Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 10. prosinca 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, prvo čitanje, P.Z. br. 805, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja je uvodno obrazložio kako u postupku pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću, ali i drugim djelatnostima, u temeljni kapital trgovačkih društava u pravilu nije procjenjivano zemljište na kojem su bili izgrađeni hoteli i drugi objekti u funkciji turizma već su samo bili procijenjeni objekti. Nakon postupka pretvorbe objekti su postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod objekata i oko objekata je postalo vlasništvo Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor je 2010. godine donio Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije kako bi se riješili navedeni problemi i uredili imovinskopravni odnosi. Obzirom da, nakon devet godina primjene Zakona iz 2010. godine, pravne norme nisu uspjele proizvesti učinke u praksi, izrađen je novi Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
U Republici Hrvatskoj danas postoji 76 kampova površine 14.100.000,00 m2 koji su bili predmet pretvorbe društvenih poduzeća i u kojima su objekti procijenjeni, a zemljište ispod objekata i oko objekata nije.
Prijedlogom zakona određuje se da se i u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital u slučaju ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno, a time se ostvaruje načelo jedinstva nekretnine.
Novim Zakonom se turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne daje više u koncesiju već u zakup, a početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije za njihovo utvrđivanje propisat će Vlada Republike Hrvatske uredbom u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Ako se kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru trgovačko društvo je obvezno nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za dodjelu koncesije na pomorskom dobru na zahtjev.
Tijekom rasprave istaknuto je kako će predmetno zakonsko rješenje predstavljati iskorak u rješavanju imovinskopravnih odnosa proizašlih iz postupaka pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću. Vezano uz čl. 12. Prijedloga zakona o neprocijenjenom zemljištu zaključeno je da će omogućiti rješavanje slučajeva u kojima se hotel i/ili turističko naselje, dio hotela i/ili dio turističkog naselja, nalazi na pomorskom dobru, na način da je trgovačko društvo obvezno ishoditi rješenje o promjeni granice pomorskog dobra, po kojem će se granica pomorskog dobra, iznimno, utvrditi po granici građevine prema moru ili po rubnoj granici turističkog naselja prema moru. Nadalje, u slučaju stečaja trgovačkih društava, primjenjuju se odredbe Zakona kojim se regulira stečajni postupak.
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:
PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O NEPROCIJENJENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.
PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.