, Odbor je odlučio većinom glasova (5 glasova za, 1 glas protiv, 1 glas suzdržan) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

                                                                            
PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                                    Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na drugoj  sjednici održanoj 1. prosinca 2016. godine, raspravljao je  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2016. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Konačnog prijedloga zakona iznio je predstavnik Državne geodetske uprave i naveo kako se radi o usklađivanju predmetnog Zakona sa Direktivom 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu: Direktiva).
Ovim se Prijedlogom zakona propisuje da je Državna geodetska uprava jedinstvena informacijska točka nadležna za prikupljanje i vođenje baze podataka te stavljanje na raspolaganje podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima kao i obveza vlasnika odnosno upravitelja infrastruktura da  Državnoj geodetskoj upravi dostavljaju podatke o infrastrukturi kojom upravljaju ili koje su vlasnici kao i da mrežni operateri dostavljaju obavijesti o tekućima ili planiram građevinskim radovima. Naglasio je da će se ovim Zakonom omogućiti dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima. To će za posljedicu imati smanjenje troškova uzrokovanih izravnim i neizravnim štetama prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi te će se općenito postići povećanje učinkovitosti korištenja postojeće fizičke infrastrukture i smanjenje troškova i zapreka prilikom izvođenja novih građevinskih radova.

U raspravi se  postavilo  pitanje što će biti sa koncesijama koje su lokalne uprave sklopile za DTK infrastrukturu na svojim područjima sa određenim operaterima i na koji će se način takvi ugovori ubuduće regulirati te je istaknuto  kako će se ovo pitanje morati riješiti u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa.
Također se u raspravi se razgovaralo i o dodatnim troškovima koje će ovaj Konačni prijedlog Zakona proizvesti za jedinice lokalne samouprave koje nemaju i ne vode katastar vodova, ali i o podacima da se katastri danas nalaze i kod jedinica lokalne samouprave ali i kod komunalnih tvrtki koje primjerice svoje infrastrukture vode kroz područje više jedinica lokalne samouprave.

Članovi odbora su se u raspravi osvrnuli i na stanje na terenu te postojeće nejasnoće oko pitanja vlasništva, pitanja upravitelja infrastruktura i nesređenosti u dosadašnjem evidentiranju infrastrukture, odnosno katastra vodova te su  izrazili bojazan da će isto izazvati probleme  u provedbi ovog Zakona i dodatne financijske troškove.

U raspravi se problematiziralo propisivanje prava na naknadu članovima povjerenstva Državne geodetske uprave. Pojašnjeno je kako isto ne spada u odredbe koje se usklađuju sa direktivom već se radi o povjerenstvu koje je vezano uz provođenje katastarskih izmjera, te se  sukladno Ministarstvu pravosuđa i na način kako je to propisano Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i u ovom predmetnom zakonu propisuje isto pravo na naknadu, ako su za tu svrhu osigurana financijska sredstva od strane jedinice lokalne samouprave.
Razgovaralo se o procesu registracije nekretnina u katastarskom i zemljišnoknjižnom sustavu te  nužnosti uspostave bolje koordinacije sa sudovima.

Članovi Odbora podržali su  usklađivanje zakona sa Direktivom ali je i skrenuta pozornost da pojedine odredbe ovog Prijedloga zakona nisu precizno definirane, već su na razini deklaratornih, što upućuje na moguće neprovođenje propisanih odredbi, posebice odredbi koje se odnose na obavijesti i informacije o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova za, 2 glasa suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na prvoj sjednici održanoj 23. studenoga 2016. godine, raspravljao je  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2016. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2016. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske,  predstavnik Ministarstva financija i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Predstavnik Ministarstva financija detaljno je obrazložio predmetni akt i naglasio kako se planiranim izmjenama i dopunama povećavaju proračunski prihodi za 1,5 milijardi kuna. Istaknuo je da se neće povećati razina rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na visinu proračunskog manjka, te kako je iz dosadašnje dinamike izvršavanja proračuna vidljivo da je na pojedinim stavkama bilo potrebno izvršiti određene prilagodbe s obzirom da kretanje pojedinih kategorija rashoda  ukazuje na manje izvršenje od planiranog. Ovim izmjenama i dopunama ukupni se rashodi smanjuju za 0,7 milijardi kuna. Također je naveo kako su najveće  uštede ostvarene na rashodima za kamate, naknadama građanima i kućanstvima, pomoćima (doprinos proračunu Europske unije) te kapitalnim rashodima. Ovim predloženim izmjenama i dopunama proračuna za 2016. godinu doprinijet će se smanjenju udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu u 2016. godini. Što se ukupnog manjka državnog proračuna tiče, predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da će se, prema planiranim prihodima i rashodima isti smanjiti za 2,1 milijardu kuna, te je u nastavku detaljno obrazložio pozicije izvanproračunskih korisnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (Ministarstvo) predstavio je poziciju Ministarstva kojem se ovim izmjenama i dopunama planirana sredstva smanjuju za 184.096.672 kune, dakle sa planiranih 944.401.246 kuna na 760.304.574 kuna. Najveći dio smanjenja sredstava, čak 152.000.000 rezultat su nerealiziranja programa energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora. Predstavnik Ministarstva je kao razlog nemogućnosti realizacije projekata, odnosno nemogućnosti raspisivanja natječaja i ugovaranja novih obaveza naveo višemjesečno djelovanje tehničke Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi je dio članova odbora izrazilo nezadovoljstvo smanjenjem sredstava predviđenih za razdjel Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, te istaknuli da se radi o velikom smanjenju sredstava,  za čak oko 20% ukupno planiranih sredstava.
Također je izraženo nezadovoljstvo zbog nerealiziranja predviđenih projekata kako od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, tako i svih ostalih planiranih projekata.

U raspravi su pojedini članovi Odbora pozdravili izmjene i dopune Državnog proračuna, istaknuvši pritom povećanje proračunskih prihoda za 1,5 milijardi kuna te smanjenje ukupnog manjka Državnog proračuna, što je od strane člana Odbora ocijenjeno pozitivnim smjerom razvoja Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu  nije dobio potrebnu većinu glasova nazočnih članova Odbora (5 glasova za, 4 glasa protiv, 1 glas suzdržan).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na prvoj sjednici održanoj 23. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2016. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu iznijeli su predstavnici Ministarstva financija.

Istaknuli su da se ovim Konačnim prijedlogom zakona mijenja iznos proračunske zalihe sa 200 milijuna kuna  na 230 milijuna, smanjuje  iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, povećavaju tekuće otplate glavnice duga, te povećava ukupna visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

Predstavnici ministarstva obrazložili su drugačiji način dodjele pomoći iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom potpomognutog područja i to obrnuto proporcionalno njihovom indeksu razvijenosti.
Za jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko planinskih područja čija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75% prosjeka Republike Hrvatske ovaj Konačni prijedlog zakona  propisuje da se izračunati iznos pomoći umanjuje za iznos razlike prihoda od poreza na dohodak koji te jedinice ostvaruju sukladno Zakonu o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te prihoda koje bi ostvarile temeljem osnovne raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane navedenim Zakonom. Pomoć koja se ovim izmjenama dodjeljuje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz razdjela Ministarstva financija iznosit će 694,8 milijuna kuna, što znači povećanje od 20 milijuna kuna.

U raspravi se od strane članova Odbora s postavilo pitanje koji su to još kriteriji, osim indeksa razvijenosti, na temelju kojih se, ovim Konačnim prijedlogom zakona, mijenja način dodjele pomoći iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Ova je mjera u raspravi ocijenjena kao palijativna mjera pomoći lokalnim jedinicama koje imaju manjak sredstava u svojim proračunima.
Postavljeno je i pitanje dostatnosti predviđenih sredstava za ovako propisan način dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, s obzirom da se isto potencijalno može odnositi na veliki broj lokalnih jedinica.

Nakon provedene rasprave, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu  nije dobio potrebnu većinu glasova nazočnih članova Odbora (5 glasova za, 4 glasa protiv, 1 glas suzdržan).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš