Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga Državnog proračuna za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske, predstavnica Ministarstva financija i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
Istaknuto je da su ukupni prihodi u 2020. godini planirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna, dok su za 2021. projicirani u iznosu od 148,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 5,0% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. U 2021. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 149,0 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 150,7 milijardi kuna.
U 2019. predviđa se realni rast BDP-a od 2,8%, u 2020. od 2,5%, a u 2021. i 2022. godini od 2,4%. Očekuje se i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada pri čemu će anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje prema 6,3% u 2022. godini.
Na prihodnoj strani proračuna, važnu ulogu imat će četvrti krug porezne reforme.
Četvrti krug poreznog rasterećenja predviđa se od početka 2020. godine s ukupnim rasterećenjem od 2,3 milijarde kuna.
Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2022. godinu projicirani su u iznosu od 152,5 milijardi kuna. Najvažniju ulogu imaju porezni prihodi. Veliku ulogu ima i nastavak ubrzanja apsorpcije sredstava iz EU fondova (izvršenje 10,7 milijardi u 2018. na 18,8 milijardi plan za 2020.Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 145,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 147,3 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2020. godinu iznosi 2,2 milijarde kuna ili 0,5% bruto domaćeg proizvoda.
U 2021. godini manjak državnog proračuna projiciran je uravnotežen proračun odnosno manjak od 201 milijun kuna, dok se u 2022. godini projicira višak od 1,8 milijardi kuna ili 0,4% bruto domaćeg proizvoda.
Rast rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2020. godini u odnosu na tekući plan 2019. najvećim dijelom rezultat je osiguranja sredstava za: mirovine i mirovinska primanja (indeksacija mirovina i očekivani porast broja umirovljenika), rashode za zaposlene u iznosu od 1,7 milijardi kuna (fiskalni učinak pune primjene povećanja osnovice iz 2019. godine i primjene očekivanog povećanja osnovice za izračun plaće za 6,12% u 2020. godini), sredstva za rodiljne naknade, kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 507,0 milijuna kuna te plaćanje drugog dijela predujma za osiguranje nužne stabilizacije poslovanja društva Croatia Airlines u iznosu od 150,0 milijuna kuna.
Plan proračuna Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u 2020. godini iznosi 1.376.855.331 kunu, u 2021. godini 1.142.958.063 kune te u 2022. godini 916.837.866 kuna.
Od toga plan Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u 2020. godini iznosi 720.153.874 kuna, u 2021. godini je 410.796.107 kuna, a u 2022. godini je 168.657.308 kuna.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama u 2020. godini ima planirana sredstva u iznosu od 392.801.904 kune, u 2021. godini u iznosu od 459.766.000 kuna, a u 2022. godini u iznosu od 490.231.000 kuna.
Državna geodetska uprava u 2020. godini ima planirana sredstva u iznosu od 263.899.553 kune, u 2021. godini planirana su sredstva u iznosu od 272.395.956 kuna, te u 2022. godini planirana sredstva u iznosu od 257.949.558 kuna.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je za informacijski sustav prostornoga uređenja u 2020. godini ukupno planirano 70.027.802 kune od čega je 9.602.088 kuna planirano iz državnog proračuna, 9.063.858 kuna iz sredstava učešća RH te 51.361.856 kuna iz Fondova EU (Europskog fonda za regionalni razvoj). Obrazložio je kako je ISPU uspostavljen s ciljem da se na jednom mjestu prikupe prostorni planovi svih razina i podaci o intervencijama u prostoru, prikažu i učine dostupnima svim zainteresiranim stranama, uključujući široku javnost gdje god je to moguće, kako bi se omogućio pregled prostornih podataka iz drugih izvora relevantnih za prostorno planiranje i praćenje stanja u prostoru te olakšalo dobivanje informacije o mogućem načinu korištenja prostora radi ubrzavanja postupka izdavanja dozvola za gradnju.
Sredstva za energetsku učinkovitost planirana su u iznosu od 6.000.000 kuna u 2020.
Istaknuo je kako će u razdoblju od 2020. do 2022. godine Ministarstvo bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (OPKK) nastaviti sufinancirati pripremu i provedbu energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora i stambenim zgradama.
Izradom i provedbom Dugoročne strategije obnove zgrada i nacionalnih programa energetske obnove stambenih i nestambenih zgrada stvaraju se uvjeti za ostvarenje nacionalnih i EU ciljeva poboljšanja energetskih svojstava zgrada.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nije dobro rješenje kojim se smanjuju sredstva u proračunu, na razdjelu Ministarstva, a koja se odnose na očekivano povlačenje novca iz sredstava EU fondova, posebice za energetsku obnovu zgrada. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako postoje određena pravila za financijsku omotnicu te da su u planu izmjene OPKK 2014-2020.
Izneseno je nezadovoljstvo zbog 507 milijuna kuna kompenzacijskih sredstava za jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave koja nisu konkretno usmjerena te je izneseno mišljenje kako su ta sredstva trebala biti namjenska.
Predstavnica predlagatelja je u raspravi dodatno pojasnila kako se ovih 507 milijuna kuna odnosi samo na dio koji se nadoknađuje temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka.
U raspravi je konstatirano kako cjelokupni program za mlade ide na teret jedinica lokalne samouprave.
U raspravi je dana sugestija da se prilikom donošenja proračuna za slijedeću godinu predvide i osiguraju sredstva za razne inovacije, klimatske promjene i zelene strategije.
Predstavnik predlagatelja pojasnio je da vezano uz ta pitanja surađuju sa Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, te da pripremaju dva programa koja će biti osnova za dodjelu sredstava u sljedećem programskom razdoblju, a to su program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i program razvoja zelene infrastrukture i urbanih područja.
Na postavljeno pitanje o raspisivanju natječaja za energetsku obnovu, predstavnik predlagatelja je najavio kako se krajem godine planira raspisivanje natječaja za višestambene zgrade, a u prvoj polovici sljedeće godine za javne zgrade, a za obiteljske kuće preko nacionalnih sredstava također u prvoj polovici sljedeće godine.
Nakon provedene rasprave, Odbor je, većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasova „suzdržan“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.
PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.