Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na četvrtoj sjednici održanoj 15. veljače 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. veljače 2017. godine. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Prijedloga zakona iznio je predstavnik predlagatelja te istaknuo kako se ovim zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (u daljnjem tekstu: Direktiva) i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ. Ovim se Prijedlogom zakona definiraju pojmovi morskog područja i njegovog prostornog planiranja u skladu sa Direktivom, omogućuje se prostorno planiranje u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske i izravno propisuju ciljevi i načela prostornog planiranja morskog područja.
Istaknuo je da se također uređuje pitanje suradnje Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije u planiranju morskog područja u Podregiji Jadransko more i propisuje obveza nastojanja suradnje Republike Hrvatske s državama koje nisu članice Europske unije u istom. Predloženim Zakonom se određuju tijela, odnosno osobe nadležne za provedbu predmetne Direktive te propisuju poslovi i rokovi provedbe iste, a radi poboljšanja učinkovitosti provedbe Zakona o prostornom uređenju preciznije se definira i uređuje niz pitanja, te se uvodi suglasnost Ministarstva za donošenje generalnog urbanističkog plana. Također, istaknuo je da se predloženim Zakonom proširuje krug građevina čije se građenje može planirati prostornim planovima izvan građevinskog područja, na način da se izvan tog područja, a unutar određenih eksploatacijskih polja može planirati i građenje reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima.
U raspravi je iznijeto stajalište da se sa izmjenama pojedinih odredbi ne ide u smjeru poboljšanja postojećeg Zakona i efikasnijeg rješavanja pojedinih pitanja. Iznesena je primjedba na povećanje broja zahvata u prostoru za koje je potrebno izdati lokacijsku dozvolu. U raspravi je iznesena primjedba na odredbe koje propisuju javnopravnim tijelima dupliranje izdavanja mišljenja, najprije u postupku izrade i donošenja prostornih planova pa onda i u postupku ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole. Također je iznesena primjedba na članak 27. predmetnog Prijedloga zakona da nije jasno razdvojena odgovornost između ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera geodezije. U raspravi se razgovaralo o DPU (detaljnom planu uređenja) i njegovim prednostima u praksi.
Predloženo je da je po pitanju strateške procjene utjecaja na okoliš nužna uspostava suradnje sa Ministarstvom zaštite okoliša i prirode kao resornim ministarstvom za stratešku procjenu utjecaja na okoliš u cilju pojednostavljenja donošenja prostorno planske dokumentacije i skraćivanja rokova u svrhu ubrzanja provedbe postupaka.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova za, 4 glasa suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
2. SVE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU DA IH UZME U OBZIR PRILIKOM IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.
PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš