Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na trećoj sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga Državnog proračuna za 2017. godinu iznijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske, predstavnik Ministarstva financija i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
Predstavnik Ministarstva financija obrazložio je predmetni akt i naglasio kako je Proračun izrađen u skladu sa makroekonomskim projekcijama te naglasio ključnu ulogu reforme poreznog sustava Republike Hrvatske u tome. Sukladno makroekonomskim kretanjima u 2016. godini, u 2017. i 2018. godini predviđa se rast BDP-a od 3,2%. U 2017. godini predviđa se rast deflatora BDP-a od 1%, te smanjenje stope nezaposlenosti. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. godinu planirani su u iznosu od 121,6 milijardi kuna, dok su za 2018. godinu projicirani u iznosu od 127,3 milijardi kuna, a ukupni rashodi planirani su u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48% više u odnosu na 2016. godinu. Naglasio je da rashodi za zaposlene svojim udjelom čine drugu po veličini skupinu rashoda proračuna za 2017. godinu oni iznose 26,4 milijarde kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i ukupno planiranih rashoda, planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9% bruto domaćeg proizvoda. Manjak državnog proračuna za 2017. godinu u iznosu od 6,8 milijardi kuna financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Prihodi poslovanja izvranproračunskih korisnika u 2017. godini planirani su u iznosu od 30,4 milijarde kuna. U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, očekuje se planirani manjak od 1,6% BDP-a u 2017., pa njegovo smanjenje na 1,1% u 2018. odnosno 0,8% BDP-a u 2019. godini.
U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (Ministarstvo) predstavio je poziciju Ministarstva pri čemu je naglasio da je za poziciju Ministarsva predviđeno 833.214.403 kune, što predstavlja povećanje u odnosu na 2016 godinu za oko 70,3 milijuna kuna od čega za Ministarstvo 251.845.500 kuna, za Hrvatsko zavod za prostorni razvoj 13.985.500 kuna, za Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada 25.532.000 kune, za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama 322.603.614 kune, za Državnu geodetsku upravu 216.708.105 kune, te za Agenciju za obnovu Osječke tvrđe 2.539.684 kune. Kao najvažnije aktivnosti, predstavnik Ministarstva istaknute su aktivnosti vezane uz uspostavu i razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja, energetsku obnovu zgrada, subvenciju stambenih kredita, izjednačavanje standarda stanovanja, sanacije, zajednički informacijski sustav katastra i gruntovnice (ZIS) i dr.
U raspravi je izražena potpora Državnom proračunu ali i skrenuta pozornost na nedostatna sredstva koja su predviđena za oštećenja objekata koja nastaju kao posljedica elementarne nepogode te je predloženo da se u suradnji Ministarstva financija i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predvide sredstva potpore koja će biti dostatna za pomoć u takvim situacijama.
Također se razgovaralo o sredstvima koja su predviđena za pomoć jedinicama lokalne samouprave te o sredstvima predviđenim za e-nekretnine. Postavilo se pitanje završetka izrade i provedbe programa koji se odnosi na procjenu vrijednosti nekretnina, sagledavajući isto u kontekstu lokalne samouprave i lokalnih poreza. Ocjenjeno je da se radi o važnom segmentu upravljanja prostorom, te je skrenuta pozornost na iskustva drugih država u izradi i primjeni programa vezanih uz procjenu vrijednosti nekretnina.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova za, 1 glas protiv i 1 glas suzdržan) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.
PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš