Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na petoj sjednici održanoj 1. ožujka 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 94 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. veljače 2017. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja i naveo kako se ovim zakonom uređuju sljedeća pitanja: razvrstavanje građevina obzirom na zahtjevnost gradnje umjesto obzirom na zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom sa pet na tri skupine; dopuštena odstupanja u građenju svih građevina; energetska učinkovitost zgrada; obveza izrade izvedbenog projekta u slučaju u kojem je to određeno glavnim projektom; utvrđivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola; odstupanje od građevinske dozvole tijekom građenja u pogledu načina ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu; pozivanje na uvid u spis predmeta izdavanja građevinske dozvole javnim pozivom; uvjeti za pristupanje građenju po izvršnosti, odnosno pravomoćnosti građevinske dozvole; dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa za Republiku Hrvatsku i na zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; uvođenje mogućnosti produženja roka važenja građevinske dozvole; vrijeme donošenja rješenja o komunalnom doprinosu; privremena uporabna dozvole za građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske, ako nije formirana građevna čestica; donošenje pravilnika kojim se uređuje način obavljanja tehničkog pregleda; evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole i evidentiranje građevina u katastru vodova (infrastrukture).
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se ovim Zakonom omogućiti pravovremeni početak građenja i uporabe više kapitalnih građevina čija izgradnja je povezana s ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska, što će Republici Hrvatskoj omogućiti ispunjenje obveza preuzetih tim ugovorima.
U raspravi se postavilo pitanje postoje li konkretne kapitalne investicije zbog kojih se išlo u izmjene pojedinih odredbi ovog Konačnog prijedloga zakona te se preispitivala nužnost provođenja hitnog postupka.
Izraženo je mišljenje da nije dobro smanjivati broj kategorija građevina s obzirom na zahtjevnost gradnje sa pet na tri skupine jer će se onda u drugoj kategoriji naći građevine širokog raspona od jednostavnijih pa do onih puno složenijih.
U raspravi je član Odbora istaknuo kako bi mogao biti problem u provedbi članka 6. jer nije definirano na koji će se način dokazati da se stambena zgrada koristi manje od četiri mjeseca godišnje.
U raspravi je pozitivnim ocijenjeno predloženo rješenje oko izvedbenog projekta, posebice za izgradnju kompleksnijih zgrada.
Također je iznijeto mišljenje po kojem potreba izrade geodetskog elaborata iziskuje dodatne troškove.
U raspravi je ocjenjeno dvojbenim rješenje po kojemu je dopušteno prilikom građenja odstupanje u odnosu na glavni projekt.
Nadalje, kao dvojbeno istaknuto je i predloženo rješenje po kojemu se daje mogućnost produženja važenja građevinske dozvole na zahtjev investitora za tri godine. Isto je ocijenjeno predugim jer se okolnosti u gradnji mogu u bitnome promijeniti tijekom tri godine primjerice, izmjena prostornog plana ili propisa o građevinskom materijalu i dr.
U raspravi je također istaknut problem izvlaštenja, pri čemu je ukazano da je nužno pristupiti izmjenama važećeg Zakona o izvlaštenju te ubrzati i pojednostaviti postupke izvlaštenja.
Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio rješenja koja se odnose na davanje suglasnosti susjeda za gradnju, problematiku u postupku izvlaštenja, te upisa u zemljišne knjige bez uporabne dozvole.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova za, 2 glasa suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.
PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš