Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, prvo čitanje, P.Z. br. 661 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2019. godine.
Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložio kako se predloženim zakonom gospodarstvo administrativno rasterećuje profesionalne poslovne usluge u skladu sa tekućom gospodarskom politikom i smjerom Vlade RH u kojim se rasteraćuje godpodarstvo od svih parafiskalnih nameta i nastoji se pojednostaviti poslovanje u našoj državi kako bismo bili što konkurentniji za nove investicije, u dijelu koji se odnosi na inženjere gradilišta i voditelje radova i ukidanju obveznog članstva u Komori, osigurava se provedba mjera iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019., radi preciznosti izričaja vrši se korekcija pojedinih odredbi koje su se tijekom primjene Zakona pokazale neodgovarajućima, strukovnim Komorama mijenjaju se javne ovlasti i okvir nadležnosti. Istaknuo je kako je cilj ovoga zakona urediti temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike. Donošenjem ovoga zakona neće se utjecati na smanjenje stupnja odgovornosti profesionalnih osoba, a osigurat će se određeno administrativno rasterećenje u obavljanju poslova u graditeljstvu te potaknuti Komore na podizanje profesionalne odgovornosti.
Predstavnik predlagatelja je na pitanje o stavu Komore arhitekata o predmetnom prijedlogu istaknuo kako su svi prigovori Komora na ovaj prijedlog Zakona, osim prigovora na gubitak prihoda, neopravdani i neutemeljeni.
U raspravi je problematizirano pitanje osiguranja šefa gradilišta, te je predstavnik predlagatelja istaknuo kako osiguranje šefa gradilišta ne pokriva ako ne radi po projektu, ako ne radi po zakonu, ako radi mimo pravila struke te istaknuo postojanje posebne klauzula za šefove gradilišta, a to je mogućnost osiguravatelja da se povuče iz sudjelovanja u sporu ukoliko procijeni da nije oportuno sudjelovati u istom. Zaključno je istaknuo kako je šef gradilišta s takvim osiguranjem bio i dodatno izložen odgovornosti, iz čega proizlazi da mu takvo profesionalno osiguranje nije ni potrebno. Dodatno je istaknuo da šef gradilišta nije sudionik u gradnji već tvrtka izvođač, sukladno Zakonu o gradnji iz čega proizlazi da nema razloga da ta osoba prisilno bude član Komore, da prisilno plaća osiguranje, već se to prepušta njegovoj slobodnoj volji inženjera.
Pojašnjena je i uloga nadzornog inženjera koji je zadužen da se sve na gradilištu odvija sukladno pravilima struke i da se na gradilištu nalaze samo ovlaštene osobe, da ima ovjerene projekte i da se radi po građevinskoj dozvoli.
U raspravi je također pojašnjena izmjena članka 57. postojećeg Zakona kojim se ukida solidarna odgovornost pravne osobe registrirane za djelatnost građenja, odnosno izvođaču za štetu nastalu radom svojih zaposlenika jer je Zakonom o gradnji isključiva odgovornost za izvršenje ugovora o građenju na izvođaču, koji s investitorom sklapa ugovor o građenju. Također, u Zakonu o gradnji je specificirano da je inženjer gradilišta sa položenim stručnim ispitom osoba koja je odgovorna svom poslodavcu, a to je izvođač.
Na sjednici Odbora, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju nije dobio potrebnu većinu (5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“, 3 glasa „suzdržan“).
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko.
PREDSJEDNICA ODBORA
Bernarda Topolko, univ.spec.oec.