9th term of the Croatian Parliament (14 October 2016 - 22 July 2020)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 13. svibnja 2020. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje, drugo čitanje, P.Z. br. 949, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 

 U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu u iznosu od 100 milijuna eura s rokom otplate na 10 godina uz poček od 5 godina.
Provedbom Ugovora o zajmu osigurat će se potrebna podrška Republici Hrvatskoj za osnaživanje gospodarske klime i unaprjeđenja poslovnog okruženja s naglaskom na potporu pravosudnom sektoru sa stajališta učinkovitosti, transparentnosti i troška. Projekt se provodi u zajedničkoj suradnji Ministarstva pravosuđa, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, a sastoji se od dvije komponente, smanjenja administrativnog opterećenja u poslovanju poduzeća i osnaživanja gospodarske klime unapređenjem učinkovitosti pravosuđa. Aktivnosti koje će se provoditi u prvoj komponenti su uklanjanje regulatornih prepreka za ulazak na tržište, pojednostavljenje izdavanja dozvola za gradnju i e-Dozvole. Druga komponenta zajma u nadležnosti je Ministarstva pravosuđa iznosi 73,1 milijun eura od čega 48,1 milijuna eura za izravno ulaganje u pravosudnu infrastrukturu. Sredstvima Zajma obnovit će se zgrade pravosudnih tijela u kojima su smješteni: Općinski građanski sud u Zagrebu, Općinski radni sud u Zagrebu, Općinski sud u Kutini, Općinski sud u Vinkovcima, Županijski sud u Varaždinu, Općinski sud u Varaždinu, Trgovački sud u Varaždinu i Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu. Sredstva u iznosu od 25 milijuna eura bit će izravno uplaćena u državni proračun RH za širenje elektroničkih usluga u pravosuđu, e-Spis-a na prekršajnim odjelima i upravnim sudovima, ubrzanja predmeta na trgovačkim sudovima, smanjenju broja neriješenih predmeta starijih od deset godina, smanjenja broja dana u rješavanju predmeta na trgovačkim sudovima. 

U raspravi je postavljen upit u vezi početne naknade u iznosu od 0,25% iznosa glavnice zajma i referentne stope sa fiksnom maržom, kada se plaća i kolika je referentna kamatna stopa. U vezi obnove stare zgrade Općinskog suda u Splitu, izraženo je mišljenje da je ista neadekvatna za obnovu, te da je trebalo izgraditi novu zgradu.
U odgovoru na postavljena pitanja predstavnica predlagatelja ističe da početna naknada iznosi 0,25% iznosa zajma, da naknada za odobrena, a neiskorištena sredstva iznosi 0,25% na iznos nepovučenih sredstava, dok je kamatna stopa referentna stopa uvećana za fiksnu kamatnu maržu. Izvijestila je da kreće  obnova zgrade Općinskog suda u Splitu koja se financira sredstvima iz Norveške, da je proveden postupak i izabran izvođač radova.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7 ) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

 Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje
                            
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                    Peđa Grbin 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 6. svibnja 2020. godine raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek Glavnom državnom odvjetnicom Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2020. godine.
 
Odbor je Prijedlog odluke raspravio sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Na temelju odredbe članka 125. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske podnijela je prijedlog za imenovanje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
    Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor na vrijeme od četiri godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora. 
    Sukladno odredbi članka 81. stavka 1. podstavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora nadležan je za davanje prethodnog mišljenja o imenovanju i razrješenju Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Odbor je raspravu o Prijedlogu odluke proveo u nazočnosti predložene kandidatkinje gospođe Zlate Hrvoj-Šipek. 

Uvodno, ministar pravosuđa obrazložio je prijedlog odluke i tijek postupka od javnog poziva za izbor Glavnog državnog odvjetnika, utvrđivanja kandidata, imenovanja Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata. Naglasivši da se iz životopisa kandidatkinje vidi da je cijeli radni vijek provela u državnom odvjetništvu, na najodgovornijim pozicijama, na čelu građansko-upravnog odjela. Program rada kojim se kandidatkinja predstavila je cjelovit i jasan. Težište programa na borbi protiv korupcije kao i procesuiranju ratnih zločina ukazuju na kvalitetan pomak u daljnjem radu državnog odvjetništva. S obzirom na dosadašnji rad i odgovornost koju je pokazala, predloženu kandidatkinju smatra najboljim izborom.

Nastavno, kandidatkinja je dodatno predstavila svoj životopis i program,  otklonila je bilo kakve političke insinuacije vezano za svoj rad i kandidaturu. U dugogodišnoj karijeri istaknula je da je 15 godina radila kao voditelj građansko-upravnog odjela, kao i rad na prilagodbi bivšeg sustava javnog pravobraniteljstva na sustav državnog odvjetništva, novi način vođenja upisnika, praćenja rada i statistike predmeta. U radu se bavila građanskim pravom, etikom, radila je u radnoj skupini na izradi Zakona o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Istaknula je da je pozicija glavnog državnog odvjetnika vrlo nezahvalna, u postupku je uvijek jedna strana nezadovoljna ishodom. Kao svoj glavni zadatak istaknula je koordinaciju i usklađivanje rada na svim razinama državnog odvjetništva, transparentniji rad i jačanje povjerenja građana u rad državnog odvjetništva, a time i rad pravosuđa u cjelini. 

Nakon uvodnog predstavljanja kandidatkinja je odgovarala na pitanja članova Odbora. 
Kandidatkinji je postavljeno pitanje vezano za slučaj Franak, ugovaranje nepoštene kamatne stope i valutne klauzulue od strane Banaka u ugovorima o kreditima. S obzirom da do sada nije donijeta odluka nakon podnesenih kaznenih  prijava, postavljeno je pitanje smatra li da bi trgovci koji ugovore 300.000 nepoštenih ugovora trebali biti kazneno gonjeni. Kandidatkinja je odgovorilla da kao legalist smatra da treba primjeniti zakon, naglasivši da nitko ne može biti kažnjen za kazneno djelo koje nije bilo u vrijeme počinjenja propisano kao kazneno djelo i za koje nije bila propisana sankcija, odluka se može donijeti jedino primjenom zakona kakvi jesu.

Nadalje, kandidatkinji je postavljeno pitanje vezano za ured u inozemstvu nadležan za tužbe RH pred međunarodnim sudovima, odnosno koliko ti postupci opterećuju samo državno odvjetništvo, te kako se odabiru ti zastupnici, također postavljeno je pitanje o prijamu vježbenika u državna odvjetništva, ali i kako zadržati stručni kadar u sustavu. U imovinsko-pravnim postupcima kada DORH zastupa RH, država u velikom postotku gubi takve parnice, stoga je postavljeno pitanje zašto se u takvim postupcima malo koristi institut nagodbe. Kandidatkinja se očitovala da je u medijima pogrešno preneseno da predlaže osnivanje posebnog specijaliziranog državnog odvjetništava koje zastupa RH u inozemstvu pred stranim sudovima i tijelima. Također, zastupanje u arbitražnim postupcima zahtjeva specijalne edukacije i znanja, prošle godine bilo je 10 arbitrarnih postupaka, smatra da će doći do smanjenja istih. Što se tiče imovinsko-pravnih predmeta, u javnosti nije dovoljno poznato o kolikom se broju predmeta radi, oko 20% predmeta rješava se nagodbom, naglasila je i poteškoće vezano za dokazivanje izjavama svjedoka u parnicama stjecanja vlasništva dosjelošću. Također, u brojnim postupcima sklapanja nagodbi  postupak se ne može okončati sve do kada se ne dobije potrebno očitovanje ministarstava, smatra da će se uvođenjem instituta oglednog postupka omogućiti sklapanje većeg broja nagdobi. Percepcija javnosti o radu državnog odvjetništva nije zadovoljavajuća, stoga smatra da u dozvoljenim procesnim okvirima treba upoznati javnost sa problemima koji ograničavaju rad državnog odvjetništva, odnosno treba poboljšati komunikaciju prema javnosti. Vezano za nova zapošljavanja, 6 godina nije bilo primanja vježbenika na rad, protekle dvije godine krenulo se sa zapošljavanjem, međutim broj novozaposlenih određuje se sukladno procjeni Ministarstva pravosuđa, osim toga postoji i problem zadržavanja ljudi u sustavu, zbog čega je potrebna kvalitetna unutranja organizacija i jasna podjela zadataka. 
    
Nadalje, postavljeno je pitanje kako građanima vratiti povjerenje u institucije i približiti uvjete rada u državnom odvjetništvu, osobito financijske i prostorne. Ocjenjivanje zamjenika državnih odvjetnika, upute za složene predmete i plan popunjavanja državnih odvjetništava su izuzetno bitni, također trebalo bi uvesti sustav plaćanja prema rezultatima rada, zaposlenike koji rade kvalitetno, brže, efikasnije trebalo bi nagraditi, a time i zadržati u sustavu, osim toga edukaciju proširiti i na zamjenike državnih odvjetnika. Kandidatkinja je odgovorila da treba povečati transparentnost rada kako bi se ojačalo povjerenje građana. Zahvaljujući izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu i praćenju indikatora učinkovitosti, Državno odvjetništvo rješava više predmeta nego što je primljeno, učinkovitost je 103%, 102%, no treba vidjeti kako će se postojeća situacija zbog virusa i potresa odraziti na učinkovitost. Što se tiče nagrađivanja, ono je kao i plaće sudaca i državnih odvjetnika i zamjenika propisano posebnim zakonom koji određuje osnovicu i koeficijent, glavni državni odvjetnik ne može na to utjecati. Edukacija se provodi kontinuirano na nekoliko razina, preko Pravosudne akademije, početna edukacija Državne škole za savjetnike i edukacija vježbenika, zatim cijeloživotna edukacija Pravosudne akademije, te 3 tradicionalne edukacije na Brijunima u svibnju, namijenjene državno-odvjetničkoj upravi, dakle državnim odvjetnicima i prvim zamjenicima te edukacija zamjenika iz građansko-upravnih odjela i zamjenika iz kaznenih odjela. Osim toga, smatra da je potrebno održavati područne skupove s obzirom na specifičnosti pojedinih područja Republike Hrvatske. 

U nastavku je postavljeno pitanje vezano za ratno profiterstvo, kao zločina koji ne zastarijeva i slučaja kad su otkriveni brojni računi, čija sredstva potječu od društvenih stanova, također, vezano za slučaj doma za starije u Vukovarskoj ulici u  Splitu, gdje su 9.4. izdani nalozi policiji za izvide, a ne poštuje se tajnost propisana zakonom. Postavljeno je pitanje da li Državno odvjetništvo kao samostalno pravosudno tijelo treba podići optužnice, s obzirom da se provode inspekcijske radnje. Osim toga postavljeno je pitanje kakav je stav kandidatkinje oko sigurnosne provjere, kako ocjenjuje suradnju i koordinaciju sa policijom, nakon zakonskih izmjena i problematiku zastare. Kandidatkinja je odgovorila da oko ratnog profiterstva  imamo problem, Ustavni sud je donio Odluku 2015.g. te nema progona za ona kaznena djela za koja je nastupila zastara u ranije važećem zakonu, taj stav je prihvaćen u sudskoj praksi. Što se tiče Vukovarske ulice i staračkog doma, smatra da je razumno pričekati inspekcijske nalaze, te na temelju istih ocijenit da li su potrebni dodatni izvidi i vještačenja. Spomenuti slučaj zastare nastupio je zbog zastare na sudu, na što državno odvjetništvo nažalost ne može utjecati. Što se tiče suradnje sa policijom, teško je ocijeniti koje zakonsko rješenje je bilo bolje, iako dolazi do određenog zastoja u radu policije, zbog čega je u pripremi izrada novog protokola u suradnji sa policijom. Što se tiče sigurnosnih provjera bilo bi dobro da se provedu sigurnosne provjere za sve ključne dužnosti u ovoj državi.

U nastavku je postavljeno pitanje da li je činjenica da kandidatkinja dolazi iz građansko-upravnog odjela svojevrsni hendikep, osim toga, kakav će biti status gospodina Jelinića u državnom odvjetništvu i kako će se to odraziti na neovisnost i neutralnost rada, te što je sa slučajem Agrokor u kojem još nema formalne odluke. Kandidatkinja je odgovorila da dobro poznaje sustav, te što bi se u tom sustavu moglo i trebalo mijenjati, državno odvjetništvo je hijerarhijski ustrojeno pravosudno tijelo, ima puno poslova oko uprave, o kojima ovisi funkcioniranje i rad državnog odvjetništva. U kandidaturi je podržava velik dio kolega iz kaznenog odjela. Što se tiče sigurnosnih provjera i kolege Jelenića, smatra da državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, sudac, predsjednik suda, kao i svi državni dužnosnici ne mogu biti članovi tajnih udruga, Etički kodeks Državnog odvjetništva obvezuje na  samostalnost, nepristranost i otvorenost. Što se tiče povjerenja u nepristranost, DORH ne podiže optužnice, već koordinira rad i provodi nadzor nad radom nižih državnih odvjetništava. Slučaj Agrokor je jedan od najkompleksnijih predmeta, izuzetno složen i sad se nalazi definitivno u svojoj završnoj fazi. Što se tiče gospodina Jelinića, smatra da ni na koji način nije doveo u pitanje svoj rad na predmetima, u svakom slučaju zatražit će se mišljenje od Etičkog povjerenstva, ukoliko je još uvijek član masonske lože stegovni postupak će biti pokrenut, ukoliko nije, smatra da je razrješenjem s dužnosti ponio dovoljno teške posljedice. 

Kandidatkinji su postavljena pitanja na koji način će se dalje rješavati problematika o ratnoj odšteti i naplati iste, kako će se zauzeti za zločine koji su počinjeni nad hrvatskim stanovništvom u Vojvodini, te što je sa neprocesuiranjem  ratnih zločina počinjenih na teritoriju RH, posebo što se tiče Vukovara i okolice, te oslobađanja po zapovjednoj odgovornosti počinitelja zločina u Borovom Selu. Osim toga postavljeno je pitanje o zataškivanju slučaja nestanka doktora Šretera, kao i pitanje sigurnosne provjere jednoga dužnosnika tužilaštva na ratnim zločinima. Kandidatkinja je odgovorila da će se pitanjem ratnih zločina državno odvjetništvo nastaviti kontinuirano baviti, osnovana su 4 specijalizirana odjela za ratne zločine pri Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, sve predmete ratnih zločina treba objediniti na ta 4 državna odvjetništva, te odrediti zamjenike koji će raditi isključivo na predmetima ratnih zločina sa dodatnim savjetnicima i vojnim analitičarima kao vanjskim suradnicima. Pitanje ratne štete je pitanje političke odluke i strategije države. Neprocesuiranje pojedinih zločina ovisi o postojećoj dokumentaciji, velik broj predmeta tiče se nepoznatih osoba za koje nemamo počinitelje. Postupak za Borovo Selo je bio razdvojen na 2 dijela, 20 osoba u jednom postupku je osuđeno, drugi dio postupka se odvojio, nakon Zakona o aboliciji ovaj postupak je obustavljen. Vezano za pitanje pomoći Hrvatima u Srbiji, Državno odvjetništvo je pravosudno tijelo, ne može pružiti neku neposrednu pomoć, to je političko pitanje koje treba uputiti Vladi RH. Što se tiče zapovjedne odgovornosti, Državno odvjetništvo ne vodi predmete po nacionalnost tuženika, tužitelja, optuženika, te se ne može govoriti niti o tome da li je bilo više optuženo po zapovjednoj odgovornosti sa ove ili one strane.

Kandidatkinji je u nastavku postavjeno pitanje kakao ocjenjuje sustav odabira zamjenika džavnih odvjetnika, s obzirom da DOV odabire kandidate matematički,  na temelju zbroja bodova, također kandidati iz različitih sustava imaju različit sustav bodovanja, da li će stoga pokušati ujednačiti takav način odabira, osim toga u društvu postoji negativna percepcija o pravosudnom sustavu, osobito što se tiče korupcije, slijedom čega je postavljeno pitanje kako će se protiv toga boriti, pogotovo u slučaju sumnje unutar sustava, te kako misli promijeniti tu percepciju javnosti o državnom odvjetništvu. Kandidatkinja je odgovorila da su izmjene zakona o DOV-u posljedica reakcija javnosti na pojedine odluke DSV-a, negativnih reakcija na odluke DOV-a nije bilo, smatra da je potrebna jedna nova uputa koja će na kvalitetniji i bolji način vrednovati rad zamjenika državnih odvjetnika. Korupcija i organizirani kriminalitet je u nadležnosti USKOK-a, čiju bi nadležnost trebalio suziti odnosno preciznije definirati, kako bi se USKOK bavio najsloženijim slučajevima korupcije i organiziranog kriminaliteta, poseban problem je pitanje financijskih istražitelja koji su neophodni za rad na najsloženijim predmetima, a čije zapošljvanje je trenutno onemogućeno.
 
Nadalje, kandidatkinji je postavljeno pitanje kako ocjenjuje izmjene propisa o  izboru Glavnog državnog odvjetnika kao i položaj Državnog odvjetništva prije podizanja optužnice i tijekom sudskog postupka, osim toga kako ocjenjuje svoje prethodnike, ali i ravnopravnost žena u društvu, u pravosuđu te posebno u  Državnom odvjetništvu. Kandidatkinja smatra da je izmjena Zakona o Državnom odvjetništvu u pogledu imenovanja Glavnog državnog odvjetnika korak naprijed u demokratizaciji izbora. Položaj i uloga Državnog odvjetništva u RH je različit u odnosu na druge države u Europi, zbog toga što objedinjava dvije nadležnosti,  progon počinitelja kaznenih dijela, te zaštitu imovinskih interesa RH. Prethodnike je teško ocjenjivati jer je svaki radio u drugačijim uvjetima.  Što se tiče ravnopravnosti žena, smatra da hrvatsko društvo mora još poraditi na ravnopravnosti. Pohvalno je što se govori o nasilju u obitelji i zlostavljanju žena kako bi se senzibiliziralo  postojanje tog problema. Pitanje školovanja i omogućavanja školovanja mladim djevojkama koje dolaze iz socijalno ugroženih obitelji također smatra važnim. Kad se radi o ravnopravnosti žena u DORH-u, od svih dužnosnika, 2/3 su žene. 

Na kraju kandidatkinja je zamoljena da komentira izjave iz medija da je kandidaturu podnijela nakon što je razgovarala sa predsjednikom Vlade. Osim toga, zašto potreba redefinicije nadležnosti USKOK-a nije navedena u programu rada, kao niti pitanje političke korupcije. Kandidatkinja je odgovorila da je na sastanku u Vladi bila  zbog arbitražnog postupka vezanog za Adria grupu protiv RH, radi davanja  suglasnosti oko izbora odvjetničkog društva koje će zastupati RH u postupku pred redovnim sudom Njemačke. Što se tiče promjene nadležnosti USKOK-a, isto nije spomenuto u programu isključivo zbog previda. Političku korupciju nije posebno spominjala, iz razloga što smatra da društvo mora razvijati nultu stopu tolerancije prema svakoj korupciji.

U završnoj raspravi istaknuto je da se postupak izbora glavnog državnog odvjetnika provodi u izmijenjenim pravilima u odnosu na ona koja smo imali do sada, poštuju se osnove propisane Ustavom RH, predlagatelj je Vlada RH, a odluku  donosi Sabor, Odbor za pravosuđe također daje potporu prijedlogu Vlade. Međutim, nakon što su kandidati predali svoje kandidature Državnom odvjetničkom vijeću, postupak se dalje vodio pred Vladom RH na sjednici ad hoch tijela koje nije provelo javno dostupan postupak, stoga isti nije u potpunosti transparentno proveden. Stoga je istaknuto mišljenje da treba izmjeniti Zakon o Državnom odvjetništvu kako bi se ovaj postupak drugačije regulirao.
         
Nakon provedene rasprave, Odbor je sa šest (6) glasova ”za” i četiri (4) glasa “protiv” utvrdio prethodno mišljenje kojim

podržava Prijedlog odluke o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek Glavnom državnom odvjetnicom Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 66. elektroničkoj sjednici održanoj 28. travnja 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 933, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. travnja 2020. uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 

 U ocjeni stanja predlagatelj navodi da se ovim Zakonom radi zaštite života i zdravlja ljudi te smanjenja šteta u gospodarskom poslovanju predlažu posebne mjere kojima bi se olakšao položaj fizičkih osoba kojima se provedi ovrha na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju, zatim gospodarskim subjektima kojima prijeti stečaj, korisnicima bespovratnih sredstava za provedbu projekata financiranih iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna EU, te korisnicima mjera pomoći, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti koje u Republici Hrvatskoj trenutno postoje uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19.

Slijedom navedenog, Prijedlogom zakona se propisuje zastajanje s postupanjem u svim ovršnim postupcima, uz propisane iznimke, u postupcima radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Osim toga, sudac može provoditi ovršne postupke ako ocjeni da je postupke nužno hitno provesti, uz obrazloženje takve odluke.
Nadalje, Prijedlogom zakona propisuje se zastoj provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim primanjima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, također uz iznimku, ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. 
Također, od ovrhe se izuzimaju sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, te sredstava koja se isplaćuju kao mjera pomoći gospodarstvu i fizičkim osobama uslijed posebnih okolnosti.
S obzirom na smanjenu ekonomsku aktivnost te negativan utjecaj na poslovanje i održivost trgovačkih društava i drugih poslovnih subjekata, koji rade sa smanjenim kapacitetom ili su obustavili svoje poslovanje, Prijedlogom zakona  propisuje se da stečajni razlozi koji nastaju za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, iako iznimno, prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka može podnijeti dužnik, a Financijska agencija i vjerovnik samo radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Također, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona ne teku zatezne kamate.

Na Prijedlog zakona izneseni su sljedeći prijedlozi:

-predlaže se odredbu članka 6. Prijedloga zakona koji propisuje kako stečajni razlozi nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, uskladiti s odredbom članka 5. Stečajnog zakona koji uređuje da su stečajni razlozi pretpostavka za otvaranje stečajnog postupka, a ne pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka,
- predlaže se na jasan način urediti pokretanje ovršnih postupaka u vrijeme dok se ovrha neće provoditi, da se prijedlozi za ovrhu mogu podnositi, da će sud po njima provesti radnje, kao što je donošenje rješenja, zabilježba u registrima itd., ali da se potom sama ovrha neće provoditi,
-predlaže se izrijekom urediti da se ovim Zakonom prekida tijek svih zakonskih zateznih kamata, budući da iz Prijedloga zakona nije jasno utvrđeno zastaju li zakonske zatezne kamate samo za postupke koji su u tijeku ili u svim slučajevima,
-predlaže se urediti prekršajne odredbe na način da se za pravne osobe propiše novčana kazna u iznosu od 100.000,00 od kuna do 500.000,00 kuna, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi novčana kazna od 5.000,00 kuna do 50.000,00, koje ne postupe sukladno Zakonu.

Izneseno je i mišljenje da je potrebno dodatno obrazložiti članak 6. stavak 2. Prijedloga zakona, kada bi podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka bilo od interesa za zaštitu interesa  i sigurnosti RH ili zaštitu prirode ili ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Istaknuto je s obzirom na razliku između pokretanja i provedbe ovrha, da bi FINA trebala provoditi mjere „zamrzavanja“.    

Nakon provedenog elektroničkog glasanja Odbor za pravosuđe je sa jedanaest (11 ) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

 Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti 

                            
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Peđa Grbin 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 65. elektroničkoj sjednici održanoj 21. travnja 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Božo Petrov, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 3. travnja 2020. uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predlagatelj zakona u ocjeni stanja i pitanjima koja se zakonom uređuju ističe da s obzirom na negativne posljedice epidemije koronavirusa na gospodarstvo u Republici Hrvatskoj, kao i nedavnu mjeru Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID-19) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, ovim Prijedlogom zakona predlaže se primanja po osnovi plaće isplaćene iz navedene mjere Potpore izuzeti od ovrhe. Također, predlaže se uvesti privremenu obustavu ovrha, do prestanka važenja Odluke o proglašenju epidemije, izuzevši ovrhe radi ostvarivanja zakonskog uzdržavanja i naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. 

Bez rasprave, nakon provedenog elektroničkog glasanja šest (6) glasova „protiv“ i četiri (4) glasa „za“, Konačni prijedlog zakona o dopunama Ovršnog zakona nije dobio potrebnu većinu.
                            
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                       Peđa Grbin v.r.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. elektroničkoj sjednici održanoj 6. travnja 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 27.ožujka 2020. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 

 Predlagatelj zakona u ocjeni stanja navodi da je način obračuna stope zatezne kamate propisan važećim Zakonom o obveznim odnosima, na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava stopa se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena. 

Zbog nastale situacije uzrokovone epidemijom koronavirusa COVID-19, kako bi se ublažila šteta u gospodarskom poslovanju i olakšalo poduzetnicima, ovim Prijedlogom zakona predlaže se suspendiranje obračuna zatezne kamatne stope povrh prosječne nacionalne kamatne stope, sve dok traju mjere vezane za  sprečavanje posljedica epidemije. Slijedom navedenog, predlaže se Zakon o obveznim odnosima dopuniti novim člankom (člankom 29a) koji propisuje da se za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa COVID-19, stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, izjednačuje za svako polugodište s prosječnom kamatnom stopom na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu. U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8 ) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

                  Zakon o dopuni Zakona o obveznim odnosima 

                                     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                       Peđa Grbin v.r.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 63. elektroničkoj sjednici održanoj 24. ožujka 2020. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji predstavlja instrument predviđen člankom 3. stavkom 3. Sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog u Washingtonu dana 25. lipnja 2003., koji je dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2020.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Vlada Republike Hrvatske u ocjeni stanja i ciljevima koji se žele postići donošenjem zakona ističe da obveza sklapanja Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji predstavlja instrument predviđen člankom 3. stavkom 3. Sporazuma o uzajamnoj pravnoj između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog u Washingtonu dana 25. lipnja 2003, proizlazi iz činjenice da je Republika Hrvatska kao članica Europske unije dužna slijediti utvrđeni pravni okvir Europske unije, a Sporazumom o uzajamnoj pravnoj pomoći između Europske unije i Sjedinjenih  Američkih Država od 25. lipnja 2003. predviđeno je da će države članice pisanim sporazumom sa Sjedinjenim Američkim Državama potvrditi primjenu  navedenog tzv. „krovnog Sporazuma”, sukladno članku 3. stavku citiranog Sporazuma. Nadalje, u okviru nastojanja za unaprjeđenjem međusobne suradnje u odnosima Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država području pravosuđa i borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije te njihovog transnacionalnog širenja, kao i borbi protiv terorizma, kibernetičkog kriminala i drugih teških djela, zaključeno je da postojeći pravni Okvir za ostvarivanje suradnje  ovom području odnosima između dviju država nije dostatan i dovoljno učinkovit te da ga treba unaprijediti odnosno osnažiti sklapanjem dvostranog međunarodnog ugovora o uzajamnoj pravnoj pomoći kao i odgovarajuće urediti oblik kaznenopravne suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. 

Ovim se Zakonom potvrđuje Ugovor, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141, Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Kako je predviđeno člankom 3. stavkom 3. Sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog u Washingtonu dana 25, lipnja 2003, Vlade dviju država potvrdile su da se, u skladu s odredbama Ugovora, Sporazum o uzajamnoj pravnoj pomoći između EU-a i SAD-a primjenjuje između njih prema uvjetima koji su navedeni u člancima Priloga Ugovoru: a odnose se utvrđivanje bankovnih računa i transakcija, osnivanje i djelovanje zajedničkih istražnih timova, uzimanje iskaza osobe koja se nalazi u zamoljenoj državi uporabom tehnologije video prijenosa između države moliteljice i zamoljene države, korištenje žurnih sredstava komunikacije, pružanje uzajamne pravne pomoći, ograničenje uporabe podataka ili dokaza pruženih državi moliteljici i uređenje uvjetovanja ili odbijanja pružanja pomoći zbog zaštite podataka, okolnosti u kojima država moliteljica može zatražiti zaštitu tajnosti svoje zamolbe.

Imajući u vidu da suvremeni kriminalitet predstavlja problem globalnih razmjera koji predstavlja izravnu prijetnju slobodi i životu pojedinaca, Republika Hrvatska se potvrđivanjem Ugovora želi priključiti inicijativi jačanja mehanizama međunarodne suradnje radi njegovog učinkovitog suzbijanja.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa dvanaest (12) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji predstavlja instrument predviđen člankom 3. stavkom 3. Sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog u Washingtonu dana 25. lipnja 2003.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 63. elektroničkoj sjednici održanoj 24. ožujka 2020. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji predstavlja instrument predviđen člankom 3. stavkom 2. Sporazuma o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog u Washingtonu dana 25. lipnja 2003., u pogledu primjene Ugovora o izručenju potpisanog 25. listopada 1901., koji je dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2020.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Vlada Republike Hrvatske u ocjeni stanja i ciljevima koji se žele postići donošenjem zakona ističe da obveza sklapanja Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji predstavlja instrument predviđen člankom 3. stavkom 2. Sporazuma o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog u Washingtonu dana 25. lipnja 2003., u pogledu primjene Ugovora o izručenju potpisanog 25. listopada 1901., proizlazi iz činjenice da je Republika Hrvatska kao članica Europske unije dužna slijediti utvrđeni pravni okvir Europske unije, a Sporazumom o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih  Američkih Država od 25. lipnja 2003. predviđeno je da će države članice rješenja iz postojećih dvostranih ugovora o izručenju, koje imaju sklopljene sa Sjedinjenim Američkim Državama prilagoditi tzv. „krovnom Sporazuma”, izmjenom postojećih i sklapanjem novih ugovora sukladno članku 3. stavku 2.  Sporazuma. Postupci izručenja između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država temelje se na Ugovoru između Kraljevine Srbije i Sjedinjenih Američkih Država o uzajamnom izdavanju odbjeglih od pravde iz 1901., koji je Republike Hrvatska preuzela sukcesijom nakon osamostaljenja, a čije brojne odredbe nisu u skladu sa suvremenom praksom izručenja. 

Ovim se Zakonom potvrđuje Ugovor, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141, Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Kako je predviđeno člankom 3. stavkom 2. Sporazuma o izručenju Vlade dviju država potvrdile su da se, u skladu s odredbama Ugovora, Sporazum o izručenju  između EU-a i SAD-a primjenjuje u odnosu na bilateralni ugovor o izručenju koji je na snazi između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država pod uvjetima sadržanim u člancima Priloga Ugovoru u pogledu opsega kaznenih djela koji podliježu izručenju, slanja zamolbe za izručenje nakon privremenog uhićenje, uvjeta u pogledu legalizacije zamolbe za izručenje, uređuje se alternativni put slanja zamolbe za privremeno uhićenje, uređuje se privremeno uhićenje, uređuje se privremena predaja osobe protiv koje se vodi postupak, uređuje se odluka o zahtjevima više država za izručenje, uređuju se zamolbe za tranzit pritvorenih osoba, uređuje se izručenje u odnosu na djela za koja je predviđena smrtna kazna. 

Imajući u vidu da suvremeni kriminalitet predstavlja problem globalnih razmjera, Republika Hrvatska se potvrđivanjem  ovoga Ugovora želi priključiti inicijativi jačanja mehanizama izručenja.

Potvrđivanjem i stupanjem na snagu ovoga Ugovora nastat će bolji okvir za unaprjeđenje međusobne suradnje Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država u području izručenja.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa dvanaest (12) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji predstavlja instrument predviđen člankom 3. stavkom 2. Sporazuma o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog u Washingtonu dana 25. lipnja 2003., u pogledu primjene Ugovora o izručenju potpisanog 25. listopada 1901.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 63. elektroničkoj sjednici održanoj 24. ožujka 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2020.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Vlada Republike Hrvatske u ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se Prijedlogom uređuju ističe da se izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu pristupilo radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, u prvom redu direktivama o olakšanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija, o uslugama na unutarnjem tržištu, o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, o olakšanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga i dr. Važeći Zakon o odvjetništvu potrebno je izmijeniti kako bi se omogućilo lakše obavljanje odvjetništva hrvatskim odvjetnicima u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije te omogućilo odvjetnicima iz država članica Europske unije lakše obavljanje odvjetništva u Republici Hrvatskoj. 

Prijedlogom se daje mogućnost za odvjetnike iz država članica Europske unije da unutar podružnica u Republici Hrvatskoj mogu pružati pravne usluge i usluge savjetovanja o pravu Republike Hrvatske, ukida ograničenje osnivanja jednog ureda, uvodi mogućnost da odvjetnik zasnuje radni odnos s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost kao poslodavac, za zajedničkim odvjetničkim uredom, ukidaju prekomjerni zahtjevi prilikom upisa u Imenik stranih odvjetnika, ukida ograničenje prestanka obavljanja djelatnosti za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku djelatnost, uređuje način provjere o hrvatskom pravu za strane odvjetnike, uvodi se mogućnost kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa dvanaest (12) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2020. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakon o izvršavanju kazne zatvora od donošenja 1999. godine mijenjan i dopunjavan 13 puta, zbog čega se pristupilo izradi novog Zakona. Osim poslova izvršavanja kazne zatvora Prijedlogom se uređuju radnopravni odnosi ovlaštenih službenih osoba, provođenje stručnog nadzora zatvorskog sustava, osiguravaju sredstava za rad 21 kaznenog tijela, 2 odgojna zavoda, Centra za dijagnostiku u Zagrebu i Centra za izobrazbu. U ustanovama zatvorskog sustava nalazi se oko 3500 osoba lišenih slobode, a o njima skrbi oko 2600 državnih službenika i namještenika, od čega je 1200 službenika pravosudne policije. Prijedlog zakona zadržao je koncept dosadašnjeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora, uz potrebu određenih usklađivanja s drugim zakonima. Prilikom izrade Prijedloga zakona osobita je pažnja posvećena poboljšanju kvalitete zatvorskog sustava, unaprjeđenju odnosa Uprave za zatvorski sustav i kaznenih tijela, ubrzanju postupka upućivanja na izdržavanje kazne zatvora od nastupa pravomoćnosti odluka. Posebni napori uloženi su u sustavu zdravstvene zaštite zatvorenika kako bi Zatvorska bolnica bila kompatibilna sa zdravstvenim nadzorom građana RH u sustavu Zavoda za javno zdravstvo, osigurana su regresna sredstva za liječenje zatvorenika koji nisu osigurani. Prijedlogom zakona pruža se mogućnost korištenja novih tehnologija u zatvorskom sustavu (video posjeti i dr.) Prijedlogom se uređuju i prava službenika i namještenika u segmentima otežanih uvjeta rada, prava na otpremninu, čime ih se stavlja u položaj kakav ostvaruju zaposlenici policije i vojske.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakon o izvršavanju kazne zatvora pri čemu su istaknuli da je isti svojevrsna reforma zatvorskog sustava, razuman prijedlog.

Kako su svim članovima Odbora dostavljene primjedbe i prijedlozi na Prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Odbor je stava da bi predlagatelj zakona do drugog čitanja trebao organizirati sastanak sa Sindikatom i prijedloge raspraviti. 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH predlaže:
U članku 1. predlažu dodati stavak koji glasi: „Prava službenika i namještenika zaposlenih u Zatvorskom sustavu uređuju se posebnim zakonom koji će se uz prethodno savjetovanje sa reprezentativnim sindikatima u državnoj službi, a koji djeluju u zatvorskom sustavu, donijeti u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona.“
Predlažu odredbu prema kojoj se u slučaju da je neko pravo iz službe zakonom za policijske službenike regulirano na povoljniji način, isto primjenjuje i na službenike pravosudne policije. Smatramo da nema temelja različitom postupanju prema službenicima pravosudne policije u odnosu na službenike obične policije. 
Predlažu odredbu prema kojoj je nadležni ministar dužan na zahtjev službenika pravosudne policije koji ima navršenih 41 godinu beneficiranog radnog staža, donijeti odluku o prestanku službe zbog potreba službe predviđenu čl. 6. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju DVO,PS i OSO. Smatramo da bi se takva odredba mogla uglaviti u članku 36. ovog Zakona. Ovo stoga jer je zabrinjavajuća dobna struktura zaposlenih ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu, pri čemu ih se godinama ne upućuje na propisane liječničke preglede, nego se pretpostavlja njihova zdravstvena sposobnost.

U članku 28. st. 2. predlažu da uvjet za raspored na radno mjesto upravitelja umjesto „najmanje 4 godine radnog iskustva u zatvorskom sustavu ili najmanje jednom godinom radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu“,  bude „najmanje 4 godine radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu“. 

U članku 32. predlažu:
-    Stavak 7. „može premjestiti“  ostavlja dozu pravne nesigurnosti, te mogućnost za nejednako postupanje, odnosno proizvoljnost u odlučivanju o tome hoće li se koji od rukovodećih službenika premjestiti u slučaju ispunjenja uvjeta iz stavka 8. Predlažemo radije propisati „će premjestiti“. 
-    Stavak 8. alineja 1. Predlažu brisati, ili predvidjeti da se radi o strožem obliku kažnjavanja, povredi počinjenoj s namjerom ili s nastupjelom štetnom posljedicom.  Predložena alineja predstavlja i slučaj u koji bi ulazile i najblaže formalno počinjene povrede bez ikakvih posljedica, kod kojih postoji i najmanji stupanj nepažnje, te je službenik kažnjen najblažom novčanom kaznom jer blaža ne postoji. Navedeno ne znači da službenik inače dobro ne obavlja posao rukovodećeg službenika. 
-    Stavak 8. alineja 2. Predlažu „službenik nezakonito odbio izvršenje zakonitog pisanog naloga nadređenog što je dovelo do štetnih posljedica“ Postoji Zakonom o državnim službenicima predviđena mogućnost odbijanja naloga, neovisno o tome je li nalog objektivno zakonit ili ne, te obveza ponavljanja naloga pisanim putem.
-    Stavak 8. alineja 5. Predlažemo brisati „teško narušenih međuljudskih odnosa“ jer je to preopćenito i otvara prostor za proizvoljne zaključke i postupanje. Moguće je propisati uz dodatak da je službenik svojim postupcima doprinio takvim odnosima.

U članku 36. predlažu:
-    Dodati stavak 5. „ Ovlaštena službena osoba kojoj je  nadležno zdravstveno povjerenstvo iz čl. 37. st. 10. ovog Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenja odluke o nesposobnosti.“  Pomiče se redoslijed ostalih stavaka. Taj prijedlog temelji se na potrebi jednakog postupanja kao i prema službenicima pravosudne policije propisanom čl. 116. st. 1. Zakona o sudovima.
-    U odnosu na  Otpremnine –  predlažu da se otpremnina propiše ne samo za  radni staž u zatvorskom sustavu, nego za ukupni staž u svojstvu ovlaštene službene osobe. Naime, postoje ovlaštene službene osobe koje su iz sustava MUP-a  premještene u zatvorski sustav, te im treba uračunati sav staž u svojstvu ovlaštene službene osobe. Otpremnina u zatvorskom sustavu ne smije biti manja nego li je odredbom čl. 21. Zakona o policiji propisana za policijske službenike, odnosno ne manja od prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane 6 puta. 
Stoga, umjesto stavaka 8., 9. i 10., predlažu  
stavak 9: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima manje od 10 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 6 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“
Stavak 10. predlažemo: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima od 10 do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 8 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“
Stavak 11. predlažemo: „Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u svojstvu ovlaštene službene osobe, pripada otpremnina u iznosu od najmanje 10 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“
-    Predlažu dodati novi stavak 12: „Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj državna služba prestaje zbog stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini od najmanje 12 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po zaposlenom u pravnim osobama u RH utvrđenoj od strane Državnog zavoda za statistiku, a za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine.“ obzirom da takva odredba postoji u čl. 21. st. 1. Zakona o policiji. 
-    Predlažu dodati stavak koji glasi: „Ministar nadležan za poslove pravosuđa će na zahtjev službenika pravosudne policije s navršenih 41 godinu beneficiranog radnog staža donijeti odluku o prestanku službe zbog potreba službe predviđenu čl. 6. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju DVO, PS i OSO.“  

U članku 37. predlažu:
-    Stavak 5. Predlaže se na kraju teksta staviti zarez i dodati tekst: „ u kojem slučaju državno tijelo osigurava nabavu takve odjeće.“
-    Stavak 8. Predlaže se da glasi: „Radi potreba službe ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centra privremeno uputiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor , odnosno centar, a najduže u trajanju od 3 mjeseca, a uz njegovu suglasnost do 6 mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeno upućivanje na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odnosno centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto, nego upućivanjem na rad na terenu.“. Osobito naglašavaju potrebu redefiniranja odredbe članka 37. stavka 8. jer se već 10 godina zlorabi mogućnost  upućivanja službenika na rad u druge kaznionice, zatvore, odnosno centre  u trajanju do 3 mjeseca ili čak 6 mjeseci, na način što se ne primjenjuju niti odredbe o premještaju, a u praksi niti odredbe o terenskom radu, iako je očito da se radi o upućivanju na terenski rad, a ne o premještaju. Službenici se tako upućuju na rad u mjesta udaljena više stotina km od mjesta njihova stanovanja, pri čemu se ne traži njihova suglasnost za to. Sada se to još pogoršava prijedlogom trajanja takvog upućivanja: do 6 mjeseci, odnosno do čak godinu dana. Terminom tzv. premještaja na rad zaobilaze se odredbe o premještaju, ali i odredbe Kolektivnog ugovora o materijalnim pravima koja bi službenicima trebala pripasti kada ih se upućuje na rad u druge kaznionice, zatvore, odnosno centre. Upućivanje na rad na terenu ne zahtijeva donošenje rješenja o tome, nego se upućuje nalogom. Naglašavamo da takva mogućnost tzv. premještaja na rad nije predviđena Zakonom o policiji, nego se službenici premještaju isključivo na drugo radno mjesto.

U članku 42. stavku 2. nisu suglasni s promjenom termina „vježbenika“ u odnosu na opće službeničko zakonodavstvo, osobito ne u odnosu na službenike koji su već radili kao ovlaštene službene osobe u nekom drugom sustavu. Stavak 3. predlažu da glasi: „Državni službenik koji se premješta na poslove službenika pravosudne policije dužan je u roku od 12 mjeseci od dana premještaja pohađati i završiti osposobljavanje i položiti stručni ispit za zvanje, u protivnom se službenik vraća na radno mjesto s kojeg je premješten ili se raspoređuje na drugo radno mjesto u državnoj službi.  
U raspravi je istaknuto da bi prava određenih zaposlenika zatvorskog sustava valjalo urediti na način kako su uređeni u sustavu redovne policije, da treba ispitati mogućnosti popunjavanja nepopunjenih mjesta, urediti otpremnine i pitanje odlaska u mirovinu starije populacije.      

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 
                                  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj dana 26. veljače 2020. godine raspravio je Prijedlog odluke o razrješenju Dražena Jelenića dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. veljače 2020. godine.
 
Odbor je Prijedlog odluke sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odredbom članka 28. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 67/18), utvrđeno je da će Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske biti razriješen na vlastiti zahtjev. Odredbama stavaka 2. i 3. citiranog članka utvrđeno je da prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske podnosi Vlada Republike Hrvatske, a o prijedlogu za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.
 
U skladu s odredbom članka 81. stavka 1. podstavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora nadležan je za davanje prethodnog mišljenja o razrješenju Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Prijedlog odluke o razrješenju Dražena Jelenića dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske obrazložio je ministar pravosuđa, ustvrdivši da se radi o zahtjevu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, o razlozima se Glavni državni odvjetnik očitovao.  

U raspravi je istaknuto da je rijetka situacija da Hrvatski sabor raspravlja o razrješenju Glavnog državnog odvjetnika do koje je došlo iz općepoznatih razloga, te da je treba iskoristiti kako bi se stvari poboljšale. U tom smislu predloženo je da se kroz hitni postupak izmjena Zakona o državnom odvjetništvu vrati sigurnosna provjera kandidata za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, isto tako da se zakonom uredi pitanje članstva u udrugama i organizacijama kako Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske  tako i zamjenika Glavnog državnog odvjetnika. Predlaže se na identičan način urediti sigurnosnu provjeru i članstvo u udrugama I organizacijama i pravosudnih dužnosnika.

U odnosu na iznesene prijedloge osvrnuo se ministar pravosuđa te izvijestio da će ih Vlada Republike Hrvatske razmotriti.   

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova ”za” dao prethodno mišljenje kojim  
                                        
podržava Prijedlog odluke o razrješenju Dražena Jelenića dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA 
Marko Šimić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 5. veljače 2020. razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2018. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. siječnja 2020. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja izvijestila je da je tijekom 2018. probacijska služba zaprimila  4211 novih predmeta u rad, dok je u izvještajnom razdoblju završeno 4358 predmeta, na dan 31. 12. 2018. probacijski uredi imali su u radu 3763 predmeta. Od zaprimljenih predmeta u 2018. godini 35,5% odnosi se na izvješća na zahtjev suca izvršenja, 28,15 predmeta odnosi se na rad za opće dobro, a 14,5% predmeta na uvjetni otpust i 11,9% predmeta na uvjetnu osudu sa zaštitnom mjerom ili sigurnosnom mjerom. Tijekom 2018. godine za 21,5% se povećao broj zaprimljenih zahtjeva za izvješćem koje probacijska služba izrađuje za suca izvršenja (1495 predmeta) u odnosu na 2017. godinu, većina izvješća vezana je uz postupak odobravanja uvjetnog otpusta. Rad za opće dobro do 2018. godine bio je najzastupljeniji od svih probacijskih poslova, u 2018. zaprimljeno je 1182 predmeta, uglavnom pravomoćnih presuda. Najveći broj predmeta rada za opće dobro zaprimili su Probacijski ured Zagreb, Osijek i Varaždin. Tijekom 2018. godine probacijska služba proširila je suradnju s 40 novih pravnih osoba u kojima se može izvršavati rad za opće dobro, tako da ukupno ima 1245 pravnih osoba i tijela javne vlasti u kojima se izvršava rad za opće dobro. Osobe uključene u probaciju tijekom 2018. godine odradile su 568.082 sati rada za opće dobro. Tijekom 2018. godine zaprimljeno je 610 predmeta koji se odnose na nadzor uvjetnog otpusta, izrečeno je 707 posebnih obveza, od čega se većina odnosi na redovito javljanje nadležnom tijelu za probaciju, sudu, centru za socijalnu skrb, policijskoj postaji. U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 502 predmeta uvjetne i 45 predmeta djelomično uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom ili sigurnosnom mjerom.

Predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila organizaciju probacijske službe koja djeluje u okviru Uprave za zatvorski sustav i probaciju, sa zaposlenih 106 službenika, od toga 14 službenika u Službi za koordinaciju i razvoj probacijskog sustava, a 92 službenika u probacijskim uredima, te istaknula da su tijekom 2018. godine otvorena dva probacijska ureda u Gospiću (za područje Karlovačke županije i Ličko-senjske županije) i Vukovaru.

Predstavnica predlagatelja kao glavnu aktivnost Sektora za probaciju ističe organizaciju Konferenciji o elektroničkom nadzoru, sudjelovanje na sastancima i aktivnostima CEP-a. Osim toga, Sektor je sudjelovao u izradi podzakonskih akata. Probacijska služba bila je uključena u izradu nacionalnih dokumenata suzbijanja ovisnosti, u 2018. započeo je Pilot projekt Priprema zatvorenika za uvjetni otpust, počeo se provoditi Pilot-projekt „Poslijepenalna zaštita-zaštita zatvorenika i zajednice“.

Probacijska služba u okviru izvršavanja probacijskih poslova surađuje s tijelima državne vlasti, tijelima lokalne zajednice i drugim institucijama, sudovima,državnim odjetništvima i sucima izvršenja koji nalažu probacijskoj službi poslove iz nadležnosti službe.

U raspravi je postavljeno pitanje radi li probacijska služba izvanredni nadzor pravnih osoba u kojima se izvršava rad za opće dobro, ako radi, što je nadzorom utvrđeno i što je probacijska služba poduzela na temelju utvrđenoga. Osim toga, postavljen je upit koje poslove u sportskim organizacijama obavljaju upućeni na izvršavanje rada za opće dobro, je li u izvršavanju rada za opće dobro bilo problematičnih situacija i je li probacijska služba o takvim događajima obavijestila Ministarstvo unutarnjih poslova.

Predstavnica predlagatelja u odgovoru potvrđuje da služba provodi nadzor, u slučaju da osoba nije zatečena u izvršavanju rada za opće dobro, organizira se sastanak, opisuje događaj i dostavlja prijava Ministarstvu unutarnjih poslova, navodi da u izvještajnoj godini nije bilo negativnih događaja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2018. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na  59. sjednici održanoj 15. siječnja 2020. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. prosinca  2019. godine.
   
Odbor je Prijedlog sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo, slijedom čega je izrađen Prijedlog programa Vlade RH za preuzimanje i provedbu pravne stečevine, a sadržava obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Prijedlogom plana predviđa se donošenje zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije, za 2020. godinu predviđeno je donošenje 62 zakonodavna akta. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor  za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 15. siječnja 2020. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 29. ožujka 2019. godine.   
Odbor je izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno djelokrugu Odbora za pravosuđe. 
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/19-12/13, Urbroj: 50301-25/16-19-19 od 7. studenog 2019.
U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica istaknula je da izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda i sadrži ukupno 209 preporuka za sprječavanje povreda prava građana. Tijekom izvještajnog razdoblja Ured je postupao u ukupno 5.082 predmeta. Zaprimljeno je 8,6% više pritužbi građana nego prethodne godine, najviše radi diskriminacije, radnih i službeničkih odnosa, te pravosuđa, značajan i porast pritužbi zabilježen je u području zaštite prava branitelja, a najveći pad u području ovrha, imovinskopravnih odnosa i stambenog zbrinjavanja.
U nastavku izlaganja pučka pravobraniteljica osvrnula se na zaštitu ljudskih prava na području pravosuđa. Kod velikog dijela građana prisutna je percepcija o  neučinkovitosti sudstva, dugotrajnosti postupaka i nejednakosti pred zakonom, zbog  nepovjerenja u pravni sustav građani u svojim pritužbama najviše ukazuju na navodnu korumpiranost sudaca, neuvažavanje dokaza predočenih sudu, neujednačenost sudskih  odluka i dugotrajne postupke. Nepovjerenje građani pokazuju i u rad državnog odvjetništva. Istaknuto je da se prema Izvješću Europske komisije za učinkovitost pravosuđa VE za 2018 (CEPEJ) Republika Hrvatska po broju sudskih predmeta po stanovniku nalazi u samom vrhu država članica. Izvješće EK za 2019. također naglašava ograničeni napredak u poboljšanju kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava i  nepostojanje pravnih mehanizama za osiguranje neovisnosti pravosuđa, prema vremenu za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima u prvom stupnju RH se nalazila na 21. mjestu od 24 članice, a za upravne predmete na 16. mjestu od njih 25. Prema Pregledu stanja u području pravosuđa u EU za 2018. RH je po broju sudaca na sto tisuća stanovnika na prvom mjestu, po ukupnim rashodima za sudove po stanovniku je na 21. mjestu od 28 članica.
Pučka pravobraniteljica navela je da je tijekom 2018. zaprimljeno ukupno 281 pritužbi iz područja pravosuđa, od kojih se 127 odnosilo na rad sudova, među njima 50 na nezadovoljstvo sudskim odlukama, 41 na odugovlačenje postupaka, 32 na ponašanje sudaca i zlouporabu položaja, a četiri pritužbe na obavljanje poslova sudske uprave. Zaprimljeno je i 77 pritužbi na rad  DORH-a, radi odugovlačenja u rješavanju kaznenih prijava, neprocesuiranja po kaznenim prijavama, neprimjerene komunikacije i nemogućnosti dobivanja informacija o statusu predmeta. U odnosu na rad odvjetnika i HOK-a, zaprimljeno je 12 pritužbi.
U nastavku je ukazano na probleme u sustavu besplatne pravne pomoći, uglavnom zbog nedostatnih sredstava i nedovoljne informiranosti građana, kao i na nedovoljno korištenje instituta mirenja. Nadalje, istaknuta je primjena Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, koja formalno žrtvama jamči širok spektar prava, međutim, u praksi još nisu postignuti standardi podrške i zaštite, pravosudne institucije nisu u dovoljnoj mjeri pripremljene za potpunu implementaciju predmetne Direktive, postupci su dugotrajni, a nedovoljno se primjenjuje i Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela. Slijedom navedenog, ukazano je na potrebu izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, pružanja veće financijske pomoći pružateljima iste, te potrebe za većim brojem službenika. Osim toga, potrebna je edukacija sudaca o mirenju, medijacijskim vještinama i individualnoj procjeni žrtava kaznenih djela, kao i više informirati javnost o važnosti mirenja.
 Nadalje, u predmetima vezanim za primjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije, najveći broj postupaka odnosio se na građanske predmete, broj diskriminacijskih prekršajnih predmeta se smanjuje, i dalje se pokreću najčešće zbog uznemiravanja po osnovi nacionalnog podrijetla, rase, etniciteta, spola, društvenog položaja. Ukazano je na povećanje razine agresije mlađih okrivljenika prilikom remećenja javnog reda i mira. Kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju su malobrojniji, postupci se vode zbog kaznenih djela uvjetovanih po osnovi spolne orijentacije, jezika, nacionalnog podrijetla, rase, spola, vjere, najčešće kazneno djelo je spolno uznemiravanje. Također, sve su raznovrsniji i složeniji upravni sporovi o diskriminaciji, ukazano je stoga na potrebu kontinuirane edukacije službenika za prepoznavanje diskriminacije i primjereno reagiranje u upravnom postupku. Posebno je istaknut i problem porasta zločina iz mržnje, njihov neadekvatan progon, sankcija i izostanak javne osude, najviše zločina motivirano je nacionalnim podrijetlom ili rasom oštećenika, stoga je ukazano na potrebu sustavne edukacije policije, državnog odvjetništva i sudaca o prepoznavanju, kvalifikaciji i progonu ovih zločina.  
Naposljetku, ukazano je i na prava osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu, tijekom 2018. postupano je u 169 predmeta, najviše pritužbi odnosi se na zdravstvenu zaštitu, postupanje službenika odjela osiguranja i tretmana, neodgovarajuće uvjete smještaja, premještaja i pogodnosti. Zabilježen je porast pritužbi zbog nasilja među zatvorenicima,  ukazano je na prenapučenost, kao primjer istaknut je Zatvor u Osijeku u kojem je popunjenost bila i 160%. Osim toga, problem su i neprimjereni higijenski uvjeti,  dotrajalost opreme, nedovoljno tretmanskih službenika i zatvorskog medicinskog osoblja, posebno je ukazano na Zatvorsku bolnicu u Zagrebu.
U završnom izlaganju pučka pravobraniteljica je ukazala da je prihvaćeno tek 26% preporuka, radi zaštite ljudskih prava smatra neophodnom suradnju svih institucija. 
 
U raspravi je istaknuto mišljenje da se u osudi pojavnih oblika desnog i lijevog ekstremizma ne postupa jednako, a iz Ureda pučke pravobraniteljice legalne postrojbe hrvatske vojske prozvane su „ustaškom bojnom“. Također, ukazano je na pojavu neprimjerenih obilježja i simbola na grobljima. U osvrtu na besplatnu pravnu pomoć,  postavljeno je pitanje o metodološkom pristupu i potpada li obrana po službenoj dužnosti pod  besplatnu pravnu pomoć.

Očitujući se na raspravu pučka pravobraniteljica ističe da u komunikaciji nikada nije koristila izraz „ustaška bojna“, u Izvješću je posebno istaknuto neprihvatljivim istup pojedinih saborskih zastupnika, koji su javno iznosili diskriminatorne, zastrašujuće i uvredljive poruke. S obzirom na neprimjerena obilježja na grobljima, istaknuto je da se upravo zbog spomenutih obilježja u prethodnom izvješću uputila preporuka Vladi Republike Hrvatske o potrebi izmjene Zakona o grobljima.  Završno istaknuto je da u postupanju po prijavama Ured pučke pravobraniteljice ne dobiva povratne informacije od pojedinih institucija. 

Na prijedlog predsjednika Odbora za pravosuđe, zaključak da se poziva Glavni državni odvjetnik da u zakonskim rokovima dostavi odgovore o dostupnim informacijama na upite iz Ureda pučke pravobraniteljice sa 3 (tri) glasa „za“ i 4 (četiri) „suzdržana“ glasa nije dobio potrebnu većinu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa 5 (pet) glasova  „za“  i 2 (dva) glasa donio Zaključak da se  Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu prima na znanje. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                        dr. sc.  Orsat Miljenić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 15. siječnja 2020. razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2018. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. siječnja 2020. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.         
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2018. godinu sadrži osnovne podatke o broju i strukturi zatvorenika, vrsti i opisu poslova vezanih uz postupanje sa zatvorenicima, broju službenika zatvorskog sustava i financiranju Uprave za zatvorski sustav i probaciju.  Tijekom izvještajnog razdoblja u ustrojstvenim jedinicama Uprave za zatvorski sustav  boravilo je ukupno 11352 zatvorenika, od čega na izdržavanju kazne zatvora 6781, maloljetničkog zatvora 17, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod 89 i mjere istražnog zatvora 4465. Ukupni zatvorski kapacitet u izvještajnom razdoblju iznosio je 3900 mjesta, i to 2890 u zatvorenim uvjetima, 725 mjesta u poluotvorenim uvjetima i 285 mjesta u otvorenim uvjetima. 

Od ukupnog broja osoba kojima je tijekom 2018. godine oduzeta sloboda, kaznu zatvora izdržavalo je 4119 zatvorenika, što predstavlja pad za 1% u odnosu na 4146 zatvorenika tijekom 2017. godine, 95% zatvorenika su muškarci, te 5% žene. 32,45% zatvorenika izdržavalo je kaznu zatvora u visini između 1 i 3 godine, 16,71% u trajanju između 3 i 5 godina, te 16,43% u visini trajanja između 5 i 10 godina. Kaznu zatvora do 1 godine izdržavalo je 13,87% zatvorenika, dugotrajnu kaznu zatvora izdržavalo je 4,94% zatvorenika. Mjeru istražnog zatvora tijekom 2018. godine izdržavalo je 4465 osoba, odnosno 5% ili 224 zatvorenika više nego tijekom 2017. godine. Također, tijekom u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu zaprimljena su 53 zatvorenika kojima je uz kaznu zatvora izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja. 
Predstavnica predlagatelja navela je da se na dan 31.12.2018. godine u zatvorskom sustavu nalazilo ukupno 389 osoba koje nisu hrvatski državljani, od čega   76 državljana EU i 313 zatvorenika koji nisu državljani EU, podaci ukazuju na značajno  povećanje broja stranih državljana od gotovo 73% u odnosu na 2017. godinu. 
Vezano za maloljetnike, na izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod bilo je 76 maloljetnika i 13 maloljetnica, a na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora bilo je 17 maloljetnika te 47 maloljetnika u istražnom zatvoru.
Nadalje, tijekom 2018. godine evidentirano je 2662 kažnjenika, od čega 586 zatvorenika kojima je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora, 366 zatvorenika kojima je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, te 1710 osoba kojima je u prekršajnom postupku određeno zadržavanje. 
Predstavnica predlagatelja u nastavku izlaganja naglasila je da ja na kraju izvještajnog razdoblja došlo do blagog povećanja broja zatvorenika u odnosu na 2017. godinu. Ukupno je evidentirano 56 slučajeva primjene prisile, 18 smrtnih slučajeva te 3 slučaja samoubojstava. Vezano za prava zatvorenika i njihovu zaštitu, podnesene su 93 žalbe nadležnom sucu izvršenja, Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav i probaciju podnesene su ukupno 203 pritužbe, od čega na uvjete smještaja (30 pritužbi), zdravstvenu zaštitu (25 pritužbi) i  postupanje službenika (84 pritužbe), te 32 zahtjeva za naknadu štete od strane zatvorenika. U odnosu na 2017. godinu povećan je broj službenika za 9 zaposlenika, na dan 31. prosinca 2018. godine u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i centrima ukupno je 3558 sistematiziranih radnih mjesta, a popunjeno je 2611. Na kraju izlaganja, predstavnica predlagatelja obrazložila je financijske pokazatelje, prihodi i primici iznosili su ukupno 511.518.438 kn, od čega iznos od 467.611.836 kn čine prihodi iz Državnog proračuna, te 32.375.285 kn prihodi od vlastite djelatnosti, prodaje proizvoda i roba, rashodi i izdaci čine ukupno 506.391.869 kn. U odnosu na ukupne rashode, prosječni trošak po jednom zatvoreniku iznosi 403,10 kn dnevno što je za 2,2% više u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, dok direktni troškovi po zatvoreniku iznose dnevno 50,98 kn, što je 2,3% više u odnosu na 2017. godinu. 
    
U raspravi je predstavnici predlagatelja upućeno da se očituje na izjave pojedinih sindikalnih čelnika pravosudne policije o vrlo lošem stanju u zatvorskom sustavu, prvenstveno u pogledu sigurnosti djelatnika osiguranja zbog malobrojnosti zaposlenika, nedopuštenog unosa opojnih sredstava i mobilnih uređaja u zatvore, nedostatne tehničke opremljenosti. Na stanje zatvorskog sustava osvrnula se i pučka pravobraniteljica, kao glavne probleme istaknula je prenapučenost, dotrajale i neprimjerene prostore, lošu zdravstvenu zaštitu, nedostatak liječnika i ostalih službenika, nedopustivo je da jedan tretmanski službenik radi sa grupom od sto zatvorenika, Zatvorska bolnica u Zagrebu ima tek 2 psihijatrijska liječnika. Loše stanje u sustavu negativno se odražava na sigurnosni sustav, a u porastu je i nasilje među zatvorenicima. Konstantan problem čine i istražni zatvorenici, koji nisu dio nikakvih sustavnih aktivnosti. 

Na navode iznesene u raspravi predstavnica predlagatelja stanje u zatvorskom sustavu ocijenila je dobrim, navela je pojedine primjere poboljšanja, novog video nazora, bolje opremljenosti i jačanja mjera sigurnosti. U slučaju ako se mobilni uređaji otkriju kod zatvorenika, provodi se detaljna istraga kako je došlo do navedenog propusta, a odgovorne osobe se primjereno kažnjavaju. 
 
    Nakon provedene rasprave,  Odbor za pravosuđe je sa 5 (pet ) glasova „za“ i 3 (tri) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati   

Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2018. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 11. prosinca  2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 775, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je na sjednici proveo objedinjenu raspravu Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.

Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe predlaže da se na sjednici Hrvatskoga sabora provede objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila da su izmjene i dopune ovog zakona usmjerene jačoj zaštiti protiv nasilja u obitelji i zaštiti žrtve, te pooštravanju kaznenopravne politike kažnjavanja kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe. Slijedom navedenog, mijenja se i dopunjuje zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji, novo obilježje djela postaje stanje dugotrajne patnje. Također,  povisuje se minimum zatvorske kazne za kaznena djela sakaćenja ženskih spolnih organa, za kvalificirani oblik tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, te osobito teške tjelesne ozljede, kao i za temeljni i kvalificirani oblik kaznenog djela povrede djetetovih prava i kazneno djelo nasilja u obitelji. 
Osim toga, mijenja se definicija kaznenog djela silovanja na način da temelj djela čini izostanak pristanka žrtve za spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju, silovanjem se smatra svaki nekonsenzualni spolni odnos, bez obzira da li je uporabljena sila ili prijetnja na život i tijelo silovane ili druge osobe. Istovremeno, briše se kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka, mijenja se članak koji propisuje teška kaznena djela protiv spolne slobode. 
Predlaže se izmjena pravila u općem djelu Kaznenog zakona o primjeni kaznenog zakonodavstva za djela koja izvan područja Republike Hrvatske počine njeni državljani, za ista se predlaže brisanje kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka. Kazneno djelo počinjenja bludnih radnji usklađuje se sa Direktivom 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, zadržava se gradacija ovog kaznenog djela s obzirom na okolnosti počinjenja, kao i za kazneno djelo spolnog uznemiravanja povisuje se posebni maksimum zapriječene kazne zatvora. 
Također, predlaže se proširiti biće kaznenog djela prijetnje bliskom osobom, osobom posebno ranjivom zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, bliska osoba uvodi se kao nova kvalifikatorna okolnost  počinjenja kaznenog djela nametljivog ponašanja, u kojem slučaju se dodatna zaštita osigurava pokretanjem kaznenog progona po službenoj dužnosti. 
Osim toga, proširuje se značenje izraza službene osobe i na stručnog radnika koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Zaključno, predlaže se novi modalitet počinjenja kaznenog djela neizvršenja sudske odluke, čije se bitno obilježje ostvaruje u nepridržavanju samostalne mjere opreza određene sudskom odlukom, zatim propisivanje novog, samostalnog kaznenog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi, te brisanje kaznenog djela teškog sramoćenja iz članka 148. Kaznenog zakona.
    
U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, Konačnim  prijedlogom zakona se predlaže daljnje usklađivanje kaznenog djela mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba sa Direktivom 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te se proširuje biće navedenog kaznenog djela na način da namjera počinitelja može biti usmjerena i na počinjenje kaznenog djela iskorištavanje djece za pornografiju i iskorištavanje djece za pornografske predstave. Definicija dječje pornografije usklađuje se sa člankom 2 (c) navedene Direktive, dopunjuje se kazneno djelo iskorištavanje djece za pornografske predstave propisivanjem značenja izraza pornografske predstave, Također, u članku 155. Kaznenog zakona u novom stavku 3. propisuje se počinjenje bludnih radnji pod uvjetima iz članka 154. Kaznenog zakona, za kazneno djelo povrede djetetovih prava predlaže se povisiti posebni minimum kazne zatvora sa šest mjeseci na jednu godinu, mijenja se datum stupanja na snagu ovog Zakona na način da isti stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

    
U raspravi je istaknuto mišljenje vezano za proširenje značenja izraza „službene osobe“ u smislu da bi kaznenopravnu zaštitu trebalo pružiti svakoj osobi koja može biti žrtva kaznenog djela na svojem radnom mjestu, s obzirom da svi podjednako imaju pravo na navedenu zaštitu.

Nakon provedene rasprave,  Odbor za pravosuđe je sa šest  (6) glasova „za“  i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 811, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca  2019. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

Odbor je na sjednici proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, s Konačnim prijedlogom  zakona, P.Z. br. 811. i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 812. 

Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe predlaže da se na sjednici Hrvatskoga sabora provede objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 811. i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 812.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženom izmjenom Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću odredba zakona usklađuju s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka. S obzirom da je u članku 102. stavku 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću propisano da su podaci o imovini državnoodvjetničkih dužnosnika javni i da se objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća, izuzev podataka koji su zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka, radi omogućavanja objave ovih podataka potrebno je izvršiti usklađenje navedene odredbe o načinu obrade ovih osobnih podataka s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka odnosno propisati svrhu objave izvješća o imovini državnoodvjetničkih dužnosnika.

U raspravi je postavljeno pitanje da li će ova zakonska izmjena osigurati javnu objavu podataka o imovini državnoodvjetničkih dužnosnika na mrežnim stranicama Vijeća.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 11. prosinca  2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 776, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2019. godine.  
  
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je na sjednici proveo objedinjenu raspravu Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe predlaže da se na sjednici Hrvatskoga sabora provede objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlažu izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku (u nastavku: ZKP) prvenstveno zbog usklađivanja s Direktivom 2016/1919/EU o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, te radi ostvarivanja načela ekonomičnosti i ubrzanja kaznenog postupka. 

U skladu sa predmetnom Direktivom 2016/1919/EU, u odredbama kojima se regulira institut branitelja na teret proračunskih sredstava, predlaže se novi institut  privremene pravne pomoći branitelja na teret proračunskih sredstava. Konačnim prijedlogom, navedeno pravo prije početka kaznenog postupka, u prethodnom postupku, ostvaruje uhićenik od trenutka uhićenja do njegovog prestanka, a osumnjičenik prilikom poduzimanja pojedine radnje u kojoj sudjeluje, pri čemu uhićenik daje izjavu da nema dovoljno sredstava za snošenje troškova obrane, osumnjičenik ostvaruje pravo ako se pored imovinskog kriterija, vodi postupak za kazneno djelo propisane kazna zatvora teže od pet godina. O postavljanju branitelja odlučuje sudac istrage.
Nadalje, regulira se postupanje suda u slučaju podnošenja zahtjeva Sudu Europske unije za donošenje prethodne odluke, postupak se prekida rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, za vrijeme trajanja prekida ne teče zastara kaznenog progona.Kako bi se osnažio institut mjera opreza, osobito kada isteknu najdulji rokovi trajanja istražnog zatvora, katalog mjera opreza se proširuje novom mjerom, zabranom pristupa Internetu, uvodi se mogućnost određivanja mjera opreza kao samostalnih, pri čemu će se okrivljenikovo nepridržavanje određene mjere opreza propisati kao kazneno djelo u okviru postojećeg kaznenog djela neizvršenja sudske odluke iz članka 311. Kaznenog zakona. Nadalje, radi početka rada Visokog kaznenog suda 1. siječnja 2020. godine, nastaju izmjene u nadležnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske, slijedom čega je postupanje s predmetima u tijeku uređeno u prijelaznim i završnim odredbama ovog Zakona. Kazneno djelo „putovanje u svrhu terorizma" uvodi se u kataloge kaznenih djela u pojedinim odredbama ZKP-a, radi jačanja načela ekonomičnosti i ubrzanja postupka, zahtjev za izuzeće suca višeg suda moći će se podnijeti tek nakon što predmet u povodu žalbe bude zaprimljen na višem sudu, policiji se daje ovlast da može bez naloga državnog odvjetnika obaviti i hitnu dokaznu radnju prepoznavanja iz članka 301. ZKP-a, za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, kao i da odredi potrebna vještačenja koja se smatraju svrhovitima za otkrivanje počinitelja kaznenih djela, izuzev obdukcije, ekshumacije i molekularno-genetske analize uzoraka biološkog materijala. Predstavnica predlagatelja također je naglasila da su u postupku pred optužnim vijećem, stranke obvezne iznijeti sve prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza već u svojim izlaganjima, odnosno ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, u roku od 15 dana od primitka optužnice, pri čemu će se prijedlog smatrati pravovremeno podnesenim ako ga vijeće zaprimi prije početka sjednice, a prijedlozi za izdvajanje nezakonitih dokaza podneseni protivno novim procesnim pravilima biti će odbačeni rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. Kako bi se izbjeglo odugovlačenje postupka uvodi se mogućnost čitanja odnosno reproduciranja  zapisnika o ranijim iskazima svjedoka, te o nalazu ili mišljenju vještaka, ako je svjedok ili vještak ispitan na raspravi u prisutnosti stranaka. S obzirom da su se uvodni govori pokazali nesvrhovitima, odredbe o istima se brišu, osim toga, pripremno ročište se više ne provodi u postupcima za kaznena djela propisane kazne zatvora do 15 godina, u postupcima za djela propisane kazne zatvora iznad 15 godina provoditi će se samo nakon procjene suda.  Kao najvažnije razlike u odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, predstavnica predlagatelja obrazložila je da se u Konačnom prijedlogu zakona, u članku 3. ZKP-a dodaje novi stavak 2. koji propisuje da je teret dokaza u postupku utvrđivanja krivnje osumnjičenika, okrivljenika ili optuženika na tužitelju, u članku 19.b stavku 3. točki b) brišu se riječi „spolni odnošaj bez pristanka“ radi usklađivanja s izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kojim se mijenja koncepcija u definiranju kaznenog djela silovanja. Nadalje, u članku 19.e, jasnije je propisano u kojem slučaju će Visoki kazneni sud odlučivati u trećem stupnju o žalbama protiv odluka donesenih u drugom stupnju, u članku 72.a jasnije se propisuje do kojeg trenutka se uhićeniku odnosno osumnjičeniku priznaje pravo na privremenu pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava, članak 119. ZKP-a izmijenjen je zbog uvođenja elektroničkog nadzora kojim se ostvaruju zakonodavne pretpostavke za izvršavanje istražnog zatvora u domu, u članku 121. novim stavkom 2. određuje se tko će izvršavati istražni zatvor u domu uz kojeg je sud odredio primjenu elektroničkog nadzora. U članku  458. stavak 4. ZKP-a propisuje se da presudu potpisuje samo predsjednik vijeća, čime je olakšano uvođenje elektroničke komunikacije u kaznenom postupku osiguravanjem certifikata za digitalno potpisivanje sudaca i sudskih savjetnika. Nadalje, u članku 475. u svrhu učinkovitosti postupka, propisuje se da sjednica vijeća započinje izlaganjem žalbe i odgovora na žalbu, a ne više izvješćem suca izvjestitelja o stanju stvari, dok se člankom  487. stavkom 4. propisuje dužnost drugostupanjskog suda da pri donošenju rješenja kojim ukida prvostupanjsku presudu zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka mora razmotriti i žalbene navode koji se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, ako je ta žalbena osnova navedena u žalbi, uz obaveznu uputu prvostupanjskom sudu koje je pravno odlučne činjenice potrebno raspraviti u ponovljenom postupku, sukladno navedenom člankom 489. stavak 3. propisuje se postupanje prvostupanjskog suda prema uputi drugostupanjskog suda. 
U raspravi je istaknuto mišljenje da bi trebalo drugačije regulirati ispitivanje osumnjičenika kako bi se ubrzao postupak, s obzirom da se osumnjičenik ispituje više puta, također, ispitivanje koje vrši policija trebalo bi imati snagu dokaza. Ponovljeno je da po uzoru na parnični postupak u kaznenom postupku mogućnost ukidanja presude treba ograničiti. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa  pet (5) glasova „za“, dva (2)  glasa „protiv“ i dva (2 ) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 812, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca  2019. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

Odbor je na sjednici proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 812 i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, s Konačnim prijedlogomzakona, P.Z. br. 811.  

Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe predlaže da se na sjednici Hrvatskoga sabora provede objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 812 i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br 811. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženom izmjenom Zakona o Državnom sudbenom vijeću odredba zakona usklađuju s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka. S obzirom da je u članku 88. a stavku 2. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisano da su podaci o imovini suca javni i da se objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća, izuzev podataka koji su zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka, radi omogućavanja objave ovih podataka potrebno je izvršiti usklađenje navedene odredbe s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka odnosno propisati da se na obradu i objavu ovih osobnih podataka primjenjuju propisi o zaštiti osobnih podataka te propisati svrhu objave izvješća o imovini sudaca
U raspravi je postavljeno pitanje da li će ova zakonska izmjena osigurati javnu objavu podataka o imovini sudaca.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o Državnom sudbenom vijeću

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2019. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je na sjednici proveo objedinjenu raspravu Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe predlaže da se na sjednici Hrvatskoga sabora provede objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže jasnije razgraničenje pojavnih oblika nasilja u obitelji koja pripadaju u sferu prekršajne odgovornosti od sličnih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo, prekršaj „tjelesno nasilje“ zamjenjuje se opisnim izričajem kao primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.
 Osim toga, osobe na koje se primjenjuje Zakon usklađuju se sa definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. Kaznenog zakona, slijedom čega se Zakon primjenjuje na sve srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja. Također, pooštravaju se prekršajne kazne u odnosu na pojavne oblike nasilja u obitelji.
U nastavku izlaganja, predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Radi sveobuhvatnijeg  praćenja pojavnih oblika nasilja u obitelji propisuje obveza ministarstvu da uz prikupljanje podataka o primjeni ovog Zakona prati i prikuplja podatke o primjeni Kaznenog zakona. Proširuje se ovlast Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji na davanje prijedloga i mišljenja u vezi s primjenom predmetnog kao i Kaznenog zakona. Također, predlaže se izmjena visine zapriječene novčane kazne za prekršaj osobama koje ne prijave policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznale u obavljanju svojih poslova podizanjem posebnog minimum na najmanje 3000,00 kuna. Mijenja se datum stupanja na snagu ovoga Zakona na način da isti stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine. 
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3)     „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
                                

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 29. studenoga 2019. razmotrio je Konačni prijedlog ovršnog zakona P.Z.E. br. 676, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. studenoga  2019. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonom pojednostavljuje provedba ovršnih postupaka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika, smanjuju se troškovi postupka. Istaknula je da se predlagatelj opredijelio da ovršne postupke i postupke osiguranja vode sudovi. Ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće se podnošenjem prijedloga nadležnom sudu, sud će nakon zaprimanja prijedloga ovrhovoditelja kroz automatsku dodjelu spisa dodijeliti spis javnom bilježniku abecednim redom. Ako ovršenik ne ospori prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će izraditi nacrt odluke za suca i dostaviti ga elektroničkim putem sudu, s time da ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi, rješenje o ovrsi izdaje sud. Naglasila je da se s ciljem pojednostavljenja ovršnog postupka uvodi elektronička komunikacija i elektronički obrasci. Smanjuju se troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti izdaje se automatizmom, fiksira se trošak tijela u postupku za određivanje i provedbu rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima. Prijedlogom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrha. Predlaže se novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije koja ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom. Zadržava se odredba da se radi ostvarenja novčane tražbine ovrha ne može provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje.

Obrazlažući razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona izvijestila je da je u Konačnom prijedlogu brisana odredba članka 17. stavka 5. s obzirom da nije moguće izvršiti dostavu osobi koja nema niti prebivalište niti boravište u Republici Hrvatskoj. U članku 12. stavku 1. dodana je odredba da kad javni bilježnik provodi radnje u ovršnom postupku, to radi kao povjerenik suda. Odredba članka 17. o dostavi usklađena je s pravilima o dostavi u parničnom postupku, dorađene su odredbe članaka 42. i 44. o zaključku javnog bilježnika i postupanju suda u povodu odluka javnog bilježnika. U članku 70. stavak 1. dodana je točka 11. koja propisuje da se može odgoditi ovrha do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave. U članku 78. stavku 1. Konačnog prijedloga zakona dodana je odredba da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti i ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku. U članku 82. dodano je da se od ovrhe izuzima iznos novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika. Produljen je rok za stupanje na snagu zakona.

U raspravi je istaknuto da je povodom presude Suda Europske unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. predlagatelj dodao odredbu u članak 70. stavak 1. točka 11. koja propisuje da se može odgoditi ovrha do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje ništavosti, u trajanju najdulje 30 dana, ako ovršna isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, dodanu odredbu treba preispitati i urediti na način da se ovrha mora odgoditi bez vremenskog ograničenja, odnosno do pravomoćnog okončanja postupka. Osim toga, izraženo je mišljenje kako je prijedlog trebao definirati zatezne kamate i redoslijed naplate, na način  da se najprije naplaćuje glavnica a zatim zatezna kamata, čime bi se pomoglo ljudima koji su u dugovima. 

Također je istaknuto da predlagatelj nije prihvatio brojne prijedloge i primjedbe iznesene na Prijedlog zakona, među ostalim i primjedbu na sudjelovanje javnih bilježnika u ovršnim postupcima, s tim u vezi mišljenje je da sudjelovanje više tijela u ovršnim postupcima ne može donijeti efikasnost niti će sudjelovanje javnih bilježnika i suda pojeftiniti provedbu ovršnih postupaka. Predlagatelj je propustio urediti rokove za postupanje suda u ovršnim postupcima što će imati za posljedicu gomilanje predmeta na sudovima, rast zateznih kamata i neučinkovitu naplatu ovrhovoditelja.  Kao i u prvom čitanju zakona izneseno je mišljenje da se predlagatelj trebao rukovoditi primjerom Republike Slovenije i urediti ovršne postupke na način kako su uređeni u Sloveniji. Još jednom je izraženo da se predlagatelj trebao opredijeliti za javne bilježnike ili za sud, tako da je predloženi zakon samo alibi da se nešto napravilo. Istaknuto je i da je paralelno s Konačnim prijedlogom ovršnog zakona Vlada Republike Hrvatske trebala uputiti u postupak donošenja izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima kako bi uredila redoslijede isplata. 

U raspravi su sudjelovali i predstavnici Hrvatske odvjetničke komore uključeni u radnu skupinu Ministarstva pravosuđa pri izradi zakona. Predstavnici Komore izrazili su nezadovoljstvo postupanjem Ministarstva pravosuđa koje je odbilo prijedloge Komore. U prvom redu Komora se protivila angažmanu javnih bilježnika, smatraju da će angažman javnih bilježnika dovesti do preopterećenja sudova, generiranja troškova, produljenja trajanja postupka i do 6 mjeseci.  

U završnom obraćanju predstavnica predlagatelja ustvrdila je da se troškovi ovšnog postupka neće povećavati a uredit će se uredbom Vlade RH, da su sudovi ekipirani za ovršne postupke, da rokove postupanja sudova nije potrebno propisivati zbog digitalizacije postupka i žurnog postupka. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i četiri (4) glasa „protiv“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

                    Ovršni zakon

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 29. studenog 2019. razmotrio je Prijedlog ovršnog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 672, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Damjan Vucelić, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 9. srpnja 2019. godine.     

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/19-12/56, Urbroj: 50301-25/06-19-7 od 29. kolovoza 2019. godine.
 
Predlagatelj zakona uvodno je naglasio kako smatra da će se ovim Prijedlogom zakona riješiti postojeći problemi ovršenika i olakšati njegov položaj, te znatno pojeftiniti i ubrzati ovršni postupak. Prijedlogom zakona se ukida pokretanje ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave, sudjelovanje FINA-e i javnog bilježnika u postupku. Nadalje, propisuje se najviši dopušteni iznos troškova postupka ovisno o iznosu glavnice, naplata zakonskih zateznih kamata u ovršnom postupku se uređuje na način da prvo na naplatu dolazi glavnica, a zatim troškovi postupka i zakonska zatezna kamata. Također, prijedlogom zakona uvodi se mogućnost vođenja elektronskog ovršnog postupka. Ovrha na nekretnini nije dozvoljena za potraživanja manja od 60.000,00 kuna, provedba ovrhe na nekretnini u pravilu je zabranjena u zimskim mjesecima, a neće se moći provesti ukoliko ovršenik ili član njegovog kućanstva nema u vlasništvu drugu nekretninu za stanovanje. Povećava se krug primanja koja su izuzeta od ovrhe, mirovine u iznosu do 1.000,00 kuna izuzimaju se od ovrhe. Također, ograničava se iznos mjesečnih primanja fizičkih osoba ovršenika koji se može ovršiti na najviše jednu četvrtinu primanja.

Izlaganje predlagatelja zakona dopunio je dr. Vuletić, naglasivši da iz presuda Suda Europske unije C-551/15 i C-484/15  proizlazi da je sudjelovanje javnih bilježnika u ovršnom postupku i pokretanje ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave u suprotnosti sa pravom Europske unije. Kao najvažnije razlike u odnosu na postojeće ovršno zakonodavstvo istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona ukida ovrha na temelju vjerodostojne isprave, sudjelovanje javnih bilježnika i Financijske agencije, štiti se pravo na dom, mijenja se redoslijed naplate i fiksira ukupni iznos troškova postupka. Slijedom navedenog, smatra da će ovršni postupak ubrzati, uskladiti sa pravom EU i u većoj mjeri zaštititi ovršenika. 
 
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe sa jednim (1) glasom „za“, pet (5) glasova „protiv“ i dva (2) „suzdržana“ glasa nije podržao Prijedlog ovršnog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 672.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 6. studenoga  2019. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.   

Odbor je sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi akt raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Predstavnik predlagatelja je uvodno naglasio kako je okvir makroekonomske politike RH određen pozitivnim kretanjima ekonomske aktivnosti. U 2020. godini predviđa se realni rast BDP-a od 2,5%, a u 2021.i 2022. godini od 2,4%. U projekcijskom razdoblju predviđa se stabilna inflacija ispod 1,5%, očekuje se nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada i smanjenje stope nezaposlenosti. Iznesene su projekcije na strani prihoda i projekcije na strani rashoda državnog proračuna, projekcija manjka državnog proračuna, te projekcija viška u odnosu na BDP. 

Predstavnica Ministarstva pravosuđa obrazložila je Prijedlog državnog proračuna na poziciji Ministarstva pravosuđa koji obuhvaća 17 proračunskih glava, sa 137 proračunskih korisnika od čega 25 kaznenih institucija i 111 pravosudnih tijela, a planiran je u ukupnom u iznosu od 2.823.870.393 u 2020. godini. Od planiranih sredstava rastu materijalni rashodi za 6,2%, a odnose se na plaće zaposlenika i kolektivna prava zaposlenika, te za rad Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske koji počinje s radom 1.1. 2020. godine. Posebno se osvrnula na planirana sredstva za nova zapošljavanja, praćenje razvoja informacijskog sustava, kapitalna ulaganja u sustavu pravosuđa, stručna usavršavanja, sredstva za rad Pravosudne akademije, intelektualne usluge. 

U raspravi je postavljen upit na što se odnose sredstva planirana za intelektualne usluge, na koji je predstavnica predlagatelja odgovorila da se odnose na plaćanja odvjetnika za obrane po službenoj dužnosti, sudska vještačenja i troškove međunarodne arbitraže.     

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest  (6)  glasova „za“  i dva (2) „protiv“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc.  Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 6. studenog  2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.   

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, opseg zaduživanja, jamstva države, upravljanje imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza. 

Predstavnik predlagatelja dodatno je naglasio da se predmetnim Zakonom predlaže zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 26.855.578.351,00 kuna, tekuće otplate glavnice državnog duga predviđaju se  u iznosu od 28.308.534.890,00 kuna.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa  šest (6) glasova „za“  i dva (2) glasa  „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 6. studenog 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o pomilovanju, drugo čitanje, P.Z.br. 651, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je institut pomilovanja po Ustavu u ingerenciji Predsjednika Republike Hrvatske, a ovim Prijedlogom zakona postojeći Zakon o pomilovanju usklađuje se sa odredbama Kaznenog  zakona, Zakona o probaciji i Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. Kazneni zakon je promijenio sustav kaznenih sankcija i uveo institut modifikacije kazne - djelomične uvjetne osude, ukida se sudska opomena i propisuju se nove obligacije koje je moguće izreći uz kaznu, kao i nove sigurnosne mjere, slijedom čega se mijenja i sadržaj pomilovanja.

Nastavno, predstavnik predlagatelja naveo je da se preciznije i jasnije propisuju oblici i učinci pomilovanja te uvjeti za podnošenje molbe za pomilovanje, posebno kada se njome traži prijevremena rehabilitacija, kao i postupovne odredbe o postupanju kada ne postoje uvjeti da se vodi postupak pomilovanja i jasnijim propisivanjem sadržaja izvješća ministarstva o molbi. Prijedlogom zakona uvodi se i Povjerenstvo za pomilovanja, koje će se osnovati pri Ministarstvu pravosuđa sa 7 članova, istaknutih stručnjaka iz područja prava, medicine, psihologije, sociologije i defektologije, predsjednik Povjerenstva biti će ministar pravosuđa. Nakon ocjenjivanja molbe za pomilovanje i prikupljenih relevantnih podataka, Povjerenstvo će Predsjedniku Republike Hrvatske dostaviti obrazloženo mišljenje s prijedlogom o osnovanosti molbe za pomilovanjem.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u odnosu na tekst Prijedloga zakona u tekst Konačnog prijedloga zakona unesene brojne primjedbe i prijedlozi izneseni tijekom prvog čitanja, primjerice u članku 9. izbrisana je točka 9. u prvom stavku kako bi se  osigurala jednakost osuđenika, u članku 10. propisana je dužnost ministarstva da obavijesti Predsjednika Republike o podnesenoj molbi za pomilovanje, te obveza ministarstva da u roku od 30 dana od dana zaprimanja zatraženih podataka sačini izvješće o molbi za pomilovanje, propisan je sastav Povjerenstva čiji članovi su istaknuti stručnjaci iz različitih profesija, a imenuju se na temelju javnog poziva.

U raspravi je istaknuto mišljenje da se ovim Konačnim prijedlogom zakona ograničava ustavna ovlast Predsjednika Republike, iz razloga što se osniva posebno Povjerenstvo za pomilovanja pri Ministarstvu pravosuđa, pri tome ministar pravosuđa predsjednik je Povjerenstva i imenuje članove Povjerenstva,  do sada je Predsjednik Republike birao sastav Komisije koja je donosila prethodno mišljenje o pomilovanju, slijedom čega će Predsjednik prilikom odlučivanja o pomilovanju biti vezan odlukom Povjerenstva, odnosno vjerojatno neće donositi odluke suprotne stavu Povjerenstva. Nadalje, istaknuto je da mišljenje Povjerenstva o molbi za pomilovanje ne bi smjelo biti poznato u javnosti prije odluke Predsjednika Republike, osim toga, Povjerenstvo bi trebalo imati ovlast obaviti razgovor sa osobom koja traži pomilovanje. Također je istaknuto mišljenje da je institut pomilovanja relikt prošlosti, no, s obzirom da je kao ustavno pravo ovlast Predsjednika Republike, ne bi se smjelo ograničavati zakonom, pohvalno je što se ovim Zakonom institut dodatno unaprjeđuje i postaje transparentniji.

Na iznesene primjedbe predstavnik predlagatelja naveo je da se institut pomilovanja, iako relikt prošlosti, zadržao u većini sustava, predmetnim Zakonom ne ograničava se ovlast Predsjednika Republike, već se dodatno uređuje, u Ministarstvu pravosuđa odrađivat će se administrativni dio u postupku donošenja odluke o pomilovanju, istovremeno naglasio je da su odluke kojima se odobrava pomilovanje vrlo male u odnosu na broj podnesenih zahtjeva.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o pomilovanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 30. listopada 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, drugo čitanje, P.Z.E. br. 656, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2019. godine.
    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlažu četvrte izmjene i dopune Zakona o sudovima za mladež, prvenstveno radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, transponiranjem i implementacijom Direktive (EU) 2016/800 o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima, kao i radi usklađivanja sa izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i  Zakona o sudovima.

Slijedom navedenog, u Zakon se uvode nova postupovna jamstva za maloljetnike koji su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima, u Zakon se unose odredbe o sadržaju pouke o pravima maloljetnika, detaljnije se propisuje način na koji maloljetnik mora biti poučen o značenju svojih prava, uvodi se obveza informiranja nositelja roditeljske odgovornosti o pravima maloljetnika, te uručenje ili dostava pouke o pravima maloljetnika roditelju ili skrbniku. Nadalje, propisuje se pravo maloljetnika na pratnju roditelja ili skrbnika tijekom ispitivanja pred sudom i sudskog postupka, dok je obvezna obrana za maloljetnika pomaknuta u najraniju fazu postupka. Propisuje se obveza sudu da temeljem izvješća stručnog suradnika ili centra za socijalnu skrb utvrdi nastup značajnih promjena u odnosu na postojeće podatke, kao i obveza pozvati na sjednicu vijeća predstavnika centra za socijalnu skrb i stručnog suradnika suda. Predloženim izmjenama i dopunama također će se izvršiti usklađivanje s izmjenama ZKP-a  propisivanjem kako se odredbe o policijskom ispitivanju osumnjičenika, kao radnji s dokaznom snagom, primjenjuju i u postupku prema maloljetniku. Također, rokovi zastare izvršenja maloljetničkog zatvora usklađuju se s obzirom da KZ više ne razlikuje relativnu i apsolutnu zastaru.
 
Predstavnica predlagatelja obrazložila je u nastavku najvažnije razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na tekst Prijedloga zakona.  

U raspravi je izneseno da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež predlažu brojna prava osumnjičenih ili optuženih maloljetnika u kaznenim postupcima, s obzirom na predložene novine  izneseno je mišljenje da paralelno s provedbom postupka donošenja Zakona treba testirati njegovu praktičnu primjenu na radionicama, a sve u svrhu otklanjanja problema provedbi Zakona.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam  ( 7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o  sudovima za mladež 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc.  Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 30. listopada 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 775, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja je uvodno naglasila da se ovim petim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona prvenstveno želi postići jača kaznenopravna zaštita od nasilja u obitelji i pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe. Slijedom navedenog, mijenja se i dopunjuje zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji koje se dopunjuje stanjem dugotrajne patnje, kao novim obilježjem djela. 
Mijenja se i definicija kaznenog djela silovanja, na način da se istim smatra svaki nekonsenzualni spolni odnos, bez obzira da li je  uporabljena sila ili prijetnja na život i tijelo silovane ili druge osobe, istovremeno se briše kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka. Nadalje, mijenja se članak koji propisuje teška kaznena djela protiv spolne slobode, uz prijedlog da svi kvalificirani oblici propisani predmetnim člankom predstavljaju okolnosti koje kazneno djelo silovanja čine težim. Vezano za izmjenu kaznenog djela silovanja i teških kaznenih djela protiv spolne slobode, predlaže se  izmjena pravila u općem djelu Kaznenog zakona o primjeni kaznenog zakonodavstva za djela koja izvan područja Republike Hrvatske počine njeni državljani, za koja se predlaže brisanje kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka iz članka 152. Kaznenog zakona. Sukladno izmjeni koncepta kaznenog djela silovanja, predlaže se kazneno djelo bludne radnje iz članka 155. stavka 1. Kaznenog zakona predlaže se vezati uz inkriminacije iz članka 153. stavka 1., 3. i 5. sukladno članku 12. Prijedloga zakona kad nije počinjen ni pokušaj tog kaznenog djela, a bludne radnje iz stavka 2. predmetnog članka, uz uvjete iz članka 12. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 153. stavka 2. i 4. Na ovaj način i dalje je zadržana gradacija predmetnog kaznenog djela s obzirom na okolnosti njegova počinjenja. Zbog pogibeljnosti i učestalosti ovog kaznenog djela, kao i kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona, predlagatelj smatra potrebnim pooštriti zakonsku politiku kažnjavanja, povisivanjem posebnog maksimuma zapriječene kazne zatvora. 

Također, predlaže se proširiti biće kaznenog djela prijetnje bliskom osobom, osobom posebno ranjivom zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, kao i žrtvi navedenog kaznenog djela počinjenog iz mržnje kao novim kvalifikatornim okolnostima počinjenja, bliska osoba uvodi se kao nova kvalifikatoma okolnost i počinjenja kaznenog djela nametljivog ponašanja, dodatna zaštita osigurava se i kroz dopunu kojom se za učinke kaznenog djela nametljivog ponašanja prema bliskoj osobi predlaže pokretanje kaznenog progona po službenoj dužnosti. Proširuje se značenje izraza službene osobe na način da svojstvo službene osobe obuhvati stručne radnike koji obavljaju poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Predlaže se brisanje kaznenog djela teškog sramoćenja iz članka 148. Kaznenog zakona, oštećenik može ostvariti naknadu štete u građanskoj parnici. 

U općoj raspravi je istaknuto da su kaznene sankcije izuzetno blage, osobito u odnosu na recidiviste, te da bi  izricanje alternativnih sankcija trebalo ograničiti na jedno izricanje. Također, istaknuto je da je apsurdno širiti registar službenih osoba pojedinim kategorijama, odnosno da treba urediti veću kaznenopravnu zaštitu svakoj osobi koja je žrtva kaznenog djela u obavljanju posla. 

Predlaže se u članku 3. kojim se u članku 87. stavku 3. Kaznenog zakona proširuje katalog službenih osoba na način da se službenom osobom u smislu Kaznenog zakona smatra stručni radnik koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, proširi i na stručne radnike u zdravstvenoj djelatnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7 ) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Kaznenog zakona.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc.  Orsat Miljenić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 30. listopada 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 776, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Prijedlogom zakona predlažu osme izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, prvenstveno zbog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 2016/1919/EU o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga. Predmetna Direktiva 2016/1919/EU utvrđuje  pravo na pravnu pomoć branitelja uhićenicima, osumnjičenicima i okrivljenicima koji nemaju dovoljno sredstava za plaćanje branitelja, a čije troškove snosi država. Slijedom navedenog, u Zakonu o kaznenom postupku predlaže se da pravo na pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava prije početka kaznenog postupka, u prethodnom postupku ostvaruje uhićenik od trenutka uhićenja, a osumnjičenik prilikom poduzimanja pojedine radnje u kojoj sudjeluje, pri čemu se vršiti provjera imovinskog stanja uhićenika, a osumnjičeniku se pored imovinskog kriterija pravo priznaje u postupcima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina. O postavljanju branitelja odlučuje sudac istrage, o osnovanosti samog zahtjeva odlučuje državni odvjetnik odnosno predsjednik vijeća ili sudac pojedinac.

Nadalje, uvodi se novi članak kojim se propisuje da sudovi u slučaju podnošenja zahtjeva Sudu Europske unije za donošenje prethodne odluke rješenjem prekidaju kazneni postupak, protiv tog rješenja nije dopuštena žalba i za vrijeme trajanja prekida ne teče zastara kaznenog progona.
Također, u katalogu mjera opreza uvodi se nova mjera zabrane pristupa Internetu, uvodi se mogućnost određivanja mjera opreza nakon što isteknu najdulji rokovi trajanja istražnog zatvora. Okrivljenikovo nepridržavanje određene mjere opreza propisuje se kao kazneno djelo u okviru postojećeg kaznenog djela neizvršenja sudske odluke, a uvođenjem „putovanja u svrhu terorizma“ kao samostalnog kaznenog djela, predlaže se isto uvrstiti i kataloge kaznenih djela u pojedinim odredbama Zakona o kaznenom postupku.
 
U nastavku izlaganja predstavnica predlagatelja obrazložila je određene izmjene kojima je cilj bolje ostvarivanje načela ekonomičnosti i ubrzanje postupka. Kako bi se  spriječila zlouporaba prava na podnošenje zahtjeva za izuzeće suca višeg suda, predlaže se da će se zahtjev moći podnijeti tek nakon što predmet u povodu žalbe bude zaprimljen na višem sudu. Radi veće učinkovitosti, propisuje se ovlast policiji da može samostalno, bez naloga državnog odvjetnika obaviti hitnu dokaznu radnju prepoznavanja za kaznena djela propisane kazne zatvora do pet godina, da se odrede potrebna vještačenja kada je počinitelj nepoznat, izuzev obdukcije, ekshumacije i molekularno-genetske analize uzoraka biološkog materijala, predlaže se i drugačije uređenje radnje tjelesnog pregleda okrivljenika, uzimanje krvi i urina od okrivljenika i druge osobe, te  tjelesnog pregleda drugih osoba. Radi ubrzanja postupka pred optužnim vijećem, predlaže se da stranke iznesu sve prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza već u svojim izlaganjima, a ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, propisuje se instruktivni rok od 15 dana od primitka optužnice za podnošenje prijedloga. Prijedlozi za izdvajanje nezakonitih dokaza podneseni protivno novim procesnim pravilima biti će odbačeni rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. Također, uvodi se mogućnost čitanja zapisnika o ranijim iskazima svjedoka ili drugih dopisa o nalazu ili mišljenju vještaka, ako je svjedok ili vještak ispitan na raspravi u prisutnosti stranaka, brišu se odredbe o uvodnim govorima stranaka. Naposljetku, predlaže se da se pripremno ročište više ne provodi u postupcima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do 15 godina, a u postupcima za kaznena djela propisane kazne zatvora iznad 15 godina ako sud procjeni da postoji potreba za njegovim provođenjem. 

U raspravi je izneseno mišljenje da bi žrtvama kaznenih djela država trebala omogućiti jaču zaštitu i osigurati naknadu štete, osim toga da nije svrsishodno što sudovi ne prihvaćaju iskaze dane pred policijom tijekom izvida. Vezano za pravo na pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava osobama slabijeg imovinskog stanja, iznesena je dvojba koliko će se u praksi ovo pravo efikasno provoditi, kojim će se modalitetima utvrđivati imovinsko stanje, te koliko će to utjecati na kvalitetu rada policije koja ima ograničeno vrijeme zadržavanja uhićenika.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa četiri  (4) glasa „za“  i tri (3)  „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju  se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc.  Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 30. listopada 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje, P.Z. br. 777, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2019. godine.  
  
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se radi jasnijeg razgraničenja nasilnih ponašanja unutar obitelji iz sfere prekršajne odgovornosti od sličnih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo ovim Prijedlogom zakona predlaže izmijeniti članak 10. Zakona, a koji propisuje pojedine pojavne oblike nasilja u obitelji. Slijedom navedenog, pojam ''tjelesno nasilje“ zamijenjeno je opisnim izričajem „primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda“, u krug osoba na koji se primjenjuje Zakon uključuju se srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja. S obzirom na pooštrenje zakonske politike kažnjavanja predlaže se izmjena visine kazni u odnosu na prekršaje iz članka 22. Zakona. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju 
 se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc.  Orsat Miljenić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 3. listopada  2019. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2019. godine.
Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/19-12/27, Urbroj: 50301-25/06-19-22 od 18. srpnja 2019. godine. 

U uvodnom izlaganju Glavni državni odvjetnik RH naglasio je da se podaci u izvješću o radu državnih odvjetništava u 2018. godini bitno razlikuju od podataka prikazanih u izvješću za 2017. godinu, zbog stupanja na snagu novog Zakona o državnom odvjetništvu, i sadržaja izvješća sukladno članku 72. Zakona. U izvješću za 2018. godinu nije bilo moguće prikazati sve tražene podatke jer oni nisu bili predmetom statističkog praćenja tijekom 2/3 razdoblja za koje ih treba iskazati. Pokazatelji rada na predmetima, učinkovitosti i kvaliteti rada koji se koriste u Izvješću temelje se na podacima informacijskog sustava državnih odvjetništava CTS. U Izvješću se prvi put prikazuje rad i kvaliteta rada državnih odvjetništava kroz kretanje indikatora učinkovitosti kvalitete koje primjenjuje Komisija za učinkovitost Vijeća Europe. Izvješće prikazuje i rezultate rada državnog odvjetništva kroz prikaz donesenih odluka, ali i odluka sudova u predmetima u kojima postupa odnosno zastupa državno odvjetništvo te izvješće o radu po posebnim tematskim područjima i aktualnoj problematici.
Nadalje, istaknuo je da državnoodvjetničku organizaciju čine ukupno 39 državnih odvjetništava, u svim državnim odvjetništvima bile su zaposlene ukupno 1.772 osobe što je 18 zaposlenika više u odnosu na 2017. godinu, od toga 638 državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, 68% dužnosnika su žene.
Govoreći o zbirnim podacima o kretanju predmeta u državnim odvjetništvima i pokazateljima uspješnosti rada kroz period od tri godine istaknuo je da broj predmeta oscilira, da se postupci i način rada na predmetima razlikuju ovisno o tome radi li se o kaznenim ili građansko-upravnim predmetima. Pokazatelji za 2018. godinu govore da je priljev predmeta u 2018. godini manji za 6% u odnosu na 2017. godinu, u 2018. godini smanjen je broj neriješenih predmeta za 10% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj kaznenih prijava protiv nepoznatog počinitelja smanjen za 4% u odnosu na 2017. godinu. Pri tome je iznio pregled kretanja predmeta po državnim odvjetništvima, istaknuvši pozitivne trendove iz nadležnosti županijskih državnih odvjetništava. Kretanje predmeta iz nadležnosti USKOK-a bitno ne oscilira, a u 2018. godini zaprimljen je 491 predmet, istodobno se smanjuje vrijeme potrebno za rješavanje. Indikatori uspješnosti koji se temelje na broju riješenih predmeta u državnom odvjetništvu i broju stvarnih rješavatelja pokazuju da se u razdoblju od 2016. do 2018. godine stopa ažurnosti povećava kao i broj riješenih predmeta po rješavatelju, istovremeno se skraćuje vrijeme rješavanja.
Tijekom 2018. godine državna odvjetništva zaprimila su 35.154 kaznenih prijava, što je za 8,9% manje u odnosu na 2017. godinu, bilježi se pad broja prijava građana. Broj odbačaja kaznenih prijava u 2018. godini je 46,1%. U 2018. godini doneseno je rješenje o provođenju istrage protiv 3.719 osoba. Od ukupno 2.615 dovršenih istraga tijekom 2018. godine u roku od 6 mjeseci dovršeno je 2.404 istrage, do 12 mjeseci 205 istraga. Državna odvjetništva u 2018. godini podigla su optužnice protiv 16.102 osobe, optužna vijeća donijela su rješenja o potvrđivanju optužnice (95,4%), visoki postotak odluka o potvrđivanju optužnice ukazuje na njihovu osnovanost. U izvještajnom razdoblju doneseno je ukupno 14.085 osuđujućih presuda, kazna zatvora izrečena je u odnosu na 3.164 osobe, državna odvjetništva za pojedina kaznena djela uz ispunjenje zakonskih uvjeta sklapala su sporazume s okrivljenicima. U 2018. godini ukupno je u odnosu na 892 osobe oduzeta imovinska korist u iznosu 178.254.924,53 kuna. Tijekom 2018. godine u odnosu na ukupan broj od 15.435 donesenih presuda podneseno je 2.567 žalbi, od čega su sudovi usvojili 733 žalbe. U izvještajnoj godini državna odvjetništva podnijela su ukupno 456 optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima. 
Govoreći o kretanju i strukturi građanskih i upravnih predmeta Glavni državni odvjetnik izvijestio je da su državna odvjetništva u 2018. godini primila ukupno 69.715 novih predmeta, zastupala su Republiku Hrvatsku na ukupno 29.505 ročišta pred sudovima. U izvještajnom razdoblju ukupno su donesene 5.402 državnoodvjetničke odluke, podnesene su 1.517 tužbe, dok je RH tužena u 3.871 predmeta koji se u najvećem broju odnose na radne sporove. U 2018. godini državna odvjetništva primila su ukupno 18.799 ovršnih predmeta, zaprimila su 6.129 stečajnih predmeta, postigla su 1.616 izvansudskih nagodbi. U 2018. godini troškovi zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu uključujući i arbitraže iznosili su 42.476.500,00kuna. Pred ICSID-om u 2018. godini je protiv Republike Hrvatske vođeno 8 arbitražnih postupaka i 1 pred UNCITRAL-OM. U 2018. godini podneseno je 1.254 zahtjeva za davanje mišljenja po posebnim propisima.
 Posebno se Glavni državni odvjetnik osvrnuo na pojedina pravna području kao što su ratni zločini, zločini iz mržnje, zločinačka udruživanja i korupcija. Izvijestio je da su u 2018. godini županijska državna odvjetništva zaprimila 34 kaznene prijave zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, dok je ukupno u radu bilo 45 prijava. Riješeno je 39 prijava donošenjem rješenja o provođenju istrage protiv 25 osoba, dok su prijave protiv 14 osoba odbačene, u odnosu na 6 osoba u tijeku je provođenje izvida i dokaznih radnji. Tijekom 2018. godine županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 12 osoba pri čemu je 9 osoba osuđeno. Unatoč činjenici proteka vremena, istraživanje olakšava uspostava baze podataka, suradnja s tužiteljstvima drugih zemalja, interes javnosti.
Izvijestio je o posebnom praćenju kaznenih djela počinjenih iz mržnje i govora mržnje. U 2018. godini državna su odvjetništva zaprimila 27 kaznenih prijava za zločine iz mržnje, od kojih je 11 prijava podnijela policija, a 16 druga tijela i fizičke osobe, podignuto je 16 optužnica, zaprimljeno 11 presuda od kojih je 10 osuđujućih i 1 oslobađajuća. Za razliku od zločina iz mržnje, kazneno djelo koje predviđa kažnjavanje za govor iz mržnje, kao samostalno kazneno djelo je kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju. Za navedeno kazneno djelo tijekom 2018. godine zaprimljeno je ukupno 48 prijava, od toga 21 policijska prijava i 27 prijava drugih podnositelja. U 2018. godini doneseno je rješenje o odbačaju u odnosu na 43 osobe, podignuto je 8 optužnica, zaprimljeno je 14 presuda, 11 osuđujućih i 3 oslobađajuće.
U području organiziranog kriminaliteta tijekom 2018. godine državnom odvjetništvu ukupno je prijavljeno 373 osobe, donesene su meritorne odluke u odnosu na 366 prijavljenih osoba ili 98,1%, od kojih 80,6% čine rješenja o provođenju istraga donesenih u odnosu na 295 osoba, a 18% čine rješenja o odbačaju u odnosu na 66 osoba. U strukturi presuda najzastupljenije su osuđujuće presude donesene u odnosu na 136 osoba.
U strukturi koruptivnih kaznenih djela bilježi se porast prijava za kaznena djela primanja mita, podnesene su 833 prijave koje se odnose na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, dok je za koruptivna kaznena djela u užem smislu prijavljeno 150 osoba. Od ukupnog broja od 834 prijave u radu za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti odbačajem je riješeno 800 prijava (95,9%). Sudovi su za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti donijeli 46 presuda, od čega 33 osuđujuće presude. 

U provedenoj raspravi članovi Odbora i prisutni saborski zastupnici postavljali su pitanja Glavnom državnom odvjetniku, dogovoreno je da se tijek rasprave odvija na način da se o postavljenom pitanju odmah očituje Glavni državni odvjetnik RH.
Član Odbora zastupnik Stevo Culej postavio je pitanje vezano za istragu o ubojstvu dr. Ivana Šretera tijekom Domovinskog rata, koje su radnje poduzete i hoće li biti ispitan saborski zastupnik Milorad Pupovac o okolnostima nestanka dr. Šretera. Također, kakva je suradnja sa pravosuđem iz Republike Srbije po pitanju pronalaska nestalih osoba, a s obzirom na osobna saznanja i posjed relevantne dokumentacije iz Haaga, istaknuto je mišljenje da nisu izrečene adekvatne kazne niti osuđene sve odgovorne osobe za ubojstvo 83 osoba u Borovom Selu za vrijeme rata. Istaknuo je da nije zadovoljan radom Državnog odvjetništva po podnesenim kaznenim prijavama i pitanjima koja je kao zastupnik postavljao.  
Glavni državni odvjetnik odgovorio je da predmet Izvješća nisu pojedini predmeti te nije niti ovlašten komentirati konkretne slučajeve, svatko tko ima ikakva saznanja ili relevantnu dokumentaciju, može se obratiti Državnom odvjetništvu, koje i samo ima pristup bazi podatka i dokumentaciji iz Haaga. Suradnja sa Republikom Srbijom na predmetima ratnih zločina postoji, podaci se razmjenjuju u mjeri u kojoj je to moguće. Na predmetima ratnih zločina radi se kontinuirano, policija radi na otkrivanju počinitelja, no činjenica je da protekom vremena preostaje sve manje dokaza i rad na ovim predmetima postaje sve teži. Vezano za slučaj dr. Šretera naglasio je da se sve dostupne informacije provjeravaju. 
Nadalje, član Odbora zastupnik Peđa Grbin postavio je pitanje kako manjak od 157 državnih odvjetnika i zamjenika utječe na rad državnog odvjetništva i kako riješiti ovaj problem. Također, da li Glavni državni odvjetnik smatra da po uzoru na Visoki kazneni sud RH treba osnovati Visoko državno odvjetništvo RH. S obzirom da je u porastu ažurnost rješavanja predmeta, kako objašnjava podatak o padu riješenih predmeta u ukupnom iznosu. Kako komentira broj izrečenih mjera osiguranja i oduzimanja imovinske koristi u županijskim državnim odvjetništvima u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu, u odnosu na izraženu vrijednost blokirane odnosno oduzete imovine. Nadalje, u odnosu na podatak da zahtjevi javnopravnih tijela, osobito ministarstava za zastupanjem u sudskim predmetima i upravnim sporovima,  premašuju kadrovske mogućnosti državnog odvjetništva, postoji li potreba da se odvoje kazneno odvjetništvo i građansko pravobraniteljstvo u zasebne institucije. S obzirom da se percepcija o radu državnog odvjetništva i sigurnosti građana najvećim djelom stječe rješavanjem „velikih“ predmeta, pitanje je zašto takvi postupci toliko dugo traju i koliko opterećuju državno odvjetništvo. Glavni državni odvjetnik zamoljen je za komentar u odnosu na podatak da je izvještajnom razdoblju zabilježeno tek 48 prijava i 43 odbačaja kaznenih djela počinjenih iz mržnje i govora mržnje, a da gotovo svakodnevno imamo u medijskom prostoru slučajeve koje možemo okarakterizirati kao mržnju i govore mržnje. 
Glavni državni odvjetnik odgovorio je da je 157 zaposlenika manje u sustavu od potrebnog broja svakako problem, ali istovremeno i izazov, smatra da loša percepcija o radu u državnom odvjetništvu ne privlači nove mlade zaposlenike. S obzirom da se primjenjuju okvirna mjerila iz 2001. godine od kada su se okolnosti znatno promijenile, nedostatak kadra rješava se i dodjeljivanjem predmeta u rad drugim državnim odvjetništvima. Smatra da treba osnovati Visoko državno odvjetništvo RH kako bi odvjetništvo pratilo strukturu sudbene vlasti, te da  ga trebaju činiti prvenstveno zaposlenici iz reda zamjenika DORH-a. Iskazana ažurnost apsolutno riješenih predmeta u odnosu je na apsolutni broj primljenih predmeta, broj riješenih predmeta može biti manji ako je primljeno manje predmeta. Razdvajanje kaznenog državnog odvjetništva i pravobraniteljstva je prije svega ustavnopravno pitanje, načini rada jesu različiti, ali zajedno predstavljaju kvalitetnu cjelinu. Vezano za pitanje o mjerama osiguranja i oduzimanja imovinske koristi, smatra da se u radu državnog odvjetništva nije po tom pitanju ništa izmijenilo. Što se tiče velikih predmeta, državno odvjetništvo završava postupke u zakonski rokovima, no situacija se često izmjeni tijekom suđenja (svjedoci i vještaci izmjene iskaz u odnosu na istragu), presude budu ukinute, neke dovršene predmete je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo. Po pitanju govora mržnje i podatka da je kod tih prijava relativno veliki broj odbačaja, kao razlog navodi u pravilu različito poimanje govora mržnje od strane podnositelja u kolokvijalnom smislu, od onog u kaznenopravnom smislu, budući se ne ostvaruju svi elementi koji moraju biti ispunjeni da bi postojalo biće kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. 
U raspravi je nadalje član Odbora zastupnik Goran Aleksić izrazio mišljenje da Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu nije nadležan za arbitražne postupke koje su neke banke pokrenule protiv Republike Hrvatske vezano za ugovore o kreditu u švicarskim francima, a nakon što je Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacio revizije banaka. Zbog ništetnih ugovornih odredbi podnijet će i kaznenu prijavu protiv 8 banaka u Republici Hrvatskoj  koje su, kako smatra, na taj način posredno oštetile i državni proračun, stoga je pitanje hoće li se kaznena prijava zbog svog višestrukog značaja prioritetno uzeti u razmatranje. 
Glavni državni odvjetnik naveo je da će se prijava uzeti u rad odmah, smatra da je ovaj predmet izuzetno kompleksan i da će zahtijevati puno rada i istraživanja.  
U raspravi je članica Odbora zastupnica Marija Jelkovac izrazila pohvalu u odnosu na kvalitetu Izvješća, porast ažurnosti i kvalitetu rada državnih odvjetništava u cjelini, postotak potvrđenih optužnica i osuđujućih presuda. Pohvalno je što su između ostalog i ratni zločini istaknuti i posebno prikazani u Izvješću. Zbog općeg nezadovoljstva brzinom kojim se ti predmeti rješavaju, postavljeno je pitanje da li je uzrok tome u nedovoljnoj suradnji sa susjednim državama ili manjku zaposlenih, te što  je potrebno poduzeti da se ubrza rješavanje. Nije zadovoljavajuća niti percepcija građana o radu državnog odvjetništva, a svakako bi trebalo privući mlađe kadrove, broj od 13 vježbenika primljenih u izvještajnom razdoblju je premalen. Postavljeno je i pitanje da li je došlo do poboljšanja materijalno-financijskih uvjeta koji su u radu državnog odvjetništva dugogodišnji problem.
Glavni državni odvjetnik naveo je da u dobnoj strukturi prevladavaju oni starije životne dobi, sustav propisuje određene godine rada u odvjetništvu kao uvjet za stjecanje određenih radnih mjesta. Na predmetima ratnih zločina radi 15 zamjenika državnih odvjetnika, koji ujedno rade i na ostalim slučajevima, zbog kompleksnosti predmeta smatra da bi trebalo osnovati specijalizirano državno odvjetništvo po uzoru na USKOK samo za rješavanje tih zločina. Po pitanju kadrova, zakon jasno propisuje kriterije, broj vježbenika određuje Ministarstvo pravosuđa. U odnosu na protekle godine, materijalno-financijski uvjeti su poboljšani, svaki zaposlenik ima svoje računalo, uređuju se prostori, iako USKOK još uvijek nema adekvatan radni prostor. 
U raspravi je saborski zastupnik Nikola Grmoja iznio da je percepcija korupcije u pravosuđu porasla u Republici Hrvatskoj za 13%, te postavio pitanje da li postoji odgovornost Glavnog državnog odvjetnika, da li se povećao ili smanjio broj stegovnih postupaka i da li državno odvjetništvo vrši selekciju  prilikom odabira osoba radi saslušanja prilikom podnošenja prijava. Također, vezano za predmet gospodina Sabljaka, zaposlenog u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, zatražio je očitovanje o spisu koji je DORH „navodno“ uzeo sa Službeničkog suda, iako je imao samo pravo uvida u spis, s obzirom da predmet nije pravomoćno završen. 
Glavni državni odvjetnik je naglasio da se ne može očitovati o percepciji, državno odvjetništvo može provjeravati samo činjenice i dokaze. Stegovne postupke provodi Državnoodvjetničko vijeće i u svojem Izvješću daje podatke o kretanju broja stegovnih postupaka. O konkretnom predmetu Sabljak ne može raspravljati, te naglašava da DORH niti državna odvjetništva ne otuđuju dokumentaciju iz nadležnosti drugih tijela, radi provjere su ovlašteni izvršiti uvid u istu. Odluku o prikupljanju podataka i od kojih osoba isključivo donosi državni odvjetnik koji radi na predmetu.
Također, saborski zastupnik Miro Bulj smatra da percepcija o korupciji utječe na ostale segmente u društvu, poput demografije, gospodarstva i sl. Dalje iznosi da je 2010. godine podnio kaznenu prijavu protiv HANF-e, te da nema podatak o poduzetim radnjama povodom prijave, a prema osobnim saznanjima, tijekom rata je otuđen novac namijenjen za oružje na području Sinja, da li postoje saznanja gdje je taj novac. Osim toga, mišljenja je da se dodatno treba poraditi na istraživanju ratnih zločina počinjenih na području Vukovara.  
Glavni državni odvjetnik naglasio je da svaki podnositelj kaznene prijave ima pravo dobiti informaciju o stanju predmeta od državnog odvjetnika kojem je prijava podnesena, jer se Zakon o kaznenom postupku primjenjuje se na sve osobe. Vezano za prijavu ratnih zločina, naglašava da su to iznimno teška kaznena djela, u rješavanju istih koriste se svi mogući dostupni podaci. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka 

 Prihvaća se  Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2018. godinu                                                  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               dr. sc. Orsat Miljenić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 26. rujna 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći propisano da su uredi državne uprave u županijama stvarno nadležni za pružanje primarne pravne pomoći, za provođenje prvostupanjskog upravnog postupka povodom zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći te za zaprimanje zahtjeva i donošenju odluke o zahtjevu za odobravanje besplatne pravne pomoći u prekograničnom sporu. 

Kako se Zakon o sustavu državne uprave, kojim je uređen sustav državne uprave, ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, ovim Zakonom provest će se usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave, na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 26. rujna 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade uređuje sustav izvlaštenja, način utvrđivanja interesa Republike Hrvatske, tijela nadležna za provedbu postupka izvlaštenja, pripremne radnje, postupak izvlaštenja, način određivanja naknade za izvlaštene nekretnine i za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju izvlaštenima, a sve postupke u vezi s pripremnim radnjama, odnosno postupak izvlaštenja provodi stvarno i mjesno nadležni ured državne uprave odnosno nadležni ured Grada Zagreba.

S obzirom da se Zakonom o sustavu državne uprave ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, donošenjem ovoga Zakona provest će se usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave, na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 26. rujna 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se  Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine uređuju uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, pravo na naknadu i visina iste utvrđuje se prijašnjem vlasniku rješenjem službe nadležne za obavljanje imovinskopravnih poslova u uredima državne uprave u županijama.

S obzirom da se Zakonom o sustavu državne uprave ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, ovim Zakonom  provest će se usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave, na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova  „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2019. godine. 
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/19-12/24, Urbroj: 50301-25/06-19-9 od 18. srpnja 2019., Vlada RH nema primjedbi na podneseno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da su rezultati rada sudova u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu dobri (ukupno 77 sudova), da je smanjen broj sudova, kao i broj pravosudnih dužnosnika. Nastavljen je trend smanjenja broja neriješenih predmeta, skraćenja trajanja sudskih postupaka, prosječno vrijeme rješavanja predmeta  skraćuje se na gotovo svim sudovima. 
 U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 1.166.130 predmeta ili 6% manje u odnosu na prethodnu godinu, povećan je priljev predmeta na upravnim i Visokom upravnom sudu RH, ukupan broj predmeta u radu smanjen je sa 1.751.231 na 1.630.254, odnosno 7%, broj riješenih predmeta smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 5%, broj neriješenih predmeta smanjen je  u odnosu na prethodnu godinu za 12% (podaci o kretanju predmeta na sudovima u petogodišnjem razdoblju pokazuju da je 2014. godine bilo 616.686 neriješenih predmeta, dok je broj neriješenih predmeta u 2018. godini 407.062).
Stopa ažurnosti zabilježena u 2018. je najveća zabilježena u proteklom petogodišnjem razdoblju. Kontinuirano se skraćuje vrijeme trajanja sudskih postupaka, prosječno vrijeme rješavanja predmeta na trgovačkim sudovima iznosi 64 dana. Indikator stope rješavanja predmeta pokazuje da sudovi svih vrsta bilježe stopu rješavanja preko 100%. Unutar sustava zadovoljavajući je broj sudaca, dok još uvijek nije dovoljna zaposlenost sudskih savjetnika. 
Vezano za rješavanje starih predmeta koji se vode preko 10 godina, od ukupnog broja starih predmeta u radu tijekom 2018. (29.445), sudovi su riješili 20.314 predmeta, ostalo je neriješeno 9.131 predmeta. Pretpostavka je da će se broj starih predmeta u 2020. godini povećati provedbom novele parničnog postupka.

U raspravi je istaknuto da u javnosti prevladava negativna percepcija o radu sudova, da određeni broj predmeta pada u zastaru, što je osobito nedopustivo u predmetima ratnog profiterstva i ratnih zločina.Također citirajući izvještaj organizacije civilnog društva „Documente“, koja je pratila suđenje u 27 postupaka ratnih zločina, proizlazi da su postupci dugotrajni, ročišta se rijetko zakazuju, okrivljenici i svjedoci su često nedostupni, a kazne ratnim zločincima su u pravilu niske.
Nadalje, izrečene su i pohvale o radu sudova zbog pozitivnih pomaka, osobito što se tiče slučaja „Franak“ i nedavne odluke Vrhovnog suda o nepoštenim ugovornim odredbama u ugovorima o CHF kreditima, čime se otvara put za 125.000 potencijalnih tužbi protiv banaka u Republici Hrvatskoj i pravnim pitanjima koja do sada nisu bila predmetom rješavanja pred domaćim sudovima, od kojih su osobito značajna matematičko utvrđivanje obeštećenja za potrošače iz konvertiranih CHF kredita, ništetnost CHF ugovora o kreditima te zastara potraživanja za nepoštene ugovorne odredbe, gdje Sud EU nema stav jednak stavu Vrhovnog suda RH i  smatra da se mora vratiti sve bez zastare. Slijedom navedenog, Predsjedniku VSRH postavljeno je pitanje da li će se zbog svog značaja navedeni predmeti rješavati prioritetno.
Nadalje, postavljen je upit postoji li potreba za osnivanjem Visokog građanskog suda RH radi ujednačavanja sudske prakse i jedinstvene primjene zakona. Predsjednik Vrhovnog suda zamoljen je za komentar u vezi prisutnog trenda javnog eksponiranja sudaca, je su li istupi sudaca primjereni i u skladu sa sudačkom etikom i odgovornošću sudaca. 
Ukazano je i na problem statističkog prikupljanja podataka o broju predmeta, tijekom postupka iz jednog predmeta generira se više predmeta, sa novim poslovnim brojevima, potrebno je omogućiti pravi uvid u stvarno stanje predmeta, također, prilikom rješavanja, trebalo bi točnije iskazati podatke da li je predmet završen meritornom odlukom suda, odbačajem, sporazumom stranaka ili zastarom, zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti. Također, mišljenje je da bi u Izvješće trebalo unijeti i podatke o prekoračenju rokova od podizanja optužnice do sazivanja optužnog vijeća, predmeta iz nadležnosti USKOK-a, o izrečenim stegovnim mjerama. S obzirom da je nedopustivo da pojedini predmeti  za najteže zločine odu u zastaru, iznesen je prijedlog da se u slučaju zastare uvede obveza sucu da obrazloži razloge zbog kojih je došlo do zastare, a predsjedniku suda da iz stanja spisa ocjeni da li su razlozi subjektivne ili objektivne prirode. Kao negativan primjer navedeni su  podaci iz tablice 44. Izvješća o načinu rješavanja prekršajnih predmeta po žalbi, iz koje proizlazi da je od ukupnog broja riješenih predmeta njih 3.146 (20%) riješeno obustavom zbog nastupanja zastare. Predsjednik Vrhovnog suda zamoljen je za komentar obustava postupaka imajući pri tome na umu da se uvriježilo mišljenje kako prekršajni sudovi imaju višak sudaca i znatno manji broj predmeta. 
U raspravi je postavljeno pitanje predsjedniku Vrhovnog suda koliki iznos sredstava sudovi plaćaju s osnove naknade zbog neispunjenja kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. 
Predlaže se zasebno iskazivanje statističkih pokazatelja u predmetima iz nadležnosti USKOK-a.  Mišljenje je da bi Izvješće trebalo upotpuniti podacima o broju drugostupanjskih odluka odnosno odluka o izvanrednim pravnim lijekovima koje su potvrđene. 
U nastavku rasprave istaknuto je kako pozitivne trendove treba promicati i to je način kojim će se mijenjati percepcija javnosti i graditi povjerenje u pravosuđe. Naime, često sudovi nose teret odluka drugih tijela, trebalo bi komunicirati češće i jasnije prema javnosti. S obzirom na slučajeve da se pokreću ovrhe na temelju rješenja koja su donesena prije više godina, postavljeno je pitanje da li potencijalne parnice koje bi ovršenici mogli pokrenuti mogu stvoriti dodatni pritisak na sustav, kao i da li postoji podatak o broju obveznih stečajeva. Vezano za postupke suđenja u odsutnosti, postavljen je upit mijenja li se dosadašnja praksa, što bi imalo osobiti značaj u postupcima ratnih zločina. U raspravi je također izneseno da se sudovi u idućoj godini trebaju pripremiti na predložene novine u ovršnim postupcima, izraženo je mišljenje da se nadležnost Visokog kaznenog suda RH treba propitati, istaknuto je da su velika očekivanja od Vrhovnog suda u postupcima revizije.   

Predsjednik Vrhovnog suda nakon postavljenih pitanja naglasio je da će se predmeti vezani za slučaj „Franak“ prioritetno rješavati, iako su još mnoga pitanja otvorena. Smatra da nema potrebe za osnivanjem Visokog građanskog suda, postojeći alati za formiranje sudske prakse su zadovoljavajući. Što se tiče medijskih istupa pojedinih sudaca, smatra da bi trebali biti suzdržani od istupa u javnosti, jasna je i sudačka etika, iako nisu brojni, određeni slučajevi su sankcionirani. Što se tiče statističkih podataka, ističe da su dostupni podaci iz sustava e-spis korišteni za izradu ovog Izvješća, dodatne podatke može zatražiti od Državnog zavoda za statistiku. Trenutno ne raspolaže točnim podacima o kretanju broja invalidnih osoba zaposlenih u sustavu niti novčanih sredstava koja se isplaćuju kao naknada. Što se tiče drugostupanjskih odluka, preinačenje ili ukidanje istih je malobrojno, a nema niti točnih podataka o upitu vezano za moguće parnične postupke zbog pokretanja ovrha nakon duljeg razdoblja od donošenja rješenja. Predmeti koji se tiču stečaja potrošača su brojni i često složeni, te smatra da bi bolje rješenje bilo kada bi umjesto Općinskog građanskog suda u Zagrebu o istima odlučivao Trgovački sud.    
Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH  istaknuo je da je vezano za pitanje zastare, ako se isključe prekršajni postupci, na 29 sudova tijekom izvještajnog razdoblja bilo 13 slučajeva zastare. Svakako bi trebali istražiti razloge i nedopustiv je broj zastara na Viskom prekršajnom sudu RH, iako su određeni koraci poduzeti, predsjednik Vrhovnog suda ima mogućnost dati nalog sucu da riješi određeni predmet.  Zatraženi su i podaci od sudova o optužnim vijećima te se pregledavaju pojedini spisi. Iz Izvješća Državnog odvjetništva RH proizlazi da je 95% odluka iz nadležnosti USKOK-a osuđujuće, smatra da vrsta odluke ne ukazuje na kvalitetu iste. Vezano za prekoračenje rokova u postupcima, pokreću se stegovni postupci, o čemu su podaci dostupni u DSV-u. Mijenja se i trend u postupcima suđenja u odsutnosti, nadalje u tijeku je 113 postupaka za ratne zločine, čije je provođenje dodatno otežano zbog nedostupnih svjedoka i ostalih dokaza, međutim, zajedno sa predmetima iz nadležnosti USKOK-a, od osobitog su prioriteta, percepcija javnosti o radu sudova najviše ovisi upravo o rješavanju navedenih predmeta. Naglašava da se prilikom suđenja i određivanja kazne sudovi pridržavaju jedino zakona, nacionalnost, porijeklo ili druge osobine okrivljenika nisu relevantne, smatra da sudačka obrazloženja trebaju biti bolja. Negativnoj percepciji u javnosti doprinose i površni istupi medija ili političara vezano za postupke koji su u tijeku, bez prethodne provjere relevantnih činjenica, koji su nedopustivi s obzirom na samostalnost i neovisnost sudstva, i od istih bi se trebalo suzdržati.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je sa sedam ( 7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

       Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2018. godinu

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                dr. sc. orsat Miljenić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 26. rujna 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da  Zakon o izvršavanju kazne zatvora uređuje sustav izvršavanja kazne zatvora u Republici Hrvatskoj, od svog donošenja 1999. godine višestruko je mijenjan i dopunjivan radi usklađivanja s odredbama relevantnih zakona. 

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se usklađivanje sa novim Zakonom o sustavu državne uprave koji je donesen s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ i uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, a kako bi se uspostavila jedinstvenost pravnog sustava, na način da se ovlasti i dužnosti „pomoćnika ministra“ nadležnog za zatvorski sustav zamjenjuju s ovlastima i dužnostima „ravnatelja“ nadležnog za zatvorski sustav.

Predloženim izmjenama iz Prijedloga zakona, uspostavit će se racionalna struktura državne uprave, sa jasno određenim funkcijama i poslovima, te osigurati učinkovitije obavljanje poslova, horizontalna i vertikalna suradnja tijela, a što će pridonijeti bržem i kvalitetnijem obavljanju poslova koji zahtijevaju međusobnu suradnju tijela državne uprave.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o izvršavanju kazne zatvora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 18. rujna 2019. razmotrio je Prijedlog ovršnog zakona P.Z.E. br. 676, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2019. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Ministarstvo pravosuđa dvije godine radilo na izradi novog  Zakona, radi pojednostavljenja provedbe ovršnih postupaka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove postupka. Istaknuo je da se predlagatelj opredijelio da ovršne postupke i postupke osiguranja vode sudovi. Procjena je da će broj ovršnih predmeta na godišnjoj razini biti 400 000. Ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće se podnošenjem prijedloga nadležnom sudu, sud će nakon zaprimanja prijedloga ovrhovoditelja kroz automatsku dodjelu spisa dodijeliti spis javnom bilježniku abecednim redom. Radi jačanja zaštite ovršenika, predlaže se da javni bilježnik po zaprimanju urednog prijedloga ovrhovoditelja zaključkom pozove ovršenika da u roku od 15 dana  ispuni svoju obvezu prema ovrhovoditelju ili se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu. Ako ovršenik ne ospori prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će izraditi nacrt odluke za suca i dostaviti ga elektroničkim putem sudu, s time da ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi. Rješenje o ovrsi izdaje sud i rješenje o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika mora sadržavati obavijest/uputu ovršeniku u vezi s primanjima i naknadama koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena.

Osim toga, s ciljem pojednostavljenja ovršnog postupka uvodi se elektronička komunikacija, elektronički obrasci, uređuju se žalbeni razlozi i definiraju odluke protiv kojih je moguće izjaviti reviziju. Smanjuju se troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti izdaje se automatizmom, fiksira se trošak tijela u postupku za određivanje i provedbu rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima. Dostava se uređuje na način da nakon dva bezuspješna pokušaja dostava se vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani. Prijedlogom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrha. Predlaže se novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije koja ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom. Zadržava se odredba da se radi ostvarenja novčane tražbine ovrha ne može provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje, uz iznimku da se na takvoj nekretnini može provesti ovrha ako sud utvrdi da bi, nakon što se namiri ovrhovoditelj i druge osobe kojima pripada pravo namirenja prodajom nekretnine, iz ostatka kupovine ovršenik mogao kupiti nekretninu u kojoj može stanovati sa članovima kućanstva. Poboljšane su odredbe u provedbi elektroničke javne dražbe, uređen je postupak prodaje pokretnina putem komisionara. 

U načelnoj raspravi o Prijedlogu ovršnog zakona istaknuto je da obrazloženje prijedloga zvuči dobro, međutim da je nerealno, te da u roku od šest mjeseci nije moguće ispuniti pretpostavke za provedbu zakona. Nadalje, izneseno je da predloženi model ovrha predstavlja kombinaciju lošega, jer u dosadašnjoj praksi sudovi i javni bilježnici nisu ostvarili očekivane rezultate, vraćanjem ovršnih postupaka na sudove postavlja se pitanje zašto se ostavljaju javni bilježnici. Ovršne postupke treba pojednostaviti, provedba treba biti brza, međutim, naglašeno je da se ovim Prijedlogom uvodi više radnji, sustav se komplicira, a u konačnici sve utječe na dužinu trajanja postupaka. Kao primjer efikasnih ovršnih postupaka istaknut je primjer Republike Slovenije, te je izraženo mišljenje da je  Republike Hrvatska trebala preuzeti primjer Slovenije.

U raspravi je također istaknuto da je u izradu Prijedloga zakona bio uključen širok krug stručnjaka, da Prijedlog sadrži dobra rješenja, osobito treba pozdraviti smanjenje troškova postupka u korist ovršenika,  da predloženi model ne treba unaprijed osuditi, nego u otvorenoj raspravi iznaći najbolja rješenja. 
U raspravi je skrenuta pozornost  na zaštitu potrošača i provedbu Direktive Vijeća 93/13  EEZ u svjetlu presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 2221/2018-11 kojom je Vrhovni sud RH odbio revizije tuženika u predmetu tužitelja Potrošača-Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača protiv osam banaka radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača. Kako su banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valutne klauzule a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo, procjenjuje se da će 125 000 potrošača pokrenuti parnične postupke.
Istaknuto je i mišljenje da sustav za digitalizaciju postupka nije tehnički dovoljno pripremljen, kao i da odredbu da se osobni identifikacijski broj ne treba dodjeljivati stečajnoj masi treba primijeniti i u slučaju likvidacijske mase.    

Na Prijedlog ovršnog zakona iznesena su sljedeća: mišljenja, prijedlozi i primjedbe:
- u članku 17. stavku 5. Prijedloga predlaže se razmotriti i druge mogućnosti dostave, za osobe koje nemaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj da se dostava pismena i sudskih odluka dostavlja u osobni korisnički pretinac, u koji se pristupa putem središnjeg državnog portala, pri čemu se trenutak pregledavanja osobnog korisničkog pretinca smatra trenutkom dostave pismena.,
-mišljenje je da se odredba članka 17. stavka 8. Prijedloga može primijeniti i na dostavu rješenja u osobni korisnički pretinac, pristup i pregled pretincu računa se danom dostave rješenja,
-u članku 20. stavku 1. Prijedloga predlaže se povećati iznos novčane kazne pravnim osobama na maksimalan iznos od 1.000.000.00 kuna,
- u članku 44. Prijedloga predlaže se urediti  rokove za postupanje suda,
-u članku 145. Prijedloga kojim se uređuje pravo na stambeno zbrinjavanje ovršenika radi naplate novčanih  tražbina, predlaže se pravo na novčanu naknadu za stambeno zbrinjavanje dodijeliti ovršeniku radi naplate nenovčanih tražbina, 
-mišljenje je da odredbu članka 404. Prijedloga treba preispitati, te urediti primjereni rok za stupanje na snagu Zakona radi prilagodbe. 

U raspravi je sudjelovala zamjenica pučke pravobraniteljice koja je obrazložila mišljenje pučke pravobraniteljice na Prijedlog ovršnog zakona P.P.R.-18-6-25/19-32-7 od 17. rujna 2019. Apelirala je na Ministarstvo pravosuđa da do drugog čitanja Zakona raspravi mišljenje i očituje se na prijedloge vezane za pojedine odredbe Zakona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i  dva glasa (2) „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog ovršnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 18. rujna 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. rujna 2019. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Republika Hrvatska stranka mjerodavnih međunarodnih konvencija i protokola vezanih za borbu protiv terorizma, Povelje Ujedinjenih Naroda, kao i Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, sastavljene u Varšavi 2005. godine.

Ovim prijedlogom Zakona potvrđuje se Dodatni protokol uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka. Republika Hrvatska potpisala je Dodatni protokol u listopadu 2017. godine.

Cilj je Dodatnog protokola usklađivanje zakonodavstava država članica Vijeća Europe kako bi se olakšala međusobna suradnja, učinkovitije sprječavanje i suzbijanje terorizma. Protokolom se dopunjuju odredbe Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, u pogledu inkriminacija radnji opisanih u člancima 2. do 6. Protokola, mjerama na nacionalnoj razini kao i međunarodnom suradnjom. Navedenim člancima inkriminiraju se dijela: pohađanje obuke za terorizam, putovanje u inozemstvo u svrhu terorizma, financiranje putovanja u inozemstvo u svrhu terorizma, organiziranje ili drukčije olakšavanje putovanja u inozemstvo u svrhu terorizma. Nadalje, u skladu sa svojim domaćim pravom i postojećim međunarodnim obvezama, svaka stranka poduzima potrebne mjere radi pravodobne razmjene svih raspoloživih relevantnih informacija o osobama koje putuju u inozemstvo u svrhu terorizma i uspostavlja kontaktnu točku dostupnu 24 sata dnevno svih sedam dana u tjednu. 

Također, u provedbi ovog Protokola svaka stranka mora osigurati poštivanje obveza u pogledu ljudskih prava, osobito pravo na slobodu kretanja, izražavanja, udruživanja i slobodu vjeroispovijesti, a utvrđivanje i primjena inkriminacija iz Protokola trebala bi biti podložna načelu proporcionalnosti. Za razmjenu policijskih podataka o stranim terorističkim borcima u Republici Hrvatskoj kontaktna točka uspostavljena je u Službi terorizma Uprave kriminalističke policije tijekom radnog vremena, odnosno u Službi za međunarodnu policijsku suradnju Uprave kriminalističke policije izvan radnog vremena, u dane vikenda i neradne dane. Potvrđivanjem ovog Dodatnog protokola Republika Hrvatska priključuje se međunarodnoj suradnji radi prevencije i sankcioniranja terorizma, koji danas predstavlja problem globalnih razmjera i izravnu prijetnju slobodi i životu pojedinaca. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež  P.Z.E. br. 656, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se Zakon o sudovima za mladež ovim Prijedlogom zakona prvenstveno usklađuje sa pravom Europske unije, transponiranjem i implementacijom Direktive (EU) 2016/800 o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima. Predmetna Direktiva propisuje jamstva koja osiguravaju da osobe mlađe od 18 godina, kada su osumnjičenici ili optuženici u kaznenom postupku, mogu razumjeti i pratiti postupak te ostvariti pravo na pošteno suđenje.

U odnosu na procesni položaj maloljetnika, ovim Prijedlogom zakona dopunjuju se odredbe o sadržaju pouke o pravima maloljetnika, detaljnije se propisuje način na koji maloljetnik mora biti poučen o pravima, uvodi se obveza informiranja nositelja roditeljske odgovornosti o pravima maloljetnika, uručenje odnosno dostava pouke o pravima maloljetnika kao i pravo na pratnju roditelja, skrbnika ili druge odgovarajuće odrasle osobe tijekom postupka. Nadalje, obvezna obrana za maloljetnika pomiče se u najraniju fazu postupka, propisuje se obveza stručnim suradnicima i centru za socijalnu skrb izrada izvješća, kao i pozivanje njihovih predstavnika na sjednicu vijeća. Također, Prijedlogom zakona propisuje se da maloljetnik koji tijekom trajanja istražnog zatvora navrši 18 godina života može ostati smješten u zatvorenoj zavodskoj ustanovi, ukoliko je to opravdano i u najboljem interesu drugih maloljetnika  smještenih s njim. 

Također, radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji uvodi policijsko ispitivanje osumnjičenika kao radnju s dokaznom snagom, ovim Prijedlogom zakona propisuje se da ispitivanje maloljetnika provodi policija, kao i da je ispitivanje maloljetnika prva dokazna radnja koju će provesti državni odvjetnik, a za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda maloljetnika mora ispitati državni odvjetnik ili sudac za mladež.

Nadalje, s obzirom da su u primjeni Zakona uočene određene nejasnoće, odredbe o zastari izvršenja maloljetničkog zatvora usklađuju se sukladno Kaznenom zakonu, koji više ne razlikuje relativnu i apsolutnu zastaru. Vezivanje maloljetnika više nije propisano samo kod počinjenja kaznenih djela nasilja, već neovisno o vrsti kaznenog djela, ukoliko je maloljetnik opasan po vlastiti ili tuđi život ili sigurnost, ali i dalje kao iznimka u postupanju i kao krajnje sredstvo. Predlaže se i izmjena glede dostave odluka i dopisa maloljetniku, uz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku,  uz napomenu da se maloljetniku odluke neće dostavljati isticanjem na oglasnoj ploči suda. Također, uređuje se zakonski tekst na način da je nedvojbeno kako sjednica vijeća nije obvezan stadij postupka prema maloljetniku, predsjednik vijeća ovlašten je donijeti odluku o određivanju sjednice vijeća ili rasprave. Osim toga, o poduzimanju dokazne radnje obavještava se i branitelj i maloljetnik, a prikupljanje podataka za psihofizičku ocjenu maloljetnika, te o osobnim i obiteljskim prilikama, umjesto do sada kumulativnog, propisuje se alternativno ili stručnom suradniku ili centru za socijalnu skrb. Brisana je i odredba o pozivanju maloljetnika na sjednicu vijeća drugostupanjskog suda, a ako nije udovoljeno uvjetima za obustavu izvršenja ili zamjenu odgojne mjere, izvršenje izrečene odgojne mjere nastavlja se bez donošenja posebnog rješenja, dok o obustavi ili zamjeni odgojne mjere sud donosi rješenje.

U raspravi je postavljen upit vezano za odredbu koja propisuje da ispitivanje maloljetnika provodi policija, osim ako je počinjeno kazneno djelo iz nadležnosti županijskog suda, kada maloljetnika mora ispitati državni odvjetnik ili sudac za mladež, pri čemu je zatraženo objašnjenje zašto policija ne može ispitati maloljetnika ako je počinjeno kazneno djelo za koje je nadležan županijski sud, o čemu se predstavnica predlagatelja očitovala da se pripremaju izmjene Zakona o kaznenom postupku, dakle i predmetne odredbe, ali i da se za teža kaznena djela želi osigurati provođenje formalne dokazne radnje ispitivanja maloljetnika. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 3. srpnja  2019. razmotrio je Prijedlog zakona o pomilovanju, P.Z. br. 651 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. lipnja 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se predlaže donošenje novog zakona, kojim se primarno usklađuju odredbe Zakona o pomilovanju s Kaznenim zakonom, Zakonom o probaciji i Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. Naime, KZ/11 je promijenio sustav kaznenih sankcija, uveden je institut modifikacije kazne-djelomične uvjetne osude, zakon više ne poznaje sudsku opomenu te propisuje neke nove obligacije koje je moguće izreći uz kaznu, kao i neke nove sigurnosne mjere, u tom dijelu je bilo potrebno odrediti sadržaj pomilovanja. 

Nadalje, istaknula je da je postupak pomilovanja specifičan po svojoj prirodi, molba za pomilovanje je individualni čin kojim se osuđenik ili druga osoba ovlaštena na podnošenje molbe izravno obraća državnom poglavaru. Ističe da je nužno osigurati sagledavanje svih činjenica i okolnosti na koje ukazuju podnositelji zamolbe i osigurati primjenu instituta na one slučajeve kada je to doista opravdano. Novost je da se uvodi Povjerenstvo za pomilovanja, koje će se osnovati pri Ministarstvu pravosuđa, bit će sastavljeno od eminentnih stručnjaka, predsjednik Povjerenstva je ministar pravosuđa, Povjerenstvo će nakon ocjenjivanja molbe za pomilovanje i relevantnih podataka prikupljenih tijekom postupka, Predsjedniku Republike Hrvatske dostaviti obrazloženo mišljenje s prijedlogom o osnovanosti svake pojedinačne zamolbe.

U raspravi je istaknuto da je u članku 98. podstavku 4. Ustava Republike Hrvatske data ovlast Predsjedniku Republike Hrvatske da daje pomilovanja, dok se predloženim Zakonom o pomilovanju zadire i ograničava ustavna ovlast Predsjednika, s čime se slažu i pojedini ustavni stručnjaci.  Osim toga, Ustav RH ne daje pravo zakonodavcu da davanje pomilovanja uredi zakonom, stoga je navedeni prijedlog ustavnopravno dvojben.  
Nadalje, da se ustavne ovlasti Predsjednika RH ograničavaju, proizlazi i iz novine uvođenja Povjerenstva za pomilovanje, koje bi se osnovalo pri Ministarstvu pravosuđa, a na čelu Povjerenstva bio bi ministar pravosuđa. Mišljenje je da  se time ministru pravosuđa daje mogućnost da uvelike definira odluke Povjerenstva. Kako člankom 12. Prijedloga nije uređen način imenovanja Povjerenstva, predlaže se urediti imenovanje Povjerenstva na temelju javnog poziva i iskazivanja interesa za članstvo u Povjerenstvu.

U raspravi je predloženo da se u članku 8. Prijedloga postupanje s molbom uredi na način da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa o podnesenoj molbi obavještava Predsjednika Republike Hrvatske. 
Predlaže se urediti rokove za postupanje od podnošenja molbe za pomilovanje do donošenja odluke Predsjednika Republike Hrvatske.

Osim toga, predlaže se urediti mogućnost Predsjedniku Republike Hrvatske da prije donošenja odluke pozove predsjednika Povjerenstva za pomilovanja radi potrebnih objašnjenja. Naglašeno je da Povjerenstvo ne bi trebalo iznositi u javnosti mišljenja i prijedloge Povjerenstva prije donošenja odluke Predsjednika.
Sugerira se urediti obvezu Povjerenstva da prije davanja mišljenja i prijedloga po podnesenoj molbi obavi razgovor s podnositeljem molbe za pomilovanje. 

Postavljeno je pitanje koliko je oportuno otvarati mogućnost pomilovanja osobama koje su sankcionirane radom za opće dobro, uvjetnim osudama, uvažavajući opće mišljenje kako je kaznena politika u RH preblaga.
Također, u raspravi je istaknuto da navedeni Prijedlog otvara prostor za doradu u pogledu rokova u postupanju, načinu imenovanja Povjerenstva za pomilovanja, te da će rasprava u dva čitanja odgovoriti na iznesene primjedbe. U članku 12. stavku 2. predlaže se: riječ „defektolog“ zamijeniti riječima: „edukacijski rehabilitator“. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o pomilovanju. 
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, P. Z.E. br. 628, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2019. godine. 

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije na snazi od pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine,   uređuje oblike pravosudne suradnje propisane zakonodavstvom Europske unije. Do sada je Zakon u postupku usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije mijenjan pet puta, ovim Prijedlogom zakona predlažu se šeste izmjene i dopune  prvenstveno radi implementacije Direktive (EU) 2016/800 o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima i Direktive (EU) 2016/1919 o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Direktivom (EU) 2016/800 propisuju se jamstva kojima se osigurava da osumnjičenici ili optuženici mlađi od 18 godina mogu razumjeti i pratiti postupak te ostvariti pravo na pošteno suđenje. Svrha Direktive (EU) 2016/1919 je osigurati pravo na pristup odvjetniku osumnjičenicima i okrivljenicima u kaznenom postupku te osobama u postupku po europskom uhidbenom nalogu.

Nadalje, istaknuja je da se mijenja članak koji uređuje prava tražene osobe prilikom izvršavanja europskog uhidbenog naloga, uvodi se novi članak koji uređuje postupak prema djetetu kao traženoj osobi za koju je izdan europski uhidbeni nalog,  tehnički i sadržajno unaprijeđene su odredbe o europskom uhidbenom nalogu u dijelu kojim se propisuje postupanje po zaprimanju dokumentacije vezane za nalog, odredbe o provođenju nadzora telekomunikacija te odredbe o supsidijarnoj primjeni odgovarajućih zakona. Zakon se također usklađuje s Direktivom (EU) 2017/1371 o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima koja je u cijelosti zamijenila Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica. 

U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona izneseno je da je dorađen pojam iz  članka 2. točke 34. „zakonski zastupnik djeteta“ radi potpunog usklađenja s pozitivnim propisima kojima se uređuju obiteljski odnosi, i provedene nomotehničke izmjene.  
 
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, P.Z. br. 620, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. svibnja 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio najvažnije izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku koje se prvenstveno predlažu s ciljem ubrzanja i smanjenja troškova sudskog postupka. Jedna od glavnih izmjena odnosi se na pravila o reviziji, koju će stranke moći podnijeti samo kada to dopušta zakon ili po prethodnom odobrenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nadalje, uvodi se novi institut tzv. „ogledni postupak“, u kojem odluka u sporu ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i razvoj sudske prakse, a čijim bi se uvođenjem ubrzali postupci u kojima je bit (meritum) stvari isti u pogledu pravnog pitanja, a odlukom Vrhovnog suda jamčila bi se jedinstvena primjena prava. 

Osim toga, predlaže se novi način obračuna troškova u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u sporu, napušta se zapisničko evidentiranje ročišta, uvodi se mogućnost održavanja ročišta na daljinu (audio-vizualnim uređajima). Za prekasno dostavljeni podnesak propisuje se mogućnost sankcioniranja stranaka, također, određuje se jedinstveni rok od 15 dana za podnošenje žalbe u svim vrstama postupaka. Sudskim savjetnicima propisuju se veće ovlasti u postupcima pred trgovačkim sudovima, a značajnije izmjene predlažu se i za sporove pred trgovačkim sudovima, koji se rasterećuju od gospodarski neznačajnih predmeta, dopuštaju se pisani iskazi svjedoka, a obavijesti o ročištima pribavljat će se putem mrežne stranice e-predmet.

U nastavku izlaganja, predstavnik predlagatelja naglasio je da je tekst Konačnog prijedloga zakona nomotehnički dorađen u odnosu na tekst Prijedloga zakona u skladu sa primjedbama Odbora za zakonodavstvo, precizirane su odredbe o elektroničkoj komunikaciji, dodatno je propisana mogućnost suda da u obrazloženju presude sumarno izloži zahtjeve stranaka, iznijete činjenice i predložene dokaze. Također, prihvaćena je  primjedba Odbora za pravosuđe da o dopuštenosti revizije odlučuje vijeće od tri suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 

Predstavnik predlagatelja obrazložio je ukratko i prijedloge Odbora za pravosuđe koji nisu prihvaćeni. Prijedlog da se podnošenje zahtjeva za reviziju veže za vrijednost predmeta spora, kao i mogućnost ulaganja zahtjeva u pogledu sudskih troškova nisu prihvaćeni iz razloga što se institut revizije uređuje kako bi se osigurala jedinstvena primjena prava i ravnopravnost u primjeni. Nadalje, nije prihvaćen prijedlog da se drugačije sankcionira zakašnjela predaja podneska s obzirom što je jedan od glavnih ciljeva ovih izmjena i dopuna upravo postizanje discipline stranaka i ubrzanje sudskih postupaka. Nije prihvaćen prijedlog da se u oglednom postupku razmotri mogućnost uređenja prethodnog pitanja sukladno odredbi članka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije iz razloga što je svrha oglednog postupka rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, a svrha postavljanja prethodnog pitanja Sudu Europske Unije je tumačenje prava Europske unije, a ne općenito zauzimanje pravnih stajališta o pravnim pitanjima. Također, nije prihvaćen prijedlog da se u prijelaznim i završnim odredbama propiše da članak 107. stupa na snagu odmah, a da se odredba članka 120. izmijeni na način da zakon stupi na snagu ranije, s obzirom na to da je stupanje na snagu zakona propisano na dan 1. rujna 2019., što je odgovarajuće razdoblje od donošenja zakona i njegove objave u Narodnim novinama do njegovog stupanja na snagu. Na taj način omogućeno je primjereno vrijeme za upoznavanjem sa sadržajem zakona.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o  parničnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zemljišnim knjigama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. svibnja 2019. godine.

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je napomenuo da se ovim Prijedlogom zakona sve dosadašnje izmjene i dopune objedinjavaju u jedinstveni tekst. Pojednostavljuje se postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, radi ubrzanja postupka propisuju se rokovi za postupanje, a redefiniraju se i poslovni procesi za provedbu predmetnih postupaka. Nadalje, opća punomoć za sastavljanje privatne isprave koja je temelj upisa u zemljišnu knjigu ne bi smjela biti starija od jedne godine u trenutku sastavljanja. Uvodi se i jasno definiranje redovnih i posebnih zemljišnoknjižnih postupaka kao i djelokrug postupanja zemljišnoknjižnih referenata, sudskih savjetnika i sudaca. Zemljišnoknjižni postupak se određuje kao hitan postupak i propisuje se rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima. Nadalje, Zakon se usklađuje sa Općom uredbom o zaštiti podataka i podaci zemljišne knjige osim što su javni, proglašeni su i elektronički dostupnima.

Nadalje, propisuje se rok 1. rujna 1980. za brisanje hipoteka koje su upisane prije navedenog datuma po službenoj dužnosti, uvodi se rok od 3 godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta, određuje se rok od 5 godina za osnivanje, odnosno otvaranje zemljišne knjige. Osim toga, jasnije se definiraju ovlaštenici informacijskog sustava u primjeni suda, odnosno pravo na pristup i pretragu podataka zemljišne knjige elektroničkim putem, propisuje se isključivo e-komunikacija zemljišnoknjižnog suda s tijelima za katastar, te tijelima sudbene i upravne vlasti. Javnim bilježnicima propisana je obveza da stranke upoznaju s mogućnošću podnošenja prijedloga elektronički te da, uz suglasnost, isti dostave zemljišnoknjižnom sudu. Propisano je obavezno skeniranje ulaznih dokumenata, a uvodi se i elektronička zbirka isprava. 

U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u tekstu Konačnog prijedloga izvršena je renumeracija nekih članaka i tekst je dorađen u nomotehničkom smislu te preciziran sukladno dostavljenim primjedbama. U članku 218. (prijašnji članak 220.), u stavku 1. odredba je dorađena na način da će ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave mjerodavne za katastar, odrediti odlukom početak pojedinačnog preoblikovanja zemljišnih knjiga za određeni sud. Nadalje,  članak 78. stavak 2. (prijašnji članak 77. stavak 2.) izmijenjen je na način da se  predviđa pisana otprema, za razliku od elektroničke otpreme i nadovjere u ranijem tekstu Prijedloga zakona. U članku 104. (prijašnji članak 103.) dodan je stavak 6. te je istim propisano da će sud upisati sve osobe koje su stekle pravo, sukladno ispravama koje se dostavljaju bez obzira na prijedlog. U članku 105. (prijašnji članak 104.) stavak 6. je izmijenjen na način da se naglasi kako nadležno državno odvjetništvo prijedloge u zemljišnu knjigu mora podnositi elektronički. Članak 184. stavak 4. (prijašnji članak 187.) izmijenjen je na način da se strankama dostavlja obavijest o sastavljanju uloška, a ne zapisnik, budući se rasprava ne održava. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o zemljišnim knjigama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 2. svibnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. travnja 2019. godine.   
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je temeljna pitanja koja se zakonom rješavaju, u prvom redu to je obveza pohađanja Škole i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela, pitanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, unapređenja i nadogradnje sustava kontinuiranog stručnog usavršavanja na druge ciljane skupine, te unutarnje strukture  i vođenja Pravosudne akademije.
Nadalje, obrazložio je razlike rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, Konačni prijedlog dorađen je u nomotehničkom smislu i preciznom izričaju. 

U raspravi je istaknuto da je Zakon o Pravosudnoj akademiji trebalo uputiti u postupak donošenja sa Zakonom o državnom sudbenom vijeću i Zakonom o Državnoodvjetničkom vijeću, kako bi se razmotrile sve praktične primjedbe na bodovanje kandidata u postupku izbora pravosudnih dužnosnika.  Da bi se osigurao kvalitetan kadar u pravosudnim tijelima nužno je mijenjati sustav u koji se ulazi samo na temelju jednog kriterija matematičke obrade bodova.
Nadalje, naglašeno je da Državna škola za pravosudne dužnosnike u dosadašnjem radu nije dala očekivane rezultate, s obzirom da godišnje pravosuđe zapošljava desetine novih dužnosnika, Škola je skup sustav i treba preispitati opravdanost postojanja Škole.
U odnosu na odredbu članka 29. Zakona kojom je uređeno da osobe koje prvi puta ne polože završni ispit imaju pravo još jednom pristupiti ispitu, predlaže se urediti odredbu po uzoru i na način kako je uređeno polaganja pravosudnog ispita. U istom članku predlaže se dodati stavak 3. koji bi glasio: „Osobe koje nisu zadovoljne rezultatom završnog ispita imaju pravo još jednom pristupiti ispitu“.
U članku 27. predlaže se preispitati stavak 3. te razmotriti mogućnost da se završni ispit polaže prema specijalizaciji. Također, postavljeno je pitanje treba li Državna škola za pravosudne dužnosnike uvesti ispit praktičnog znanja.  
  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa  četiri (4)  glasova „za“ glasa i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o Pravosudnoj akademiji 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić v.r.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 2. svibnja 2019. godine razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2018. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. travnja 2019. godine.   

Odbor je  Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica Ministarstva pravosuđa uvodno je naglasila da institut besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj uređuje Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (NN br. 143/13, dalje: Zakon), svrha instituta je osigurati jednakosti svih pred zakonom, djelotvornu pravnu zaštitu, pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima, te učinkovitu pravnu zaštitu socijalno i ekonomski najpotrebitijoj grupi građana. Provedbu Zakona prati Ministarstvo pravosuđa i svake godine podnosi Vladi Republike Hrvatske Izvješće o ostvarivanju prava i utrošenim sredstvima, koje Vlada podnosi Hrvatskom saboru. 

U nastavku izlaganja, predstavnica Ministarstva ukratko je navela strukturne dijelove Izvješća, u uvodnom dijelu pojašnjen je institut besplatne pravne pomoći i način na koji je sustav uređen Zakonom, u drugom i trećem dijelu Izvješća pregled je  zakonodavnog i  institucionalnog okvira, u četvrtom dijelu Izvješća daje se statistički pregled ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć u 2018. godini. U petom dijelu naveden je pregled ukupno isplaćenih sredstava, u šestom djelu opisane su aktivnosti Ministarstva pravosuđa radi daljnjeg jačanja sustava besplatne pravne pomoći, dok se u sedmom dijelu daje ocjena stanja s obzirom na rezultate postignute u promatranom razdoblju.      

Nadalje, predstavnica je iznijela pojedine statističke pokazatelje tijekom izvještajnog razdoblja, primarna pravna pomoć pružena je u 20281 slučajeva, od čega su ovlaštene udruge pružile primarnu pravnu pomoć u 15228 slučajeva, pravne klinike u 1889 slučajeva, a uredi državne uprave u županijama odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba u 3164 slučajeva, primarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva pružena je u vidu pravnog savjeta.
Također, ukupno je podneseno 6779 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, koja se najčešće se odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa, u postupcima o stvarnim pravima, ovršnim postupcima, postupcima stečaja potrošača te u postupcima iz radnih odnosa. U odnosu na oblike, sekundarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva odobrena je u vidu oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi.

U prikazu broja korisnika sekundarne pravne pomoći po županijama, najviše korisnika imalo je prebivalište ili boravište u Gradu Zagrebu, u Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj te Primorsko-goranskoj županiji.

Predstavnica je naposljetku navela podatke o sredstvima za sustav i pružanje besplatne pravne pomoći, koja se osiguravaju u državnom proračunu, a za izvještajno razdoblje planirana su u ukupnom iznosu od 4.012.000,00 kuna.  Od ukupno planiranih sredstava, za pružanje primarne pravne pomoći isplaćen je iznos od 1.271.974,70 kuna (38,49%), a za pružanje sekundarne pravne pomoći iznos od 2.032.485,63 kuna (61,51%). 

Također, Ministarstvo pravosuđa svake godine raspisuje javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje projekata udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i pravnih fakulteta za rad pravnih klinika, tijekom 2018. godine za financiranje navedenih projekata planirana sredstva iznosila su 1.345.000,00 kuna, te su odlukom ministra pravosuđa dodijeljena sredstva za financiranje 16 projekata u ukupnom iznosu 1.271.974,70 kuna. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7)  glasova „za“ odlučilo predložiti Hrvatskom saboru da prihvati   

Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2018. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 9. travnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 599, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. travnja 2019. godine.  
  
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Provedena je objedinjena rasprava o P.Z. broj 600 i P.Z.E. 599.

Predstavnik predlagatelja uvodno je još jednom naglasio da se ovim Prijedlogom zakona želi osuvremeniti i olakšati osnivanje trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, čime će postupak osnivanja biti brži, jednostavniji i jeftiniji za poduzetnika. Također, propisuje se mogućnosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu, omogućava se poduzimanje svih radnji u vezi upisa u sudski registar na daljinu, napušta se obveza upisa predmeta poslovanja u glavnu knjigu sudskog registra te se olakšava naknadna promjena djelatnosti odlukom članova. 

U odnosu na prvo čitanje, radi preciznijeg izričaja, Konačni prijedlog zakona dorađen je u nomotehničkom smislu. Pravno i nomotehnički je dorađena odredba u skladu sa načelom vladavine prava koja zahtijeva da stupanje na snagu zakona bude propisano na jasan i nedvojben način. Kod pozivanja na odredbe temeljnog propisa naveden je puni naziv propisa sa svim njegovim eventualnim izmjenama i dopunama. Prihvaćena je primjedba Ministarstva financija te je dodan članak 27. kojim se propisuje obveza javnog bilježnika, odnosno poduzetnika iz tajnog društva, dostaviti ugovor o tajnom društvu nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 9. travnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, drugo čitanje, P.Z. br. 600, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. travnja 2019. godine.  
  
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Provedena je objedinjena rasprava o P.Z. broj 600 i P.Z.E. 599.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se predmetnim Zakonom želi omogućiti brže i jednostavnije osnivanje društva, bez odlaska na sud ili javnom bilježniku, korištenjem suvremenih komunikacijskih tehnologija kao i internetski pristup podacima sudskog registra iz glavne knjige.

Tijekom rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju, iznesene su određene primjedbe, prijedlozi i mišljenja, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru sadrži manje nomotehničke izmjene sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo, također iz Zakona su brisane odredbe o rezervaciji imena ili naziva, omogućeno je izdavanje izvatka iz sudskog registra elektroničkim putem, te će „on-line“ izvadak biti iskoristiv u pravnom prometu kao i elektronički zemljišnoknjižni izvadak.

Bez rasprave  Odbor za pravosuđe je sa osam (8 ) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 9. travnja  2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, P.Z. br. 620, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. ožujka 2019. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da su predložene izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku nastavak rada na rješavanju problema u primjeni zakona, unaprjeđenju pravosudnog sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskih postupaka, smanjenju troškova parničnog postupka. U osnovi predloženih izmjena i dopuna je izmjena pravila o reviziji te uvođenje novog instituta za sporove koji su u većem broju pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju tzv. “ogledni postupak“.  Prema novom prijedlogu reviziju, kao izvanredni pravni lijek, stranke mogu podnijeti samo ako im Vrhovni sud RH to prethodno dopusti ili ako im je to dopušteno zakonom. U prijedlogu se mora navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg se predlaže da se dopusti revizija i razloge koji su važni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, o čemu odlučuje vijeće od pet sudaca rješenjem protiv kojeg nije dopušten pravni lijek. Razlozi su: ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom pravnom shvaćanju, ali bi zbog promjena u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima  te odlukom Ustavnog suda RH, Europskog suda za ljudska prava ili Suda Europske unije, trebalo preispitati sudsku praksu. Time se sužava mogućnost podnošenja tzv. „redovne revizije“.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim uvođenjem novog instituta tzv.“oglednog postupka“ postižu dvije stvari: ubrzat će se postupanje u svim postupcima u kojima je bit stvari u pogledu pravnog pitanja isti, koji su pokrenuti ili se očekuje pokretanje u većem broju, i drugo odlukom koju zauzme Vrhovni sud Republike Hrvatske o tom pravnom pitanju jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njenoj primjeni. Ogledni postupak započinje na sudu prvog stupnja koji kada prepozna da se radi o pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava, koji su pokrenuti u većem broju, traži sjednicu sudskog odjela i ovisno o zaključku sjednice odjela predmet dostavlja Vrhovnom sudu RH radi zauzimanja pravnog shvaćanja o tom pitanju. Predsjednik Vrhovnog suda RH traži očitovanje od svih predsjednika prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih predmeta, nakon prikupljenih podataka, predmet ide na odlučivanje sjednici odjela, koja mora u roku od 30 dana odlučiti o dopuštenosti prijedloga. Prvostupanjski sudovi vezani su pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH.

Predloženim izmjenama i dopunama uređuje se i obračun sudskih troškova u  slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u sporu, propisuje se veća ovlast sudaca kod odluke o troškovima postupka koji ovise o nastojanju stranke da se spor riješi mirnim putem, predlaže se ujednačavanje rokova za žalbu, kao i veće ovlasti sudskim savjetnicima pred trgovačkim sudovima. Također, uvodi se mogućnost održavanja ročišta na daljinu, kao i mogućnost sankcioniranja stranaka za prekasno dostavljeni podnesak koji sud neće uzeti u obzir, pojednostavljuju se postupci pred trgovačkim sudom te omogućuje strankama primanje obavijesti o ročištima putem mrežne stranice e-predmet.

U raspravi je u postavljeno pitanje kojim se razlozima vodio predlagatelj za predloženo uređenje revizije. Predlagatelj je odgovorio da su se rukovodili iskustvima drugih zemalja osobito Republike Slovenije koja ima dobro iskustvo s prethodnim odlučivanjem o reviziji na Vrhovnom sudu. Kako se trenutno na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske nalazi 18 000 zahtjeva za revizijom, predloženim rješenjem Vrhovni sud bi primarno ujednačavao sudsku praksu, a ne bi bio sud trećeg stupnja. 

Nadalje, u izlaganju člana Odbora o ranije izrečenim dvojbama vezanim za osnivanje Visokog kaznenog suda RH, s obzirom da izvješća o radu sudova u kaznenim predmetima pokazuju smanjenje broja predmeta, ukazano je na različit pristup u građanskim predmetima koji bilježe rast, zbog čega je trebalo raspraviti o osnivanju Visokog građanskog suda RH, to se ovim prijedlogom pokušava riješiti ograničavanjem prava na reviziju, što će u praksi dovesti do rasta predmeta na Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Stoga se predlaže urediti podnošenja zahtjeva za reviziju i vezati ga za vrijednost predmeta spora, te otvoriti mogućnost ulaganja zahtjeva i u pogledu sudskih troškova. 
U raspravi je predloženo da se u članku 73. uredi odlučivanje o dopuštenosti revizije na način da o prijedlogu za dopuštenje revizije odlučuje sudac pojedinac ili Vijeće od tri suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz obrazloženje da o zahtjevima na Europskom sudu za ljudska prava odlučuje sudaca pojedinac. 

U raspravi je ukazano da je odredba članka 299. a stavka 3. dvojbena s ustavnopravnog stajališta, predloženo je da se zakašnjela predaja podneska sankcionira na drugačiji način, odredba da sud takav podnesak neće uzeti u obzir je dvojbena, sud ne bi smio zanemariti primjenu prava.  Izneseno je i mišljenje da se veliki broj zaostalih predmeta na Vrhovnom sudu pokušava riješit zakonskim izmjenama, pri čemu je dvojbeno da Vrhovni sud odbaci prijedlog za reviziju bez obrazloženja, odnosno ukoliko bi takvu odluku morao objasniti, moglo bi doći do daljnjeg porasta predmeta.  

Predlaže se u odredbama o oglednom postupku radi rješavanja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava razmotriti mogućnost uređenja prethodnog pitanja sukladno odredbi članka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 

Predlaže se u prijelaznim i završnim odredbama urediti da članak 107. stupa na snagu odmah, te da se odredba članka 120. izmijeni na način da zakon stupi na snagu ranije. 

Podržani su prijedlozi za podnošenje podnesaka u elektroničkom obliku i dostave u elektroničkom obliku uz pitanje je su li osigurane tehničke pretpostavke za postupanje sudova. 

U raspravi su sudjelovali i predstavnici Hrvatske odvjetničke komore koja je dostavila primjedbe i prijedloge na Prijedlog zakona. Predstavnik Komore naglasio je da su imali otvorenu raspravu s Ministarstvom pravosuđa ali da su stavovi ostali neusklađeni. U pogledu instituta oglednog spora istaknuta je načelna suglasnost uz izraženi oprez zbog pravne sigurnosti. U odnosu na institut revizije Komora se protivi predloženom uređenju, smatraju da time Vrhovni sud RH odlučuje o pravu pristupa sudu, da se arbitrarno vršenje ovlasti protivi vladavini prava. Smatraju da je predloženi koncept ustavnopravno upitan, te da o prijedlogu nisu konzultirani ustavnopravni stručnjaci. Upozorili su i na povratno djelovanje Zakona.

Očitujući se na izneseno predstavnik predlagatelja je istaknuo da je predloženim izmjenama parničnog zakona Ministarstvo pravosuđa bilo dužno preuzeti rizik, budući je rast predmeta na Vrhovnom sudu RH postao opterećujući. Istaknuo je da se pretpostavke elektroničkog postupanja sudova sustavno pripremaju, te da će Ministarstvo pravosuđa do drugog čitanja razmotriti iznesene primjedbe i odgovoriti na ustavnopravne dvojbe.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa  šest (6) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj dana 9. travnja 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 628, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. travnja 2019. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije na snazi od pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, uređuje oblike pravosudne suradnje propisane zakonodavstvom Europske unije. Do sada je Zakon u postupku usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije mijenjan pet puta, ovim Prijedlogom zakona predlažu se šeste izmjene i dopune prvenstveno radi implementacije Direktive (EU) 2016/800 o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima i Direktive (EU) 2016/1919 o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Direktivom (EU) 2016/800 propisuju se jamstva kojima se osigurava da osumnjičenici ili optuženici mlađi od 18 godina mogu razumjeti i pratiti postupak te ostvariti pravo na pošteno suđenje. Svrha Direktive (EU) 2016/1919 je osigurati pravo na pristup odvjetniku osumnjičenicima i okrivljenicima u kaznenom postupku te osobama u postupku po europskom uhidbenom nalogu.

Nadalje, istaknuto je da se mijenja članak koji uređuje prava tražene osobe prilikom izvršavanja europskog uhidbenog naloga, uvodi se novi članak koji uređuje postupak prema djetetu kao traženoj osobi za koju je izdan europski uhidbeni nalog,  tehnički i sadržajno unaprijeđene su odredbe o europskom uhidbenom nalogu u dijelu kojim se propisuje postupanje po zaprimanju dokumentacije vezane za nalog, odredbe o provođenju nadzora telekomunikacija te odredbe o supsidijarnoj primjeni odgovarajućih zakona. Zakon se također usklađuje s Direktivom (EU) 2017/1371 o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima koja je u cijelosti zamijenila Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) suzdržanim glasom, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 
                            
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, prvo čitanje, P.Z. br. 600, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. ožujka 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se trgovačka društva u Republici Hrvatskoj mogu ograničeno osnivati u elektroničkom obliku putem servisa e-Tvrtka odnosno HITRO.HR servisa, uz nazočnost osnivača, što se sukladno Direktivi o uslugama ne smatra osnivanjem društva na daljinu elektroničkim putem. Također, potrebno je osigurati jednostavan i efikasan pristup podacima i ispravama koje su pohranjene u zbirci isprava u sustavu sudskog registra, s obzirom da je trenutno dostupnost podacima omogućena putem internetske stranice sudskog registra u skladu s korisničkim ovlaštenjima. 

Sukladno Direktivi o uslugama i Zakonu o uslugama, koje propisuju obvezu osnivanja trgovačkih društva na daljinu, ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućava se brže i jednostavnije  osnivanje društva, bez odlaska na sud ili javnom bilježniku, korištenjem suvremenih komunikacijskih tehnologija. Nadalje, omogućava se internetski pristup podacima sudskog registra iz glavne knjige, a preuzimanje izvadaka iz sudskog registra omogućuju se osim kod javnog bilježnika i odvjetnika i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Osnivanje društva omogućuje se podnošenjem elektroničke prijave i isprava, sastavljenih na propisanom obrascu, bez punomoćnika, a prijave u elektroničkom obliku podnose se i za upis osnivanja društava kapitala ili promjena poslovne adrese, u nazočnosti stranaka, javnih bilježnika ili odvjetnika. Briše se obveza upisa predmeta poslovanja u glavnu knjigu sudskog registra, osim za djelatnosti koje se upisuju u sudski registar uz suglasnost nadležnog tijela, predmet poslovanja postaje evidencijski podatak i njegove izmjene više ne iziskuju promjene općih akata društava. U jednostavnijim registarskim stvarima omogućuje se samostalno odlučivanje sudskim savjetnicima i samostalnim registarskim referentima, kako bi se ubrzalo rješavanje registarskih predmeta. Nadalje, registarski podatak postaje i adresa elektroničke pošte za sve subjekte upisa kako bi se otklonili problemi dostave pismena i pozivanja stranaka. U postupcima koji se vode nakon brisanja subjekta iz sudskog registra likvidacijska masa određuje se kao novi subjekt upisa, sposoban za sudjelovanje u svim postupcima. Također, razrađuju se odredbe o brisanju subjekta upisa koji se nije uskladio sa zakonom, kao i odredbe o naknadno pronađenoj imovini, čime se otklanjaju nejasnoće u primjeni tih odredaba u praksi.

U raspravi je pozitivno istaknuta mogućnost što se nakon brisanja subjekta iz sudskog registra likvidacijska masa određuje kao novi subjekt upisa, sposoban sudjelovati u svim postupcima. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

    1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru,
    2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 599, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. ožujka 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se ovim Prijedlogom zakona postojeći Zakon o trgovačkim društvima usklađuje sa Direktivom (EU) 2017/828 o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara, s ciljem povećanja konkurentnosti gospodarstva. Sukladno Direktivi 2006/123/EZ, koja je već implementirana u hrvatski Zakon o uslugama, države članice obvezuju se pružateljima usluga omogućiti obavljanje svih postupaka i formalnosti na daljinu i elektroničkim putem, odnosno i osnivanje trgovačkih društva na daljinu. Slijedom navedenog, u Republici Hrvatskoj osnivanje društava elektroničkim putem postoji u ograničenom opsegu putem HITRO.HR servisa, elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom u novcu omogućeno je putem usluge e-Tvrtka, iz bilo kojeg javnobilježničkog ili HITRO.HR ureda, kod bilo kojeg trgovačkog suda u roku od 24 sata. 

Kako bi se omogućio potpuni elektronički pristup, ovim Prijedlogom zakona  predlaže se osuvremeniti i olakšati osnivanje trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, čime će postupak osnivanja biti brži, jednostavniji i jeftiniji za poduzetnika. 

Stoga se predlaže propisivanje mogućnosti da se društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osnivaju na daljinu, omogućava se poduzimanje svih radnji u vezi s upisom u sudski registar na daljinu,  napušta se obveza upisa predmeta poslovanja u glavnu knjigu sudskog registra osim za  djelatnosti koje se registriraju i obavljaju na temelju suglasnosti nadležnog tijela, olakšava se naknadna promjena djelatnosti odlukom članova bez mijenjanja društvenog akta, dostavom nove odluke o predmetu poslovanja registarskom sudu. Iz zakona se također briše pojam trgovca pojedinca.  

U raspravi je od predstavnika predlagatelja zatraženo da se dodatno objasni predloženi postupak osnivanja društava, također postavljeno je pitanje da li će aplikacija za prijavu biti dio sustava „e-građani“, uz mišljenje da bi dodatno umrežavanje bilo dobro. 

Predstavnik predlagatelja naveo je da će prijava osnivanja biti moguća isključivo elektroničkim putem, bez javnog bilježnika, ali ostaje mogućnost da osnivač koristi i važeći postupak osnivanja. Osnivanje će se provoditi preko aplikacije START, preko Ministarstva gospodarstva, preko koje će se omogućiti registracija pravnog subjekta, planirani završetak projekta je do 1. svibnja ove godine, elektroničkom registracijom ubrzat će se postupak osnivanja, s obzirom što osnivač više neće morati odlaziti na 8 različitih institucija kao što je sadašnji propisani postupak.     

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

    1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 599
    2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o zemljišnim knjigama, prvo čitanje, P.Z. br. 603, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. ožujka 2019. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se ovim Prijedlogom sve dosadašnje izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama objedinjuju u jedinstveni tekst novoga zakona, sa svim relevantnim promjenama u reformi zemljišnih knjiga. Prijedlogom je znatno pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, te su propisani rokovi za postupanje čime bi se utjecalo na duljinu trajanja  postupaka. Prijedlogom se jasno definiraju redovni i posebni zemljišnoknjižni postupci te djelokrug postupanja zemljišnoknjižnih referenata, sudskih savjetnika i sudaca u tim postupcima. Novina je da se zemljišnoknjižni predmeti uređuju kao hitni, podaci iz zemljišnih knjiga osim što su javni i elektronički su dostupni. Novina je da se određuje rok 1. rujna 1980. za brisanje hipoteka po službenoj dužnosti.

Prijedlogom zakona uvodi se rok  od 3 godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katastarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta, za katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu određuje se rok od 5 godina za osnivanje. Jasnije se definiraju ovlaštenici informacijskog sustava, odnosno pravo na pristup i pretragu podataka zemljišne knjige elektroničkim putem. Uređuje se obveza skeniranja ulaznih dokumenata, uvodi se i elektronička zbirka isprava. Razvojem digitalizacije zemljišnih knjiga planira se provesti skeniranje preostalih ručno vođenih zemljišnih knjiga, čime bi se stvorile pretpostavke za uspostavu središnje arhive zemljišnih knjiga svih općinskih sudova na jednom mjestu.

Ovim prijedlogom stvaraju se pretpostavke za jednostavnije i brže postupanje u zemljišnim knjigama, potpuni prelazak na elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama, usklađenje većeg broja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, jačanje pravne sigurnost u postupanju s nekretninama

U raspravi je podržan prijedlog kojim se zemljišnoknjižni postupak uređuje kao hitan, te se određuje rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima, a od predstavnika predlagatelja je zatraženo da se obrazloži izostanak sankcija za prekoračenje roka. 

Nadalje, istaknuto je da se u dosadašnjoj praksi u radu zemljišnoknjižnih sudova često stjecao dojam kako postoje privilegirani građani koji upise riješe i oni građani koji to nisu u stanju napraviti. Uređenjem da je rješenje o urednom zemljišnoknjižnom podnesku u redovnom postupku, zemljišnoknjižni sud dužan donijeti u roku od 15 dana od dana podnošenja, daje se predsjednicima sudova mogućnost kontrole postupka i izricanja sankcija radi nepoštivanja roka.

U raspravi je upozoreno i na predstavke građana  vezane za neriješene predmete oduzetog vlasništva, postupke povrata imovine, dugotrajne postupke utvrđenja vlasništva, o čijem sadržaju saznanja ima i Ministarstvo pravosuđa..

Predstavnik predlagatelja naglasio je da pojedini zemljišnoknjižni sudovi imaju probleme u poštivanju rokova, te da aplikacija ZIS prati postupanje zemljišnoknjižnog referenta, i daje mogućnost pokretanja stegovne odgovornosti.  
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

    1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o zemljišnim knjigama
    2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e aktom od 2. srpnja 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/79, Urbroj: 50301-25/06-18-7 od 30. kolovoza 2018. godine.

Predstavnik predlagatelja uvodno je ukazao na veliku pojavnost neusklađenosti dohotka i vrijednosti imovine, te činjenicu da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nema ovlaštenja provjeravati istinitost podataka navedenih u imovinskoj kartici državnih dužnosnika. Naglasio je da je prisutan i pad postupaka ispitivanja porijekla imovine pokrenutih od strane Porezne uprave zbog utvrđenog nesklada dohotka i imovine, u kojem slučaju se takva imovina smatra drugim dohotkom i oporezuje po stopi od 36%. Smatra da  regulatorni okvir u prevenciji zlouporabe i koruptivnih radnji nije učinkovit, postoje podaci da se godišnje kroz utaju poreza nezakonito stekne oko 26 milijardi kuna.  

Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže uvođenje posebnog poreznog upravnog postupka ispitivanja porijekla imovine i oduzimanja nezakonito stečene imovine. Obveznici postupka su primarno državni dužnosnici, suci koji nemaju status državnih dužnosnika, članovi uprava, nadzornih i upravnih odbora u trgovačkim društvima u kojima je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave većinski imatelj udjela te pravnih osoba s javnim ovlastima, a kao sekundarni obveznici predviđene su s primarnim obveznicima povezane fizičke osobe (bračni i izvanbračni drugovi, roditelji, potomci i sl.). 

Postupak ispitivanja porijekla imovine po službenoj dužnosti pokretala bi mjesno nadležna porezna uprava, primjenjujući pravila Općeg poreznog zakona i Zakona o općem upravnom postupku, porezna nagodba bila bi zabranjena. Obveznik ispitivanja ne bi mogao bez posebnog odobrenja tijela koje vodi postupak raspolagati pravom vlasništva, niti raspolagati dionicama i vrijednosnim papirima. U postupku bi se utvrđivalo  da li postoji nerazmjer između imovine obveznika i njegovih prihoda, ukoliko se isti utvrdi,  obveznik postupka ne može obnašati dužnost na koju je izabran odnosno imenovan, porezno tijelo dužno je dostavit Državnom odvjetništvu rješenje i isprave na ocjenu radi pokretanja kaznenog postupka. Prijedlogom Zakona obuhvaćen je i postupak oduzimanja nezakonito stečene imovine, kao poseban postupak koji se pokreće po službenoj dužnosti, sva oduzeta imovina postaje vlasništvo Republike Hrvatske odnosno oduzeta novčana sredstva predstavljaju prihod Državnog proračuna, te se koriste namjenski za demografsku obnovu Republike Hrvatske.

U raspravi je zakonska inicijativa načelno podržana, uz mišljenje da bi se obveza ispitivanja porijekla imovine trebala odnositi i na ostale građane i bivše dužnosnike,  odnosno proširiti krug obveznika na sve kojima su dostupni javni novci ili sudjeluju u javnoj nabavi. Istaknuto je da su pokrenuti brojni sudski postupci koji nisu završili pravomoćnom presudom, percepcija javnosti je negativna i povjerenje građana u političke stranke i institucije je vrlo mala. Također, ispitivanje porijekla imovine trebalo bi provoditi u trenutku stupanja na dužnost, ali i na kraju mandata, kako bi se utvrdila eventualna razlika u imovini. Postavljeno je pitanje da li će se predloženi Zakon moći uz dostupna financijska sredstva kvalitetno provoditi u praksi, odnosno da je važno uspostaviti dobre mehanizme provedbe zakona. Istaknuto je i da se podržava svaki oblik ispitivanja porijekla imovine, međutim postupak provjere imovine predviđen je u postojećem poreznom zakonodavstvu, Zakonom o porezu na dohodak, u postupku utvrđivanja porezne obveze, stoga je potrebno uzeti u obzir da li je zakonski prijedlog u skladu sa postojećim pravnim institutima i važećim sustavom. 

Završno, predstavnik predlagatelja se složio da Zakon treba proširiti na ostale obveznike, osobito i na državne službenike, u ovom trenutku prioritet su državni dužnosnici, s obzirom na potrebu dodatnog zapošljavanja u nadležnim poreznim tijelima, ukoliko bi se dodatno proširio krug obveznika. Prihvaća i primjedbu da se ispitivanje imovine provodi na početku i kraju mandata, osim toga, Zakon se odnosi na svu imovinu, osim na zaštićene stanare (najmoprimce).

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe, sa tri (3) glasa „za“  i  četiri (4) glasova „protiv“, nije podržao Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine, predlagatelja Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude,  kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, prvo čitanje, P.Z. br. 533, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e aktom od 21. studenog   2018. godine.    

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/106, Urbroj: 50301-25/06-19-5 od 10. siječnja 2019. godine. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je ukazao na slučajeve „pedofilije“ iz medija koji potresaju javnost, skrenuvši pozornost i na Zaključke iz posljednjeg Izvješća pravobraniteljice za djecu,  u kojima je ukazala na neodgovarajuću razinu zaštite djece koja su žrtve seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, s obzirom na neujednačenu sudsku praksu, minimalne kazne počiniteljima (uvjetna osuda ili novčana kazna), neefikasan sustav nadzora nad  počiniteljima, općenito neprilagođen pravosudni sustav kao i nejednaku dostupnost  programa prevencije seksualnog nasilja i iskorištavanja odnosno programa pomoći i podrške žrtvama. Osim primjerice Poljske i SAD-a, podaci iz posebnog registra odnosno očevidnika o pravomoćno osuđenim počiniteljima kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta u Republici Hrvatskoj  nisu dostupni javnosti, iako se radi o registru sa oko 1.400 evidentiranih počinitelja, od kojih je preko 95% muškaraca, sa značajnim  brojem recidivista i stranih državljana. Osim toga, prilikom zapošljavanja na određenim radnim mjestima u kojima se radi s djecom i maloljetnicima, poput ustanova predškolskog i školskog odgoja, sportskih klubova i slično, od kandidata se ne zahtjeva potvrda o nekažnjavanju za navedena kaznena djela. 

Slijedom navedenog, ovim Prijedlogom Zakona predviđa se uvođenje neposredne javne dostupnosti podataka iz kaznene evidencije za pravomoćno osuđene počinitelje kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz glave XVII Kaznenog zakona, za koje nije nastupila rehabilitacija, kao i obveza ministra nadležnog za poslove pravosuđa da podzakonskim aktom uredi način neposredne javne dostupnosti za navedena kaznena djela.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa naglasio je da u većini država registar počinitelja predmetnih kaznenih djela nije dostupan javnosti, u Republici Hrvatskoj određene nadležne institucije imaju dostupnost navedenom registru, Prijedlog zakona nije prihvatljiv niti sa ustavnopravnog aspekta, međutim, slaže se da je potrebno neka pitanja bolje zakonski urediti. 

U raspravi je zakonski prijedlog načelno podržan, iako treba ukazati i na moguće negativne posljedice, pitanje javnosti registra „pedofila“ otvara pitanje trebaju li biti javno dostupni i registri ostalih kategorija počinitelja kaznenih djela. Ukazano je na potrebu detaljnije provjere prilikom zapošljavanja, poput donošenja potvrde da budući zaposlenik nije evidentiran u registru, kao i onemogućiti potencijalne kontakte recidivista sa djecom i uvesti strožu kontrolu i nadzor počinitelja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe sa jednim (1) glasom „za“, pet (5) glasova „protiv“ i jednim (1) suzdržanim glasom nije podržao Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, predlagatelja Kluba Živog zida i SNAGa-E. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 20. veljače 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe protiv trgovanja ljudskim organima, P. Z. br. 569, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. veljače 2019. godine. 

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da trgovina ljudskim organima predstavlja globalni problem, te da se Republika Hrvatska potvrđivanjem ove Konvencije želi priključiti inicijativi jačanja mehanizma međunarodne suradnje na prevenciji i učinkovitom kažnjavanju trgovine ljudskim organima. Potvrđivanjem Konvencije njezine odredbe postaju dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Konvencijom se inkriminiraju radnje poput protupravnog uzimanja ljudskih organa, korištenje protupravno uzetih organa za svrhe usađivanja, usađivanje organa izvan domaćeg sustava presađivanja, protupravno poticanje, vrbovanje, nuđenje i traženje nepripadajuće koristi, priprema, očuvanje, pohrana, prijevoz, uvoz i izvoz protupravno uzetih ljudskih organa, te pomaganje, ili poticanje i pokušaj kaznenih djela utvrđenih u skladu s Konvencijom. Konvencija sadrži odredbe o svrsi, području primjene, kaznenom materijalnom pravu, kaznenom postupovnom pravu, mjere prevencije, mehanizme praćenja, odnos prema drugim međunarodnim instrumentima i dr.

Nadalje, predlagatelj je istaknuo da će Republika Hrvatska prilikom polaganja izjave o ratifikaciji kod depozitara priložiti rezerve na Konvenciju u skladu s člankom 10. Konvencije. Izjavom rezervi na stavke 3. i 5. članka 10. Konvencije postići će se jednoobraznost u postupanju tijela kaznenog progona Republike Hrvatske neovisno o kaznenim djelima koja se progone budući će se u postupanju primjenjivati kazneno zakonodavstvo RH i u njemu propisana rješenja o nadležnosti. RH će također priopćiti izjavu da je nacionalna kontaktna točka za razmjenu informacija  o trgovanju ljudskim organima Ured za ljudska prava  i prava nacionalnih manjina Vlade RH. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova  „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe protiv trgovanja ljudskim organima
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 25. siječnja  2019. razmotrio je Prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji, prvo čitanje, P.Z. br. 558, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. prosinca 2018. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je Pravosudna akademija osnovana Zakonom iz 2009. godine kao posebna javna ustanova koja organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike, te stručno usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika. Nakon što je Zakon izmijenjen i dopunjen 2010. i 2015. godine, te nakon uočenih nedostataka u primjeni, pristupilo se izradi novog Zakona o pravosudnoj akademiji kako bi se unaprijedila edukacija pravosudnih službenika i dužnosnika kao i ustrojstvo i djelokrug rada Pravosudne akademije. 
Prijedlogom Zakona želi se redefinirati značaj Državne škole za pravosudne dužnosnike i sustav polaganja završnog ispita. Državna škola bi trebala osposobiti dužnosnike ulaskom u pravosudni sustav, stoga se propisuje obveza pohađanja Škole u trajanju od godinu dana i obveza polaganja završnog ispita za sve osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na mjesto savjetnika. Za  savjetnike koji su već u sustavu omogućava se izbor između pohađanja Škole i polaganja završnog ispita. Nadalje,  u pogledu strukture Pravosudne akademije, predlaže se smanjenje broja  članova Upravnog vijeća sa 9 na 7 članova, uvodi se mogućnost   zamjenskog člana u slučaju odsutnosti ili spriječenosti, te povećanje broja članova Programskog vijeća sa 12 na 13 članova. U cilju sprječavanja mogućeg sukoba interesa članova u tijelima Akademije, ograničava se mogućnost istovremenog obnašanja funkcije člana u različitim tijelima Akademije, članovi Upravnog vijeća ne mogu biti članovi Programskog vijeća. Nadalje, predlaže se unapređenje sustava kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika, uz promjenu strukture programa stručnog usavršavanja kao i širenja djelatnosti stručnog usavršavanja i na druge ciljane skupine polaznika.

 Bez provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke

    1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji, prvo čitanje,         P.Z. br. 558 
    2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se         predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

                                                                                            POTPREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                          Marko Šimić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 25. siječnja   2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2018. godine.    
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je zaštita prijavitelja nepravilnosti  odnosno „zviždača“ do sada u našem pravnom sustavu bila prisutna kroz pojedine odredbe nekoliko različitih zakona, stoga ovaj Zakon prvi puta kao „lex specialis“ na cjeloviti način uređuje ovu problematiku. Zakonom se prvi puta definira pojam prijavitelja nepravilnosti, definiraju se prava prijavitelja, postupak prijave nepravilnosti i postupanje po prijavi, kao i sudska zaštita prijavitelja i prekršajne odredbe. Opseg primjene ovog zakona je širok jer se odnosi i na javni i na privatni sektor, te propisuje 3 načina prijavljivanja nepravilnosti, i to putem medija, zatim vanjski kanal, odnosno prijavljivanje pučkom pravobranitelju kao nadležnom tijelu, te unutarnje prijavljivanje povjerljivoj osobi poslodavca. Zakon je pripremljen u skladu sa međunarodnim standardima za zaštitu „zviždača“, prvenstveno u skladu sa Preporukama Vijeća Europe iz 2014. godine.
Nastavno, predstavnik predlagatelja naveo je da su u odnosu na prvo čitanje, u ovom Konačnom prijedlogu Zakona prihvaćene brojne primjedbe i preporuke, detaljnije je propisan način imenovanja povjerljive osobe i zamjenika povjerljive osobe kao i njihova zaštita, dorađen je postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, pooštrene su sankcije za prekršaje u slučaju nepoštivanja odredbi Zakona. 
U raspravi je istaknuto da je definicija poslodavca u članku 3. stavku 4. ovog Zakona prerestriktivno određena,  s obzirom da se poslodavcem smatra fizička ili pravna osoba koja zapošljava najmanje 50 osoba, prema postojećoj definiciji velik broj poslodavaca ne bi imao obvezu primijeniti ovaj Zakon, stoga je predloženo da se odredba izmjeni na način da se broj zaposlenih u definiciji poslodavca smanji na 20. Također, istaknuto je mišljenje da bi trebalo uskladiti postojeće rokove propisane u Prijelaznim i završnim odredbama, s obzirom da tek od stupanja Zakona na snagu 1. srpnja 2019. godine pučki pravobranitelj ima dužnost u roku 90 dana podnijeti usklađeni Poslovnik, a poslodavac 6 mjeseci za donošenje općeg akta kojim će urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja, te rok od 9 mjeseci za imenovanje povjerljive osobe i zamjenika. Slijedom navedenog, proizlazi da će Zakon formalno stupiti na snagu, međutim pretpostavke za unutarnje prijavljivanje poslodavcu neće biti ispunjene, stoga je predloženo da se navedeni rokovi korigiraju na način da se propišu od donošenja, a ne stupanja na snagu Zakona. Pučka pravobraniteljica, čiji institut je ovim Zakonom predviđen kao instrument za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, također smatra da  treba korigirati broj zaposlenih u zakonskoj definiciji poslodavca, osim toga planirana financijska sredstva u iznosu od 200.000,00 kuna za predviđene promotivne aktivnosti borbe protiv korupcije smatra nedostatnima. Ovaj Zakon instituciji pučkog pravobranitelja donosi novi mandat i potrebu dodatne edukacije službenika, stoga je neophodno odobriti dodatna financijska sredstva kako bi se osigurala kvalitetna provedba Zakona. Istaknuto je i mišljenje da će vjerojatno biti velik broj prijava protiv nepravilnosti poslodavaca, stoga je od početka potrebno ozbiljno pristupiti primjeni ovog Zakona. 
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se raspravljalo o broju zaposlenih u definiciji poslodavca na koje se primjenjuje ovaj Zakona, smatra da su Zakonom obuhvaćena sva trgovačka društva, jer isti omogućava unutarnji ili vanjski način prijavljivanja nepravilnosti, Zakonom se na neki način poduzetnicima uvodi dodatni „namet“, nova administrativna obveza imenovanja povjerljive osobe i osiguranja mogućnosti prijavljivanja. Smatra da Zakon omogućava u dovoljnoj mjeri pokrivenost. Također, nastavno na primjedbe oko neusklađenih rokova iste će se dodatno razmotriti. Navode pučke pravobraniteljice o nedostatnosti planiranih financijskih sredstava smatra neutemeljenima, mišljenja je da u trenutku stupanja Zakona na snagu neće biti drastičnog opterećenja ureda pučke pravobraniteljice, sredstva koja su planirana smatra dostatnima, no u slučaju potrebe rebalansom proračuna osigurat će se dodatna sredstva. 

  Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“  i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika  Odbora.

                                                                                            POTPREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                     Marko Šimić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 25. siječnja  2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. siječnja 2019. godine.    
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je reorganizacijom pravosudnih tijela povećan opseg poslova, dok plaće pravosudnih dužnosnika nisu povećane, pri čemu ističe da su plaće općinskih i prekršajnih sudca ostale niže u odnosu na plaće sudaca trgovačkih i upravnih sudova. Istaknut je trend smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka. Slijedom toga, ovim se Zakonom predlaže povećanje osnovice za obračun plaća sudca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6%, te izjednačavanje koeficijenata pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima i čelnika pravosudnih tijela prvog stupnja te predviđaju koeficijenti za predsjednika i suce Visokog kaznenog suda RH, koji će se ustanoviti 1. siječnja 2020. godine. Osim toga, predlaže se ukidanje povišenog koeficijenta od 0,14 predsjednicima županijskih, općinskih i prekršajnih sudova te županijskim i općinskim državnim odvjetnicima u sudovima odnosno državnim odvjetništvima koji imaju 11 do 20 pravosudnih dužnosnika, s obzirom da ova veličina pravosudnih tijela više ne predstavlja posebnu iznimku. 

     Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7)  glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

                                                                                            POTPREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                        Marko Šimić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 25. siječnja  2019. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. siječnja 2019. godine.    
Odbor je Prijedlog sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.   
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo, slijedom čega je donesen Program Vlade RH za preuzimanje i provedbu pravne stečevine, a njegov sastavni dio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2019. godinu. Prijedlogom  plana predviđa se donošenje zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije. 
     Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7)  glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2019. godinu
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

                                                                                            POTPREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                        Marko Šimić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila osnovna pitanja koja se zakonom uređuju, a to su  spajanje općinskih i prekršajnih sudova (ostaje samo Prekršajni sud u Zagrebu i Prekršajni sud u Splitu, za ostale osnivaju se odjelu unutar suda), unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, daljnja harmonizacija odredbi prekršajnog i kaznenog prava. Obrazložene su male razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Članak 1. dodan je na inicijativu Ministarstva financija radi uvođenja odvraćajućih novčanih kazni koje mogu biti razmjerne potencijalno velikim štetama koje i fizička osoba može nanijeti počinjenjem prekršaja u području poreza, carine i financija. Članak 2. dodan je radi harmonizacije prekršajnog i kaznenog prava jer otklanja dvojbe o trenutku kada zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom počinje teći, briše se odredba o negativnim prekršajnim bodovima, budući se rješenja donose u upravnom postupku i na njega nema prava žalbe, ali se može pokrenutu upravni spor.

U raspravi je istaknuto da obrazloženje predlagatelja kako se Konačnim prijedlogom spajaju prekršajni sudovi s općinskim sudovima, odnosno da prestaje rad prekršajnih sudova kao zasebne vrste sudova, nije točno s obzirom na činjenicu neki prekršajni sudovi nastavljaju s radom. S tim u vezi postavljen je upit kako će se riješiti pitanje zastara prekršajnih postupaka. 

Također, postavljen je upit surađuje li Ministarstvo pravosuđa s Ministarstvom unutarnjih poslova, u vezi najave Ministarstva unutarnjih poslova kako sankcije propisane važećim Zakonom o sigurnosti prometa o na cestama ne ispunjavaju svoju svrhu, te da će ići prema rješenjima koja bi mogla uključiti trajnije oduzimanje vozačkih dozvola, ali i oduzimanja vozila kao predmeta kaznenog djela ili prekršaja.

Predstavnica predlagatelja u dogovoru je istaknula da se izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama treba pristupiti na sustavan način i izrazila spremnost Ministarstva pravosuđa da sudjeluje na izradi.   

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6)  glasova „za“  i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

                            Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić,v.r.
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o sudskim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2018. godine.   

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su osnovni ciljevi donošenja novog Zakona poticanje elektroničke komunikacije između sudova i sudionika u sudskim postupcima, iz tog razloga predlaže se smanjenje sudskih pristojbi za podneske podnesene elektroničkim putem u iznosu od 50% od propisane pristojbe. Osim toga, novina je izdvajanje Tarife sudskih pristojbi iz ovoga Zakona i njezino propisivanje Uredbom o Tarifi sudskih pristojbi koju donosi Vlada RH, čime će se osigurati jednostavniji postupak za izmjene i dopune Tarife. Iznesene su razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona, kao i obrazloženje za primjedbe koje predlagatelj nije prihvatio. 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o sudskim pristojbama

                                     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               dr. sc Orsat Miljenić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 384, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. 

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se Konačnim prijedlogom zakona usklađuje nacionalno kazneno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.
Na području suzbijanja terorizma transponiranjem i implementacijom Direktive o suzbijanju terorizma mijenjaju se i dopunjuju odredbe kaznenih djela povezanih sa terorizmom, slijedom čega se dopunjuje kazneno djelo obuke za terorizam, inkriminira se pohađanje obuke za terorizam i propisuje novo kazneno djelo putovanje u svrhu terorizma. Sukladno preporukama MONEYVAL-a mijenja se kazneno djelo pranja novca,  imovinska korist ostvarena kaznenim djelom izjednačava se sa imovinom, imovina sa predmetom, brišu se zakonske pretpostavke za fakultativno oduzimanje predmeta namijenjenih ili uporabljenih za počinjenje kaznenog djela. 

Nadalje, radi usklađivanja sa Konvencijom o provedbi sporazuma iz Schengena i judikaturom Suda pravde EU, vezano uz primjenu načela ne bis in idem, predlaže se propisivanje posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka u odnosu na države ugovornice Konvencije, čime se kazneni postupak u Republici Hrvatskoj ne može pokrenuti ako je postupak protiv istog počinitelja i istog djela u državi ugovornici pravomoćno dovršen, a izrečena kazna izvršena ili je u postupku izvršenja.  

Sukladno zahtjevima Konvencije protiv trgovanja ljudskim organima pooštravaju se kaznenopravne sankcije za kazneno djelo trgovanja dijelovima ljudskog tijela. Također, predlaže se pooštravanje sankcija za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, propisuje se nezastarijevanje teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, nadalje, radi usklađivanja sa Direktivom o zaštiti okoliša putem kaznenog prava mijenjaju se i dopunjuju kaznena djela protiv okoliša. 

Predstavnica predlagatelja navela je da se radi otklanjanja nedostataka koji su uočeni u primjeni predmetnog Zakona predlaže dopuna članka 57. kojim se uređuje djelomična uvjetna osuda te se propisivanjem novog stavka predlaže da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog djela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog djela kazne.  Nadalje, Prijedlogom zakona mijenja se definicija žrtve radi usklađenja sa  Zakonom o kaznenom postupku, pooštravaju se sankcije za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu sa smrtnom posljedicom, transpozicijom Direktive o napadima na informacijske sustave predlažu se izmjene i dopune kaznenih djela neovlaštenog pristupa, oštećenja računalnih podataka i zlouporabe naprava.  Također, predlaže se propisivanje novog samostalnog kaznenog djela prisile prema zdravstvenom radniku.  

 U raspravi je istaknuta kao pozitivna odredba članka 55. stavka 2. Zakona kojom se rad za opće dobro ne može izreći već osuđenim osobama na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, postavljeno je pitanje postoje li objektivni kriteriji po kojima se izriče rad za opće dobro osobama kojima je izrečena uvjetna osuda, i osobama s višestrukim uvjetnim osudama. Vezano za prijedlog novog kaznenog djela prisile prema zdravstvenom djelatniku istaknuto je mišljenje da bi i druga zanimanja trebalo zaštiti, odnosno da se na taj način pojedina zanimanja izdvajaju, iako bi trebalo svima omogućiti  odgovarajuću zaštitu. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5 ) glasova „za“ i četiri    (4 ) „suzdržana“ glasa  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                       dr. sc. Orsat Miljenić
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca  2018. razmotrio je Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju  nezakonito stečene imovine, P.Z. br. 424, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke aktom od 5. rujna 2018. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/91, Urbroj: 50301-25/16-18-5 od 11. listopada 2018. godine.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je cilj ovog Prijedloga zakona oporezivanje nezakonito stečene imovine po posebnoj stopi (u iznosu od 60%/70%), s obzirom da prema važećim propisima, ukoliko utvrdi postojanje nesklada između primanja i imovine poreznog obveznika, Porezna uprava naplaćuje redoviti porez. Također, sudski postupci u kojima bi se oduzela nezakonito stečena imovina često su dugotrajni i neučinkoviti, stoga se predmetnim Zakonom propisuje jednostavniji i brži  postupak ispitivanja porijekla imovine te postupak posebnog oporezivanja nezakonito stečene imovine, način i postupci prijenosa takve imovine u vlasništvo jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske. 

Obrazlažući Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim se Hrvatskom saboru predlaže da ne prihvati Prijedlog zakona, predstavnica Porezne uprave Ministarstva financija naglasila je da isti nije horizontalno usklađen sa važećim zakonima, Također, naglasila je da ništetnost nastaje u trenutku sklapanja pravnog posla, stoga se ne može drugim propisima definirati drugačiji trenutak nastupanja ništetnosti, ne postoji niti maksimalna zakonska zatezna kamata kako je navedeno u Prijedlogu zakona, s obzirom da Zakon o obveznim odnosima propisuje dvije stope zakonskih zateznih kamata. Zakonom o porezu na dohodak propisan je postupak utvrđivanja i oporezivanja drugog dohotka, postupak prikupljanja podataka bitnih za oporezivanje, kao i postupak provjere podataka poreznog obveznika, slijedom čega proizlazi da je važećim zakonima već propisan postupak ispitivanja porijekla imovine kao i prikupljanja podataka radi pravilnog utvrđivanja porezne obveze. Također, smatra da se ovim Prijedlogom zakona krše i ograničavaju određena prava građana (jednakosti, nepovredivosti vlasništva).

U raspravi je izneseno mišljenje da je ovakav zakonski prijedlog načelno dobar i potreban, iako bi zakonski tekst zbog određenih nedostataka trebalo prilagoditi važećim propisima i „tehnički“ doraditi. Imovinska kaznena djela zauzimaju 40% od ukupno počinjenih kaznenih djela i građani prvenstveno očekuju da se oduzme protupravno stečena imovinska korist, ovo je problem nas kao društva, iako je zakonom propisano postupanje suda i porezne uprave, imovina stečena kaznenim djelom ne oduzima se učinkovito.

Očitujući se na izneseno predstavnik predlagatelja naglasio je da se Prijedlogom zakona ne ograničavaju prava građana, ne predlaže se oduzimanje imovine nego oporezivanje ukoliko se utvrdi da je imovina nezakonito stečena.

Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem sa četiri  (4)  glasa „za“,  četiri (4) glasa „protiv“ i jednim (1) suzdržanim glasom, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju  nezakonito stečene imovine, P.Z. br. 424.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca  2018. razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2017. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je da je izvješće o besplatnoj pravnoj pomoći strukturirano kroz sedam cjelina, da sadrži statističke pokazatelje o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć kako primarnu tako i sekundarnu. U izvještajnom razdoblju primarna pravna pomoć pružena je u 21 839 slučajeva, a podneseno je 8186 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći (podaci za svaki ured državne uprave u županiji i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba). Ukupno planirana sredstva za organiziranje i pružanje besplatne pravne pomoći u 2017. godini iznosila su 3.001.310,40 kuna (od čega je za pružanje primarne pravne pomoći isplaćen iznos od 1.046.165,48 kuna, a za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćen je iznos od 1.918.081,03 kuna). Predlagatelj smatra da je uspostava učinkovitog sustava pravne pomoći značajan korak unaprjeđenja pravnog sustava RH, u kojem je Ministarstvo pravosuđa, kao središnje tijelo državne uprave odgovorno za funkcioniranje sustava u cjelini, doprinijelo razvoju instituta pravne pomoći.

U raspravi je iznesen prijedlog kako bi izvješće o besplatnoj pravnoj pomoći trebalo sadržavati i podatke o sredstvima utrošenim na obranu po službenoj dužnosti, a obzirom na činjenicu da se radi o značajnim iznosima, a da nema podataka o ukupno utrošenim sredstvima za nagrade rada odvjetnika u obrani po službenoj dužnosti.

Također, u raspravi je izneseno da Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Ispostava Delnice ima jednu službenicu na poslovima odobravanja i korištenja besplatne pravne pomoći, te da treba povećati broj izvršitelja.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa devet   (9) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka 

Prihvaća se  Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2017. godini                                                  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                 PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                       dr.sc.  Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga  2018. godine. 

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja predstavila je članovima Odbora Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2017. godinu, te iznijela osnovne pokazatelje o osobama kojima je oduzeta sloboda, podatke o maloljetnicima, zdravstvenoj zaštiti zatvorenika, ocjeni stanja sigurnosti, zaposlenicima, financijskim pokazateljima, nadzoru nad postupanjem sa zatvorenicima i maloljetnicima, projektima u realizaciji. Posebno je istaknula da je tijekom 2017. godine kroz zatvorski sustav prošlo 11.329 zatvorenika, što je za 5% više u odnosu na 2016. godinu, kaznu zatvora izdržavalo je 4 146 zatvorenika, što je smanjenje u odnosu na 2016. godinu za 115,   predstavlja 40% ukupne populacije koja se u 2017. godini nalazila u zatvorskom sustavu. U strukturi kaznenih djela prevladaju kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv imovine, kaznena djela protiv spolne slobode. Najbrojnija skupina zatvorenika izdržava kaznu zatvora u trajanju između jedne i tri godine (32,45%), druga skupina zatvorenika izdržava kaznu u trajanju od tri do pet godina (16,71), treća skupina izdržava kaznu zatvora u trajanju od 5 do 10 godina (16,43%). Obzirom na spol, među muškarcima najviše je zatvorenika u dobi od 30 do 40 godina (34,11%), a među zatvorenicama u dobi između 30 i 40 godina (32,89%). Tijekom 2017. godine mjeru istražnog zatvora  izdržavalo je ukupno 4241 zatvorenika, u istražnom zatvoru bilo je 50 maloljetnika. Na kraju 2017. godine u zatvorskom sustavu nalazilo se ukupno 225 osoba koji nisu hrvatski državljani. Izneseni su pokazatelji o pruženoj zdravstvenoj zaštiti i liječenju zatvorenika i maloljetnika. Tijekom 2017. godine evidentirano je 46 primjena sredstava prisile, kao i 6 pokušaja bijega. Izvješće sadrže podatke o zaposlenicima, ukupno je 3939 sistematiziranih radnih mjesta, što je za 16 izvršitelja manje u odnosu na prethodnu godinu. Sastavni dio izvješća je i izvješće o rezultatima poslovanja kaznenih tijela. 

U raspravi je postavljen upit o trenutnom stanju u pogledu kapaciteta zatvorskog smještaja, te je li bilo realizacije pokušaja bijega zatvorenika i pokušaja suicida zatvorenika.
 Predlagatelj se očitovao da je ukupni  kapacitet 2017. godini u kaznionicama i zatvorima bio za smještaj 3 900 zatvorenika, te da se tijekom 2017 godine ne bilježi ni jedan slučaj bijega zatvorenika ni suicida.

Nakon rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet ( 9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                   mr. sc. Orsat Miljenić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca  2018. razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2017. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenog 2018. godine.    

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U svojem izlaganju pomoćnica ministra pravosuđa uvodno je naglasila da se probacijski poslovi obavljaju s ciljem resocijalizacije i reintegracije počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu, sam rad probacijske službe uređen je Zakonom o probaciji. U nastavku je ukratko iznijela najznačajnije rezultate rada probacijske službe u izvještajnom razdoblju, na kraju 2017. godine u Sektoru za probaciju bilo je zaposleno ukupno 94 službenika, od čega 14 službenika u Službi za koordinaciju i razvoj probacijskog sustava, te 80 službenika u probacijskim uredima, također u probaciju je bilo uključeno 3.362 osobe, zaprimljeno je 4.122 novih predmeta u rad, završeno je 3.770 predmeta, a na kraju izvještajnog razdoblja u radu je 3.818 predmeta. Od zaprimljenih predmeta najveći broj odnosi se na rad za opće dobro, izradu izvješća na zahtjev suca izvršenja i uvjetni otpust.

U okviru izvršavanja probacijskih poslova probacijska služba surađuje sa tijelima državne i lokalne vlasti, institucijama, sucima i državnim odvjetništvima, policijom i zatvorskim sustavom. Kao značajnije aktivnosti tijekom izvještajnog razdoblja izdvojen je  pilot projekt uvođenja elektroničkog nadzora kao i aktivnosti u okviru EU projekta TF „Podrška razvoju i jačanju probacijske službe u Republici Hrvatskoj, unaprjeđenje informiranosti o probacijskom radu te organizacija nekoliko studijskih posjeta predstavnika stranih delegacija.  

 Tijekom rasprave postavljeno je pitanje koliko je od osoba uključenih u probaciju recidivista, zatim da li se prilikom obavljanja rada za opće dobro ugovori o radu zaključuju sa sportskim organizacijama, te kako se ocjenjuje suradnja probacijskih ureda sa centrima za socijalnu skrb osobito na području grada Splita, kao i što znači da se sadržaj rada određuje u dogovoru sa osuđenikom. 
 
Na upite je odgovoreno da prema prikupljenim podacima proizlazi da je od osoba uključenih u probaciju 61% bilo ranije osuđeno u kaznenom postupku, rad za opće dobro obavlja se i u sportskim organizacijama, prilikom planiranja izvršenja rada za opće dobro uzimaju se obzir razne relevantne okolnosti odnosno sa počiniteljom se dogovara  pravna osoba i vrijeme u kojem će se obavljati rad. Nadalje, 94% osoba uključenih u probaciju tijekom iste ne počini drugo kazneno djelo, suradnja sa Centrima za socijalnu  skrb općenito je ocjenjena dobrom. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet (9) glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak 

  Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2017. godinu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 dr.sc. Orsat Miljenić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. studenoga 2018. godine.   

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila razloge zbog kojih se Zakon donosi. U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, istaknula je da su posljedica prihvaćanja primjedbi iznesenih u raspravi. Razlike se u prvom redu odnose na vježbeničku praksu državnoodvjetničkih vježbenika u sudovima koja se određuje u ukupnom trajanju od 10 mjeseci (i to uvođenjem obvezne prakse u trgovačkim i upravnim sudovima u trajanju od po jedan mjesec), izostavljeno je obvezno prethodno stručno obrazovanje za polaganje pisanog dijela ispita u trajanju od 60 sati za odvjetničke i javnobilježničke vježbenike, pregrupirani su predmeti na usmenom dijelu ispita sukladno primjedbi o potrebi većeg uvažavanja prava Europske unije, drugačijim propisivanjem predmeta na usmenom dijelu pravosudnog ispita valjalo je ispraviti najviše moguće bodove i najniže bodovne pragove na pisanom dijelu ispita te je valjalo ispraviti najviše moguće bodove u predmetima usmenog dijela ispita, izmijenjeno je vrijeme stupanja na snagu Zakona.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8)  glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                      PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                            dr.sc. Orsat Miljenić 
 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 19. studenog 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2018. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je napomenuo da je Ministarstvo državne imovine sukladno prijedlozima koji su izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona tijekom srpnja održao sastanak sa predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojem je dogovoreno da su rješenja za prostore u vlasništvu Republike Hrvatske  prihvatljiva i za prostore u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog, u Konačnom prijedlogu zakona sve odredbe koje se mijenjaju i tiču se prostora u vlasništvu RH vrijediti će i za prostore u vlasništvu lokalnih jedinica, uz napomenu da je jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave ostavljena mogućnost davanja poslovnog prostora u podzakup.

Predstavnik predlagatelja nastavno je obrazložio zbog čega nisu prihvaćene  primjedbe Odbora za pravosuđe iz prvog čitanja, i to da se iznađe rješenje za ugovore sklopljene 1997. godine na neodređeno vrijeme jer ne postoje pravni mehanizmi za raskid takvih ugovora, budući se smatra da se zakonom ne bi trebali rješavati problemi određenih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za koje postoje druga pravna rješenja, što se tiče primjedbe da se rok za jednokratnu isplatu kupoprodajne cijene produlji na 90 dana, predlagatelj smatra da je rok od 30 dana od dana sklapanja ugovora primjeren.

U raspravi je istaknuto da tijekom rasprave o prvom čitanju predmetnog Prijedloga zakona, a vezano za naprijed spomenute primjedbe koje Predlagatelj nije prihvatio,  nije bio prijedlog da se svi ugovori sklopljeni 1997. godine na neodređeno vrijeme stave van snage, nego da se u takve ugovore unesu odredbe kojima bi se za pojedinačne slučajeve dale mogućnosti izmjene, osim toga u praksi rok od 30 dana za isplatu kupoprodajne cijene nije najprihvatljiviji za poduzetnike, na odobrenje kredita čeka se i duže od 30 dana, odnosno banka ne može jamčiti za odobrenje kredita. Također, iznijeto je mišljenje da odluku o prodaji nekretnine ne bi smio donositi predstavnik izvršne vlasti, nego predstavničko tijelo, slijedom toga, predlaže se članak 7. stavak 4. Konačnog prijedloga uskladiti s člankom 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji propisuje ograničenja  do kojeg iznosa općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može odlučivati o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom.

Završno predstavnik predlagatelja naglasio je da se poslovni prostori u vlasništvu jedinica lokalne i područne regionalne samouprave mogu prodati samo ako su u zakupu, a ne prazni, i to na temelju popisa poslovnih prostora koji će se javno objaviti te u skladu sa odlukama nadležnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5)  glasova „za“ jednim (1) glasom „protiv“ i tri (3) suzdržana glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 19. studenog 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o nasljeđivanju, P. Z. br. 365, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja napomenula je da se od izmjena Zakona o nasljeđivanju 2013. godine u rješenje o nasljeđivanju obvezno upisuje OIB ostavitelja, nasljednika odnosno osoba kojima u vezi s nasljeđivanjem pripada neko pravo, te nisu propisane iznimke koje bi sudu ili javnom bilježniku omogućavale da u određenim iznimnim slučajevima ne mora u rješenje unijeti OIB. Međutim javni bilježnik izlaže se mogućnosti prekršajnog kažnjavanja ukoliko sukladno Zakonu o porezu na promet nekretnina ne dostavi na propisani način ispravu kojim se mijenja vlasništvo sa OIB-om sudionika. S obzirom na specifičnosti ostavinskog postupka, ovim Prijedlogom zakona predlaže se da će sud ako ne raspolaže podatkom o OIB-u ostavitelja, nasljednika ili druge osobe kojoj pripada neko pravo ostavitelja, pribavit podatak o OIB-u po službenoj dužnosti od porezne uprave koja je dužna u roku od 8 dana dostaviti podatak. U slučaju nemogućnosti dostave podatka, sud će donijeti rješenje o nasljeđivanju bez navođenja OIB-a.

Zakonom će se omogućiti da sud u iznimnim slučajevima kada objektivno nije u mogućnosti pribaviti potreban OIB, u rješenje o nasljeđivanju unese podatke kojima raspolaže. Nadalje, ovim Zakonom propisuje se obveza dostave pravomoćnog  rješenja o nasljeđivanju i nadležnom zemljišnoknjižno sudu.  Predlaže se i usklađivanje sa pravilima parničnog postupka na način da se briše zahtjev za zaštitu zakonitosti kao dopušteni izvanredni pravni lijek. U odnosu na prvo čitanje u Konačnom prijedlogu zakona unesene su određene nomotehničke izmjene, prijedlog Odbora za pravosuđe da se OIB može dodijeliti na prijedlog nadležnog tijela nije prihvaćen.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova  „za“  i  jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o nasljeđivanju
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2018. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna za 2019. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava. Prijedlogom se uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede njihova namjenskog korištenja, ovlasti Vlade za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, ovlasti Vlade za davanje jamstva, korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, korištenje vlastitih prihoda i dr.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i četiri (4) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu
                                                                                                                           

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
        
                       

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 19. studenoga  2018. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2018. godine.  

Odbor je sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi akt raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se i u narednom razdoblju očekuje nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja, predviđa se rast  BDP-a od 2,9% u 2019., uz rast domaće potražnje i daljnje porezno rasterećenje, te stabilnu inflaciju i daljnje smanjenje stope nezaposlenosti. Osim toga, u 2019. godini manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010, iznosit će 0,4% BDP-a. Nadalje, što se tiče prihoda državnog proračuna, u 2019. godini ukupni prihodi planiraju se u iznosu od 136,1 milijardi kuna, dok su za 2020. projicirani u iznosu od 138,5 milijardi kune. Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je 5,2% ili 6,9 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun RH za 2018. godinu, naglasivši da je rast rashoda u odnosu na 2018. godinu najvećim dijelom rezultat osiguranja sredstava za mirovine i mirovinska primanja, doprinosa RH proračunu Europske unije, mjera  demografske obnove, subvencioniranja stambenih kredita te predsjedanja RH Vijećem Europske unije.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa obrazložila je Prijedlog državnog proračuna na poziciji Ministarstva pravosuđa, koji za 2019. godinu iznosi 2.659.371.814 kuna,  povećan je u odnosu na 2018. godinu, najveći je rast sredstava za  plaće zaposlenih, tijekom 2019. godine očekuje se rast plaća pravosudnih dužnosnika te ujednačavanje koeficijenta sudaca prvostupanjskog suda sa sucima specijaliziranih sudova.  Predstavnica predlagatelja obrazložila je u nastavku i planirane materijalne rashode, koji u najvećem dijelu obuhvaćaju rashode za održavanje, IT infrastrukturu, kapitalna ulaganja u infrastrukturu, zastupanja pri međunarodnim sudovima i u arbitražnim predmetima, projekte vezane uz EU Fondove, komunikacijske troškove, vođenje jednostavnog stečaja potrošača kao i troškove predsjedanja Europskom unijom.  

Tijekom rasprave je upućeno pitanje hoće li se i zaposlenima u državnom odvjetništvu usklađivati plaće, odnosno kakav će biti odnos plaća sudaca i državnih odvjetnika, te koliko iznose sredstva za predviđena povećanja.
Predstavnica predlagatelja naglasila je da se tijekom 2019. godine očekuje povećanje plaće svih pravosudnih dužnosnika u iznosu od 6%, troškovi za povećanje plaća iznose oko 90 milijuna kuna, iznos predviđen za nova zapošljavanja predviđen je u iznosu od 12 milijuna kuna. Za najvažnije projekte poput postojećeg održavanja sustava, prilagodbe izmjena propisa te komunikacije sudova i stranaka predviđeno je oko 73 milijuna kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5)  glasova „za“ dva (2) glasa „protiv“ i dva  (2) suzdržana glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc.  Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 11. listopada 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o probaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2018. godine.
Odbor je raspravio Konačni prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja obrazložila razloge donošenja Zakona, kao i razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona.

U raspravi je istaknuto kako je prvi Zakon o probaciji donesen 2009. godine, da se probacijski poslovi obavljaju s ciljem zaštite društvene zajednice od počinitelja kaznenih djela, njegove resocijalizacije i reintegracije u zajednicu utjecanjem na rizične čimbenike koji su povezani s činjenjem kaznenih djela, te da bi bilo poželjno da se prezentiraju pokazatelji po godinama o  broju osoba uključenih u probaciju, kao i pokazatelji o broju recidivista.
Predstavnica predlagatelja izvijestila je da je do sada provedeno probno istraživanje na uzorku od 400 uključenih osoba, probno istraživanje na uzorku pokazalo je da se radi o 28% recidivista. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno s  osam (8 ) glasova  „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

                                         Zakon o probaciji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                           PREDSJEDNIK  ODBORA

                                                                                              dr.sc. Orsat Miljenić 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 11. listopada 2018. godine razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2018. godine.

Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Klasa: 022-03/18-12/44, Urbroj : 50301-25/06-18-6 od 7. lipnja 2018.

U svojem izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH uvodno je istaknuo da je Izvješće o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu dovršeno prije stupanja na snagu izmjena Zakona o sudovima, Zakona o državnom sudbenom vijeću i Zakona o područjima i sjedištima sudova, slijedom čega ukazuje na nastale razlike u broju općinskih sudova i sudaca koji na tim sudovima obnašaju dužnost.

U nastavku predsjednik Vrhovnog suda izložio je podatke o ustrojstvu sudova i broju sudaca. Govoreći o rezultatima rada sudova, ističe da je nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta, skraćenje trajanja sudskih postupka, prosječno vrijeme rješavanja zemljišnoknjižnih predmeta skraćeno je na 30 dana. U izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 1.242.300 predmeta, dok je riješenih predmeta bilo 1.278.017.
Što se tiče indikatora uspješnosti po vrstama sudova smanjen je broj neriješenih predmeta na svim sudovima, povećanje broja neriješenih predmeta bilježi jedino Visoki upravni sud Republike Hrvatske, s obzirom na  zakonske izmjene kojima je proširena nadležnost ovog suda.

Vezano za rješavanje starih predmeta koji se vode preko 10 godina, tijekom 2017. godine ukupno je u radu bilo 34.113 takvih predmeta, riješeno ih je 22.194 predmeta (ili 65% ), dok je ostalo neriješeno 11.971 predmeta.
Osim toga, predsjednik Vrhovnog suda ukazao je na problem povećanog priljeva predmeta na Vrhovnom sudu, na postojećih 15.000 predmeta u radu, smatra da Vrhovni sud ne ostvaruje svoju ustavnu ulogu i da je pristup tom sudu liberalan, smatra da su nužne izmjene Zakona o parničnom postupku. Kao dobru mjeru istaknuo je žalbene sudove koji u rješavanju o žalbama nisu teritorijalno vezani, početna velika razlika u pravnim shvaćanjima je smanjena.
Na kraju izlaganja Predsjednik Vrhovnog suda naglasio je još jednom potrebu pozicioniranja Vrhovnog suda koji bi sukladno Ustavu Republike Hrvatske u kaznenoj i građanskoj grani sudovanja ujednačavao sudsku praksu, kao i potrebu da se osnuje  Visoki kazneni sud kao jedini žalbeni sud za sve prvostupanjske kaznene sudove.

U raspravi je istaknuto da se u izvješću glede starih predmeta ne vidi na koji način su riješeni, kao i da je zastara predmeta poraz pravne države neovisno o tome o kolikom se broju predmeta radi. Iznesene su i neke preporuke za ubrzanje kaznenih postupaka, primjerice nužnost osnivanja Visokog kaznenog suda za sve žalbene predmete, dok bi rješenje iz članka 366.a Zakona o parničnom postupku kojim je uređeno da se prvostupanjska odluka u povodu žalbe može ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje najviše jedanput, valjalo primijeniti i u kaznenim postupcima, čime bi se spriječilo višestruko ukidanje presuda. Predlaže se propisivanje strogih rokova i za sud, uz obvezno očitovanje suca u slučaju da se ne pridržava rokova.  
Vezano za postupke u slučaju kredita u švicarskim francima, iznesena je pohvala za rad Visokog trgovačkog suda RH, uz napomenu da su mnoga pravna pitanja ostala otvorena. Upućeno je pitanje Predsjedniku Vrhovnog suda RH hoće li ti predmeti imati prioritet u rješavanju na Vrhovnom sudu s obzirom na veliki društveni značaj, i radi ujednačavanja sudske prakse.

U nastavku rasprave Izvješće je ocijenjeno kao dobro strukturirano, vidljiv je napredak u rješavanju sudskih predmeta, ali je ukazano na važnu činjenicu nejednake opterećenosti sudova. U javnosti postoji percepcija da sudovi ne rade na zadovoljavajućem nivou i da sudski postupci predugo traju, osobito postupci u predmetima ratnih zločina, stoga je Predsjedniku Vrhovnog suda upućeno pitanje ima li prostora da se ti postupci ubrzaju. Predsjednik je zamoljen i za komentar u javnosti prisutnog mišljenje da sudovi izriču preniske kazne.
Nadalje, istaknuto je kako je ulaskom u Europsku uniju europsko pravo postalo dio našeg pravnog sustava, te da sukladno načelu izravnog učinka sudovi moraju izravno primjenjivati europsko pravo, s tim u vezi postavljen je upit koliko su prethodnih postupaka naši sudovi pokrenuli pred Europskim sudom.
U raspravi je od predsjednika Vrhovnog suda zatraženo da se osvrne na rezultate istraživanja Europske mreže sudbenih vijeća o stanju sudbene vlasti i neovisnosti sudaca za 2016. – 2017. navedeno na kraju izvješća, osobito glede postotka kojim 55% sudaca smatra da se ne napreduje na  temelju sposobnosti i iskustva, smatra li to kritikom rada Državnog sudbenog vijeća, te da odgovori u kolikoj mjeri mediji i drugi čimbenici neprimjereno utječu na rad sudova. Osim toga, upućeno je pitanje je li racionalizacija sudova i reforma pravosuđa provedena ili se očekuje i daljnje provođenje?    
Uočeno je povećanje predmeta na Visokom upravnom sudu RH te je predsjednik Vrhovnog suda zamoljen za komentar koji su razlozi takvoga povećanja i kakav se trend očekuje. Izneseno je i mišljenje da bi trebalo ujednačiti parametre učinkovitosti u izvještajima državnog odvjetništva i sudbene vlasti, radi lakše usporedbe i cjelovitog uvida u njihov rad. 

S obzirom da postoje specijalizirani sudovi postavljen je upit ulaže li se dovoljno u specijalizaciju sudaca, odnosno postoji li uopće sklonost specijalizaciji sudaca.

Nadalje, istaknuto je da je izvješće cjelovito i potpuno, da pruža priliku da javnost vidi i pozitivne pomake u radu sudbene vlasti. Mišljenje je da bi  DSV-e trebalo podnositi izvješće o svom radu, s obzirom na primjedbe koje se upućuju na rad Vijeća. Nadalje, iznesena je sugestija da se poduzmu mjere kako bi se poboljšala komunikacija sudova i javnosti. Istaknuto je da mreža županijskih sudova nije održiva, jer pojedini županijski sudovi imaju mali broj predmeta, te da je mrežu prekršajnih sudova trebalo provesti do kraja. Uz preporuku br. 4  Izvješća predloženo je uvođenje rangova za plaće sudaca.

Predsjednik Vrhovnog suda očitovao se na stavove iznesene u raspravi, naglasivši da podržava osnivanje Visokog kaznenog suda RH, glede ukidanja presuda naglasio je da je tijekom 2017. godine bilo 15 slučajeva dvostrukog ukidanja presude. Radi ubrzanja postupaka, naročito kaznenih, moraju postojati strogi rokovi, trebalo bi propisati i do kada se mogu podnositi prigovori u postupku. Odlazak predmeta u zastaru smatra tek minornim problemom u sudstvu. Vezano za stare predmete, u izvještajnom razdoblju riješeno je 2% manje predmeta nego 2016. godine, problem je i prvostupanjskih sudova, često ne postoje mogućnosti rješavanja takvih predmeta zbog objektivnih okolnosti.
Nadalje, istaknuo je da predmeti o povratu preplaćenih kamata, valutnoj klauzuli, kreditima u švicarskim francima i slično a koji su od velikog društvenog značaja moraju imati prioritet u rješavanju.
Postupci ratnih zločina su specifični i otvaraju brojne probleme, trenutno se radi na 111 postupaka, glavne poteškoće u suđenju ratnih zločina vidi u tome da se u velikom broju predmeta sudi u odsutnosti, da postoji više počinitelja, ali ističe da se ulažu napori i da postoji prostor za napredak. Što se tiče propisivanja kazni, smatra da je svaki predmet specifičan, visina kazne određuje se prema okolnostima koje proizlaze iz spisa, smatra da bi Visoki kazneni sud trebao imati značajnu ulogu u ujednačavanju visine kazni.

Što se tiče primjene europskog prava, kako za sudove tako i za odvjetništva primjena europskog prava je još uvijek novost, na Vrhovnom sudu postoje odjeli koji informiraju suce o praksi Europskog suda, od ulaska u EU postavljeno je 13 prethodnih pitanja, međutim i ostale države koje su i duže članice EU se ne snalaze najbolje u tom području, smatra da će s vremenom doći do poboljšanja, radi se o vrlo opširnoj materiji, a usavršavanje je neophodno za sve. Napominje da nije poželjno propisivati odredbe europskog prava koje imaju direktan učinak u nacionalno zakonodavstvo.
Predsjednik Vrhovnog suda završno je naglasio da bi trebalo stabilizirati postojeći sustav, vidjeti kako će funkcionirati, odnosno zaustaviti uvjetno rečeno „reforme“ i stalne izmjene zakona. Također, da se u građanskim i kaznenim granama sudovanja jasnije reguliraju rokovi za sud, odgovornost za ishod postupka treba prebaciti i na stranke. Što se tiče rezultata istraživanja Europske mreže sudbenih vijeća koja je sastavni dio Izvješća ne može komentirati kao ni kritiku upućenu DSV-u, smatra da je mali broj sudaca sudjelovao u anketi. Također, smatra da mediji uglavnom ne pišu primjereno o sudskim procesima, trebali bi se više pridržavati etike novinarstva i stručnije izvještavati, a pohvalio je činjenicu da ne postoji „interni „ pritisak na suce. Povećan priliv predmeta na Visoki upravni sud posljedica je liberalizacije pristupa tom sudu, međutim još nema potrebe za većim brojem sudaca. Što se tiče komunikacije sa javnosti, odluke se objavljuju na internetskim stranicama, iako još ne prevladava praksa sudaca da obavještava javnost o stanju predmeta. Smatra da bi se rangiranjem plaća sudaca smanjio pritisak na Državno sudbeno vijeće.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  je sa osam  (8 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 27. rujna 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e,  aktom od 5. lipnja 2018. godine. 
 
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/62, Urbroj: 50301-25/18-6 od 19. srpnja 2018. godine kojim Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom izmjenom Zakona predlaže ukidanje valutne (monetarne) klauzule i zlatne klauzule. U slučajevima kad su suprotno zakonu ugovorene novčane obveze u stranoj valuti ili zlatu one se propisano je smatraju ugovorenim u valutu Republike Hrvatske prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan nastanka novčane obveze odnosno prema tržišnoj vrijednosti zlata na dan nastanka obveze. Predlaže se djelovanje ovih odredbi na način da se primjenjuju na sve neispunjene novčane obveze nastale prije stupanja na pravnu snagu.

U raspravi su članovi Odbora istaknuli da je intencija predlagatelja dobra, ali da predložena zabrana valutne klauzule i zlatne zaštitne klauzule kod novčanih obveza ne može biti predmetom uređenja Zakona o obveznim odnosima, nego Zakona o potrošačkom kreditiranju.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa deset (10) glasova „protiv“ nije prihvatio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. 
                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 27. rujna 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a,  aktom od 14. lipnja 2018. godine.
  
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa. 022-03/18-12/72, Urbroj: 50301-25/06-18-6 od 19. srpnja 2018. godine kojim Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se dopunom Zakona predlaže uspostava sustava nagrađivanja sudaca koji posao obavljaju iznadprosječno, stvara se poticajno okruženje za rad sudaca kako bi što kvalitetnije obnašali sudačku dužnost što bi u konačnici rezultiralo smanjenjem broja neriješenih predmeta u Republici Hrvatskoj. Sustavom nagrađivanja predlaže se povećanje plaća sudaca u idućoj godini u iznosu 10 do najviše 30 posto, ukoliko je broj predmeta koji je sudac riješio veći od 110% od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca, pod uvjetom da je manje od 5% odluka suca na koje je podnesena žalba ukinuto zbog bitne povrede odredaba postupka ili pogrešno, odnosno nepotpuno utvrđenog stanja.

U raspravi je istaknuto da je ideja uspostave sustava nagrađivanja sudaca dobra, kako bi se ideja realizirala da je potrebno provesti raspravu, raspraviti sve aspekte Okvirnih mjerila za rad sudaca (tako i „preinačene“ odluke), pitanja specijalizacije sudaca, te slijedom toga prijedlog doraditi.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe sa deset  (10) glasova „protiv“ nije prihvatio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

                                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 27. rujna      2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prvo čitanje, P. Z. br. 366, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a, aktom od 14. lipnja  2018. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/71, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 19. srpnja 2018. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predmetni Prijedlog zakona nadovezuje na Prijedloga zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i da im je zajednički cilj povećati učinkovitost i kvalitetu rada u pravosuđu, s obzirom da postojeće stanje ne zadovoljava očekivanja građana.
 
Nadalje, predlagateljica je navela da se zakonskim prijedlogom želi omogućiti veća transparentnost u radu i prilikom donošenja odluka Državnog sudbenog vijeća kao i jasnije odrediti smjernice u radu Vijeća. Kao najvažnije odredbe istaknula je da se  zakonskim prijedlogom Državnom sudbenom vijeću dodaje ovlast odlučivanja o disciplinskoj odgovornosti predsjednika sudova, ukida se mogućnost reizbora članova Državnog sudbenog vijeća te se mandat produljuje s četiri na pet godina. Nadalje, Zakonom se izrijekom propisuju situacije u kojima je dopušteno isključenje javnosti sa sjednica Vijeća. Također, propisuje se da su podaci o statistici uspješnosti sudaca javni i da se objavljuju na internetskim stranicama Vijeća. Detaljno se propisuju vrste i kriteriji za određivanje stegovnih djela sudaca. Također, uvodi se disciplinska odgovornost predsjednika suda ako u roku od tri mjeseca ne pokrene disciplinski postupak protiv suca kada se za to steknu zakonski uvjeti. Osim toga, propisuje se obveza i način podnošenja podataka o imovini sudaca i članova njihove obitelji Državnom sudbenom vijeću,  detaljno se propisuju i podaci koji se unose u izvješće o imovini sudaca i  način objave podataka na internetskoj stranici Vijeća.

Predstavnica predlagatelja naglasila je da prihvaća primjedbu iz Mišljenja Vlade Republike Hrvatske vezano za ustavnu odredbu prema kojoj se članovi  Državnog sudbenog vijeća biraju na razdoblje od 4 godine, slijedom čega iz zakonskog prijedloga treba izdvojiti odredbu da se mandat članova Vijeća produljuje sa 4 na 5 godina.

U raspravi je istaknuto da su pojedini prijedlozi predmetnog Zakona načelno dobri, ali s obzirom na nedavne izmjene nije primjereno ponovno mijenjati Zakon, iako predstavljaju dobru podlogu za daljnje rasprave i dorade. Zakonski je propisan postupak i kriteriji napredovanja sudaca, ali u praksi sustav ocjenjivanja nije zadovoljavajući niti motivirajući za bolje rezultate rada, broj bodova u konačnici je jedini relevantan za imenovanje, stoga je izraženo mišljenje da treba doraditi sustav ocjenjivanja. Također, istaknuto je mišljenje da bi primjerice trebalo uvesti rangove koji bi kombinirali staž i kvalitetu rada, čime bi se možda utjecalo da se suci  javljaju na više sudove samo zbog povećanja plaće.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa dva (2) glasa  „za“, sedam (7) glasova „protiv“  i jednim  (1 ) „suzdržanim“ glasom nije prihvatio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                 PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                          dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 27. rujna 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o sudskim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. rujna 2018. godine.
  
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su osnovni ciljevi donošenja novog Zakona poticanje elektroničke komunikacije između sudova i sudionika u sudskim postupcima, iz tog razloga predlaže se smanjenje sudskih pristojbi za podneske podnesene elektroničkim putem u iznosu od 50% od propisane pristojbe, za podneske koje stranka podnese elektroničkim putem plaća pristojbu u trenutku podnošenja podneska, dok za podneske koje stranka od suda zaprimi elektroničkim putem, pravo na umanjenje od  50% iznosa sudske pristojbe ima samo ako pristojbu  plati u roku tri dana od zaprimanja podneska. Osim toga, novina je izdvajanje Tarife sudskih pristojbi iz ovoga Zakona i njezino propisivanje Uredbom o Tarifi sudskih pristojbi koju donosi Vlada RH, čime će se osigurati jednostavan postupak potrebnih izmjena i dopuna Tarife.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o sudskim pristojbama. Istaknuli su da se uređenjem sudskih pristojbi trebaju štititi prava građana koji nisu u mogućnosti platiti sudsku pristojbu, ali isto tako da bi visinu pristojbi valjalo urediti zakonom na način koji bi u konačnici utjecao na smanjenje broja sudskih predmeta, dok bi pristojba u postupcima revizije protiv presuda i rješenja trebala imati poseban karakter tzv. „ekskluzivne“ pristojbe. 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset  (10) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog o sudskim pristojbama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 27. rujna 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću, prvo čitanje, P. Z. br. 401, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista aktom od 10. srpnja 2018. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/86, Urbroj: 50301-25/06-18-6 od 23. kolovoza 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću kao i Prijedlog zakona o sudovima dio zakonskog paketa Kluba Mosta nezavisnih lista pripremljeni nakon provedene javne rasprave o Zakonu o sudovima i Državnom sudbenom vijeću koje je izradilo Ministarstvo pravosuđa.

Također, istaknuo je da su glavni ciljevi ovog Prijedloga zakona povećati učinkovitost i transparentnost u radu Vijeća, kao i objektivnost prilikom imenovanja sudaca te uspostaviti novi sustav ocjenjivanja rada sudaca. Kao najvažnije izmjene  istaknuo je da se mijenjaju odredbe o sastavu članova Vijeća iz reda sudaca na način da se u Vijeće imenuju po 2 suca iz reda Vrhovnog suda, 2 suca iz reda žalbenih sudova te 3 suca iz reda prvostupanjskih sudova. Nadalje, predlaže se profesionalizacija predsjednika Vijeća i zamjenika predsjednika a  ukidaju se kandidacijski odbori kako bi se ubrzao postupak imenovanja sudaca. Nadalje, uvodi se standardizirani sustav ocjenjivanja rada sudaca, te se propisuje da sudac ne može biti osoba za koju postoje sigurnosne zapreke.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe sa jednim (1) glasom „za“, sedam (7) glasova „protiv“  i tri (3) „suzdržana“ glasa, nije prihvatio Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 27. rujna 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o sudovima, prvo čitanje, P. Z. br. 402, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista aktom od 10. srpnja  2018. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/85, Urbroj: 50301-25/06-18-6 od 23. kolovoza 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je podloga za ovaj Prijedlog zakona Studija koju je Ministarstvo pravosuđa izradilo 2017. godine, da je glavni cilj Zakona povećati učinkovitost pravosuđa, racionalizacijom i reorganizacijom sudova, s obzirom na postojeće probleme pravosuđa. Osim toga, predlagatelj je naglasio da se zakonskim prijedlogom jača profesionalizacija u pravosudnom sustavu,  transparentnost i odgovornost u radu, a smanjuje  nepotrebna administracija.

Kao najznačajnije izmjene, predlagatelj je istaknuo da se uređuje  sustav ovlasti i odgovornosti predsjednika suda za obavljanje poslova sudske uprave, osim toga uvodi se obvezna edukacija predsjednika sudova. Također, uređuje se ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova na način da se ukidaju prvostupanjski općinski i prekršajni sudovi a osnivaju se sudovi nove nadležnosti, osnovni sudovi. Nadalje, osnivaju se novi sudovi prvog stupnja, viši sudovi koji bi preuzeli nadležnost županijskih sudova kada sude u prvom stupnju u kaznenoj grani sudovanja. Drugostupanjsko sudovanje uređuje se na način da se osniva žalbeni sud. Visoki prekršajni, Visoki trgovački i Visoki upravni sudovi prestaju postojati i njihova nadležnost prebacuje se na žalbene sudove, a mijenja se i  nadležnost Vrhovnog suda na način da se rješavanje žalbi na prvostupanjske odluke u kaznenim predmetima u potpunosti prebacuje na žalbene sudove. Uređuje se i postupak kršenja Kodeksa sudačke etike i osnivanje posebnog Etičkog povjerenstva, te se uvodi novi sustav sudskih savjetnika. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe sa jednim (1) glasom  „za“, sedam (7) glasova „protiv“ i tri (3) „suzdržana“ glasa,  nije prihvatio Prijedlog zakona o sudovima.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 11. srpnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. srpnja 2018. godine.
 
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora otklanjaju manjkavosti utvrđene u primjeni Zakona, naime, od 2012. do danas niti jedan poslovni prostor u vlasništvu RH nije prodan sadašnjem zakupniku ili korisniku, niti je Državni ured za upravljanje državnom imovinom donio popis poslovnih prostora koji bi bili predmet kupoprodaje.
 
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom jesu zabrana podzakupa poslovnog prostora u vlasništvu RH, i svakog drugog pravnog posla kojim se prostor u stvarnosti daje drugoj osobi na korištenje. Osim toga, uređuje se i pitanje prodaje poslovnih prostora, poslovni prostor može se prodati isključivo zakupniku, koji uredno ispunjava sve obveze iz ugovora  i druge financijske obveze i to na temelju popisa poslovnih propisa koji su predmet kupoprodaje koji će sastaviti Ministarstvo državne imovine i koji će javno objaviti. Zakonom se uređuju kriteriji za odlučivanje koji će poslovni prostori biti na popisu za kupoprodaju, isto tako uređuje se da Ministarstvo neće na popis uvrstiti poslovne prostore koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: nalaze se u nultoj ili prvoj zoni gradova i općina, ulični su poslovni prostori s izlogom koji gleda na uličnu stranu, nalaze se u razizemlju i čija vrijednost zakupnine za 15 godina je jednaka ili veća od procijenjene vrijednosti nekretnine.
Istaknuto je da se predmetne odredbe odnose isključivo na prostore u vlasništvu RH, dok se odredbe vezane za zakup i kupoprodaju poslovnih prostora u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mijenjaju.  

U raspravi su članovi jednoglasno podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Istaknuli su kako bi do drugog čitanja Zakona u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave trebalo predložiti ista ili slična rješenja za zakup i kupoprodaju prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Također,  istaknuto je da  je potrebno iznaći rješenja kako bi se revidirali ugovori o zakupu poslovnih prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koji su zaključeni na neodređeno vrijeme još 1997. godine donošenjem prvog Zakona, a nove ugovore o zakupu poslovnih prostora u vlasništvu jedinica lokalne uprave predlaže se zaključiti na pet godina.

U odnosu na članak 9. Prijedloga kojim se Ministarstvo državne imovine odlučilo da će poslovne prostore prodavati isključivo na jednokratnu otplatu, predlaže se dopuniti stavak 2. istoga članka na način da se da rok jednokratne isplate produlji na 90 dana. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj dana 11. srpnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 394, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. srpnja 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da  Prijedlog zakona predstavlja pete izmjene i dopune i posljedica je reforme pravosudnog sustava koja se provodi reorganizacijom mreže prvostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj te odgovarajuće izmjene zakona.
 
Osnovna pitanja koja se zakonom uređuju jesu spajanje općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, polazeći od činjenice da je zadnjih godina značajno smanjen broj priljev prekršajnih predmeta, a time i opterećenje prekršajnih sudaca. Nadalje, mijenjaju se odredbe Zakona radi usklađivanja sa Zakonom o kaznenom postupku u pogledu odlučivanja i prava na naknadu troškova postupka i u pogledu granica ispitivanja prvostupanjske presude.
 
U pojedinačnoj raspravi člana Odbora istaknuto je da je argumentacija kojom se predlaže spajanje općinskih i prekršajnih sudova manjkava, da su pokazatelji smanjenja priljeva prekršajnih predmeta nedovoljni za djelomično ukidanje prekršajnih sudova, budući da s radom nastavljaju dva najveća prekršajna suda i Visoki prekršajni sud RH. Osim toga, uz analizu svih troškova, Prijedlog je trebao sadržavati i iskustva u prekršajnim predmetima zemalja članica Europske unije. Dalje, iznosi da su osnovna pitanja prekršajnih postupaka prekršaji protiv javnog reda i mira,  hiperprodukcija propisa i edukacija sudaca.

Nasuprot tome, u raspravi je istaknuto da se spajanje općinskih i prekršajnih sudova treba provesti u cijelosti, sukladno tome predlaže se ukinuti Prekršajni sud u Zagrebu, Prekršajni sud u Splitu  te Visoki prekršajni sud RH.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa  pet ( 5) glasova „za“,  dva (2 ) glasa „protiv“ i  jednim (1 ) „suzdržanim“ glasom  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj dana 11. srpnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, prvo čitanje P.Z. br. 396, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. srpnja 2018. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predmetni zakon donosi radi otklanjanja nedostataka utvrđenih u praksi, unaprjeđenja pojedinih zakonskih rješenja kao i usklađenja s propisima koji su stupili na snagu nakon donošenja ovoga Zakona.

Stoga se ovim Prijedlogom zakona uvodi obveza provođenja vježbeničke prakse i u upravnim sudovima,  uvodi se stručno osposobljavanje u trajanju od 18 mjeseci radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, propisuje se istovrsno obvezno prethodno stručno obrazovanje svih kandidata koji pristupaju polaganju pravosudnog ispita u Pravosudnoj akademiji, izuzev vježbenika u pravosudnim tijelima, te se detaljnije  razrađuje rad Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita. Uređuje se mogućnost da se osobe sa završenim studijem prava bez radnog iskustva na pravnim poslovima prime u pravosudno tijelo na stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za polaganja pravosudnog ispita.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa  osam  (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispita.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 3. srpnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je iznio ciljeve predmetnog Zakona čiji je cilj uvesti novi pojednostavljeni oblik stečaja, za dužnike čiji iznos glavnice duga ne prelazi 20.000,00 kuna i računi su blokirani duže od tri godine. Ovakav postupak inicirala bi Financijska agencija, koja bi slala građanima obavijest o postupku, ukoliko građani ne bi prihvatili poziv presumiralo bi se da isti prihvaćaju, nakon čega bi sud donosio Rješenje o otvaranju postupka, pri čemu bi građani imali drugu priliku da se izjasne o postupku. Dakle, jednostavni postupak stečaja potrošača po službenoj dužnosti pokreće FINA nakon zaprimljenog očitovanja potrošača da je suglasan s provođenjem postupka ili izostanka tog očitovanja. Predviđaju se dva načina provođenja ovog postupka, ovisno o tome ima li potrošač vredniju imovinu.

Kao jedan od problema u provedbi važećeg Zakona pojavio se manjak povjerenika, te je na listi trenutno upisano samo dvoje povjerenika, stoga se ovim Prijedlogom zakona želi riješiti ovaj problem na način da se olakša upis na listu povjerenika i omogući odvjetnicima, stečajnim upraviteljima, ovlaštenim revizorima i poreznim savjetnicima da obavljaju poslove povjerenika bez potrebe polaganja stručnog ispita, kao i imenovanje stečajnih upravitelja umjesto povjerenika.

Zaključno, predstavnik predlagatelja naglasio je da bi se Predloženim zakonom trebala povećati socijalna zaštita i smanjiti broj građana s blokiranim računima i broj ovršnih postupaka, građanima bi se olakšala situacija zbog dugotrajne blokade računa. Mjere predviđene ovim Zakonom obuhvatile bi oko 120.000 građana.

U raspravi je istaknuto da se podržava predmetni Prijedlog zakona, pojedinačno je mišljenje da je ovo rješenje privremena mjera nedostatna za rješavanje problema građana, te da je potreban novi i kvalitetniji Ovršni zakon.
Predstavnik predlagatelja najavio je novi Ovršni zakon i skoro otvaranje postupka  javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa osam (8 ) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

         Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.      

                                                                                         
   PODPREDSJEDNIK ODBORA
 Marko Šimić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 3. srpnja  2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se četvrte izmjene i dopune Kaznenog zakona predlažu prvenstveno radi usklađenje nacionalnog kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Usklađenje nacionalnog kaznenog zakonodavstva potrebno je izvršiti na području suzbijanja terorizma kroz implementaciju Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP, dok je u odnosu na suzbijanje prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Europske unije analiza nacionalnog kaznenog zakonodavstva pokazala njegovu usklađenost s Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima.

 Direktivom o suzbijanju terorizma nastoje se osigurati djelotvorni i učinkoviti pravni instrumenti kao odgovor na teroristička djelovanja, s tim u svezi, predlagatelj ovim Prijedlogom Zakona kroz inkriminiranje primanja obuke za terorizam predlaže dopunu članka 101. Kaznenog zakona, kao i propisivanje samostalnog kaznenog djela putovanje u svrhu terorizma u članku 101 a Kaznenog zakona.

PIF Direktiva predstavlja jedinstveni kaznenopravni okvir za suzbijanje prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Europske unije. PIF Direktiva uspostavlja minimalna pravila u pogledu definicije kaznenih djela i vrste te visine kaznenopravnih sankcija koje se mogu izreći počiniteljima kaznenih djela počinjenih na štetu financijskih interesa Europske unije. Analizom predmetne Direktive uočeno je kako je nacionalno kazneno zakonodavstvo već usklađeno sa zahtjevima koje Direktiva postavlja pred države članice.

Kao posljedicu preporuke MONEYVAL-a kojom se izjednačava imovinska korist ostvarena kaznenim djelom sa imovinom, a imovina sa predmetom, koji se sukladno općim odredbama Kaznenog zakona neće uvijek oduzeti, predlaže i propisivanje oduzimanja imovinske koristi, predmeta i sredstava nastalih počinjenjem kaznenog djela iz članka 265. stavka 1. do 5. Kaznenog zakona ili namijenjenih ili uporabljenih za počinjenje kaznenog djela te utvrđivanje prava ništetnim.

Predlagatelj ovim Prijedlogom zakona, kroz izmjene i dopune kaznenih djela: neovlašteni pristup, oštećenje računalnih podataka i zlouporaba naprava provodi reviziju transpozicije Direktive o napadima na informacijske sustave.

Preostale izmjene rezultat su potreba na koje je ukazala praksa, potrebe uklanjanja uočenih nejasnoća i nomotehničkih poboljšanja. Također, predlaže se i dopuna djelomične uvjetne osude kroz propisivanje novog stavka kojim se predlaže da se vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne izuzme iz rečenog roka provjeravanja. Predlaže se i izmjena definicije žrtve radi usklađenja s definicijom iz Zakona o kaznenom postupku.

Nadalje, predlaže se propisivanje novog, samostalnog kaznenog djela prisile prema zdravstvenom radniku, kao reakcije na pojavne oblike nasilja usmjerenog prema zdravstvenim radnicima u vezi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti kao javne službe.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno sa osam  (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

                                                                                                     POTPREDSJEDNIK  ODBORA

                                                                                                                     Marko Šimić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 37. tematskoj sjednici održanoj zajedno s Odborom za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo dana 27. lipnja  2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sjednica Odbora je snimana.

Predsjednik Odbora izvijestio je da su sjednici nazočni predstavnici zainteresiranih udruga.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je podsjetio na razloge zbog kojih se donose izmjene i dopune Zakona o najmu stanova, istaknuo je da je donošenjem Zakona o najmu stanova 1996. godine nastalo novo pravno uređenje stambenih odnosa, da je Zakon bio predmet ocjene  suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske. Ustavni sud RH ukinuo je pojedine odredbe Zakona,  osim toga, Europski sud za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske donio je presudu kojom je utvrdio da zakonodavni okvir RH koji uređuje pitanje zaštićenog najma stanova nije uspostavio ravnotežu suprotstavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci  i interesa države da osigura provođenje stambene politike.

Europski sud utvrdio je tri nedostatka postojećeg zakonodavstva a to su: neodgovarajuća visina zaštićene najamnine, restriktivni uvjeti za otkaz zaštićenog najma i nepostojanje vremenskog ograničenja u odnosu na zaštićeni najam. Kako ranije zakonodavne inicijative nisu realizirane, a radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz Odluke Ustavnog suda RH i ispunjavanja međunarodnih obveza RH iz presude Europskog suda u predmetu Statileo i drugim predmetima, Vlada je predložila izmjene i dopune Zakona.

Nadalje, obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. U skladu s primjedbama i prijedlozima iz rasprave prikupljeni su i obrađeni dodatni podaci, razlike su sadržane u tome da je promijenjen datum od kojega se počinje povećavati zaštićena najamnina, promijenjen je i datum prestanka prava na zaštićenu najamninu, osobama s pravom na subvencioniranje povećanja zaštićene najamnine osigurava se sudska zaštita, uvodi se mjera kojom se osigurava izgradnja potrebnog broja stanova za najam i kupnju u okviru programa društveno poticane stanogradnje, uređuju se prednosti za subvencioniranje kredita, uređuju se prednosti pred drugima za prijam u dom za starije i nemoćne, osigurava se stručna pomoć u pronalaženju i posredovanju u sklapanju ugovora o najmu, kupovini stana ili kuće.
 
U raspravi je izražena zabrinutost stavom Vlade Republike Hrvatske u rješavanju ove problematike, jer Konačni prijedlog zakona ne sadrži bitne izmjene, ovakvo zakonsko rješenje neprimjereno je i nepravedno, stručna pomoć najmoprimcima kao i prednost prilikom primanja u dom za starije i nemoćne osobe koji se predviđaju ovim Zakonom nije adekvatna niti prihvatljiva, navedeno je da će se u zakonsku proceduru uputiti amandmane. Mišljenje je da bi se najmoprimcima trebala jamčiti prava koja su imali i tijekom 90-tih godina, a vlasnike stanova bi trebala obeštetiti država, u skladu s time iznosi mišljenje kako zakon treba povući iz postupka donošenja. 

Nasuprot tome, istaknuto je da vlasnici stanova/najmodavci trpe višegodišnju agoniju te da će se ovim zakonskim prijedlogom to donekle ispraviti.

Nadalje, navedeno je da su u bivšoj državi dodjeljivani stanovi koji su podruštvljeni, ali i koji su građeni od 1945. do 1990. godina, najmoprimci nisu birali koji stanovi će im biti dodijeljeni, mišljenje je da su oštećene obje strane, država preko 28 godina nije rješavala ovaj problem, ali neće ga riješiti niti ovakvim Zakonom. Mišljenje je da prijedlog kojim se najmoprimcima nudi privilegirani položaj prilikom kupnje POS stanova nije primjeren starijim građanima, koji nisu kreditno sposobni, niti se daje odgovor što nakon 5 godina sufinanciranja najamnine.

U raspravi je državnom tajniku Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva g. Željku Uhliru postavljeno pitanje je li u sukobu interesa, je li osobno zainteresiran za donošenje predmetnog zakona, s obzirom na sadržaj prijave upućene Povjerenstvu za sukob interesa.

Također, istaknuto je da ovim izmjenama Zakona Vlada RH nudi rješenje, u situaciji u kojoj su i vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci oštećeni, u kojoj netko ne može do svoje imovine, naglašeno je da se stvari ne mogu stavljati pod tepih, te da će uvijek biti nezadovoljnih.

Nadalje, naglašeno je kako je ovo dug svih dosadašnjih Vlada, te da se stvari trebaju rješavati kada se to može učiniti, a problem je dvostrani, vlasnici nisu mogli koristiti vlasništvo, a svi najmoprimci nisu mogli otkupiti stanove ovisno o tome jesu li stanovi konfiscirani ili nacionalizirani.  Mišljenje je da bi bolje rješenje bilo da se predlaže kraći rok za povrat stanova vlasnicima , npr. 1 godina, a najmoprimcima omogući otkup drugih stanova prema uvjetima koji su bili na snazi 1996., čime bi došlo do boljih efekata u konačnici, smatra da će ovakav prijedlog zakona samo nastaviti sukobe. Slijedom toga, predložen je zaključak da se provede treće čitanje Zakona.

S obzirom na interes udruga za sudjelovanjem u raspravi sjednica dvaju Odbora snimana je, te će fonogram sjednice biti sastavni dio zapisnika.
 
Predstavnik Udruge Vlasništvo i posjed navodi da su svima jasne postojeće manjkavosti, ali da podržava ovaj Prijedlog zakona, koji će barem u određenoj  perspektivi dokinuti nepravdu koja traje ne 28 nego i puno više godina. Osim vlasnika i najmoprimaca treba gledati i ljude na koje se ovaj Zakon ne odnosi, ali koji će plaćati zbog potencijalnih presuda protiv Republike Hrvatske, ukazuje na činjenicu da se za stanove plaća neprimjereno niska najamnina.

Predstavnica udruge Hrvatski savez stanara sa stanarskim pravom – građana EU, navodi da svi u raspravi povlače neki svoj privatni status,  ali da se u državi mora poštovati zakone, ovaj prijedlog smatra neustavnim, odnosno ne poštuje europska stečena prava koja je Republika Hrvatska preuzela, a u presudi Statileo protiv Hrvatske ne spominje se uopće izbacivanje najmoprimaca iz stanova već o razmjernosti interesa, stanove najmoprimcima je dodijelila Država, a jednom oduzeta imovina se ne vraća nego se bivši vlasnici trebaju obeštetiti. 

Predstavnik Hrvatskog saveza stanara Zagreb smatra da je ovaj Prijedlog zakona u suprotnosti sa Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Ustavom RH. Zakon o najmu stana s obzirom da propisuje neograničeno trajanje najma nije protuustavan, međutim, predmetni Prijedlog zakona samo će dovesti do novih problema, a mjere koje Vlada predlaže u Zakonu za najmoprimce su neprimjerene. Smatra da je ovaj Zakon trebalo donijeti Ministarstvo pravosuđa, da je pisan bez adekvatnih  statističkih podataka, te da nema nikakve veze sa presudom Statileo protiv Hrvatske.

Predstavnica Samostalne udruge stanara Zagreb osvrnula se na podatke koje se iznose, odnosno da li su provedene adekvatne analize.

Predstavnik Udruge Proljeće Split ističe da kako stare najmoprimci da tako stare i vlasnici stanova, te da njima treba osigurati korištenje, da treba voditi računa o najmoprimcima koji ne posjeduju drugu imovinu, u protivnom osigurati tržišne uvjete.

Predstavnica Udruge stanara grada Splita, navela je da Prijedlog zakona nije provodljiv, odnosno da će za 5 godina dovesti do raznih situacija, te da nije suglasan sa Ustavom niti međunarodnim presudama i konvencijama. Iz presude Statileo Vlada je preuzela samo jedan segment, a kao nositelj stanarskog prava nije bila u mogućnosti niti dobiti kredit niti drugi stan.

U završnom obraćanju predstavnik Vlade je naveo da je i današnja rasprava kao i rasprava u prvom čitanju ukazala da će se teško naći optimalno rješenje, predmetni Prijedlog zakona smatra prihvatljivim za sve strane, u rješavanju ove situacije Država je ponudila sve što ima na raspolaganju u rješavanju stambene problematike (primjerice POS programi). Vezano za pitanje o prijavi koja je navodno protiv njega podnesena zbog sukoba interesa, navodi da istu nije vidio, njegov otac vlasnik je stana u 1/3, dok je Republika Hrvatska vlasnik u preostalom dijelu, s obzirom što ovaj Zakon ne utječe na stanove u vlasništvu RH, smatra da u predmetnom slučaju nema nikakvog sukoba interesa.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe rezultatom četiri glasa (4) „za“ i šest (6) glasova protiv nije prihvatio zaključak da se o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova provede treće čitanje.

Odbor je sa šest (6) glasova „za“, tri (3) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim glasom  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

                       Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 19. lipnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o nasljeđivanju, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju iz  2013. propisano da se u rješenje o nasljeđivanju obvezno upisuje osobni identifikacijski broj (OIB) ostavitelja, nasljednika i osoba kojima nasljeđivanjem ostavitelja pripada neko pravo iz ostavine. S obzirom da Zakon o porezu na promet nekretnina propisuje obvezu javnih bilježnika da  u roku od 30 dana Poreznoj upravi dostave elektroničkim putem isprave o prometu nekretnina uz podatak o OIB-u sudionika postupka, te s obzirom da postoje slučajevi u kojima objektivno javni bilježnik nije u mogućnosti pribaviti OIB nasljednika odnosno drugih osoba koje ostvaruju neko pravo iz ostavine i okončati ostavinski postupak, ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisati da će sud, u slučaju ako ne raspolaže podatkom o OIB-u ostavitelja, nasljednika ili osobe kojoj bi pripalo pravo iz ostavine, pribaviti taj podatak po službenoj dužnosti od Ministarstva financija, Porezne uprave. Porezna uprava dužna je u roku od osam dana dostaviti propisane podatke. Ukoliko,  Porezna uprava nije u mogućnosti dostaviti podatke, sud će donijeti rješenje o nasljeđivanju bez navođenja OIB-a ostavitelja, nasljednika ili osobe kojoj pripada neko pravo iz ostavine.

Osim toga, predlaže se izrijekom propisati obvezu dostave pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju i nadležnom zemljišnoknjižnom sudu. Nadalje, predlaže se i izmjena odredbe članka 190. Zakona obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji opći zakon kojim se uređuju pravila izvanparničnog postupka te predviđen zahtjev za zaštitu zakonitosti kao dopušteni izvanredni pravni lijek.

U raspravi je izneseno da se OIB može dodijeliti ostavitelju, nasljedniku ili osobi kojoj pripada pravo iz ostavine na prijedlog nadležnog tijela, na predloženi način, izbjeglo bi se unošenje drugih raspoloživih podataka u rješenje o nasljeđivanju  

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama zakona o nasljeđivanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 19. lipnja 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o državnom odvjetništvu, Konačni prijedlog zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu konačnim prijedlozima zakona u odnosu na prijedloge zakona. U Konačnom prijedlogu zakona o državnom odvjetništvu izmjene se odnose na postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika koji se pokreće javnim pozivom, među razloge prestanka dužnosti Glavnog državnog odvjetnika navodi se razrješenje, propisuje se nova ovlast državnog odvjetnika u poslovima državnoodvjetničke uprave nadzor nad obradom osobnih podataka, dopunjuje se sadržaj Izvješća Glavnog državnog odvjetnika time da može upozoriti na stanje i djelovanje pravnog sustava, nedostatke u zakonodavstvu i unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva, daje se u ovlast ministru pravosuđa da pravilnikom propiše uvjete i postupak predlaganja, upućivanja na rad i razmjene državnoodvjetničkih dužnosnika, uređuje se da državno odvjetništvo s više od 15 zamjenika ima ravnatelja državnoodvjetničke uprave, mijenjaju se uvjeti za više državnoodvjetničke savjetnike-specijaliste, pojedine odredbe nomotehnički se dorađuju.

U Konačnom prijedlogu zakona o Državnoodvjetničkom vijeću razlike su u izmjeni nadležnosti Povjerenstva za izbor članova Vijeća, članovi Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti biraju se tajnim glasovanjem, članu Vijeća iz reda zastupnika dužnost u Vijeću prestaje stavljanjem mandata u mirovanje, odluke i akti Vijeća objavljuju se. Osim toga, ograničava se mandat županijskih i općinskih državnih odvjetnika, uvodi se novo stegovno djelo povrede propisa o zaštiti osobnih podataka, o žalbama na odluke o stegovnoj odgovornosti odlučuje Vrhovni sud RH, izvješće o imovini podnosi se u elektroničkom obliku.

Razlike koje se predlažu Konačnim prijedlogom zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava posljedica su izmjena sadržanih u Konačnom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova, a odnose se na izmjene u nadležnosti Općinskog suda u Karlovcu, Općinskog suda u Novom Zagrebu, Općinskog suda u Rijeci, Općinskog suda u Splitu i Općinskog radnog suda u Zagrebu.

U raspravi je istaknuto kako ne stoji obrazloženje predlagatelja na primjedbu Odbora za pravosuđe o uvođenju sigurnosne provjere kandidata za Glavnog državnog odvjetnika RH, da bi sigurnosna provjera u praksi značila dugotrajniju provedbu postupka.

Također, naglašeno je da bi davanje mišljenja državnog odvjetništva na pravne poslove stjecanja ili otuđenja nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bilo potrebno, te da bi zastupanje  jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u zaštiti imovinskih interesa smanjilo troškove lokalnim jedinicama.

Izraženo je mišljenje kako treba zadržati postojeći zakonodavni okvir vrednovanja ocjene obnašanja dužnosti u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o državnom odvjetništvu, Konačnom prijedlogu zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Konačnom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Odbor je sa pet (5) glasova „za“, dva (2) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 19. lipnja 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor je Konačne prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne ciljeve predloženih zakona te razlike između konačnih prijedloga zakona u odnosu na prijedloge zakona. U odnosu na Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova u odnosu razlike su sadržane u sljedećem: iz područja nadležnosti Općinskog suda u Karlovcu briše se grad Vrbovsko, te se isti dodaje u područje nadležnosti Općinskog suda u Rijeci, područja nadležnosti Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II spajaju se u jedinstveno područje Općinskog suda u Splitu, ustanovljava se i Općinski prekršajni sud u Splitu, dopunjeno je područje nadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu, kao sudovi nadležni za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u sporovima iz radnih odnosa izostavljen je Županijski sud u Bjelovaru, umjesto Županijskog suda u Velikoj Gorici za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u predmetima stečaja potrošača određeni su Županijski sud u Osijeku i Županijski sud u Rijeci, propisane su potrebne radnje za ustanovljenje i početak rada općinskih sudova i novog Trgovačkog suda u Dubrovniku.

Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima  u odnosu na Prijedlog zakona očituju se u propisivanju nadležnosti Visokog kaznenog suda RH, dopunjena je nadležnost trgovačkih sudova, kao osnova za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda RH propisana je pravomoćna potvrda optužnice za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim, zahtjev za isplatu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku podnosi se Ministarstvu pravosuđa, uređuje se objava pravomoćnih odluka o povredama Kodeksa sudačke etike, uređuju se posebnosti prvog postupka imenovanja sudaca Visokog kaznenog suda RH.

Razlike između Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću u odnosu na Prijedlog zakona čine korekcije obveza u obavljanju sudačke dužnosti članovima DSV-a, izostavlja se ograničenje uzastopnog mandata članova Državnog sudbenog vijeća, propisuje se da se odluke i svi akti Vijeća objavljuju na njegovoj mrežnoj, propisuju se stroži uvjeti za imenovanje sudaca visokih sudova (pravosudni staž od dvanaest godina),  izostavlja se ograničenje broja kandidata koji mogu pristupiti razgovoru s članovima Vijeća, a radi kompatibilnosti s odlukama i pravnim shvaćanjima Ustavnog suda RH, predlaže se da će Vijeće imenovati suce između najviše 10 kandidata sa najvećim brojem bodova, pri čemu razlika između izabranog i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova, posebno se propisuje obveza Vijeća da obrazloži odluku o imenovanju kandidata koji nisu ostvarili najveći broj bodova, izostavljena je kvalitativna komponenta stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti zbog neispunjenja obveze propisane Okvirnim mjerilima za rad sudaca, kao novo stegovno djelo propisana je povreda propisa o zaštititi osobnih podataka, precizirana je odredba o ograničenju mandata predsjednika sudova, izrijekom se propisuje da se izvješća o imovini sudaca podnose u elektroničkom obliku.

U raspravi je istaknuto da je predlagatelj trebao dati obrazloženje  spajanja područja nadležnosti Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II u jedinstveno područje Općinskog suda u Splitu te ustanovljavanje Općinskog prekršajnog suda u Splitu, sadržano u članku 2. stavku 1. točka  IX.

U odnosu na odredbe kojima se predlaže ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske  u čijoj će nadležnosti biti odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima, radi rasterećenja Vrhovnog suda RH, postavljeno je pitanje svrhe osnivanja suda, budući da iz Izvješća o radu predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu proizlazi da Kazneni odjel na dan 31. 12. 2017. ima 625 predmeta, da je prosječno vrijeme odlučivanja 122 dana, dok Građanski odjel s istim datumom ima 15 518 predmeta s prosječnim vremenom odlučivanja 717 dana. Osim toga, osnivanje suda podrazumijeva kadrovske, materijalne i druge uvjete.

Također, u odnosu na sudske postupke koji traju godinama i predmete u kojima je nastupila zastara, istaknuto je da su suci u postupcima dužni postupati u skladu s rokovima, te da u predmetima zastare predsjednici sudova moraju utvrditi postojanje subjektivnih ili objektivnih razloga zastare, te u skladu s utvrđenim odlučiti o  stegovnoj odgovornosti sudaca.

Postavljen je i upit o ukupnim iznosima sredstva koje je RH isplatila s osnove naknade štete radi nepravilnog i nezakonitog rada sudaca,  i isplaćenih naknada radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku.       
Izraženo je mišljenje kako treba zadržati postojeći zakonodavni okvir  vrednovanja ocjene obnašanja sudačke dužnosti u postupcima imenovanja pravosudnih dužnosnika.

Postavljen je upit o postupanja Ministarstva pravosuđa u odnosu na  informaciju SOA-e da je 20-tak sudaca prijetnja nacionalnoj sigurnosti RH.
   
Nakon provedene rasprave,  Odbor je  jednoglasno sa osam (8 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova, o Konačnom prijedlogu zakona o sudovima i  Konačnom prijedogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću sukladno članku 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Odbor je sa  pet (5) glasova „za“, dva (2) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o područjima i sjedištima sudova, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                         

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 19. lipnja 2018. godine razmotrio je traženje za imenovanje člana Povjerenstva za izbor kandidata Republike Hrvatske za suce i nezavisnog odvjetnika pri Sudu Europske unije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo pravosuđa, aktom od 8. lipnja 2018.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova “za” i dva (2) glasa “protiv” za predstavnika Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora u  Povjerenstvu za izbor kandidata Republike Hrvatske za suce i nezavisnog odvjetnika pri Sudu Europske unije imenovao zastupnika Tomislava Sokola, člana Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 13. lipnja 2018. razmotrio je Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, aktom od 23. travnja 2018. godine.

Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/43, Urbroj: 50301-25/06-18-17 od 7. lipnja 2018. godine.

U svom izlaganju Glavni državni odvjetnik RH uvodno je naglasio da je osnova za uređenje položaja i ovlasti državnog odvjetništva odredba članka 125. stavka 1. Ustava RH, te da državnoodvjetničku organizaciju čine ukupno 39 državnih odvjetništava: Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH), Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), 15 županijskih državnih odvjetništava i 22 općinska državna odvjetništva. Na kraju izvještajnog razdoblja u svim državnim odvjetništvima bilo je zaposleno ukupno 1754 osoba,  od toga u DORH-u 22 dužnosnika, u USKOK-u 34 dužnosnika, u županijskim državnim odvjetništvima 162 dužnosnika te u općinskim državnim odvjetništvima 395 dužnosnika, pri tome od ukupno 613 državnoodvjetničkih dužnosnika, njih 420 ili 68,52% su žene.  Vezano za ljudske potencijale, Glavni državni odvjetnik naveo ja da je krajem izvještajnog razdoblja bilo nepopunjeno 7 mjesta državnih odvjetnika te 175 mjesta zamjenika državnih odvjetnika. Također, naglasio je da s obzirom na propisane uvjete i koeficijent složenosti poslova za radno mjesto financijskih istražitelja propisanih Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova  te visinom moguće plaće, nadležna državna odvjetništva nisu uspjela putem javnih natječaja popuniti navedena radna mjesta.

Što se tiče materijalno-financijskih uvjeta Ministarstvo pravosuđa odobrilo je tijekom 2017. godine za rad DORH-a sredstva u ukupnom iznosu od 60.740.494,00 kuna, za rad USKOK-a sredstva u iznosu od 25.863.795,00 kuna, za rad svih 15 županijskih državnih odvjetništava u ukupnom iznosu od 91.717.493,00 kune, dok su za rad svih 22 općinskih državnih odvjetništava odobrena sredstva u ukupnom iznosu od 170.416.500,00 kuna, iz čega proizlazi da je ukupni iznos odobrenih sredstava   iznosio 348.738.282,00 kuna. Od ukupnog iznosa odobrenih sredstava za rad DORH-a 42.598.850,00 kuna odnosilo se isključivo na troškove zastupanja u međunarodnim arbitražama. Odobrena sredstva izvršena su u ukupnom iznosu od ukupno 348.654.736,89 kuna, od toga za DORH 60.686.554,62 kune, za USKOK 25.834.364,68 kuna, za županijska državna odvjetništva 91.712.213,34 kuna i za općinska državna odvjetništva 170.421.604,25 kuna.

Glavni državni odvjetnik naglasio je kako je u okviru projekta IPA 2012 u izvještajnom razdoblju unaprijeđen rad Sustava za elektroničko vođenje i praćenje predmeta državnih odvjetništava CTS-a, uz izgradnju pristupa drugim državnim tijelima, jačanje analitičkih sposobnosti državnog odvjetništva i USKOK-a, izgradnja državnooodvjetničke baze znanja i nadogradnja CTS-a i Baze ratnih zločina.

Što se tiče prostornih uvjeta za rad državnih odvjetništava, u 2017. godini, Glavni državni odvjetnik istaknuo je napore Ministarstva pravosuđa u rješavanju prostornih potreba, te kao primjer naveo preseljenje Kaznenog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu u novu zgradu, uređenje zgrade u kojoj su smješteni Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, preseljenje kaznenog odjela Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, uređenje zgrade Županijskog  državnog odvjetništva u Osijeku, kao i uređenje pročelja zgrade DORH-a i USKOK-a u Zagrebu. Međutim u neadekvatnim prostornim uvjetima smješteni su primjerice Županijsko državno odvjetništvo i Odsjek USKOK-a u Rijeci, smješteni u istom poslovnom prostoru kao i FINA, ali i Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, Bjelovaru i Šibeniku te Općinsko državno odvjetništvo u Sisku. Kao i ranijih godina, ponovno je ukazano na izuzetno loše prostorne uvjete USKOK-a u Zagrebu. Također, naglašena je i potreba obnove voznog parka s obzirom na postojeće nezadovoljavajuće stanje brojnosti i starosti službenih vozila.

U nastavku izlaganja Glavni državni odvjetnik iznio je podatke o radu kaznenih odjela, uz napomenu da se statistički podaci vode prema broju osoba, za razliku od policijskih i sudskih statistika, koji se vode po broju predmeta. Slijedom navedenog,  državna odvjetništva zaprimila su tijekom 2017. godine ukupno 38.591 kaznenu prijavu protiv poznatih počinitelja, što ukazuje na manji pad prijava od 1,7% u odnosu na 2016. godinu, kada je bilo zaprimljeno 39.244 prijava, a zabilježen je i pad kaznenih prijava protiv maloljetnih počinitelja.

Što se tiče strukture kriminaliteta, najveći postotak čine kaznena djela protiv imovine (32,7%), protiv osobne slobode (16,4%) i protiv gospodarstva (8,5%). U  strukturi kriminaliteta mlađih punoljetnih osoba i u izvještajnom razdoblju  prevladavaju kaznena protiv imovine, dok u strukturi kriminaliteta pravnih osoba   prevladavaju kaznena djela protiv gospodarstva.

Tijekom 2017. državna odvjetništva zaprimila su i 29.313 prijava protiv nepoznatih počinitelja, što je 2,2% manje nego u ranijem razdoblju. Vezano za kriminalitet odraslih osoba, broj kaznenih prijava iznosi 33.425, no zbog neriješenih prijava iz ranijih razdoblja povećan je ukupan broj prijava u radu na 43.375 prijava, pri čemu je ažurnost zadržana na 75,1% riješenih prijava, većinom unutar tri mjeseca od upisa u upisnik, odnosno u prvoj polovici propisanog instruktivnog zakonskog roka koji iznosi 6 mjeseci. U strukturi odluka povodom kaznene prijave, najveći postotak (48,9%) odnosi se na odbačaj kaznene prijave, slijede optužnica (37,8%) te rješenje o provođenju istrage (10,4%). Također, zadržan je vrlo visok postotak potvrđenih optužnica od strane optužnog vijeća (96,7%).  

U nastavku izlaganja Glavni državni odvjetnik ukratko je iznio i podatke o kaznenim sankcijama, te naglasio da su tijekom 2017. godine prvostupanjske presude donesene u odnosu na 14.437 odraslih osoba, od čega 13.103 osuđujućih presuda, čime je zadržana visoka razina uspješnosti u postupku i iznosi 90,8%,  zatim 884 oslobađajućih presuda (6,1%) te 450 odbijajućih presuda (3,1%). Struktura kaznenih sankcija u 2017. također ne ukazuje na odstupanja u odnosu na ranija razdoblja, te  prevladavaju uvjetne osude (75,1%), dok su zatvorske kazne izrečene za 13,8% počinitelja, rad za opće dobro za 9,2%, novčane kazne za 1,8%,  a ostale sankcije prema 0,1% počinitelja, slijedom čega navedeni podaci ponovno ukazuju na blagu kaznenu politiku sudova. Od ukupno 841 presude naloženo je oduzimanje imovinske koristi u ukupnom iznosu od 296.477.121,67 kuna.

Što se tiče žalbenog postupka, u promatranom izvještajnom razdoblju državna odvjetništva podnijela su 2.498 žalbi protiv prvostupanjskih presuda odnosno u postocima protiv 17,3% presuda, pri čemu je broj podnesenih žalbi ostao na razini prethodnog razdoblja.  Također, Glavni državni odvjetnik posebno je iznio podatke o kretanju kaznenih djela ratnih zločina (zaprimljene su 62 nove prijave za kaznena djela ratnih zločina, ukupno u radu je 76 prijava, riješeno je 65 prijava provođenjem istrage protiv 25 osoba te 38 odbačaja, te je optuženo ukupno 34 osoba), organiziranog kriminaliteta i kaznenih djela počinjenih iz mržnje, pri čemu je za navedena dijela prijavljeno 18 osoba, optuženo 6 osoba, te 6 odbačaja. Naglašeno je da treba razlikovati zločin iz mržnje kao bilo koje kazneno djelo motivirano mržnjom i govor mržnje kao samostalno kazneno djelo, uz vidljiv porast prijava za navedena kaznena djela.
      
Nadalje, Glavni državni odvjetnik osvrnuo se i na rad USKOK-a, tijekom 2017. Ured je zaprimio ukupno 1.481 prijavu protiv poznatih počinitelja, što je za 67 prijava ili 4,7% više u odnosu na 2016. kada su zaprimljene prijave protiv 1.414 počinitelja, uočava se kontinuiran porast broja prijava, dok u strukturi kriminaliteta koruptivni kriminalitet sudjeluje s 81,7%, te organizirani kriminalitet s 15,1%. Od ukupno 1.521 prijava u radu, državnoodvjetničke odluke donesene su u odnosu na 1.520 prijava, a što je za 103 odluke ili 7,3% više u odnosu na 2016. kada je doneseno 1.417 odluka. Iz iznesenih podataka vidljiva je vrlo visoka ažurnost u radu Ureda, tako da je u odnosu na gotovo sve prijave donesena odluka (99,9%).

Zadaće državnog odvjetništva u zaštiti imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske izvršavaju se u postupanju u građanskim i upravnim predmetima. U izvršavanju te zadaće državno odvjetništvo se pojavljuje u dvije različite uloge i postupa kao zastupnik po zakonu Republike Hrvatske (poduzima pravne radnje na zaštiti njezine imovine, sklapa izvansudske nagodbe) i postupa u zaštiti javnog interesa odnosno zaštiti Ustava i zakona. Govoreći o radu građansko-upravnih odjela DORH-a Glavni državni odvjetnik istaknuo je da su u 2017. godini primili 70.784 nova predmeta ( 11% manje u odnosu na 2016.). U strukturi primljenih predmeta sudski predmeti čine 67%, upravni 6% i ostali predmeti 47%. U 2017. godini državna su odvjetništva imala u radu ukupno 52.795 sudskih predmeta, te 7.636 zahtjeva za izvansudsko rješavanje sporova, dok je ukupna vrijednost sklopljenih nagodbi u 2017. godini iznosila 86.633.000,00 kuna. Istaknuo je da će državna odvjetništva pratiti rad na ovom području, te da bi se potaknulo daljnje sklapanje nagodbi potrebno je osigurati dodatna sredstva za utvrđivanje visine obveza, kao i redovito obavještavanje ministarstava o parnicama koje opterećuju sustav i povećavaju troškove. Izvijestio je o postupcima zastupanja RH u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima i tijelima koji se dijele na postupke pred međunarodnim tijelima-međunarodne arbitraže (koje pokreću strani investitori protiv RH radi naknade štete  i zaštite stranih ulaganja te arbitraže koje se vode po ugovoru stranaka) i postupke koji se vode u inozemstvu pred sudovima te države. Naglasio je da sukladno ugovorima o zaštiti i poticanju ulaganja, pokretanju arbitražnog spora radi zaštite ulaganja, u pravilu prethodi postupak prijateljskog rješavanja spora, te da je Vlada RH osnovala Međuresorno povjerenstvo za postupanje po zahtjevima stranih ulagača. Tijekom 2017. godine podneseno je 7 zahtjeva pravnih osoba, koji se temelje na povredi BIT-ova, dok je pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova vođeno 8 arbitražnih postupaka protiv RH. U tim postupcima DORH koordinira rad i dogovara obranu s odvjetničkim društvom koje zastupa RH, koordinira rad s drugim državnim tijelima, sudovima, trgovačkim društvima. Troškovi zastupanja RH u inozemstvu, uključujući arbitraže i druge inozemne sporove, u 2017. godini iznosili su 42.858.987,00 kuna, što predstavlja 70,56% ukupnog proračuna DORH-a.

Govoreći o zastupanju RH pred domaćim sudovima Glavni državni odvjetnik iznio je da su državna odvjetništva u 2017. godini imala ukupno 52.795 predmeta, od čega se 13% odnosi na parnice, 42% na ovrhe, 12% na stečajeve, 32% na zemljišnoknjižne i izvanparnične predmete, dok se 1% odnosi na upravne sporove. U 2017. godini u radu pred državnim odvjetništvom bio je 6.271 parnični predmet, što je 33% više u odnosu na 2016. godinu, doneseno je 6.069 meritornih državnoodvjetničkih odluka, u novim parničnim predmetima, ukupna visina tužbenih zahtjeva iznosila je 1.131.995.940.000,00 kuna.  Osim toga, izvijestio je o kretanju parnica pred trgovačkim sudovima, ovršnim predmetima, stečajnim predmetima (u 2017. godini 5.644 nova predmeta) i upravnim predmetima.

Zaključno je Glavni državni odvjetnik izložio prijedloge DORH-a za povećanje učinkovitosti rada, a odnose se na daljnje poboljšanje zakonodavnog okvira (s posebnim osvrtom na izmjene i dopune Zakona o USKOK-u radi koncentracije stvarne nadležnosti  na najteža kaznena djela te disperzije kaznenog progona korupcije na redovita državna odvjetništva uz nadzor Ureda), jačanja ljudskih potencijala, poboljšanja materijalnih i financijskih uvjeta rada, provođenja stalne edukacije i usavršavanja svih zaposlenika i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu pri tom istaknuvši da je izvješće sadržajno, koncizno, da sadrži važne poruke. Iskazana je podrška Državnom odvjetništvu u prijedlozima aktivnosti, zakonodavnih aktivnosti, jačanja ljudskih potencijala, poboljšanja materijalnih i financijskih uvjeta rada.

U pogledu činjenice da su u strukturi odluka donesenih povodom kaznenih prijava, najzastupljenije odluke prema izvješću odbačaji kaznenih prijava (81,6%), kao i činjenice da prema pokazateljima iz izvješća o radu sudbene vlasti broj kaznenih predmeta raste za 10%, Glavni državni odvjetnik zamoljen je za komentar nelogičnosti, imajući u vidu da bez postupanja državnog odvjetništva nema ni kaznenog postupka.

U raspravi je postavljeno pitanje kada će se imenovati ravnatelj USKOK-a, s obzirom da je na čelu USKOK-a v.d. ravnateljica.

Osim toga, ukazano je i na postojeće probleme zakonodavnog okvira, prvenstveno Zakona o kaznenom postupku, s obzirom da pojedina zakonska rješenja u praksi otežavaju provođenje postupka ili dovode do nepotrebnih povećanja troškova, osim toga, potrebno se odrediti prema tipu kaznenog postupka. Također postoje slučajevi u kojima Općinski i Županijski sudovi ne postupaju sukladno presudama Vrhovnog suda. Ukazano je na nužnost izmjena Prekršajnog zakona kao i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istaknuto je da predmeti ne smiju biti riješeni kroz institut zastare, da ne smiju egzistirati dvostruki standardi u pogledu rokova postupanja, poruka svima je da se mora naći neko rješenje s obzirom da rezultat rada državnog odvjetništva proizlazi iz nadprosječne angažiranosti zaposlenika, neprihvatljivo je da nedostaje ljudi odnosno da se radi u prostorno neadekvatnim uvjetima. Također je ukazano na nemogućnost preispitivanja odluka optužnog vijeća i blagost kaznene politike.

Istaknuto je da unatoč nepovoljnim uvjetima za rad državnog odvjetništva, isto bilježi ažurnost u radu, dok su istovremeno sudski postupci dugotrajni, pohvalan je pad stope kriminaliteta maloljetnika, ukazano je da treba poraditi na uspješnosti postupaka koji se vode pri Trgovačkim sudovima, s obzirom na postojeću stopu od 40%.

Naglašeno je da bi u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa trebalo raditi na daljnjem poboljšanju uvjeta rada, nadležnost Državnog odvjetništva postaje sve šira, dok se istovremeno smanjuje broj zaposlenih ljudi. Također, potrebno je poticati suradnju tijela državne uprave na razmjeni i dostavi podataka.

Nadalje, istaknuto je mišljenje da se treba riješiti pitanje financijskih istražitelja, na način da se osigura adekvatna plaća ili da ih se jednostavno briše iz Uredbe. U pogledu negativne percepcije javnosti o uspješnosti međunarodnih arbitraža, predlaže se jasna i ažurna komunikacija s javnošću o arbitraži i ishodu arbitraže.
  
Predstavnik Vlade naglasio je da Vlada RH podržava Izvješće, također da su u pripremi novi Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću, kao i novi Zakon o kaznenom postupku, Vlada će i dalje podržati projekte informatizacije, a nastaviti će sa iznalaženjem boljih prostornih uvjeta. Predstavnik smatra da svakako treba naći rješenje i za financijske istražitelje. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa devet (9) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 23. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona implementiraju odredbe Okvirne odluke Vijeća Europske unije od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražiteljskim ekipama (2002/465/PUP) i Okvirne odluke Vijeća od 30. studenoga 2009. o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima (2009/948/PUP), u Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, do sada su bile implementirane u Zakon o državnom odvjetništvu. Istaknula je da Zakon o državnom odvjetništvu kao organizacijski zakon ne bi trebao sadržavati procesne odredbe o pravosudnoj suradnji, stoga se odredbe o implementaciji Okvirnih odluka o zajedničkim istražiteljskim ekipama i o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim stvarima premještaju u Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Osim toga, prijedlogom se u određenoj mjeri uređuju i odredbe o europskom uhidbenom nalogu u dijelu koji se odnosi na postupanje po zaprimljenoj dokumentaciji vezanoj za europski uhidbeni nalog.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno s sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor  za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja  2018. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 28. ožujka 2018. godine.  

Odbor je izvješće  raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela sukladno djelokrugu Odbora za pravosuđe.
 
U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica istaknula je da izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda, uključujući i povrede prava pojedinaca i društvenih skupina. Izvješće za 2017. govori da se građani suočavaju s istim problemima kao i ranijih godina, dok čak petina građana živi u riziku od siromaštva.  Među pritužbama najbrojnije su one u području radnih i službeničkih odnosa, potom slijedi pravosuđe te diskriminacija. U području pravosuđa Ured je zaprimio 297 pritužbi, najveći broj odnosio se na zloporabu položaja i ovlasti, dugotrajnost sudskih postupaka te nepravilnosti u provođenju postupaka i donošenju meritornih odluka, a prisutno je i smanjenje povjerenja građana u pravosuđe i nejednak pristup pravosuđu (prema Izvješću EK o percepciji javnosti o neovisnosti nacionalnih pravosudnih sustava proizlazi da 85% građana smatra da hrvatsko pravosuđe nije neovisno).

Nadalje, pravobraniteljica ističe da nije provedena preporuka GRECO-a  o razvoju komunikacijske politike, koja je nužna kako bi se prevenirali pritisci javnosti i povećalo povjerenje u rad sudova. Jačanju povjerenja u pravosuđe pridonijelo bi kontinuirano javno objavljivanje sudskih odluka i edukacija sudaca iz europskog prava.
 
Pravobraniteljica naglašava nužnost provođenja edukacijskih aktivnosti, te ističe kako još uvijek nije prepoznat potencijal mirenja kao načina rješavanja sporova,  značajnog mehanizma za sprječavanje dugotrajnih sudskih postupaka. Smatra da je sustav besplatne pravne pomoći nefunkcionalan, uslijed kašnjenja u raspisivanju natječaja za financiranje pružatelja (pružateljima primarne pravne pomoći isplate su izvršene u prosincu), službenici ureda državne uprave nisu dovoljno educirani za pružanje pravne pomoći o svim pravnim područjima, niti mogu dati kvalitetan pravni savjet. Nadalje, ističe da unatoč tome što je nacionalno zakonodavstvo usklađeno s Direktivom o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, nije zaživio sustav podrške žrtvama i svjedocima u kaznenim predmetima. Kazneni postupci traju godinama, a gotovo trećina svih prekršajnih postupaka biva obustavljena zbog zastare. Ističe da se zločini iz mržnje neadekvatno ili uopće ne procesuiraju, te da obeshrabruju sudski postupci vezani za diskriminaciju.

Sustavni problemi u zatvorskom sustavu i dalje su prisutni, u prvom redu odnose se na neprimjerene uvjete smještaja, ostvarivanje zdravstvene zaštite, izobrazbe zatvorenika i dr. Pravobraniteljica ocjenjuje suradnju Ureda pučke pravobraniteljice i Uprave za zatvorski sustav i probaciju dobrom, unatoč činjenici da nisu provedene preporuke Ureda vezane za zatvorski sustav. Smatra da treba raditi na provedbi preporuka Ureda pučke pravobraniteljice kojih je 28 u područje pravosuđa te za iste očekuje preporuku Hrvatskoga sabora.

U raspravi je istaknuto da je potrebna snažnija i učinkovitija promocija besplatne pravne pomoći, provođenjem javne kampanje o mogućnostima ostvarivanja prava, te da je važno osnažiti kapacitete pružatelja pravne pomoći u uredima državne uprave.

U pogledu preporuka Ureda pučke pravobraniteljice u odnosu na jedinice lokalne uprave i regionalni razvoj, istaknuto je da preporuke treba podržati, ali da su one nedostatne. Potrebno je sačiniti mjere za poboljšanje u odnosu na posebna područja kao što je Gorski kotar ( u kojem su prisutni problemi kadra u zdravstvu, školstvu i dr., u području prirode i okoliša 80% površine obraslo je šumama).

U raspravi je zatražena dodatna provjera podatka na stranici 31. Izvješća da gotovo trećina svih prekršajnih postupaka bude obustavljena zbog zastare.

Nadalje, predloženo je pučkoj pravobraniteljici da precizira zahtjeve za izmjenama  Zakona o kaznenom postupku u odnosu na izvršenje istražnog zatvora.

U raspravi je pučkoj pravobraniteljici postavljeno pitanje može li pružiti pomoć Udruzi Franak u zaustavljanju banaka, da unatoč pravomoćnim sudskim presudama, nastavljaju nepoštenu bankarsku praksu vezanu za kamatne stope.

Očitujući se na raspravu pučka pravobraniteljica ističe da Ured nema osigurana sredstva za provođenje javne kampanje o besplatnoj pravnoj pomoći, smatra da treba raditi na  izvršenju preporuka. Ističe da službenici ureda državne uprave ne mogu pružati primarnu pravnu pomoć u istoj stvari u kojoj su odlučivali  o zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći. Ne vidi prijedlog mjera za regionalni razvoj. Pravobraniteljica pojašnjava da Zakon o kaznenom postupku treba izmijeniti na način da se u članku 140. izjednače kazne za istražni zatvor i zatvor. U osvrtu na nastavak nepoštene bankarske prakse predlaže zajednički sastanak radi boljeg sagledavanja problema i mogućeg djelovanja.    
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je s osam (8) glasova  „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

   Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Ivan Pernar, aktom od 22. veljače 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/16, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 15. ožujka 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio bez nazočnosti predstavnika predlagatelja. Prijedlogom Zakona predlaže se da se članak 105. stavak 1 izmjeni na način da sudac odgovara za štetu koju nanese stranci u postupku svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sudovima. U mišljenju Vlada Republike Hrvatske ističe da sukladno pozitivnim propisima Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti, jer se sudačka dužnost  obnaša u ime Republike Hrvatske. Ukoliko je sudac namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzročio štetu Republika Hrvatska zatražit će od suca naknadu isplaćene štete.
  
Bez rasprave, izjašnjavanjem, s osam (8) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sudovima. 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila zastupnica dr.sc. Ines Strenja- Linić, aktom od 14. studenog 2017. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/80, Urbroj: 50301-25/06-18-6 od 8. veljače 2018. godine.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je ukazala na alarmantnu situaciju u hrvatskom zdravstvu, 4000 liječnika pred odlaskom je u mirovinu, 1800 liječnika zadnjih je godina napustilo zemlju. Kako bi se poboljšali uvjeti rada i prava liječnika ovim prijedlogom Zakona dopunio bi se važeći Kazneni zakon novim kaznenim djelom kojim bi se sankcionirali napadi na liječnike i druge zdravstvene djelatnike. Predlagateljica je upozorila na brojne napade na liječnike i medicinsko osoblje i iznijela podatak da je od 1629 liječnika koji su se izjasnili njih 93% bilo izloženo fizičkom ili verbalnom napadu, pri čemu u slučaju napada liječnik mora sam podnositi prijave. Nadalje, kao primjer je navela sustav zaštite liječnika u državama zapadne Europe, u kojima se osobi koja napadne liječnika uskraćuju medicinske usluge na određeno vrijeme, ovisno o težini napada. Napominje da je ovaj zakonski prijedlog zapravo prijedlog svih zdravstvenih djelatnika.

S obzirom da Ustav Republike Hrvatske štiti zdravlje i zaštitu zdravlja kao posebno dobro i jamči društvu i pojedincu pravo na zdravstvenu zaštitu predlaže da se sankcionira svaka osoba koja na bilo koji način onemogući pružanje zdravlja odnosno liječnika i drugog zdravstvenog djelatnika u obavljanju njegove djelatnosti. U Glavi XIX  Kaznenog zakona u kojoj su propisana kaznena djela protiv zdravlja ljudi postoji kazneno djelo koje sankcionira liječnike i druge zdravstvene djelatnike ako nesavjesno ili pogrešno obavljaju svoju djelatnost, slijedom čega treba kažnjavati i onoga tko onemogući liječnika u pružanju zdravstvene zaštite odnosno liječničke pomoći. Predlaže da se doda novi članak 181.a „Prisila prema zdravstvenom radniku“ u glavi XIX Kaznenog zakona kako bi se kaznila svaka osoba koja zdravstvenog radnika silom, prijetnjom ili napadom odnosno nekim zlom spriječi u obavljanju zdravstvene djelatnosti.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa obrazložila je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona. Predloženo kazneno djelo s obzirom na svoj sadržaj i zaštićeno pravno dobro koje se štiti predloženom inkriminacijom ne bi bilo moguće pozicionirati u Glavi XIX Kaznenoga zakona koja štiti zdravlje ljudi a ne njihov tjelesni intergritet.  Naglasila je da su u pripremi izmjene i dopune Kaznenog zakona, te da se razmatra prijedlog Hrvatske liječničke komore, međutim, djelo bi bilo pozicionirano u Glavi Kaznenog zakona protiv javnog reda, liječnici ne bi bili u skupini službenih osoba. Naglasila je da niti svaka uvreda nije  kazneno djelo. Nakon što je za odvjetnike i novinare posebno sankcionirano kazneno djelo prisile i prijetnje, razne kategorije bi mogle zahtjevati posebnu kaznenopravnu zaštitu, i postavlja se pitanje koliko je to opravdano s obzirom da je svatko zaštičen kroz opće odredbe Kaznenog zakona.

U raspravi je istaknuto da je ovaj prijedlog zakona dobar i da predstavlja  unaprjeđenje u zaštiti zdravstvenih djelatnika. Međutim, svi bi trebali biti zaštićeni,  država bi trebala svima osigurati sigurnost i zdravlje, a izdvajanje pojedinih skupina nije dobro, trebalo bi zaštititi sve koji obavljaju javne djelatnosti bez razlike. Izneseno je mišljenje da bi za pojedina kaznena djela, primjerice lakšu tjelesnu ozljedu, prijetnju i prisilu trebalo uvesti gonjenje po službenoj dužnosti za zdravstvene djelatnike i sve koji obavljaju javne djelatnosti, a ne po privatnoj tužbi. Također, izneseno je da se zaštita zdravstvenih djelatnika može osigurarati na način da se dopuni odredba kaznenih djela prisile i prijetnje koja bi se uz  novinare i odvjetnike odnosila i na zdravstvene djelatnike u obavljanju njihova posla. Intencija zakonskog prijedloga u konačnici jest dobra, ali predloženo kazneno djelo je smješteno u pogrešnj Glavi zakona. Svakako treba inzistirati da zdravstveni djelatnici  budu adekvatno zaštićeni.

Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem s jednim (1) glasom „za“, šest (6 ) glasova „protiv“ i jednim (1 ) „suzdržanim“, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obveznim odnosima, prvo čitanje, P.Z. br. 326, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista i Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke, aktom od 23. ožujka 2018. godine.
 
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/33, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 26. travnja 2018. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da važeći Zakon o obveznim odnosima omogućuje da na dugovima dužnika, koji su već zapali u  financijsku krizu te ne mogu plaćati svoje dugove, vjerovnici zarađuju dugoročno na zateznim kamatama, a da se pritom uopće ne dotakne dug glavnice. Činjenica da u ukupnim dugovanjima blokiranih građana svega 1/4 čini dug glavnice, svakako je zvono na uzbunu.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima smanjit će se opterećenja dužnika te će se omogućiti njihov lakši izlazak iz dužničkoga ropstva, bit će lakša otplata dugovanja blokiranih dužnika i smanjenje ukupnih zateznih kamata i njihovo ograničenje na realan iznos.

Također, ako dužnik pored glavnice duguje još kamate i troškove, najprije se namiruje glavnica, potom troškovi i tek na kraju kamate. Ovaj prijedlog vezan je i uz prijedlog izmjena Ovršnog zakona, koji je predan u proceduru,  te predlagatelji smatraju da rasprava o oba zakona treba ići objedinjeno.

Predlagatelj je u odnosu na tumačenje dosega Direktive 2011/7/EU izraženo u mišljenju Vlade RH istaknuo da je Sud Europske unije zauzeo drugačije tumačenje Direktive.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakon o obveznim odnosima. U mišljenju Vlada RH ističe da zatezne kamate teku samo ako je dužnik u zakašnjenju, te da je zakonom ograničena visina stope zateznih kamata. Predloženo uređenje zatezne kamate upitno je s aspekta usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s Direktivom o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama.

U raspravi je u načelu podržan prijedlog da se najprije namiruje glavnica, potom troškovi i tek na kraju kamate. U pogledu nesuglasja vezanog za tumačenje Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama mjerodavan je Sud Europske unije. 

Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem  dva (2 ) glasa „za“ i šest  ( 6) glasova „protiv“, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obveznim odnosima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Ranko Ostojić, aktom od 16. ožujka   2018. godine.
 
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/22, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 10. travnja 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo da se nakon usklađivanja hrvatskog kaznenoprocesnog zakonodavstva sa „Direktivom 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima“ izmijenila odredba članka 208. ZKP-a, kao i  definicija osumnjičenika iz članka 202. ZKP-a. Slijedom toga, policijsko prikupljanje obavijesti od građana nomotehnički je razdvojeno od ispitivanja osumnjičenika. Nadalje, istaknuo je kako je policija temeljno tijelo koje prikuplja saznanja o kaznenim djelima i počiniteljima i njezino postupanje mora biti oslobođeno procesnih formi i ograničenja kako bi mogla hitno djelovati.
Predmetne odredbe ZKP-a u određenim situacijama onemogućavaju policiji da na licu mjesta prikuplja informacije od osumnjičenika, ali uskraćuju i pravo na obranu osumnjičenika odnosno okrivljene osobe.
Stoga ovim prijedlogom zakona u stavku 2. članka 208. ZKP-a, koji propisuje  da se obavijesti mogu prikupljati od osoba koje su u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja kaznenih djela drugih osoba, uz odobrenje državnog odvjetnika odnosno suca istrage i u prisutnosti branitelja, predlaže da se brišu riječi „drugih osoba“  kako bi se policiji omogućilo da tijekom prikupljanja obavijesti može razgovarati i sa osobom u pritvoru o eventualnom počinjenju kaznenog djela te osobe.

Nadalje, stavkom 5. članka 208. uređena je situacija u kojoj se tijekom prikupljanja obavijesti od građana ustanovi da u odnosu na određenu osobu postoje osnove sumnje da je počinitelj ili sudionik u počinjenju kaznenog djela, pri čemu je policija dužna prekinuti prikupljanje obavijesti i osobu može samo ispitati u svojstvu osumnjičenika sukladno članku 208.a ZKP-a. Predlagatelj je ukazao da se ovom odredbom otežava djelatnost policije u otkrivanju kaznenih dijela i počinitelja, ujedno se onemogućava pravo na obranu osumnjičene odnosno okrivljene osobe te predlaže da se riječi: „prekinut će se prikupljanje obavijesti“ zamijeniti riječima: „može ispitati u svojstvu osumnjičenika prema odredbama članka 208. ovog zakona.“

Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o kaznenom postupku. Obveza je Republike Hrvatske uskladiti domaće kazneno zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU, stoga su i prenesene  odredbe Direktive 2013/48/EU, članak 208. izmjenjen je na način da se njime regulira isključivo policijsko prikupljanje obavjesti od građana, a stavkom 5. članka 208. propisano je postupanje policije u slučaju ako se tijekom prikupljanja obavijesti pojave osnove sumnje da je osoba počinila kazneno djelo i svakom osumnjičeniku policija je dužna osigurati sva zakonom propisana prava. S obzirom da se člankom 208. regulira isključivo policijsko prikupljanje obavijesti od građana, predložena izmjena stavka 2. ne može se prihvatiti jer bi  prikupljanje obavijesti od osobe u pritvoru radi otkrivanja kaznenih djela za koje je ta osoba osumnjičenik predstavljalo ispitivanje osumnjičenika,  koje je regulirano posebnom odredbom, odnosno člankom 208.a. Prikupljanje obavijesti od građana i ispitivanje osumnjičenika dvije su različite postupovne situacije, različito uređene i razdvojene u dva članka (208. i 208.a ZKP-a). Vezano za izmjenu stavka 5. u trenutku kada osoba postaje osumnjičenik, pripadaju joj prava sukladno Direktivi te je izričito propisano postupanje policije od tog trenutka, te se niti izmjene navedenog stavka ne mogu prihvatiti.

U raspravi je istaknuto da se ovim prijedlogom zakona želi omogućiti policiji efikasno prikupljanje informacija, ali i pravo na obranu osumnjičeniku. Istaknuto je i mišljenje da nije dobro ukoliko zaista važeće odredbe ZKP-a priječe policiji da sa osumnjičenikom razgovaraju u njegovu korist odnosno obranu, istaknut je i primjer anonimne prijave pri čemu policija ne može u tom slučaju od osumnjičenika prikupljati nikakve obavijesti, koje bi eventualno išle u njegovu korist. Opisane situacije teško su shvatljive osobama koje nisu direktno u tom sustavu. Slijedom navedenog, istaknuto je mišljenje da bi trebalo usporediti primjenu predmetnih kaznenoprocesnih odredbi i u drugim članicama EU nakon implementacije Direktive 2013/48/EU.  

Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem sa dva (2) glasa „za“ i  šest (6) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja     2018. razmotrio je Prijedlog zakona o  izmjeni i dopunama Ovršnog zakona, prvo čitanje, P. Z. br. 325, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista i Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke aktom od 23. ožujka 2018. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/34, Urbroj: 50301-25/06-18-7 od 26. travnja 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je važeći Ovršni zakon nepovoljan za ovršenike, koji zbog visokih troškova i kamata nerijetko ne dospijevaju otplaćivati glavnicu, dok istovremeno pogoduje javnim bilježnicima, odvjetnicima, vjerovnicima, kao i agencijama za naplatu dugovanja. Predmetnim Prijedlogom zakona žele se prvenstveno smanjiti prekomjerni troškovi ovršnog postupka koji opterećuju ovršenika, te se predlaže da odvjetnički trošak ovrhovoditelja koji je pravna osoba s godišnjim prihodom većim od 3 mil. kuna snosi sam ovrhovoditelj, a ne više ovršenik. Predlagatelj je naglasio da se ova odredba odnosi isključivo za razdoblje prije pokretanja sudskog postupka. Također smatra da pravne službe ovrhovoditelja pravne osobe mogu i samostalno pokretati ovršne postupke, a ukoliko žele unajmiti odvjetnike onda bi bilo pravično da same snose te troškove, koji zbog visine opterećuju ovršenika.
 
Nadalje, Prijedlogom zakona povećao bi se minimalni iznos glavnice duga na temelju kojeg se pokreće ovrha nekretnine sa 20.000 kn na 50.000 kn. Predlagatelj je naveo da pojedine banke u RH i dalje nezakonito ugovaraju kamate u kreditnim ugovorima, stoga predlaže da se uvede odredba po kojoj ovrha na nekretnini nije dopuštena ako se provodi radi dugovanja po kreditu u kojem je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, odnosno nije ugovoren promjenjivi parametar i fiksni dio kamatne stope, pri čemu Banka treba dokazati da je ugovorila zakonitu, poštenu kamatnu stopu uz ugovorene parametre.
 
Nadalje, predlaže da se ne dopusti ovrha jedine nekretnine u kojoj fizička osoba ima prebivalište ako na toj nekretnini nije zasnovano založno pravo. Izuzetno, kad to pravičnost zahtjeva, ovrha se može provesti ako ovršenikova obveza potječe iz izvanugovornog obveznog odnosa. Naposlijetku, predlaže se da se odredba po kojoj suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće za iznos koji je izuzet od ovrhe ne proizvodi pravne učinke bude primjenjiva na sve privatne isprave, bez obzira na to kada su potpisane, s obzirom da su ovrhe cijelih primanja neustavne.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Ovršnog zakona. Pitanje troškova ovršnog postupka u potpunosti je regulirano zakonom, stoga prijedlog da ovrhovoditelj pravna osoba snosi svoje odvjetničke troškove protivan je pravilu da stranka koja izgubi spor mora protivnoj stranci nadoknaditi troškove, osim toga ukazao je na pravno shvaćanje sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda po kojem pravna osoba kao stranka u postupku ima pravo na naknadu troškova postupka za zastupanje po odvjetniku, iako ima u radnom odnosu pravnike koji ispunjavanju zakonske pretpostavke za zastupanje te pravne osobe u postupcima pred sudovima.

U raspravi je istaknuto da je prijedlog zakona dobar, ali u dijelu koji se odnosi na snošenje odvjetničkih troškova, treba ograničiti na postupke pokrenute na temelju vjerodostojne isprave za tzv. „režijske sporove“, ali samo do trenutka pokretanja sudskog postupka. Također, podržava se prijedlog o povećanju minimalnog iznosa glavnice duga za pokretanje ovrhe ukoliko se radi o jedinoj nekretnini za život ovršenika.

Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem sa dva (2 ) glasa „za“ i šest (6) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Ovršnog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj dana 19. travnja 2018. godine raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. travnja 2018. godine.
 
Odbor je Prijedlog odluke raspravio sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Na temelju odredbe članka 125. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske podnijela je prijedlog za imenovanje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor na vrijeme od četiri godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora.

Sukladno odredbi članka 81. stavka 1. podstavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora nadležan je za davanje prethodnog mišljenja o imenovanju i razrješenju Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske. 

Odbor je proveo raspravu o Prijedlogu odluke u nazočnosti  predloženog kandidata gospodina Dražena Jelenića. Nakon uvodnog predstavljanja kandidat je odgovarao na pitanja članova Odbora vezanih za percepciju javnosti o radu državnih odvjetništava, o radu DORH-a u kaznenim predmetima korupcije, organiziranog kriminaliteta, predmetima teških gospodarskih kaznenih djela, djela ratnog profiterstva i ratnih zločina, pitanja vezana za kadrovske, materijalne i druge uvjete rada DORH-a i USKOK-a.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa devet (9) glasova ”za” utvrdio prethodno mišljenje kojim podržava Prijedlog odluke o imenovanju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                           
PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                          
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 19. travnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti dužnika u posebnim slučajevima prijenosa tražbina, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e aktom od 09. studenog 2017. godine.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/75, Urbroj: 50301-25/06-17-6 od 21. prosinca 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je porastom broja blokiranih građana u Republici Hrvatskoj uslijedio i rast pravnih poslova prijenosa potraživanja sa kreditnih institucija i drugih trgovačkih društava na specijalizirana trgovačka društva za naplatu potraživanja odnosno na agencije za otkup dugova. Slijedom toga, na strani vjerovnika dolazi do cesije za koju nije potreban pristanak dužnika (sukladno Zakonu o obveznim odnosima, čl.82. st.1.), a tražbine se otkupljuju za iznose značajno niže od iznosa nominalnog duga koji bi dužnici u svojstvu potrošača mogli podmiriti kada bi im se ponudio pod istim uvjetima kao trgovačkim društvima za naplatu potraživanja. Dodatni problem predstavlja i porast slučajeva uznemiravanja dužnika od strane trgovačkih društva specijaliziranih za naplatu potraživanja.

S obzirom da su potrošači u ovakvim promjenama u položaju slabije ugovorne strane potrebno ih je dodatno zakonski zaštititi Stoga se ovim  Prijedlogom Zakona predlaže uvođenje prava prvenstva dužnika u otplati duga za iznos jednak iznosu koji nudi novi vjerovnik odnosno trgovačko društvo za naplatu potraživanja i tako bi se potrošači stavili u ravnopravan položaj u navedenim pravnim poslovima prijenosa tražbina. Nadalje, uvodi se obveza pisanog pristanka dužnika za prijenos tražbine, čime bi dužnici mogli refinancirati svoj dug za iznos manji od nominalnog. Prijedlog zakona djelovao bi kao lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima. Zakon se ne primjenjuje na slučajeve kada dužnici nisu potrošači, dakle u svakom slučaju je isključen kad se kao dužnik javlja trgovačko društvo ili općenito pravna osoba. U takvim slučajevima primjenjuju se opća pravila Zakona o obveznim odnosima.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o zaštiti dužnika u posebnim slučajevima prijenosa tražbina. Predloženim Zakonom se ograničava sloboda ugovaranja jer se ograničava vjerovnike u raspolaganju njihovim tražbinama. Predloženi Zakon upitan je s aspekta Ustavom zajamčene poduzetničke i tržišne slobode.

U raspravi je nekolicina članova Odbora ocijenila da je predložena zaštita dužnika  dobar smjer uređenja potrošačkih odnosa, s obzirom na porast broja blokiranih građana i problematiku koja razara hrvatsko društvo.
U odnosu na istaknuti porast slučajeva uznemiravanja dužnika od strane društava za naplatu potraživanja, istaknuto je da unatoč tome što mi nemamo uređenu poštenu praksu naplate dugova, građani mogu tražiti zaštitu i zabranu uznemiravajućih poziva preko HAKOM-a.

Kako se Prijedlogom uređuje pravo prvenstva dužnika u otkupu potraživanja prije novog vjerovnika za jednaki novčani iznos za koji novi vjerovnik preuzima tražbinu dužnika, istaknuto je da se ne može zahtijevati obvezni pristanak dužnika, te je odredbu potrebno brisati.

Nakon provedene rasprave  izjašnjavanjem  (4 ) glasa „za“ i pet (5 ) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o zaštiti dužnika u posebnim slučajevima prijenosa tražbine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 19. travnja    2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istražnim povjerenstvima, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e aktom od 10. studenog 2017. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/76, Urbroj: 50301-25/06-17-6 od 21. prosinca 2017. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Zakon o istražnim povjerenstvima nije izmijenjen ili dopunjen od 1996. godine, da je arhaičan,  primjerice sadrži odredbu da istražno povjerenstvo može osnovati Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske.

Smatra da bi se podnesenim Prijedlogom zakon osuvremenio, olakšalo njegovo provođenje, te propisale novine u funkcioniranju i sastavu saborskih istražnih povjerenstava. Izmijenila bi se definicija „sudbenog postupka“ u članku 4. na način da sudbeni postupak u smislu ovoga Zakona započinje potvrđivanjem optužnice, te samo pokretanje istražnog ili prethodnog postupka ne bi bio zapreka za rad istražnog povjerenstva.

Nadalje, propisuje se da Sabor ima dužnost raspraviti prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva na sjednici tijekom koje je predsjednik Sabora primio prijedlog, kako bi se izbjegla odgoda rasprave i odlučivanja o osnivanju istražnog povjerenstva. Stoga se predlaže da se o prijedlogu za osnivanje istražnog povjerenstva odlučuje na sjednici tijekom koje je prijedlog zaprimljen, a tek iznimno početkom prve sljedeće sjednice. Novost u sastavu istražnog povjerenstva je uvođenje i vanjskih članova, u vidu ovlaštenih sudskih vještaka za područje istraživanja kojim se pojedino istražno povjerenstvo bavi, s obzirom da se istražna povjerenstva često bave pitanjima na koja odgovore mogu dati samo stručnjaci za pojedina područja.

Predlažu se i određene izmjene vezane uz mogućnost održavanja sjednica istražnog povjerenstva te se ovim prijedlogom propisuje da će se sjednica održati ukoliko je na njoj prisutna najmanje trećina članova iz redova saborskih zastupnika,  i dalje ostaje  mogućnost da se poslovnikom istražnog povjerenstva propiše da se odluke donose većinom glasova ako je na sjednici prisutna većina članova, odnosno većinom glasova svih članova s pravom glasa.. Osim toga, propisuje se i obveza prisustvovanja sjednicama istražnog povjerenstva za saborske zastupnike članove povjerenstva, te novčane kazne za neopravdane izostanke. Nadalje, predlaže se izmjena u vidu propisivanja obveze Hrvatskoga sabora da u svojem arhivu trajno čuva sve zapisnike, prijepise tonskih snimaka sjednica, isprave, priloge te cjelovitu dokumentacija prikupljena u radu istražnog povjerenstva.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa obrazložila je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istražnim povjerenstvima. Posebno je naglasila da  predložena odredba kokom se uređuje da je sudbeni postupak pokrenut potvrđivanjem optužnice u suprotnosti s odredbom članka 17.st.1 Zakona o kaznenom postupku, te bi se prihvaćanjem ovakve dopune ograničio pojam sudbenog postupka  isključivo na kazneni postupak pred sudom.

U raspravi o predloženim izmjenama istaknuto je da bi odredbu članka 6. Prijedloga valjalo urediti na način da je Hrvatski sabor o podnesenom zahtjevu za osnivanju istražnog povjerenstva dužan provesti raspravu i donijeti odluku  u određenom roku primjerice u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. U raspravi je podržana novina da se u sastav istražnog povjerenstva imenuju ovlašteni sudski vještaci kao vanjski članovi povjerenstva, predloženo je i da se ovlasti predsjednika istražnog povjerenstva urede zakonom. S obzirom da je Zakonom o kaznenom postupku  uređeno kada kazneni postupak započinje, istaknuto je da se sukladno tome ovaj Prijedlog treba doraditi.  

Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem četiri ( 4) glasa „za“ i pet  ( 5) glasova „protiv“, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istražnim povjerenstvima, predlagatelja Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 19. travnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 06. ožujka 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/21, Urbroj: 50301-25/06-18-6 od 29. ožujka  2018. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom izmjenom mijenja odredba članka 172. Zakona o obveznim odnosima na način da se neće prvo namirivati troškovi, zatim kamate i na kraju glavnica, već će se u slučaju svakog ispunjenja, ako ono nije dostatno za podmirenje duga u cijelosti, od jedne polovine ispunjenog iznosa prvenstveno se namiruje glavnica dok se od preostale polovine ispunjenog iznosa prvo namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica.

Takvom izmjenom dužniku se svakom uplatom smanjuje glavnica duga, a jamči se i zaštita vjerovnika, budući zatezne kamate nastavljaju teći na neisplaćeni dio glavnice čime se postiže razmjernost između interesa vjerovnika da mu dug bude u cijelosti podmiren i dužnika da ne bude doveden u situaciju da se vraćanje duga pretvori u kontinuirano vraćanje kamata na takav dug.

Predlagatelj ističe da se ne slaže s obrazloženjem Vlade RH kako bi promjena slijeda naplate u Zakonu o obveznim odnosima mogla utjecati na Opći porezni zakon, te na položaj poreznog tijela.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa obrazložila je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Vlada RH je mišljenja da troškovi imaju prednost pred kamatama u naplati iz razloga što troškovi izravno opterećuju vjerovnika bez obzira da li će imati uspjeha u namirenju kamata i glavnice. Također, kamate imaju prednost pred glavnicom jer bi se djelomičnom isplatom glavnice smanjile kamate, te zbog zabrane obračunavanja kamate na kamate. Stoga dužnik koji je u zakašnjenju plaćanjem dijela nepodmirenog iznosa smanjivao bi glavnicu a time vjerovniku umanjio pravo na zatezne kamate, dakle koristio bi novac vjerovnika bez naknade.

U raspravi je nekolicina članova Odbora istaknula da su predložene izmjene dobro rješenje, da se Prijedlogom postiže razmjernost prema dužnicima i vjerovnicima, te se osigurava smanjenje glavnice. Dalje, smatraju da je stav Ministarstva financija izražen u mišljenju Vlade RH pogrešan, u prilog tome govore podatci Financijske agencije da dugovi rastu upravo zbog rasta kamata. Praksa pokazuje da je stvarno stanje takvo da građani jedno vrijeme plaćaju troškove i kamate dok im glavnica stoji, predloženom izmjenom namiruju se anuiteti, potom kamate i troškovi.   

Nakon provedene rasprave rezultatom izjašnjavanja tri (3) glasa „za“ i šest glasova (6) „protiv“, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o probaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. ožujka 2018. godine.
 
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Prijedlogom zakona o probaciji isti usklađuje s  izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Prijedlogom se uređuje izvršavanje pojedinih sigurnosnih mjera iz nadležnosti probacije, redefinira se izvršavanje rada za opće dobro, precizira se nadzor uvjetnog otpusta i zaštitnog nadzora. Osim toga, Prijedlogom se uređuju odredbe čija je primjena u praksi izazivala poteškoće na način da odgovaraju sudskoj praksi, stručnim mišljenjima Vrhovnog suda RH i preporukama Twining projekta podrške razvoja i jačanja probacijske službe u Republici Hrvatskoj. Prijedlogom se na jednostavan način uređuje rad probacijske službe što će rezultirati kvalitetnijim izvršavanjem poslova i suradnje probacijskih ureda s nadležnim tijelima. Istaknula je da se predlagatelj opredijelio za donošenje  zakona uzevši u obzir da se mijenja preko 30% odredbi.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona. Posebno su podržali odredbu kojom se uređuje da službenici probacijskih ureda zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada imaju pravo na poseban dodatak na plaću, te predložili moguće povećanje dodatka sukladno mogućnostima Vlade Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa deset (10) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o probaciji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 7. veljače 2018. godine.
 
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/10, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 8. ožujka 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja podsjetio je da je Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u hrvatski pravni poredak uveden pojam izvanredne uprave i izvanrednog povjerenika kojeg imenuje sud na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Prema zaključku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa izvanredni povjerenik se ne smatra dužnosnikom niti obnašateljem dužnosti te se na njega ne primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Za razliku od primjerice stečajnog upravitelja, u slučaju izvanrednog povjerenika izvršna vlast ima odlučujući utjecaj prilikom njegovog imenovanja, u pitanju je politička odluka u kojoj sud ima samo formalnu ulogu, upitno je može li sud uopće odbiti prijedlog Vlade u pogledu imenovanja povjerenika.
 
Nadalje ističe da je s obzirom na važnost trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku potrebno dopuniti  Zakon o sprječavanju sukoba interesa proširenjem nadležnosti Povjerenstva i na izvanrednog. Smatra da je izvanredni povjerenik izložen velikim koruptivnim rizicima i da ima značajniju odgovornost od nekih dužnosnika na koje se primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Predstavnik Ministarstva uprave obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona. Nastavno na prijedlog da se na izvanrednog povjerenika primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa, naglasio je da izvanrednog povjerenika imenuje sud, stoga se isti ne može smatrati dužnosnikom niti obnašateljem dužnosti u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
 
Naglasio je da članak 14. stavak 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa propisuje da dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava, te su ovlasti i obveze dužnosnika u suprotnosti sa pravima i obvezama izvanrednog povjerenika.
 
Predlagatelj je ponovno istaknuo da su sukladno čl.3.st.1.toč.41. Zakona o sprječavanju sukoba interesa dužnosnici u smislu tog Zakona i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, stoga smatra da nije ispravno tumačenje da su odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja u koliziji što se tiče prava i obveza dužnosnika i izvanrednog povjerenika. Smatra da je Zakon o sprječavanju sukoba interesa jasan po pitanju položaja dužnosnika.

U raspravi je istaknuto da se u konkretnom slučaju radi o političkom, a ne pravnom pitanju. Prijedlogom zakona šalje se određena poruka javnosti ukoliko postoji sukob interesa da će to Povjerenstvo utvrditi.

Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem sa četiri  (4) glasa „za“, pet (5) glasova „protiv“ i jednim  (1) „suzdržanim“ glasom,  Odbor nije podržao Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 20. ožujka 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e aktom od 14. prosinca 2018. godine.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/91, Urbroj: 50301-25/14-18-10 od 18. siječnja 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je osnovni cilj predloženog Zakona zaštita prijavitelja nepravilnosti, te da se o Zakonu provede rasprava. Predlagatelj je izrazio spremnost za prihvaćanjem svih prijedloga i primjedbi, kako bi se uredila zaštita prijavitelja nepravilnosti.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je mišljenje Vlade RH koja  predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Istaknuo je da je u pripremi cjeloviti Zakon kojim bi se uredila ista problematika a predviđen je za treći kvartal 2018. godine. U pripremi sudjeluju Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo uprave, Ministarstvo unutarnjih poslova, Miinistarstvo rada i mirovinskog sustava. Smatra da je predloženi Zakon nedorečen i u koliziji je s odredbama nekoliko važećih zakona.

Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem tri (3) glasa „za“ i pet (5) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Marko Šimić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 07. ožujka 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o državnom odvjetništvu, Prijedlog zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 22. veljače 2018. godine.

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je novi Zakon o državnom odvjetništvu organizacijski propis za rad državnih odvjetništava, iz kojeg se izdvajaju odredbe o Državnoodvjetničkom vijeću u poseban zakon. Prijedlogom se razrađuje postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika, uređuje postupanje građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava u zaštiti imovinskih prava RH, razrađuje način rada državnog odvjetništva, preciziraju prava i dužnosti državnoodvjetničkih dužnosnika, preciziraju poslovi državnoodvjetničke i pravosudne uprave i ovlasti ravnatelja državnoodvjetničke uprave, razrađuju odredbe o Etičkom kodeksu državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.

Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom zakona o Državnoodvjetničkom vijeću  uređuje djelokrug i način rada Državnoodvjetničkog vijeća, uređuju se uvjeti i postupak izbora članova Vijeća, te uvjeti i postupci imenovanja, napredovanja, premještaja i razrješenja, stegovne odgovornosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Cilj je da se predloženim odredbama osigura povećanje učinkovitost u radu Vijeća i ubrzanje postupaka imenovanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Najvažniji prijedlozi odnose se na: izmjene odredbi o sastavu članova Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika s ciljem osiguranja ravnomjerne teritorijalne zastupljenosti te zastupljenosti po područjima rada, propisivanje uvjeta za kandidiranje za člana Vijeća, odlučivanje o davanju odobrenja zamjenicima državnih odvjetnika u obavljanju drugih poslova i službi, propisivanje strožih uvjeta za imenovanje zamjenika županijskih državnih odvjetnika, daljnje jačanje samostalnosti i neovisnosti državnog odvjetništva, ograničenje mandata državnog odvjetnika, uvođenje mogućnosti za podnošenje pravnog lijeka protiv odluke o stegovnoj odgovornosti, uređenje sustava podnošenja, vođenja i kontrole imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Također, predstavnik predlagatelja obrazložio je da se Prijedlogom zakona o područjima i sjedištima sudova predlaže nova organizacija sudova, slijedom toga  potrebno je i mrežu općinskih i županijskih državnih odvjetništava  uskladiti s novom mrežom sudova. Uvažavajući posebnosti državnog odvjetništva prijedlog mreže općinskih državnih odvjetništava nije u cijelosti podudaran s mrežom općinskih sudova. Prijedlogom se pored 22 postojeća državna odvjetništva predlaže ustanovljavanje tri nova općinska državna odvjetništva u Metkoviću, Pazinu i Vinkovcima. Reorganizacija mreže državnih odvjetništava te određivanje područja nadležnosti sukladno područjima nadležnosti općinskih i županijskih sudova, osigurat će ravnomjernu  iskorištenost postojećih resursa i bolju organizaciju radnih procesa.

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali donošenje predloženih zakona, istaknuvši da prijedlog ograničavanja mandata članovima Državnoodvjetničkog vijeća, treba preispitati, kako bi se osigurao određeni kontinuitet u radu Vijeća. Istaknuli su da prilikom provođenja javne rasprave o zakonskim prijedlozima treba voditi računa o rokovima.  Na prijedloge zakona iznijete  su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

-predlaže se u odredbama kojima se uređuje postupak imenovanja zamjenika državnih odvjetnika ujednačiti sigurnosnu provjeru o kandidatima na način da se ista primjeni i na kandidate iz sustava pravosuđa kada se kandidiraju na viši sud, te na kandidate za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Predlaže se paralelno provođenje psihološkog testiranja i sigurnosne provjere kandidata, s obzirom da postupci traju u prosjeku tri mjeseca,
-predlaže se odredbe kojima se uređuju sredstva za rad Državnoodvjetničkog vijeća izdvojiti u zasebnu glavu,
-mišljenje je da se smanjenje norme pravosudnih dužnosnika članova Državnoodvjetničkog vijeća treba urediti proporcionalno radnim danima Vijeća na bazi mjesečnih pokazatelja,
-predlaže se preispitati odredbe o zastupanju na temelju punomoći, na način da se uredi pribavljanje suglasnosti na ugovore veće vrijednosti, kako bi se osigurala dodatna zaštita imovine u jedinicama lokalne uprave i samouprave,
-predlaže se uz Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava i Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova do drugog čitanja dostaviti sve potrebne pokazatelje o broju predmeta i broju dužnosnika državnih odvjetništava i sudova.      

Odbor je jednoglasno sa  deset (10) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Rasprava o Prijedlogu zakona o državnom odvjetništvu, Prijedlogu zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Prijedlogu zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) suzdržana glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o državnom odvjetništvu, Prijedlog zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 7. ožujka 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 22. veljače 2018. godine.

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja vezano za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima istaknuto je da se važeći Zakon o sudovima do sada mijenjao tri puta, a predmetne izmjene i dopune nužne su zbog istovremenih izmjena važećeg Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Kao glavne ciljeve ovih izmjena i dopuna istaknuo je  spajanje općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima i obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave te ispunjenje preporuka Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije (GRECO) za Republiku Hrvatsku vezanih uz izbor, razrješenje i ograničenje mandata predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

U nastavku izlaganja predlagatelj je dodatno istaknuo da se s obzirom na značajniji pad priliva prekršajnih predmeta prekršajni sudovi ukidaju kao posebna vrsta sudova, slijedom čega se i stvarna nadležnost općinskih sudova širi na prekršajno sudovanje. Radi unaprjeđenja tako spojenih i većih sudova jača uloga ravnatelja sudske uprave. Također, želi se osigurati lakši pristup građana sudovima kroz trajne stalne službe preciziranjem njihovog značaja i ovlasti. Nadalje, preciznije se  definira sadrža godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda  Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, ubrzava se postupak imenovanja sudaca, jača ovlast sudačkih vijeća u davanju mišljenja o kandidatima u postupku imenovanja sudaca. U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, visokim i županijskim sudovima te većim općinskim sudovima (s više od 50 sudaca) osniva se poseban odjel radi praćenja propisa Europske unije i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

Etičkom povjerenstvu propisuje se nova nadležnost za tumačenje Kodeksa i davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom, uz objavu odluka na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.  Naposljetku, predviđa se izmjena koncepta i rada pravosudne inspekcije uz jačanje uloge državnih službenika u njezinom radu.  Uvodi se novo radno mjesto sudski savjetnik – specijalist u sudovima prvog i drugog stupnja kao i razrada i razgraničenje ovlasti sudskih savjetnika od ovlasti viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.

Vezano za Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te se određuju njihova područja nadležnosti i sjedišta. Racionalizacija mreže sudova u Republici Hrvatskoj započela je 2008. godine, nastavljena je do 2015. godine, slijedom čega je broj općinskih sudova smanjen sa 108 na 24, broj prekršajnih sudova sa 114 na 22, broj županijskih sudova sa 21 na 15, a broj trgovačkih sa 13 na 8 sudova, te četiri upravna suda koja su započela sa radom 1. siječnja 2012. godine. Značajna promjena u mjesnoj nadležnosti županijskih sudova u primjeni je od 2016. godine pri čemu je svaki županijski sud nadležan u drugom stupnju odlučivati o žalbama protiv odluka bilo kojeg općinskog suda u kaznenim i građanskim predmetima, osim u radnim, zemljišnoknjižnim i obiteljskim predmetima za koje su nadležni samo pojedini županijski sudovi, kojima se predmeti u drugostupanjski postupak dodjeljuju elektroničkom nasumičnom dodjelom, te je postojeći koncept zadržan i u ovom Prijedlogu zakona. Zbog značajnijeg pada priliva prekršajnih predmeta ovim Prijedlogom zakona predviđa se spajanje svih općinskih i prekršajnih sudova u Republici Hrvatskoj (spajaju se sudovi sa sjedištem u istom gradu).

Nadalje, uz postojeća 24 osniva se i 10 novih općinskih sudova (u Crikvenici, Đakovu, Kutini, Makarskoj, Metkoviću, Pazinu, Sesvetama, Splitu, Vinkovcima i Zagrebu).  Također, predlaže se ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku kao novog trgovačkog suda kao i izmjena područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru koji bi umjesto Trgovačkog suda u Varaždinu postao nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije.
 
Očekivani pozitivni učinci predložene reorganizacije su: ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima; mogućnost jedinstvenog iskorištavanja svih ljudskih potencijala sudova koji se spajaju; olakšan pristup građana sudovima;   smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova;  lakše upravljanje sudovima;  smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima te racionalizacija putnih troškova pojedinih sudaca i službenika.

Vezano za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, u uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se važeći Zakon o Državnom sudbenom vijeću do sada mijenjao pet puta, a glavni ciljevi predmetnih izmjena i dopuna su povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu Vijeća te ubrzanje i objektivizacija postupaka imenovanja sudaca. Kako bi se osigurala ravnomjerna teritorijalna zastupljenost mijenjaju se odredbe o sastavu članova Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca (sedam članova) te se prilagođavaju i novom ustroju mreže sudova s obzirom da se prekršajni sudovi spajaju sa općinskim sudovima.  Propisuje se najmanji sudački staž od pet godina u sudu određene vrste i stupnja za kandidiranje za člana Vijeća.

Nadalje, korigira se oslobođenje od sudačke dužnosti za predsjednika Vijeća (50%) i druge članove Vijeća iz reda sudaca. Propisuje se nova ovlast Vijeća za odlučivanje o davanju odobrenja sucima da uz sudačku dužnost obavljaju druge poslove i službe, koje je do sada bilo u nadležnosti predsjednika suda. Postroženi su uvjeti za imenovanje sudaca županijskih i visokih sudova (10 umjesto 8 godina obnašanja dužnosti). Ubrzava se postupak imenovanja sudaca na način da se uvodi obveza obavještavanja o sucima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu radi pravovremenog planiranja slobodnih sudačkih mjesta i objave oglasa za njihovo popunjavanje godinu dana unaprijed. Kako bi postupak imenovanja sudaca bio objektivniji i transparentan, uvodi se bodovni prag za pozivanje na razgovor pred Vijećem, smanjuje se broj bodova koji se mogu ostvariti na razgovoru pred Vijećem, propisuje se bitan sadržaj razgovora i obvezuje Vijeće na pridržavanje redoslijeda kandidata prema ostvarenom broju bodova pri donošenju odluke o imenovanju.

Naposljetku, precizira se stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti (stegovno djelo je donošenje manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga ili ako je u tom razdoblju, više od 20% odluka na koje je podnesena žalba ukinuto zbog bitne povrede odredaba postupka) te se u cilju jačanja samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti izostavlja obveza ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika suda. Mandat predsjednika suda ograničava se na najviše dva mandata. Sustav podnošenja, vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca uređuje se prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.
 
U raspravi je postavljeno pitanje da li postoji intencija spajanja Općinskog radnog suda u Zagrebu sa predmetima iz obiteljsko-statusne nadležnosti te da li postoji mogućnost da se za ravnatelja sudske uprave osim važeće pravne ili ekonomske struke eventualno proširi mogućnost kandidiranja i osoba informatičke struke. U kontekstu predloženih izmjena postavljeno je pitanje da li u proračunu koji se odnosi na područje pravosuđa treba osigurati dodatna sredstva u 2018. godini s obzirom da predmetni Zakoni stupaju na snagu u ovom proračunskom razdoblju.

Također, vezano za Visoki kazneni sud koji bi trebao početi sa radom 2020. godine istaknuto je mišljenje da konačno treba donijeti odluku i krenuti sa pripremama za rad suda ili ukinuti odredbe ukoliko se odustane od osnivanja navedenog Suda.

U raspravi je nadalje postavljeno pitanje vezano za krug osoba koje se mogu kandidirati za predsjednika Vrhovnog suda te da li treba ograničiti kandidate na primjerice suce Vrhovnog suda kako bi se izbjegli postojeći problemi oko sigurnosnih provjera. Predstavniku predlagatelja upućeno je i pitanje oko naknada šteta vezanih za dugotrajno vođenje postupaka odnosno koliko se od uvođenja prava na suđenje u razumnom roku izreklo sankcija. S obzirom na spajanje Općinskih i prekršajnih sudova postavljeno je konkretno pitanje da li će takvo spajanje utjecati na opterećenost suda u Delnicama.

Vezano za sastav članova Državnog sudbenog vijeća istaknuto je mišljenje da su članovi iz županijskih sudova u odnosu na druge članove nadzastupljeni, kao i da ograničenje mandata članova može utjecati na kvalitetu rada Vijeća u slučaju kada se Vijeće popuni novim članovima bez iskustva. Također, postavljeno je i pitanje o odgovornosti sudaca.
 
Iznesen je prijedlog da bi se pristupilo tehničkim izmjenama Ustava u smislu da u Državnom sudbenom vijeću budu zastupljeni i predstavnici građana iz udruga za zaštitu potrošača i za zaštitu ljudskih prava. Nadalje, istaknuto je mišljenje da se članovima Vijeća iz reda sudaca kojima se ne smanjuje norma utječe na kvalitetu sudačkog rada. Vezano za objavu imovinskih kartica sudaca izneseno je mišljenje da suci nisu u istom položaju kao i državni dužnosnici koji imaju obvezu objaviti imovinske kartice ali dužnost ne obavljaju profesionalno, pri čemu treba uzeti u obzir i težinu posla sudaca, stoga objava neće imati pozitivnih učinaka. Nadalje, javno objavljivanje odluka o povredi etičkog kodeksa sudaca također nije svrsishodno s obzirom da za iste povrede nisu propisane nikakve sankcije.

Nesvrsishodno je i izostavljanje obveze ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika suda. Primjedba je iznesena i na odredbu vezanu za bodovanje sudaca koja se tiče kriterija iskustva u obnašanju sudačke dužnosti u smislu da predmetna odredba nije dovoljno precizirana. Nadalje, iznijeto je i mišljenje o dvojbenosti koliko će osnivanje odjela za praćenje EU prakse dati dobre rezultate, kao i da treba dalje precizirati  odredbe koje se odnose na sigurnosnu provjeru sudaca s obzirom na neujednačenu primjenu u praksi. U pogledu ocjenjivanja i bodovanja sudaca potrebno je uzeti u obzir odluke Ustavnog suda te primjenjivati određena okvirna mjerila. Ukazano je i na okolnost da predmetni prijedlozi Zakona nisu bili sukladno zakonskim propisima o vremenskom trajanju dostupni za javnu raspravu. Također, ukazano je da je nadležnost oko specifičnih predmeta zemljišno-knjižnih postupaka (upisi pomorskog dobra) prebačena na kontinentalne županijske sudove iako su sudovi u pomorskom području stvorili određenu sudsku praksu u takvim predmetima.  

Na sve iznesene primjedbe iz rasprave predstavnik predlagatelja se ukratko očitovao te će iste biti razmotrene i uzete u obzir prilikom izrade konačnih prijedloga Zakona. 

Odbor je jednoglasno sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1. Rasprava o Prijedlogu zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa  sedam  (7 ) glasova „za“ i tri (3 ) „suzdržana“ glasa  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću,
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
 mr. sc. Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 28. veljače  2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. veljače 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predsjednik Odbora izvijestio je da su sve zaprimljene primjedbe građana i udruga na Prijedlog zakona proslijeđene članovima Odbora, te da je udovoljeno zahtjevima udruga da njihovi predstavnici sudjeluju u radu sjednice Odbora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je donošenjem Zakona o najmu stanova 1996. godine nastalo novo pravno uređenje stambenih odnosa. Zakon je u dijelu koji se odnosi na prava i obveze zaštićenog najmoprimca bio predmet ocjene  suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske. Ustavni sud RH ukinuo je pojedine odredbe Zakona između ostaloga odredbu članka 21. stavka 2. kojom je propisana obveza najmodavca da u slučaju otkaza ugovora o najmu sklopljenog na neodređeno vrijeme osigura najmoprimcu  drugi useljiv stan, te odredbu prema kojoj pravo na zaštićenu najamninu nije imao zaštićeni najmoprimac koji nije koristio stan dulje od šest mjeseci. Osim toga, Europski sud za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske donio je presudu kojom je utvrdio da zakonodavni okvir RH koji uređuje pitanje zaštićenog najma stanova nije uspostavio ravnotežu suprotstavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci  i interesa države da osigura provođenje stambene politike. Europski sud utvrdio je tri nedostatka postojećeg zakonodavstva a to su: neodgovarajuća visina zaštićene najamnine, restriktivni uvjeti za otkaz zaštićenog najma i nepostojanje vremenskog ograničenja u odnosu na zaštićeni najam. Slijedom presude, Odbor ministara Vijeća Europe započeo je postupak izvršenja presude kroz „pojačani nadzor“. Kako ranije zakonodavne inicijative nisu realizirane, a radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz Odluke Ustavnog suda RH i ispunjavanja međunarodnih obveza RH iz presude Europskog suda u predmetu Statileo i drugim predmetima, predlaže se donošenje predmetnog zakona. Prijedlogom se izjednačavaju kriteriji veličine i lokacije drugog useljivog stana u slučaju otkaza ugovora o najmu stana na neodređeno vrijeme, uređuje se postupno povećanje iznosa zaštićene najamnine, propisuje se prednost zaštićenih najmoprimaca prilikom prodaje stanova ili davanja u najam, propisuje se pravo na subvenciju slobodno ugovorene najamnine i dr.  Predlagatelj smatra da je prijedlog uravnotežen te da je za njegovu provedbu u državnom proračunu potrebno osigurati 47. mil. kuna.

Na početku rasprave državnom tajniku Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva postavljeno je pitanje je su li točne informacije da je kupio stan u kojem su živjeli zaštićeni najmoprimci kako je to pisao tjednik Nacional, na što je državni tajnik odgovorio da na stranici Ministarstva o tome postoji  javno priopćenje, iz kojega je jasno da se radi o rješenju o povratu imovine, te da postoji zapisnik o predaju stana iz 2005. godine.

U raspravi je istaknuto uvažavajući obrazloženje predlagatelja kako se Prijedlogom zakona nude rješenja postojećeg stanja, da je prijedlog ustavnopravno dvojben, da se njime ne rješavaju tehnička pitanja, nego ljudska i civilizacijska prava, zadire u nekoliko prava, da se prijedlogom ne štite ni vlasnici stanova ni zaštićeni najmoprimci, prijedlogom se protekom roka od pet godina ne rješava pitanje najmoprimaca, stoga je nužno razraditi sustav zbrinjavanja. Mišljenje je da se predlažući ovaj Zakon država nije uključila u dovoljnoj mjeri, te da se ova problematika treba riješiti kroz program zbrinjavanja korištenjem sredstava od otkupa stanova.

Prijedlog da se između dva čitanja provede tematska rasprava na sjednici Odbora za pravosuđe u suradnji s matičnim odborom i zainteresiranim odborima, zainteresiranom javnošću i zainteresiranim udrugama, podržala je većina članova, a sve u cilju kako bi se ponudila bolja rješenja u provođenju stambene politike suprotstavljenih interesa vlasnika stanova i najmoprimaca.

Nadalje, istaknuto je da je važno kao prethodno pitanje odgovoriti je su li neka prava stečena nezakonito, što je moguće utvrditi kroz petogodišnje razdoblje, dok bi prema drugom mišljenju to bio pogrešan smjer, budući da temeljna pitanja zakona proizlaze iz presude Europskog suda za ljudska prava. U konkretnom slučaju imamo dva oprečna prava ustavne razine. Vezano za način stjecanja postavlja se pitanje kako su te nekretnine stjecane, odnosno napraviti distinkciju između kupljenih i naslijeđenih.  Zahtjevi za obeštećenjem vlasnika, s mogućnošću da zaštićeni najmoprimci steknu vlasništvo, predstavljali bi izvlaštenje. U okviru EU takva pravila ne postoje, jedino ostaje Europska konvencija za ljudska prava. Može se dogoditi da se temeljem odluke ESLJP-a traže naknade i obeštećenja.

Isto tako, izraženo je mišljenje da je ovaj prijedlog korak naprijed u rješavanju interesa i najmoprimaca i vlasnika stanova, polazeći od toga da su različite situacije, da mnogi građani nisu krivi za svoju poziciju, da interes najmoprimaca mora biti donošenje zakona, te da nije realno očekivati da će svi moći otkupiti stanove u kojima žive, s druge strane ne može se vlasnike natjerati na prodaju,  do drugog čitanja treba odvagnuti sve elemente i aktivnošću države doći do konačnog rješenja.

Također, istaknuto je da je povijest stambene politike opterećena mnogim stvarima, da su ljudi dovedeni u nepovoljan položaj. Suprotstavljene legitimne interese,  poštivanje prava vlasništva i neotuđivosti, uz točne podatke o zaštićenim najmoprimcima do kojih se može doći u suradnji s udrugama, predlaže se urediti na način da se zaštićenim najmoprimcima nositeljima stanarskih prava osigura otkup odgovarajućih nekretnina prema uvjetima koji su vrijedili 1996. godine.  Naime, predlagatelj se u ocjeni i izvorima sredstava potrebnim za provođenje Zakona poziva na podatke Državnog zavoda za statistiku prikupljene popisom stanovništva iz 2011. godine po kojima u Republici Hrvatskoj ima 3.734 kućanstva najmoprimaca sa zaštićenom najamnim u privatnim stanovima.

Predlaže se kroz raspravu prijedlog dopuniti analizom stvarnih pokazatelja, prijedlog se bazira na podacima iz 2011. godine, strukturom najmoprimaca (socijalni slučajevi, samci u neodgovarajućim stanovima, najmoprimci vlasnici drugih nekretnina), provesti analizu tko je za odštetu, a tko je za otkup stana. Država treba postaviti standarde s financijskim izračunom.

Predstavnici udruga najmoprimaca iznijeli su da je potrebna analiza stvarne situacije, slučaj po slučaj,  smatraju da vlasnike treba obeštetiti, ističu da su najveći problem nacionalizirani stanovi i oni stanovi koji su u vlasništvu „nominalnih vlasnika  tzv. „prekupaca“.

Predstavnici  udruga vlasnika pozdravljaju napore Ministarstva. Smatraju da se treba ispraviti nepravda, da bi analiza pojedinih slučajeva prolongirala ovo pitanje, smatraju da treba ponuditi opcije, kako bi se izbjegle tužbe vlasnika stanova za naknadu štete. Isto tako traže pojašnjenje pojma „nominalnog vlasnika“, i „prekupca“.

Završno predstavnik predlagatelja u osvrtu na raspravu ponovio je da  raniji prijedlozi  zakona nisu prošli ( uključivali su kupnju, gradnju, i sl.), da ovaj prijedlog nudi rješenja,  da se žele izbjeći nove parnice i nova suđenja. Ističe da se razgovaralo sa svim stranama ali da nema točke približavanja. Vlasnici žele te stanove odmah a najmoprimci žele otkupiti stanove u kojima borave. Zakon uvodi kompromis na maksimalističke zahtjeve obje strane. Smatra da ne bi trebalo preispitivati porijeklo vlasništva. Ističe da je Ministarstvo kroz godine tražilo podatke  i od udruga najmoprimaca i vlasnika. Smatra da je daljnje prolongiranje  donošenja zakona nedopustivo jer nakon 2014. godine  pritisci EU rastu.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, četiri (4) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 28. veljače 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama Zakona o obveznim odnosima iz članka 1.a Zakona briše podstavak 3., budući je Direktiva 90/314/EEZ, zamijenjena Direktivom (EU) 2015/2302 koja će u hrvatsko zakonodavstvo biti prenesena u novi Zakon o pružanju usluga u turizmu. Direktivom (EU) 2015/2302 koja će biti prenesena u novi Zakon o pružanju usluga u turizmu uredit će se ugovor o organiziranju putovanja, stoga se predlaže brisanje članaka 881. do 903. Zakona o obveznim odnosima. Osim toga, ukida se obveza da se unos uplata i isplata novca u štednim knjižicama mora potvrditi pečatom banke. Predlaže se usklađenje izričaja ovoga Zakona sa Zakonom o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnim protokolom uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Obrazložene su i razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno sa jedanaest  (11) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o obveznim odnosima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 31. siječnja  2018. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. prosinca  2017. godine.
 
Odbor je Prijedlog sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo, slijedom  čega je donesen Program Vlade RH za preuzimanje i provedbu pravne stečevine, a potom izrađen Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2018. godinu.

U raspravi je istaknuto da se uzmu u obzir predviđene izmjene Kaznenog zakona u smislu da se objedine svi prijedlozi izmjena Kaznenog zakona, kako ne bi imali tri izmjene Kaznenog zakona tijekom ove godine.

U raspravi je postavljeno pitanje što sadrži Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona predviđen za raspravu u drugom kvartalu sjednica Hrvatskoga sabora, te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima planiran u trećem kvartalu sjednica, i izraženo mišljenje da bi Plan usklađivanja trebao sadržavati bit izmjena zakona.  Osim toga, postavljen je upit koliko je postupaka pokrenula Europska komisija protiv Republike Hrvatske pred Sudom EU, zbog kršenja obveze usklađivanja zakonodavstva. Ukazano je na potrebu centraliziranog praćenja takvih postupaka, ali i na potrebu kadrovske osposobljenosti nadležnih ministarstava u praćenju pravne stečevine.

Predstavnik predlagatelja očitovao se samo na pitanje postupaka EK protiv RH istaknuvši da službena statistika Sektora za europsko pravo MVEP-a bilježi 56 postupaka, od čega je 36 postupaka u prvoj, a 18 postupaka u drugoj fazi (obrazložena mišljenja). EK protiv RH podnijela je dvije tužbe, a postoji i jedna najava.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika HDZ-a, aktom od 28. studenoga 2017. godine.

Odbor je sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Vlada Republike Hrvatske aktom Klasa:022-03/17-12/86, Urbroj: 50301-25/06-18-6 od 18. siječnja 2018. godine, dala je Hrvatskom saboru mišljenje, kojim predlaže da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona, uz određene sugestije.

U uvodnom izlaganju predstavnice predlagatelja istaknuto je da se izmjene Zakona predlažu radi zaštite djece i podizanja standarda zaštite djece. Predloženim izmjenama uređuje se da mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora kod delikata nasilja i spolnih delikata treba provoditi i prema osuđenicima koji su kraće vrijeme proveli na izdržavanju zatvorske kazne, produljuje se vrijeme provjeravanja zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora počiniteljima kaznenih djela iz Glave XVI. Kaznenog zakona, uređuje se da kazneni progon ne zastarijeva za teška kaznena djela zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, predlaže se strože kažnjavanje za kaznena djela spolnog zlostavljanja djeteta mlađeg od petnaest godina, spolnog zlostavljanja djeteta starijeg od petnaest godina, zadovoljenja pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina, mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba, podvođenja djeteta, iskorištavanja djece za pornografiju, iskorištavanja djece za pornografske predstave, teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

U raspravi Odbor je podržao predložene izmjene i dopunu Kaznenog zakona. Istaknuto je da određene prijedloge poput mjere zaštitnog nadzora i rehabilitacije, na koje i Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju iznosi određene sugestije, treba dodatno raspraviti i doraditi. Podržavajući strože kažnjavanje počinitelja kaznenih djela na štetu djece, iako je od blagog kažnjavanja veći problem nekažnjavanje počinitelja, istaknuto je da  kaznenopravnu politiku prema počiniteljima kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece treba ujednačiti i prema ostalim počiniteljima kaznenih djela nasilja.

Također, postavljeno je pitanje hoće li povećanje kazni utjecati na počinitelje, s obzirom na činjenicu da sudski postupci dugo traju, da su izrečene kazne blage, a sustav neefikasan. U raspravi je istaknuto da za provedbu zaštitnog nadzora Ministarstvo pravosuđa mora odgovoriti je li u mogućnosti provesti zaštitni nadzor, može li osigurati potrebna sredstva i stručne timove za provedbu zaštitnog nadzora.
 
Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona izneseni su sljedeći prijedlozi:
-predlaže se preispitati članak 1. Prijedloga, na način da se uredi odnosi li se provođenje mjere zaštitnog nadzora samo na počinitelje kaznenih djela na štetu djece ili i na delikte nasilja. Također,  potrebno je dopuniti ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje mjere zaštitnog nadzora,
-predlaže se doraditi članak 81. Zakona propisivanjem kaznenih djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta za koja kazneni progon ne zastarijeva
-predlaže se korigirati tijek zastare kaznenog progona (članak 82. Zakona).

U očitovanju na iznesene prijedloge i primjedbe predstavnica predlagatelja ponovila je da je temeljna intencija predlagatelja podizanje kaznenopravne zaštite djece, te da se trajanje zaštitnog nadzora odnosi samo na počinitelje kaznenih djela nasilja nad djecom. Istaknula je da će predlagatelj Klub zastupnika HDZ-a do drugog čitanja provesti potrebne konzultacije s Ministarstvom pravosuđa, Zakon nomotehnički doraditi  i precizirati.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene članka 124. Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. siječnja 2018. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona potvrđuje Izmjena članka 124. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda, kako bi ista postala dio pravnog poretka RH. Naime, tekst odredbe članka 124. Rimskog statuta ovom Izmjenom se briše, jer se odnosi  na države koje su tek trebale postati strankom Rimskog statuta. 
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Izmjene članka 124. Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika HDZ-a, aktom od 28. studenoga 2017. godine.

Odbor je sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Vlada Republike Hrvatske aktom Klasa:022-03/17-12/85, Urbroj: 50301-25/06-18-6 od 18. siječnja 2018. godine, dala je Hrvatskom saboru mišljenje, kojim predlaže da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona, uz određene sugestije.

U uvodnom izlaganju predstavnice predlagatelja istaknuto je da se nastavno na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona, ovim Prijedlogom uređuje kaznena evidencija u dijelu koji se odnosi na podatke o počiniteljima kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, na način da se podaci o počiniteljima kaznenih djela u kaznenoj evidenciji čuvaju trajno i da se ne brišu, navodeći primjere poput Velike Britanije, Francuske, SAD-a.

U raspravi  je istaknuto da predložena odredba kojom se podaci iz kaznene evidencije ne brišu iz evidencije i vode trajno za  pravomoćno osuđene osobe za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, na izvjestan način predstavlja ograničenje prava, te utječe na mogućnost zapošljavanja počinitelja kaznenih djela na štetu djeteta. Jedno od mogućih rješenja evidencije počinitelja kaznenih djela nad djecom, je trajna evidencija počinitelja kaznenih djela na štetu djecu koja bi se vodila u zasebnom registru. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa deset (10) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravnim posljedicama osude i kaznenoj evidenciji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. prosinca 2017. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja predstavio je članovima Odbora Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2016. godinu i iznio  osnovne pokazatelje o brojnom stanju i strukturi zatvorenika. Posebno je istaknuo kako je tijekom 2016. godine kroz zatvorski sustav prošlo 11.173 zatvorenika, što je manje za 4% u odnosu na 2015. godinu, kada je kroz zatvorski sustav prošlo ukupno 11.575 zatvorenika. Kaznu zatvora izdržavalo je 4.595 zatvorenika, odnosno 11% manje u odnosu na 2015. godinu.

Izvješće sadrži i osnovne pokazatelje o vrsti i opisu poslova vezanih za postupanje sa zatvorenicima, broju i strukturi službenika u sustavu, kao i o financijskom poslovanju Uprave za zatvorski sustav.
 
Završno je predstavnik predlagatelja naglasio da svi pokazateljI ukazuju na postojeću stabilnost zatvorskog sustava, osobito u odnosu na uvjete smještaja i smještajne kapacitete.

U raspravi je postavljeno pitanje vezano za žene koje tijekom izdržavanja kazne postanu majke, posebno što se tiče trenutka odvajanja majke i djeteta, te s koliko se pažnje pristupa tom prvenstveno psihološki teškom problemu.
Predstavnik predlagatelja naveo je da su iste smještene u Kaznionici u Požegi, u uređenim i funkcionalnim prostorima. Smatra da je ubuduće potrebno uputiti inicijative Udrugama koje se bave pravima roditelja na izdržavanju kazne kako bi se zajedničkim djelovanjem ta pitanja još bolje uredila.

Nakon rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa  deset (10 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

       Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 13. prosinca  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 25. listopada 2017. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa. 022-03/17-12/73, Urbroj: 50301-25/06-17-6 od 23. studenoga 2017. godine kojim Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Ovršnog zakona.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom od 11. srpnja 2017. godine, u postupku za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom  ukinuo članak 6. stavak 3. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koji je glasio. „Ovrha se može provesti isključivo na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog zakona bez obzira na prethodno dane isprave o suglasju zaplijene plaće“. Ukidanje članka ima za posljedicu da se ovrha na temelju prethodno dane isprave o suglasnosti zaplijene plaće i nadalje može provoditi na čitavom primanju ovršenika, čime se ovršenika dovodi u poziciju da mu za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ne ostaje ni minimum sredstava određenih Ovršnim zakonom. S tim u vezi Hrvatska udruga banaka izdala je neobvezujuću preporuku da se ovrhe ne provode na čitavom primanju ovršenika.

Predlagatelj se osvrnuo na mišljenje Vlade RH, osobito na navode: „smatra da se donošenjem predloženog zakona ne radi o procesnoj odredbi, nego o odredbi kojom bi se djelomično ukinulo pravo vjerovnika na naplatu novčane tražbine ovršenika“, te „da bi se u određenim okolnostima moglo intervenirati i povratno izmijeniti pravila po kojima su subjekti pravnih odnosa zasnivali te odnose, ali samo ako je to nužno da bi se javni interes stavio ispred privatnih interesa pojedinaca“, istaknuvši da su navodi mišljenja proturječni navodima iz očitovanju Ministarstva od 30. svibnja 2016. godine u postupku za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom. Naime, Ministarstvo je mišljenja da nema povratnog djelovanja te da se radi o čistoj procesnoj odredbi. Slijedom iznesenoga, a imajući u vidu da je člankom 56. stavkom 1. Ustava propisano da  „Svaki zaposlenik ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život“, predložena je dopuna Ovršnog zakona na način da se zakonom ograniči ovrha i za prethodno dane  isprave o suglasnosti zaplijene plaće. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske ističe da je Ministarstvo pravosuđa stava da se u predmetnom slučaju ne radi o procesnoj odredbi, te da bi se predloženom odredbom djelomično ukinulo pravo vjerovnika na naplatu tražbine. Slijedom Odluke Ustavnog suda, nije dopustivo da zakonodavac naknadnim izmjenama zakona mijenja pravila prema kojima je prethodno dopustio zasnivanje obveznih odnosa. Smatra da ovakav prijedlog prvenstveno ide na štetu vjerovnika i da se ograničenje odgovornosti koju je jedna strana dobrovoljno preuzela sukladno zakonu, ne može  pravdati javnim interesom. Osim toga, istaknuo je da je radna skupina Ministarstva pravosuđa započela s radom na izradi novoga Ovršnog zakona, te da će biti provedena šira javna rasprava.
 
U raspravi je istaknuto da ova dopuna Zakona predstavlja neposrednu a ne retroaktivnu primjenu, da se pravna pozicija vjerovnika ne mijenja, jer će se tražbina naplatiti, samo ne istom dinamikom, osim toga vjerovnik zadržava i svoje pravo naplate zakonskih zateznih kamata.

Također, istaknuto je da je dužnost države zaštita građana od „dužničkog ropstva“, te da bi člankom 6. Ovršnog zakona trebalo dodatno zaštiti dostojanstvo dužnika/ ovršenika. Javni interes mora biti da nitko ne može ostati bez cijele mirovine ili plaće. Nesporno je da sukladno Ustavu pojedine odredbe mogu imati retroaktivno djelovanje, tako je Sabor donio nekoliko zakona sa povratnim djelovanjem, pri čemu je Ustavni sud odlučio da postoji javni interes. Tako je Sabor zadirao u ugovorne odnose (primjerice u kredite u švicarskim francima i ugovore o kreditu s međunarodnim obilježjima), dok su Ministarstva donijela određene Pravilnike. Slijedom toga više sudionika rasprave smatra da je potrebno vratiti stanje kako je bilo uređeno Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, imajući k tome u vidu i preporuku Hrvatske udruge banaka, podržali su donošenje Zakona.

Osim toga, istaknuto je da sukladno članku 90. Ustava RH samo pojedine odredbe Zakona mogu imati povratno djelovanje, kako je Odluka Ustavnog suda kojom je ukinut članak 26. st.3. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima („NN“ br. 6/13) donesena u srpnju 2017., ostaje pitanje uređenja prijelazne i završne odredbe.

U raspravi je istaknuto da država treba voditi računa o problemima u društvu, ali treba jasno razgraničiti zašto pojedinci dolaze u određene situacije, nisu svi zbog istih razloga u poziciji ovršenika. Ovo je višeslojan problem, za jedan dio građana vjerojatno ne bi bilo opravdano da ih se štiti. S druge strane dio građana uredno podmiruje svoje obveze, jer su se dobrovoljno obvezali drugoj strani.
 
U završnoj riječi predlagatelj ističe da se ovršeniku koji duguje alimentaciju ili za dugovanje po slili zakona ne može zaplijeniti cijela plaća, bez Izjave o zapljeni plaća. Smatra da je ovdje država napravila pogrešku koju je pokušala ispraviti 2013. godine. Naglašava da se odredbom ne mijenjanju bitni sastojci ugovora, zakon se primjenjuje „pro futuro“, te ne treba intervenirati niti u prijelaznim i završnim odredbama. Ističe da  pitanje koje se dopunom Zakona rješava jest primarno političko  pitanje.

Nakon provedene rasprave, rezultatom glasovanja tri glasa „za“ i šest (6) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o dopuni Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 21. studenoga  2017. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. studenoga 2016. godine.  
 
Odbor je sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi akt raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija podsjetila je da se u skladu sa makroekonomskim okvirima očekuje nastavak pozitivnih kretanja i rast BDP-a od 2,9 %, te su i projekcije državnog proračuna usklađene sa podacima relevantnih međunarodnih financijskih institucija. Ukupne projekcije Državnog proračuna iznose 129 milijardi kuna i predstavljaju 5% povećanja prihoda.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa naveo je da Ministarstvo pravosuđa u okviru razdjela 110 obuhvaća 18 proračunskih glava, među kojima su Ministarstvo  pravosuđa, Pravosudna akademija, zatvori, kaznionice, sudovi, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Državno odvjetničko i Državno sudbeno vijeće, i dr. Ukupni prijedlog proračuna za Ministarstvo pravosuđa za 2018. godinu iznosi 2.429.679.716 kuna. Što se tiče pojedinih rashoda, naglašeno je da su povećani rashodi za zaposlene, dok su u odnosu na 2017. godinu smanjena sredstva predviđena za IPA Projekte, s obzirom na završetak pojedinih projekata.

Sa stajališta sudbene vlasti, predstavnik je naglasio da su postupali u okviru zadanih smjernica, skrenuo je pozornost na značajno povećanje stavki poput edukacije i pitanje intelektualnih usluga.

U raspravi je istaknuto da su u odnosu na 2016. i 2017. godinu sredstva za Ministarstvo pravosuđa smanjena u nominalnom iznosu, k tome, kada se uzme u obzir  prisutna inflacija u Republici Hrvatskoj tijekom 2017. godine, ukupno će Ministarstvo pravosuđa raspolagati sa 36 ml. kuna manje.

Ukazano je na činjenicu da je sistematizacijom radnih mjesta predviđeno stotinjak upražnjenih radnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika, te da u posljednjih 15 godina nije bilo novih zapošljavanja u državnim odvjetništvima, istovremeno reformom kaznenoga postupka ojačana je uloga  državnih odvjetnika, a prijedlogom proračuna nisu osigurana sredstva.

Također, u raspravi je istaknuto da proračunom nisu predložene mjere za unaprjeđenje pravosuđa,  ne rješavaju se gorući problemi poput ulaganja u izgradnju, obnovu, održavanje zgrada, uređenje i opremanje pravosudnih tijela. Prijedlog nema prikaz racionalizacije mreže sudova, a ukazano je i na smanjena sredstva za zemljišne knjige, zbog čega se postavlja pitanje kvalitetnog izvršavanja sustava zemljišne administracije i nastavka reforme.

Nadalje, postavljeno je i pitanje jesu su li u proračunu predviđena sredstva za vježbenike koji bi nastavno na Izvješća o radu i državnog odvjetnika i ostalih pravosudnih institucija trebali ući u sustav pravosudnih tijela.

Ukazano je i na činjenicu da će se troškovi vezani za intelektualne usluge u složenim predmetima sa sudova prenijeti na državna odvjetništva, stoga će i plaćanja sa stavki odvjetništva biti veća.
 
Također, značajna sredstva predviđena su za zastupanje Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava i u arbitražnim postupcima na poziciji DORH-a, mišljenje je da bi u budućnosti potrebna sredstva valjalo iskazati na stavkama državnih tijela iz čije se nadležnosti vode inozemni postupci.

Predstavnik predlagatelja osvrćući se na raspravu ponovio je da su u odnosu na 2017. godinu sredstva smanjena zbog završenih projekata i smanjenih prihoda zatvorskog sustava dok su primjerice povećana sredstva za županijske i općinske sudove, razvoj i održavanje pravosudnog informacijskog sustava. Navodi  završetak nekih projekata poput Centra za izobrazbu u Remetincu, zatvorsku Bolnicu Zagreb, prostore Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva na karlovačkom području, energetske obnove Kaznionice u Turopolju.

Pitanje zapošljavanja novih vježbenika riješit će se novim zakonima koje će Ministarstvo pravosuđa uputiti u postupak donošenja tijekom 2018. godine. Projekti za zemljišne knjige također se nastavljaju a sredstva će se osigurati zajmom Svjetske banke. Naglašava da Ministarstvo pravosuđa nema dugovanja i u 2018. godini počinje podmirivati sve svoje obveze, a da su sredstva predviđena za zastupanje Republike Hrvatske u inozemstvu dostatna i realna.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je  sa sedam  (7) glasova  „za“, dva (2) glasa „protiv“ i jedan (1) „suzdržan“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

 Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 21. studenoga 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Istarskog demokratskog sabora, Primorsko-goranskog saveza i Liste za Rijeku aktom od 28. rujna 2017. godine.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/65, Urbroj: 50301-25/06-17-5 od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja skrenuo je ponajprije pozornost na određene slučajeve isticanja simbola fašističkih i ustaških režima u društvu, ali i polemike koje se po tom pitanju vode u javnosti. Navodi da važeći Kazneni zakon ne sadrži kazneno djelo kojim bi se jasno i nedvosmisleno propisala kaznena odgovornost za propagiranje nacizma, fašizma i ustaštva. S obzirom da je propagiranje navedenih režima sankcionirano uglavnom u prekršajnom postupku kao prekršaj temeljem nekoliko različitih zakona (npr. Zakon o javnom redu i miru, Zakon o javnom okupljanju, Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, Zakon o suzbijanju diskriminacije) mišljenja je da u javnosti takvo ponašanje nije u dovoljnoj mjeri prepoznato kao društveno neprihvatljivo. Također, smatra da kazneno djelo Javno poticanje na nasilje i mržnju u čl. 325. Kaznenog zakona u sudskoj praksi nije prepoznato kao djelotvorno sredstvo kažnjavanja. Ovom dopunom Kaznenog zakona uvodi se novo kazneno djelo „Propagiranje nacističkog, fašističkog i ustaškog režima“ kao čl. 325 a u Glavi XXX Kaznenog zakona,  s obzirom da se radi o režimima koji su u suprotnosti sa temeljima ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa ukazala je na Mišljenje Vlade kojim se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona. Smatra da je postojeći kazneni okvir dostatan, ističe da „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“ koje je Vlada osnovala u ožujku ove godine ima rok do 1.ožujka 2018. dati određene zaključke ili preporuke o pravnom reguliranju isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi.  

U raspravi je istaknuto da je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo. Nadalje, istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona na neki način radi gradacija totalitarnih sistema, da se kaznenim zakonodavstvom ne bi smjela činiti razlika između totalitarnih režima, jer je u suprotnosti sa Rezolucijom Europskog parlamenta iz 2009. godine. Također, polazeći od toga da nije zadaća Hrvatskog sabora da daje tumačenja o ovim sadržajima, Vlada RH je osnovala „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“ čija je zadaća Vladi predložiti preporuke radi pravnog reguliranja isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi. Ukazano je i na „načelo razmjernosti“ pri čemu ograničavanje ljudskih prava i slobode govora nije prihvatljivo. Istaknuto je i da je osnivanjem navedenog Vijeća Vlada dala mogućnost stručnjacima da se očituju i utvrde mišljenje o ovom pitanju, mišljenje Vijeća ni u kom slučaju nije jedino, ali će pridonijeti da se zauzme stav, kako bi se smanjile podjele u društvu, te odgovorilo na pitanje dostatnosti postojećeg pravnog okvira i mogućeg pravnog uređenja veličanja nedemokratskih režima kroz kazneno zakonodavstvo.

U raspravi je također istaknuto da sloboda govora jest temeljno ljudsko pravo uređenog društva, ali ne apsolutno, na način da se slobodom govora ugrožavaju prava drugih. Istaknuto je da je Ustavni sud odlukom zabranio povik „Za dom spremni“ iz čega proizlazi da takvo ponašanje nije prihvatljivo, fašistički pozdravi kažnjivi su i nedopušteni. Opća odredba kaznenog djela iz članka 325. Kaznenog zakona kojim se propisuje kazneno djelo „Javnog poticanja na nasilje i mržnju“ danas više nije dostatna, te je izražen i stav da postoji potreba za novim kaznenim djelom, uz određene dorade. Ukazano je i da Vijeće Vlade nije do sada donijelo niti jednu odluku ili preporuku, dok  s druge strane postoje tri odluke Ustavnog suda RH, obvezujuće i za građane i za zakonodavca. Nije prihvatljiv stav Vlade RH da je zadaća Vijeća predložiti preporuke za pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi, jer događaji opravdavaju da se zaštita treba dignuti na razinu kaznenog zakona. U prilog tome, a s obzirom na postojeće Odluke Ustavnog suda, Vijeće bi moglo zauzeti određeni stav sa aspekta povijesti. Osim toga, istaknuto je da se ideološke rasprave u našem društvu vode dugi niz godina, te da je vrijeme da životne teme građana budu u fokusu rasprava.  

U završnom obraćanju predstavnik predlagatelja istaknuo je da bi se ovom dopunom Kaznenog zakona u hrvatski pravni sustav uvela zakonska odredba koja postoji i u drugim europskim državama, primjerice Njemačka je zabranila propagiranje nacističkih znakovlja, a Italija je u proceduri donošenja sličnog prijedloga Kaznenog zakona. NDH je nastala kao protektorat nacističke Njemačke i Italije, provodeći rasističku politiku i imala je svoje simbole.

Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem dva (2) glasa „za“, pet (5) glasova „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 25. listopada 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2017. godine. Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama Zakona o obveznim odnosima iz članka 1.a Zakona briše podstavak 3., budući je Direktiva 90/314/EEZ, zamijenjena Direktivom (EU) 2015/2302 koja će u hrvatsko zakonodavstvo biti prenesena u novi Zakon o pružanju usluga u turizmu. Direktivom (EU) 2015/2302 koja će biti prenesena u novi Zakon o pružanju usluga u turizmu uredit će se ugovor o organiziranju putovanja, stoga se predlaže brisanje članaka 881. do 903. Zakona o obveznim odnosima. Osim toga, ukida se obveza da se unos uplata i isplata novca u štednim knjižicama mora potvrditi pečatom banke. Predlaže se usklađenje izričaja ovoga Zakona sa Zakonom o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnim protokolom uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.

Bez rasprave Odbor je sa  osam  (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 25. listopada  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. listopada 2017. godine. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona nastavlja provedba aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra implementacijom IPA-a projekata, čijim se dovršenjem otvara mogućnost uspostave digitalnog poslovanja u svim poslovnim procesima zemljišnih knjiga, usklađenje zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka. Prijedlogom se u provedbi postupaka osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga definiraju institucionalni kapaciteti, određuju ovlašteni zemljišnoknjižni referenti za samostalno sudjelovanje u postupcima s izradom nacrta zemljišnoknjižnih uložaka. Izvijestila je da u ovom trenutku 69 katastarskih općina čeka na pojedinačno preoblikovanje zemljišnih knjiga.

U raspravi je postavljeno pitanje koliki je trenutno postotak usklađenosti podataka katastra i zemljišnih knjiga. Predstavnica predlagatelja navela je da je do danas usklađeno otprilike 5% od ukupnog broja katastarskih općina, te će izmjenama Zakona, posebno u dijelu koji se odnosi na pojedinačno preoblikovanje zemljišnih knjiga, doći do ubrzanja usklađivanja zemljišnoknjižnih i katastarskih registara u kratkom roku.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 11. listopada 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. rujna 2017. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je prijedlog istaknuvši da je cilj izmjena i dopuna Zakona poticanje dužnika na predstečajne postupke, te lakše provođenje predstečajnih postupaka propisivanjem realnih rokova za poduzimanje procesnih radnji.

Prijedlogom se olakšava podnošenje prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka na način da se smanjuje broj isprava uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka, produljuju rokovi: rok za prijavljivanje tražbina, rok za očitovanje dužnika, rok u kojem vjerovnici mogu osporiti tražbine drugih vjerovnika, rok za izradu konačnog plana restrukturiranja, produljuje se trajanje predstečajnog postupka, smanjuje se broj razloga za obustavu postupka. Radi osiguranja privremenog financiranja nužnog za kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju, ovim izmjenama predlaže se dopustiti mogućnost novog financiranja u postupcima koji su u tijeku, kao i u postupcima pokrenutim nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona ako na dan stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna nije održano ročište o planu restrukturiranja. Predlaže se primjena novog načina obračuna troškova u stečajnim postupcima koji su u tijeku, neovisno o tome kada su pokrenuti, ako rješenje o dosudi nije steklo svojstvo pravomoćnosti na dan stupanja ovoga Zakona.
 
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene s ocjenom da je ovaj prijedlog trebalo uputiti u proceduru donošenja u travnju mjesecu umjesto Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku kako bi se izbjegli mogući sporovi protiv RH. Isto tako, zamjerka je da predložene izmjene ne sadrže poveznicu s tzv. Lex Agrokorom s obzirom na vremensko ograničenje rada izvanredne uprave, što je nužno urediti.

U članku 20. predloženo je preispitivanje roka od dvije godine kod izuzimana stečajnih upravitelja u novim predmetima. U članku 31. predlaže se preispitati troškove utvrđivanja predmeta razlučnog prava  i troškove unovčenja predmeta razlučnog prava  na način da se propišu ograničenja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  je sa osam (8) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

                                   Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 04. listopada  2017. razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. kolovoza 2017. godine.
 
Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio Izvješće o radu probacijske službe za 2016. godinu. Istaknuo je kako se u odnosu na 2015. godinu broj presuda kojima je izrečena uvjetna osuda udvostručio. Radi usklađivanja prakse u izvršavanju probacijskih poslova izrađen je Priručnik s uputama za izvršavanje rada za opće dobro, uvjetne osude, obveza po zahtjevu državnog odvjetnika, s namjerom da na jednom mjestu budu zakonske odredbe, upute, smjernice, odgovori na pojedina pitanja kao informacija probacijskim službenicima.
 
Nadalje, izvijestio je da se tijekom 2016. godine nastavlja trend rasta broja zaprimljenih predmeta u probacijskim uredima. Probacijska služba u 2016. godini zaprimila je 4 147 novih predmeta, dok je riješeno 3 857 predmeta. Od zaprimljenih predmeta 35,5% odnosi se na rad za opće dobro, 19,4% na uvjetni otpust, 27,9% odnosi se na zaprimljene predmete po zahtjevu suca izvršenja.

U 2016. godini zaprimljeno je 1 474 predmeta rada za opće dobro, probacijska služba proširila je suradnju s 81 novom pravnom osobom/tijelom javne vlasti u kojima se može izvršavati rad za opće dobro.

U raspravi su članovi Odbora podržali  Izvješće o radu probacijske službe. Istaknuto je da se uvođenje probacije pokazalo dobrim, da sustav treba dalje razvijati prema izazovima koji se nameću.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9  glasova „za“) predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se  Izvješće o radu probacijske službe za 2016. godinu                                           

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                     Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 04. listopada 2017. razmotrio je Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 28. travnja 2017. godine. 

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-07/216, Urbroj: 50301-25/27-17-19 os 22. rujna 2017. godine.
 
Glavni državni odvjetnik RH u svom izlaganju detaljno je obrazložio izvješće o radu u segmentu pravne i organizacijske osnove, stanja ljudskih potencijala i materijalnih uvjeta za rad, rada odvjetništva na kaznenim i građanskim predmetima. Istaknuo je da je organizacija državnog odvjetništva ostala ista, te da je 31. 12. 2016. godine u svih 39 državnih odvjetništava (Državno odvjetništvo RH, USKOK, 15 županijskih i 22 općinska državna odvjetništva) bilo ukupno  zaposleno 1731 osoba, 621 državnoodvjetnički dužnosnik, 982 službenika i 128 namještenika. U odnosu na 2015. godinu to je 8 dužnosnika manje, te 55 službenika i 7 namještenika više.

Prema spolnoj strukturi 67,95% dužnosnika čine žene. Upozorio je na ozbiljan problem višegodišnjeg nepopunjavanja mjesta vježbenika, kao i na problem zapošljavanja osoba sa specijalističkim znanjima i vještinama. U dijelu potrebnih sredstava za rad odvjetništva istaknuo je da su ukupno doznačena sredstva bila dostatna za tekuće poslovanje, te i dalje nedostaju sredstva za podmirenje troškova intelektualnih usluga, vještaka, branitelja.

U izvještajnoj godini u  kaznenim predmetima ukupno je zaprimljeno 39 244 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 2,7% više u odnosu na prethodnu godinu .Povećan je broj kaznenih prijava protiv pravnih osoba, dok je broj prijava protiv maloljetnih počinitelja u padu. U strukturi kriminaliteta najveći broj prijava odnosi se na kaznena djela protiv imovine, slijede kaznena djela krivotvorenja, zatim kaznena djela protiv osobne slobode, kaznena djela protiv opće sigurnosti i dr. Državno odvjetništvo u svom radu povećalo je ažurnost, riješilo je 32 797 prijava, od čega 97,6% donošenjem odluke, a 2,4% na drugi način, 0,7% prijava nije riješeno. Tijekom 2016. godine državna odvjetništva provela su velik broj dokaznih radnji ukupno 39 290, od toga 305 očevida, ispitali 14 715 okrivljenika. Naglašava da se bilježi porast odbačaja kaznenih prijava (15 389), i obrazlaže razloge odbačaja.

Iz izvješća je vidljiv porast broja pokrenutih istraga, donesena su rješenja o pokretanju istrage protiv 3 445 odraslih počinitelja, znatno opterećenje predstavljale su i nedovršene istrage u 352 predmeta protiv 889 okrivljenika. Glavni državni odvjetnik smatra da je potrebno izmijeniti rok za završetak istrage. Optužna vijeća su tijekom 2016. godine donijela 9 975 odluka, od toga 9 615 rješenja o potvrđivanju optužnice (96,4%) i 291 rješenje o vraćanju optužnice na dopunu (2,9%), dok je svega 69 postupaka obustavljeno (0,7%). U 2016. godini doneseno je 15 179 prvostupanjskih presuda, od toga 13 811 osuđujućih, 408 presuda po sporazumu stranaka, time je zadržana visoka razina uspješnosti u postupku 91%. U istom razdoblju donesena je 891 oslobađajuća presuda (5,9%)  i 477 odbijajućih presuda (3,1%). Zatvorske kazne izrečene su za 1 913 počinitelja (13,8%), rad za opće dobro za 1231 počinitelja (8,9%). Cvitan je izrazio nezadovoljstvo blagom politikom kažnjavanja, sudove sude u donjoj trećini zapriječene kazne.

Nadalje, istaknuo je da najteži posao odrađuje USKOK. Osvrćući se na prigovore da u uskočkim predmetima nema presuda, istaknuo je da je na kraju 2016. godine ostalo 1 087 nepresuđenih osoba, smatra takvo stanje neprihvatljivim, smatra da postupke treba ubrzati, osigurati brzo i pošteno suđenje, sve drugo spada u kršenja ljudskih prava.

Obrazlažući rad odvjetništava na području otkrivanja i procesuiranja ratnih zločina izvijestio je da su u 2016. godini optužene 84 osobe, te da se bilježe pomaci unatoč teškoćama u dokazivanju, proteku vremena i sl.

U nastavku, dao je i prikaz rada građansko-upravnih odjela, koji su tijekom 2016. godine zaprimili ukupno 78.432 predmeta, odnosno 9,56% više nego 2015. godine, od čega 68% sudskih predmeta, 4% upravnih i 28% ostalih predmeta. Ukupna vrijednost predmeta spora u pokrenutim parnicama iznosila je 2.908.200.000,00 kuna. Poslovi zastupanja državnog odvjetništva uključuju zastupanje Republike Hrvatske u izvansudskim postupcima, te postupcima pred stranim i domaćim sudovima, upravnim i drugim tijelima odnosno arbitražama.

Nadalje je istaknuo da su državna odvjetništva imala u radu ukupno 57.271 sudskih predmeta, zastupanja na 24.996 ročišta pred sudovima i upravnim tijelima, uloženo je ukupno 5.101 žalbi i 476 izvanrednih pravnih lijekova. Vezano za izvansudsko rješavanje sporova, u izvještajnom razdoblju došlo je do porasta broja zaprimljenih zahtjeva za mirnim rješenjem spora (za 34%), zbog čega se može očekivati i porast broja parnica.
Vezano za zastupnje Republike Hrvatske u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima i tijelima, naglasio je značaj međunarodnih arbitražnih postupaka i izloženost proračuna Republike Hrvatske koja se pri tome mjeri i u milijardama kuna.

U navedenim postupcima troškovi su izuzetno visoki, pri čemu i organizacijski, financijski i kadrovski teret pada isključivo na Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Glavni državni odvjetnik osvrnuo se u nastavku i na zastupanje Republike Hrvatske pred domaćim sudovima, naglasivši da su u 2016. godini državna odvjetništva  zaprimila ukupno 52.429 sudskih predmeta što je 8,27% više nego 2015. godine, uz porast broja parničnih, stečajnih i predstečajnih postupaka.

U izlaganju je ukazao i na uspješnost u zastupanju, pri čemu podaci ukazuju na kvalitetu i ažurnost u radu državnog odvjetništva. U cijelosti državno odvjetništvo je uspjelo u 48% parnica. Gledano kroz vrijednost predmeta spora, u zastupanju Republike Hrvatske državno odvjetništvo je dobilo parnice u ukupnoj vrijednosti od 305.991.000,00 kuna, a izgubilo u ukupnoj vrijednosti od 109.912.000,00 kuna, odnosno 74% sporova je dobiveno, a 26% sporova izgubljeno.

U nastavku izlaganja iznio je podatke i o trgovačkim i upravnim postupcima, te ukazao na rast broja ovršnih i stečajnih postupka.

Istaknuo je i značaj davanja pravnih mišljenja, osobito u smislu preventivne funkcije, kao i važnost provođenja nadzora u radu državnog odvjetništva, praćenjem rada nižih državnih odvjetništava u cjelini ili kroz rad na konkretnom predmetu.

Glavni državni odvjetnik ukazao je na ponovljene prijedloge radi povećanja učinkovitosti u radu državnog odvjetništva u vidu donošenja novih propisa iz kaznenopravne i građansko-upravne problematike, jačanju ljudskih potencijala te poboljšanja materijalnih i financijskih uvjeta rada. Istaknuo je i osobno zalaganje u radnoj skupini koja priprema izmjene Zakona o državnom odvjetništvu, pri čemu se  predlaže i ograničavanje mandata Glavnog državnog odvjetnika na 2 godine.

Smatra da je predmetno izvješće transparentno, izvješće sadrži kritički osvrt na pojedine zakonske propise, daje prikaz cjelokupnog rada državnog odvjetništva, budući da ne postoji propis kojim se uređuje sadržaj izvješća.

U raspravi o Izvješću o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2016. godinu iznijeto je nezadovoljstvo činjenicom da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prekršajne prijave podnositelja Udruge Franak protiv osam banaka prebacilo na Hrvatsku narodnu banku. Isto tako, izraženo je nezadovoljstvo ne postupanjem po prijavi Udruge Franak protiv osam banaka i dvojice guvernera Hrvatske narodne banke u slučaju nepoštene kamate za franak. Državni odvjetnik na to se očitovao kako je za prekršajne prijave nesporna nadležnost Narodne banke Republike Hrvatske te da DORH ne može prikupiti podatke niti ispitati 100 000 ugovora, kao što to može ovlaštenik Hrvatska narodna banka.

Nadalje, postavljeno je pitanje koliko je kaznenih prijava ukupno  podneseno protiv čelnika lokalne i područne (regionalne) samouprave, te koliko je optužnica protiv istih podiglo državno odvjetništvo. Odgovarajući na postavljeno pitanje Cvitan je istaknuo da se statistike u radu odvjetništava ne vodi prema funkciji koju neka osoba obnaša.  Istaknuo je da državna odvjetništva ažurno rade na podnesenim kaznenim prijavama, u onim slučajevima kada po podnesenoj prijavi državno odvjetništvo nije donijelo odluku, upućuje se podnositelja prijave na korištenje drugih zakonskih mogućnosti. Smatra kako je važno uspostaviti dobar nadzor nad odbačajem kaznenih prijava, osobno se zalaže za sudsku kontrolu odbačaja kaznenih prijava.
 
Također, u raspravi je izraženo nezadovoljstvo radom odvjetništva u odnosu na neriješene predmete koji stoje u ladicama državnog odvjetništva. Primjerice kaznena prijava protiv odgovorne osobe Gradskog kazališta Gavella radi sklapanja fiktivnih ugovora iz 2014. godine. Posebno je apostrofirano da je odvjetništvo neaktivno u rješavanju predmeta ratnih zločina. D. Cvitan na to je odgovorio da predmeta u ladicama nema, a u predmetima ratnih zločina da se radi o složenim postupcima na  prikupljanju dokaza, da postupke opterećuju i neki drugi odnosi (odnosi između BIH i RH), protek vremena i dr.

Osim toga, istaknuto je da bi predmetno izvješće trebalo preglednije strukturirati, da bi u izvješće valjalo ugraditi ranije iznesene preporuke Odbora, dati pokazatelje o broju optuženih osoba, prijedloge za poboljšanje, slijedom toga, predloženo je da Odbor za pravosuđe predloži Hrvatskom saboru donošenje zaključka kojim se  izvješće državnog odvjetništava za 2016. godinu prima na znanje.
        
U raspravi je naglašeno da dinamiku raspravljanja o izvješćima treba poboljšati, s obzirom na to da na ukupan rad i rezultate rada odvjetništva utječe rad policije (prije) i rad sudova (poslije), nužno je raspraviti kako se određene stvari mogu mijenjati na bolje, zatim, poraditi na mogućem usklađenju podataka između DORH-a i Vrhovnog suda RH.

Većina članova Odbora zatražila je da se prvo glasa o prijedlogu kojim se Izvješće o radu prima na znanje.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, tri (tri) glasa „protiv“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

       Prima se na znanje Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 19. rujna  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. srpnja 2017. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona usklađuje domaće zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, na području zlouporabe tržišta kapitala kroz implementaciju Direktive o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta i Uredbe i Direktive o tržištima financijskih instrumenata.

U odnosu na Prijedlog zakona u tekstu Konačnog prijedloga izmijenjen je članak 55. Kaznenog zakona kroz pooštravanje ograničenja postojećih pretpostavki za izricanje rada za opće dobro i onemogućavanje izricanja rada za opće dobro već osuđenim osobama na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. Osim toga, dopunjen je članak 87. Kaznenog zakona propisivanjem jezika kao dodatnog diskriminatornog motiva, dok se za kaznena djela  protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Schengenskog sporazuma predlaže izmjena visine kaznenopravne sankcije.

Propisuje se isključiva sudska nadležnost za uvjetni otpust, dok bi u odnosu na zahtjeve za uvjetni otpust podnesene prije stupanja na snagu ovoga Zakona odlučivalo Povjerenstvo za uvjetni otpust.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 19. rujna  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o međunarodnom pravu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. rujna 2017. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da predloženim zakonom modernizira područje međunarodnog privatnog prava u RH. Zakonom se uređuju odnos prema drugim izvorima i pravno obvezujućim aktima Europske unije.

U odnosu na tekst Prijedloga zakona tekst Konačnog prijedloga je nomotehnički dorađen, dok je u članku 80. uvažena primjedba da radi pravne sigurnosti nije dopušteno jednim zakonom mijenjati odredbe drugih zakona, te su brisane pojedine odredbe Zakona o parničnom postupku i Pomorskog zakona. Slijedom prihvaćene primjedbe na članak 80. predlaže se novi datum stupanja na snagu Zakona koji je usklađen s početkom primjene Uredbe o provedbi pojačane u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih prava.

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona uvažavajući obrazloženje predlagatelja za određivanje primjerenog roka za stupanje na snagu zakona. Člana Odbora zanimalo je kako će presuda Suda EU-a u predmetima Zulfikarpašić i Pula parking, kojima je Sud utvrdio da se hrvatski javni bilježnici, kada izdaju rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ne mogu smatrati sudom u smislu Uredbe 805/04., utjecati na ovršne postupke, te priprema li Ministarstvo pravosuđa izmjene Ovršnog zakona. Na postavljeni upit predlagatelj se nije mogao očitovati.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet  (9) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

            Zakon o međunarodnom privatnom pravu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 19. rujna  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2017. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona usklađuje domaće kazneno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije i to Direktivom o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće osobe u slučaju oduzimanja slobode, i Direktivom o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima.

U odnosu na Prijedlog zakona, Konačnim prijedlogom zakona nomotehnički su dorađene odredbe članaka 21. i 42.j.
Bez rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa  devet (9) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  na 20. sjednici održanoj dana 12. srpnja 2017. godine i nastavku sjednice održane 13. srpnja 2017. godine raspravio je Prijedlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Predsjednica Republike Hrvatske aktom od 10. srpnja 2017. godine.

Odbor je Prijedlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda RH raspravio sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Na temelju odredbe članka 119. Ustava Republike Hrvatske Predsjednica Republike Hrvatske podnijela je prijedlog za izbor Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
 Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine.

Sukladno odredbi članka 81. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora nadležan je za davanje prethodnog mišljenja u postupku  izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
 
Odbor je proveo raspravu o Prijedlogu predsjednice Republike Hrvatske u nazočnosti  predloženog kandidata gospodina Đure Sesse.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je sa sedam  (7) glasova ”za” i jednim (1) “suzdržanim” glasom utvrdio prethodno mišljenje kojim 

                                        
podržava  Prijedlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Marko Šimić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 10. srpnja  2017. razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2016. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. travnja 2017. godine.
Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je zakonodavni okvir, vrste i oblike pravne pomoći i institucionalni okvir besplatne pravne pomoći. Ministarstvo pravosuđa stručni je nositelj sustava pravne pomoći, ono prati provedbu Zakona, obavlja stručne poslove, rješava u drugom stupnju o žalbama, osniva Povjerenstvo za besplatnu pravnu pomoć i dr. U izvještajnoj godini za besplatnu pravnu pomoć planirana su sredstva u iznosu od 2.880.000,00 kuna, od čega je utrošeno 2.848.656.63 kuna.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2016. godini.                                                

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na  19. sjednici održanoj 10. srpnja  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. lipnja 2017. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama nastavlja provedba aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra. Prijedlogom se uređuje postupak osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga, predlaže se da zemljišnoknjižni referenti samostalno sudjeluju u postupku osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga, njihovim angažmanom povećat će se učinkovitost u radu. Predstavnik predlagatelja izvijestio je da je u tijeku 71 postupak vezan za osnivanje, obnovu i dopunu zemljišnih knjiga.

U raspravi su članovi podržali predložene izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama uz prijedlog da se do drugog čitanja zakona napravi analiza postupaka obnove zemljišnih knjiga koji su u tijeku, a čiji bi rezultat utjecao na moguću izmjenu prijelaznih i završnih odredaba. Postavljeno je pitanje vezano za ocjenu sredstava potrebnih za provođenje zakona, te  predloženo da se to pitanje dodatno obrazloži s obzirom na činjenicu da je potrebno osigurati sredstva za plaće zemljišnoknjižnih referenata koji samostalno vode postupke obnove zemljišnih knjiga.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
                                                                                                 

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 10. srpnja  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista aktom od 19. travnja 2017. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je svakodnevna primjena Ovršnog zakona ukazala na određene nedostatke te su ove izmjene i dopune usmjerene kako bi se pomoglo najugroženijim kategorijama ovršenika. Među najvažnijim izmjenama predlagatelj je istaknuo slijedeće: ukidanje drugostupanjskog odlučivanja tročlanog vijeća po žalbama protiv odluka u ovršnom postupku odnosno predlaganje da takav postupak vodi sudac pojedinac, zatim izmjena odredbe kojom bi se nekretnina za stanovanje odsada smatrala nužnom za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, kao i da uvjet za provođenje ovrhe na nekretnini ovršenika fizičke osobe bude vrijednost glavnice veća od 20.000 kuna.  

Nadalje, napušta se rješenje prema kojem ovršenik ima pravo koristiti nekretninu prodanu u ovrsi kao najmoprimac godinu dana od prodaje, uz uvođenje tzv. „prava na smještaj“ po kojem bi ovršenik fizička osoba kojoj je prodana nekretnina za stanovanje imao pravo 18 mjeseci na isplatu novčane naknade za troškove smještaja. Povećava se i iznos plaće ili drugog stalnog novčanog primanja ovršenika koji je izuzet od ovrhe,  a radi ujednačavanja postupanja izjednačava se postupanje FINA-e prilikom izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava na računu ovršenika pri čemu se predlaže prijenos sredstava u roku od 60 dana od zapljene, na temelju pravomoćnog ili nepravomoćnog rješenja o ovrsi ili druge isprave. Naposljetku, uvodi se posebna vrsta sankcije u iznosu od 400,00 kuna za ovrhovoditelje koji su se tijekom ovrhe dvostruko namirili.
 
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/32, Urbroj: 50301-25/06-17-14 od 6. srpnja 2017., kojim Vlada RH podržava donošenje predloženog zakona, uz amandmane na Konačni prijedlog zakona koje je predlagatelj dodatno obrazložio.

U raspravi su članovi Odbora podržali zakonski prijedlog, smatraju da podneseni amandmani  Vlade Republike Hrvatske u značajnom doprinose poboljšanju prijedloga zakona. Na tekst Konačnog prijedloga zakona izneseni su prijedlozi, primjedbe i mišljenja.
U raspravi je istaknuto da bi odredbe Konačnog prijedloga koje se odnose na ostvarivanje prava na smještaj trebalo premjestiti u Zakon o socijalnoj skrbi. Isto tako, istaknuto je da je predložena odredba selektivna i diskriminatorna, te da se odredbom pogoduje određenim socijalnim skupinama. Mišljenje je da će ovršenici koji su ostali bez nekretnine biti u socijalnoj potrebi i istekom roka u kojem su ostvarili pravo na smještaj.

Također, ukazali su na problem koji je nastao između dva čitanja zakona, podnošenjem amandmana Vlade RH, spornim se smatraju odredbe oko ograničenja prodaje nekretnine, s obzirom da  postoji različita praksa u prodaji nekretnine, da su diskrecijske ovlasti suda široke te da treba voditi računa o usklađenosti sa praksom Europskog suda za ljudska prava. Upozoreno je na predmet Zoran Vaskrsić protiv Slovenije koju je donio Europski sud za ljudska prava a kojom je utvrđeno da Republika Slovenija treba isplatiti odštetu zbog prodaje kuće radi prisilne naplate duga. Slijedom toga postavljen je upit predlagatelju je li Konačni prijedlog zakona usklađen s odlukom Europskog suda za ljudska prava.

Upućeno je i pitanje kakva je bila intencija predlagatelja vezano za odredbu o kazni za ovrhovoditelja u iznosu od 400,00 kuna u slučaju dvostrukog namirenja uređenu člankom 11. Konačnog prijedloga zakona, da li ta naknada ide ovršeniku.
 
Nadalje, postavljeno je pitanje da li se u slučaju primjene „prava na smještaj“ prilikom prodaje nekretnine za stanovanje uzima u obzir socijalni status ovršenika. Također, vezano za prijedlog da se ovrha na nekretnini ne može provesti ako glavnica ne prelazi 20.000,00 kuna postavljeno je pitanje da li se i ovdje uzima u obzir socijalni moment odnosno o kakvoj se vrsti duga radi (primjerice, ako se radi o izbjegavanju plaćanja naknade za uzdržavanje), odnosno kako će se postupati u slučaju kada je dug primjerice za 50 lipa manji. Izneseno je i mišljenje da bi trebalo smanjiti troškove ovršnog postupka (primjerice javnobilježničke i odvjetničke naknade) s obzirom da Ministar financija propisuje visinu naknade za FINA-u. Ukazano je i na određeni broj neriješenih predmeta sa problemom iskazivanja glavnice iz doba inflacije.

Predlagatelj je u završnom obraćanju naglasio da je potrebna cjelovita izmjena ovršnog zakonodavstva, prvenstveno kako bi se smanjili troškovi postupaka, te su predmetne izmjene i dopune svojevrsno „gašenje vatre“, kako bi se pomoglo trenutno najugroženijim dužnicima. Prijedlog radi ukidanja drugostupanjskog odlučivanja od strane tročlanog vijeća prvostupanjskog suda došao je od strane sudaca Županijskog suda. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

            Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj  05. srpnja  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2017. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su predložene izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku sedme po redu, da se prijedlogom  naše kazneno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i to Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, Direktivom 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetnika u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima, Direktivom 2014/42/EU o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i Direktivom 2014/62/EU o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja.
Obrazložila je bitne novine, kojima se između ostaloga uvodi nova definicija žrtve, žrtva je fizička osoba koja je izravno pogođena počinjenim kaznenim djelom i koja je uslijed toga trpjela  fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih  prava i sloboda ( tzv.„izravne žrtve“). Također, žrtvom se smatraju i bračni i izvanbračni drug, životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom (tzv.  „posredne žrtve“). Propisuje se opći katalog prava žrtve. Novina koja se uvodi je individualna procjena žrtve. Transponiranje Direktive o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku najveća je novina osobito u postupanju policije, obavijesni razgovori s osumnjičenicima predstavljaju ispitivanja u smislu Direktive, pa je od toga trenutka osumnjičenicima potrebno omogućiti ostvarivanje aktivnog prava na pristup branitelju. Kada se u prikupljanju obavijesti ustanovi da u odnosu na određenu osobu postoje osnove sumnje na počinjenje kaznenog djela, od toga trenutka osoba postaje osumnjičenik i stječe sva prava na obranu. Kako bi se osiguralo poštivanje procesnih prava osumnjičenika, predlaže se da se ispitivanje osumnjičenika pred policijom snima uređajem za audio-video snimanje. Propisuje se pravo okrivljenika na branitelja pri poduzimanju dokaznih radnji prepoznavanja, suočenja i rekonstrukcije događaja. Propisuje se da okrivljenik ima pravo slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem.
Implementacija Direktive o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima veže se za predložene izmjene Zakona o USKOK-u i Prijedlog zakona o prestanku važenja  Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, tako da se pravna regulacija oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom premješta u Zakon o kaznenom postupku. Transponiranjem odredaba Direktive o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja  intervenira se u članak 334 ZKP-a na način da se u katalog kaznenih djela za koja je moguće odrediti primjenu posebnih dokaznih radnji unese i kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje iz članka 283. ZKP-a.
Osim toga, primjena jamstva ograničila bi se na situacije kada je istražni zatvor protiv okrivljenika određen temeljem opasnosti od bijega. Izmjena koja se predlaže rezultat je pravnih stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženih u Odluci broj: U-III-1451/15.
U Konačnom tekstu zakona uvaženi su prigovori iz rasprave i zadržana su postojeća rješenja vezana za istražne rokove, vraćen je institut proširene istrage, uređena je obnova kaznenog postupka, neke odredbe nomotehničkii su dorađene.

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona, istaknuli su da je predlagatelj u većini prihvatio prijedloge i primjedbe iznesene u raspravi o Prijedlogu zakona, osobito u dijelu odgode  početka rada Visokog kaznenog suda.
Mišljenja su da je dobro rješenje određivanje primjerenog roka za stupanje na snagu pojedinih odredbi Zakona kako bi se provela potrebna edukacija za primjenu. Osim toga, istaknuto je da bi bilo poželjno pristupiti izradi cjelovitog Zakona o kaznenom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 05. srpnja  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2017. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Konačnim prijedlogom zakona uređuje prestanak važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem,  budući će stupanjem na snagu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku  u Zakon o kaznenom postupku biti prenesene relevantne odredbe postupka oduzimanja imovinske koristi.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam  (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 05. srpnja  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2017. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da između Konačnog prijedloga i Prijedloga izmjena i dopuna Prekršajnog zakona nema razlika. Ističe da je ovaj Prekršajni zakon donesen 2007. godine te da predstavlja široki okvir za mnoga prekršajna prava. Trećim izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona 2015. godine proširen je zakonodavni okvir prekršajnog prava omogućavanjem propisivanja i izricanja većeg raspona novčanih kazni, no u međuvremenu je došlo do novih pravno obvezujućih akata Europske unije koji odstupaju od važećeg zakonodavnog okvira, od kojih je važno spomenuti i tzv. Četvrtu Direktivu – Direktiva 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. Stoga se ovim izmjenama implementiraju odredbe navedene Direktive, u pogledu određivanja i propisivanja visine i raspona te načina izračuna novčane kazne, određivanja zaštitnih mjera i pravila o objavi prekršajno pravnih  odluka za prekršaje na mrežnim stranicama ovlaštenih tužitelja. Najznačajnija je izmjena članka 33. st. 10. kojom se omogućava da se za prekršaje za koje je pravno obvezujućim aktom Europske unije određen raspon novčane kazne odnosno opći minimum ili maksimum ili način izračuna, posebnim zakonom može propisati i izreći novčana kazna za počinitelja u iznosu za koje ne vrijede opća ograničenja iz prethodnih stavaka navedenog članka. 
Ovakvim zakonodavnim rješenjem omogućiti će se posebnim zakonima nesmetano prenošenje pravno obvezujućih akata EU bez  potrebe da se istodobno mijenja Prekršajni zakon.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj  05. srpnja  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2017. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Konačnim prijedlogom objedinjuje pravno uređenje oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom u  Zakonu o kaznenom postupku, stoga se predlaže brisati odredbe koje se odnose na privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom iz Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 05. srpnja  2017. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2017. godine.
 
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da je u sastavu Izvješća o stanju sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu i Izvješće o radu Pravosudne akademije. Navodi da se posljednjih godina kontinuirano provodi reforma pravosuđa čiji je cilj unaprjeđenje neovisnosti i učinkovitosti sudstva, zadržavanje standarda Europske unije. Također, zbog stalnih pritisaka, prvenstveno medija na sudstvo, ukazuje na neophodan test neovisnosti sudstva (s obzirom da je upravo neovisnost bila među najvažnijima u proteklih 12 godina njegovog mandata kao predsjednika Vrhovnog suda RH).
Naglašava da su financijska sredstva predviđena za sudstvo mala, što ne smije onemogućiti sudstvo u njegovoj djelatnosti.
Ukazuje da je najmanji priliv predmeta u prekršajnom sudstvu zbog čega treba preispitati potreban broj kadrova. Smatra da bi se izmjenama Zakona o parničnom postupku trebalo utjecati na smanjenje zaostataka u predmetima, ali i da donošenje bitnih zakona treba biti efikasnije, te napominje da bi trebalo donijeti i nova, pravična okvirna mjerila za rad sudaca.
U nastavku izlaganja osvrnuo se na broj sudova koji je tijekom 2015. godine reduciran, stoga i u 2016. godini brojimo 24 općinska suda, 15 županijskih, 8 trgovačkih, 4 upravna, te 22 prekršajna suda. Uz Visoki trgovački sud, Visoki upravni, Visoki prekršajni i Vrhovni sud RH ukupan broj sudova iznosi 77. Međutim, u navedenom razdoblju povećan je broj stalnih službi na 126, te smatra da je potrebno radi ekonomičnosti ali i sa stajališta organizacije rada kao prioritet nastaviti proces spajanja službi sa matičnim sudom.
Predsjednik je izvijestio kako je i u 2016. nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta pri čemu je broj istih sa 512.872 pao na 467.693, bez zemljišno-knjižnih i predmeta sudskog registra, odnosno sa 547.967  na 511.909 neriješenih predmeta uključivši i ove dvije vrste predmeta. S obzirom na kontinuiran pad broja sudaca isti je sa 1.932 (2012. godine) pao na 1.830 pri čemu je broj predmeta po sucu 636, odnosno omjer riješenih i primljenih predmeta iznosi 104,41%.  Također, najveći broj primljenih i riješenih predmeta bilježe građanski i prekršajni sudovi, dok je najveći broj neriješenih predmeta iz građanske grane suđenja, koji zajedno sa predmetima trgovačkih sudova čine 72% neriješenih predmeta. Ukazuje i na određen porast broja predmeta upravnog sudovanja.

Vezano za uvjete rada, navodi da je u 2016. godini ukupno zaposlenih u sudstvu bilo 8.458 osoba, od čega je broj pravosudnih dužnosnika smanjen na 1.830 a zbog dobne strukture istih očekuje se i daljnje smanjenje. Vezano za strukturu pravosudnih dužnosnika 70% čine žene, također među savjetnicima je 76% žena, te 90% među službenicima i namještenicima, iz čega proizlazi da je ukupan udio žena 84%. Naglašava da tijekom 2016. godine nije bilo imenovanih novih sudaca a istovremeno je razriješeno 49 sudaca. Nadalje, 24 osobe (od toga 16 sudaca i 8 sudskih savjetnika) raspoređeno je tijekom 2016. godine na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, a zabilježeno je i više dugotrajnih odsustava svih zaposlenika (3,17 % sudaca, 12,39 % savjetnika, te 5,66% službenika). Što se tiče dobne strukture, naglašava da je značajan broj sudaca (6,3%) starosti od 65 do 70 godine. Navedene podatke smatra važnima uzme li se u obzir i kontinuiran pad broja sudaca ali i ostalih zaposlenika.
Nadalje je izvijestio o materijalnim i financijskim sredstvima naglasivši da su proračunska sredstva za 2016. godinu dodijeljena sudovima kao proračunskim korisnicima mala i nedostatna, te najmanja u posljednjih 7 godina. Iako postoji dugovanje za intelektualne usluge ( vještačenja, obrane po službenoj dužnosti i sl.) Županijskih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu i njima podređenih sudova za 2016. godinu u iznosu od 2,5 miliona kuna, smatra da to nije tako značajan dug. Najveći dio proračunskih sredstva (81%) čine iznosi za plaće zaposlenika te su preostala sredstva nedostatna za primjerice stručno usavršavanje, što je i zakonska obveza sudaca i državnih službenika, te ne osiguravaju niti minimalne uvjete. Kao primjer navodi da je u 2016. godini Županijskom sudu u Splitu odobreno samo 9.550 kuna (2015. godine bilo je odobreno 19.080 kuna) za stručno usavršavanje. Upozorava da se time ugrožava kvalitetan rad sudaca, koji može dovesti i do drugih posljedica (mogućnost podizanja tužbi protiv RH).
Govoreći o rezultatima rada po granama suđenja, razvidno je da je broj primljenih kaznenih predmeta na općinskim sudovima u kontinuiranom padu, međutim u porastu je broj neriješenih predmeta. Naglašava da su svi suci u rješavanju predmeta ispunili normu i suci općinskih sudova u postupcima pred optužnim vijećima u 2016. godini riješili su više predmeta nego što su primili. Osvrnuo se i na postotak potvrđenih presuda i rješenja, koji se kreće od 60 %– 65%, odnosno da se taj postotak mora povećati zbog čega se provode stalni stručni sastanci sudaca županijskih i općinskih sudova, odnosno između sudaca Vrhovnog i predsjednika Kaznenih odjela županijskih sudova, kako bi se podigla kvaliteta i unaprijeđenije rada sudova.  Ukratko je izvijestio i o predmetima ratnih zločina, pri čemu broj primljenih predmeta iznosi oko 20 godišnje, a jednak je i broj riješenih predmeta. Naglašava da je razlog relativno velikog broja neriješenih predmeta (90) odnosno predmeta u radu, činjenica što su brojni počinitelji nedostupni, i postupci se rijetko provode u odsutnosti. Također, treba uzeti i činjenicu što se predmeti ratnih zločina uglavnom temelje na personalnim dokazima.

Vezano za prekršajno sudstvo, navodi da je reforma prekršajnog zakonodavstva dala dobre rezultate te je broj neriješenih predmeta u razdoblju od 2014. do 2016. godine u padu. Trend smanjenja broja primljenih predmeta je također nastavljen. U tom kontekstu, skrenuta je pozornost vezano za najavljivanu reformu pravosuđa, da treba uzeti u obzir određeni oprez glede procjene stvarnog opterećenja brojem predmeta u prekršajnoj grani suđenja, a s obzirom na broj predmeta, ukazuje na neiskorištenost kapaciteta sudačkog kadra, pri čemu s druge strane na Visokom prekršajnom sudu zbog neučinkovitosti zbog smanjenog kadra, značajan broj predmeta pada u zastaru. Ukoliko se reforma bude provodila, istu je potrebno provesti čim prije, bez odugovlačenja.
Trgovačko sudovanje bilježi značajan pad broja predmeta. Ukazuje na mogućnost uvođenja nove strukture trgovačkog sudovanja, eventualno da se ustroje kao odjeli nižih sudova. Naglašava da je prisutan i pad broja stečajnih predmeta. U razdoblju od 2014. do 2016. godine broj predmeta po sucu još je uvijek velik no ide se u smjeru kontroliranja te situacije, pri čemu je svako bitna brzina rješavanja predmeta. Ukazuje i na velik nerazmjer u opterećenosti sudaca (primjerice na Zagrebačkom trgovačkom sudu rješava se 48, 86% predmeta, Trgovačkom sudu u Splitu 12,84%, Trgovačkom sudu u Osijeku 9,20%) što je činjenica koju svakako treba imati u vidu.
Vrhovni sud RH opterećen je znatnim brojem predmeta (600 predmeta mjesečno na 20 sudaca), dok je riješeno 8.000 predmeta. Obrazlažući tablicu 119 iz koje je razvidno da je 11.42% neriješenih revizija, ukazao je potrebu izmjene zakonodavnog okvira.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti, uz iznesena mišljenja.
 
U pojedinačnoj raspravi upućena je svojevrsna kritika na rad sudbene vlasti vezano za problematiku ratnih zločina, u tom smislu istaknuto je da je podneseno 50 tak kaznenih prijava za ratne zločine, ponajviše za one koji su se dogodili u Borovom selu, međutim do sada je samo jedna osoba i osuđena, dok su ostali poznati počinitelji neprocesuirani, zbog čega je izražena sumnja da se mnogi predmeti ratnih zločina nikada neće riješiti. 
Osim toga, u raspravi je postavljeno pitanje vezano za sudske postupke na temelju kolektivne tužbe, s obzirom da postoje dvije oprečne presude Županijskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Rijeci i Osijeku oko utvrđenja zastare. S obzirom na određenu pravnu nesigurnost i veliki broj pokrenutih postupaka, postavljeno je pitanje da li će ovaj postupak ipak imati donekle prednost pred ostalim predmetima na Vrhovnom sudu. Drugo pitanje tiče se presude donesene u Francuskoj da je valutna klauzula u CHF zabranjena, te hoće li revizija po tom pitanju i u RH biti skoro donesena.

Predsjednik Odbora zahvalio je na iscrpnom izvješću te ukazao na njegovu korisnost prema javnosti i drugim segmentima vlasti, unatoč prvotnom protivljenju podnošenja izvješća sudbene vlasti. Nastavno na problem ratnih zločina, smatra da broj tih predmeta nije velik, ali se godinama ne može postići suglasnost da li će se suditi u odsutnosti ili ne, iako postoji određena sklonost da se ne sudi u odsutnosti optuženika. Smatra da je potrebno konačno odlučiti o tome pitanju i krenuti sa suđenjima, budući je uređeno podnošenje obnove postupka. Smatra da pravosudni sustav treba popuniti postojećim kadrovima, osigurati ulazak novih, otvoriti pitanja upravnog sudovanja, vezano za trgovačke sudove mogućnost napretka vidi u rješavanju „tipskih predmeta“. . 

Predsjednik Vrhovnog suda u odgovoru je  naglasio da mu nije dozvoljeno raspravljati o konkretnim predmetima, u predmetima ratnih zločina skreće pozornost da se radi o vrlo teškim slučajevima, gdje se ponekad sudi i u odsutnosti optuženika, te da samo 4 suda u RH sude za ratne zločine.
Predsjednik Vrhovnog suda smatra da je upit vezan za kolektivnu tužbu važan i da bi trebao imati određenu prednost u rješavanju. Po pitanju podnesene revizije smatra da će postupak biti okončan u primjerenom roku, te da Vijeće zna za važnost te presude.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  je jednoglasno sa  osam ( 8 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 28. lipnja  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o međunarodnom privatnom pravu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Republika Hrvatska  po prvi put donosi zakon o međunarodnom privatnom pravu na način da uvažava unificirano europsko međunarodno privatno pravo, istodobno zadržava rješenja iz Zakona o rješavanju sukoba s propisima drugih zemalja u određenim odnosima.  Predloženi  zakon sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za privatnopravne odnose s međunarodnim obilježjem, pravila o nadležnosti sudova i drugih tijela RH za raspravljanje  u pravnim stvarima čiji su predmet privatnopravni odnosi sa međunarodnim obilježjem, te pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka čiji su predmet privatnopravni odnosi. Prijelaznim i završnim odredbama predložen je primjeren rok za stupanje na snagu zakona i primjenu Uredbe. 
Bez rasprave Odbor  za pravosuđe je sa devet  (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o međunarodnom privatnom pravu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Nazočni članovi Odbora: Orsat Miljenić, predsjednik Odbora, Marko Šimić, potpredsjednik Odbora, Marija Jelkovac, Željko Raguž, Davor Miličević, Ermina Lekaj Prljaskaj, Stevo Culej, Marko Vučetić, Božica Makar i Goran Aleksić, članovi Odbora.
 
    Predstavnici predlagatelja: Josip Salapić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, Miroslav Šimić i Nikola Grmoja, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista.

Predsjednik Odbora utvrdio je da je sjednici nazočna većina članova Odbora,  te da Odbor može valjano odlučivati o pitanjima iz svoga djelokruga. Na prijedlog zastupnice Marije Jelkovac rasprava o  t. 2. predloženog dnevnog reda odgođena je do donošenja mišljenja Vlade Republike Hrvatske (na sjednici Vlade RH idući tjedan), suglasnost na prijedlog dali su predstavnici predlagatelja. Nakon toga,   jednoglasno je usvojen

                                                   D N E V N I    R E D
     
-usvajanje zaključka 13. tematske sjednice, te zapisnika 16. sjednice Odbora

1. Prijedlog zakona o međunarodnom privatnom  pravu, prvo čitanje, P.Z. br. 141;

Zapisnik 16. sjednice Odbora usvojen je jednoglasno.
 
Na zaklučak 13. tematske sjednice predlagatelja Gorana Aleksića ispred Kluba zastupnika HDZ-a očitovala se  zastupnica Marija Jelkovac. Istaknula je da Klub zastupnika HDZ-a smatra kako predloženi zaključak nije u potpunosti prihvatljiv, njime se dovodi u pitanje poštivanje načela zakonitosti i ustavnosti radi mogućeg retrogradnog djelovanja. Stoga je Klubu prihvatljiva inicijativa za osnivanje radne skupine koja bi predložila izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju uključujući  i predloženu izmjenu članka 11. a stavak 5. Zakona.

Zastupnik Goran Aleksić suprotnog je stava o retoaktivnom djelovanju zakona, podržava prijedlog za pokretanje inicijative za izmjene Zakona. Osim toga,  izvijestio je da će osobno u postupak donošenja uputiti Prijedlog  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, te je zamolio zastupnike za podršku.
 
Rezultatom glasovanja dva (2) glasa ”za” i sedam (7) glasova ”protiv” predloženi zaključak zastupnika Gorana Aleksića nije dobio potrebnu većinu članova Odbora.

AD. 1. Prijedlog zakona o međunarodnom privatnom pravu;

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Republika Hrvatska  po prvi put donosi zakon o međunarodnom privatnom pravu na način da uvažava unificirano europsko međunarodno privatno pravo, istodobno zadržava rješenja iz Zakona o rješavanju sukoba s propisima drugih zemalja u određenim odnosima.  Predloženi  zakon sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za privatnopravne odnose s međunarodnim obilježjem, pravila o nadležnosti sudova i drugih tijela RH za raspravljanje  u pravnim stvarima čiji su predmet privatnopravni odnosi sa međunarodnim obilježjem, te pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka čiji su predmet privatnopravni odnosi. Prijelaznim i završnim odredbama predložen je primjeren rok za stupanje na snagu zakona i primjenu Uredbe. 
Bez rasprave Odbor  za pravosuđe je sa devet  (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o međunarodnom privatnom pravu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
                               
Odbor je završio s radom u 13.35 sati.

Tajnik Odbora
Jukica Vjera

Predsjednik Odbora
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 19. lipnja  2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. svibnja 2017. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je primjena Zakona u praksi pokazala da postupci izvlaštenja i dalje traju predugo, stoga se pristupilo izradi izmjena i dopuna Zakona.  Novina koja se predlaže odnosi se na postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine na način da obveznu usmenu raspravu zamjenjuje obveza korisnika izvlaštenja da već u zahtjevu za osiguranje dokaza predloži tri stalna sudska vještaka odnosno stalna sudska procjenitelja, o kojima se prijašnji vlasnik mora očitovati u zadanom roku, suglasiti se s predloženim ili sam predložiti tri procjenitelja. Javnopravno tijelo koje vodi postupak će bez odgode osiguranje dokaza povjeriti jednom od predloženih procjenitelja i odrediti vrijeme očevida.

Nadalje, uređuje se da je oblik naknade novčana naknada, dok se naknada u obliku zamjenske nekretnine određuje iznimno, produžuje se rok za podnošenje prijedloga za izvlaštenje  s dvije na četiri godine, uređuje se da procjembeni elaborat ne smije biti stariji od dvije godine. Uvođenje privremenog rješenja o izvlaštenju vidi kao temeljnu novinu, kojim  uz uvjet da je naknada utvrđena u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, korisnik izvlaštenja stječe pravo vlasništva nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje.

U raspravi su članovi Odbora podržali zakonski prijedlog, na tekst Konačnog prijedloga iznijeli su prijedloge, primjedbe i mišljenja.

U raspravi je istaknuto da je Konačni prijedlog zakona protuustavan i to zbog uvođenja privremenog rješenja o izvlaštenju  kojim Ministarstvo odnosno nadležno tijelo nalaže upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama nakon što je prijašnjem vlasniku isplaćen iznos naknade utvrđen procjembenim elaboratom. Protiv privremenog rješenja dopušteno je pokretanje upravnog spora, međutim, ako rješenje bude ukinuto, stranka se može naći u složenoj situaciji, jer sud ne može odgoditi izvršenje privremenog rješenja.

Također, istaknuto je da se dodatno komplicira postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine,  na predloženi način korisnik izvlaštenja dužan je predložiti tri stalna sudska vještaka odnosno sudska procjenitelja, isto tako, pravo je prijašnjeg vlasnika da predloži tri stalna sudska vještaka odnosno procjenitelja, time će postupak procjene nekretnine trajati duže. 
  
Također,  u raspravi je dalje naglašeno da je propisivanje ovlasti tijelima izvršne vlasti za trajno oduzimanje  vlasništva protuustavno, s obzirom da do sada projekti nisu obustavljani iz razloga što prijašnjem vlasniku nije bilo oduzeto vlasništvo.

U završnom obraćanju predstavnik predlagatelja naglašava da je navedeno rješenje u skladu sa preporukom da se omogući balans javnog i privatnog interesa, a ovakvim rješenjem omogućuje se povlačenje sredstava iz fondova EU. Također, osiguranje dokaza dignuto je na višu razinu te se predlaže da svaka strana može predložiti po 3 procjenitelja kako bi se postigla transparentnost.

Privremeno rješenje o izvlaštenju ima određeni rok „važenja“ ali učinke kao i konačno rješenje koje se mora donijeti u roku od 6 mjeseci. Pravo na podizanje upravne tužbe propisano je kao alternativa. Također, bez isplate tržišne naknade nema niti donošenja privremenog rješenja, dok je upis prava vlasništva preduvjet kao bi se moglo aplicirati za sredstva iz EU fondova. Institut privremenog rješenja osim toga postoji već u našem poreznom sustavu

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ , tri (3) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Orsad Miljenić
        

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 19. lipnja 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. svibnja 2017. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama prvenstveno usklađuje domaće kazneno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije i to s Direktivom 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima, te s Direktivom 2014/41/EU o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima. Osim toga, u zakonskom tekstu izvršena su i tehnička poboljšanja.
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
 Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora raspravio je na 15. sjednici održanoj 9. lipnja 2017. godine Prijedlog za iskazivanje povjerenja Draženu Bošnjakoviću za obavljanje dužnosti ministra pravosuđa, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog sukladno odredbi članka 119. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i Dražen Bošnjaković predloženi kandidat za ministra pravosuđa. Prijedlog za iskazivanje povjerenja Draženu Bošnjakoviću za obavljanje dužnosti ministra pravosuđa obrazložio je predsjednik Vlade RH.

U raspravi su članovi Odbora sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženom kandidatu na koja je kandidat odgovarao.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova ”za”, tri glasa (3) ”protiv” i jednim (1) ”suzdržanim” glasom podržao Prijedlog za iskazivanje povjerenja Draženu Bošnjakoviću za obavljanje dužnosti ministra pravosuđa.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić     

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 26. travnja 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. travnja 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da  se predloženim izmjenama uklanjaju razlike između Prekršajnog zakona i Direktive (EU) 2015/849  Europskog parlamenta i Vijeća iz 2015. godine, isto tako, uklanjanju se razlike prema  budućim direktivama i pravno obvezujućim aktima u pogledu raspona novčane kazne za određenu vrstu prekršaja. Predlaže se izmjena članka 33. Zakona, na način da se za prekršaje za koje je pravno obvezujućim aktom Europske unije određen raspon novčane kazne, posebnim zakonom za počinitelja prekršaja može propisati i izreći novčana kazna u iznosu  za koji ne vrijede opća ograničenja.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 26. travnja 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. travnja 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim novim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnim propisima Europske unije s Direktivom 2015/849 u području sprječavanja pranja novca i financiranju terorizma, osim toga predlažu se određena poboljšanja proizašla iz praktične primjene zakona.

Glavne novine prijedloga sadržane su u obvezi provođenja nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma svake četiri godine,  uspostavljanja Registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku, te ograničenje u poslovanju s gotovinom na iznos od 75.000 kuna. Predviđa se nova definicija pojma politički izložene osobe koja obuhvaća dužnosnike visokog ranga i odnosi se na domaće i strane osobe, za razliku od važećeg Zakona koji uređuje postupanje samo u odnosu na strane politički izložene osobe.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona. U odnosu na pojedina pojmovna određenja i definicije zatraženo je pojašnjenje, primjerice u odnosu na pojam  „bliske osobe“. Također, postavljen je upit za pojašnjenjem odredbi o ovlaštenicima uvida u Registar i postojanju opravdanog pravnog interesa uvida.

Predlaže se u članku 46. stavku 3. Prijedloga precizno urediti i taksativno nabrojati  druge visoke pravosudne dužnosnike. 

Predlaže se preispitati ograničenje u poslovanju s gotovinom sadržano u članku 55. Prijedloga kojim se gotovinska plaćanja i naplate ograničavaju na 75.000,00 kuna, na način da se gotovinska plaćanja ograniče prema minimumu primjerice na 5.000,00 eura.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 26. travnja 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. travnja 2017. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da  se predloženim zakonom, nakon provedene analize, s ciljem racionalizacije sustava javne uprave, predlaže  pripajanje Fonda za naknadu oduzete imovine Ministarstvu financija na način da će se poslovi Fonda obavljati u okviru zasebne ustrojstvene jedinice, te se Zakon o Fondu za naknadu oduzete imovine stavlja van snage.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenje Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                         Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 26. travnja  2017. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava COM (2016) 826, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 15. ožujka 2017. 

Odbor je Prijedlog direktive razmotrio sukladno Radnom programu Odbora za europske poslove za 2017. godinu.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra pravosuđa.

U stajalištu Republika Hrvatska podržava osnovne ciljeve i okvir trenutnog prijedloga Direktive, kao i usklađivanje EU zakonodavnog okvira s Preporukama FATF-a. Prijedlog direktive sadrži niz odredbi koje su nejasne, neprecizne i u predloženom izričaju u suprotnosti s kaznenim zakonodavstvom Republike Hrvatske

Nakon provedene  rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa devet (9) glasova „za“  podržao stajalište Republike Hrvatske na Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava COM (2016) 826..

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                 Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 26. travnja 2017. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i oduzimanje COM (2016) 819, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 15. ožujka 2017. 

Odbor je Prijedlog direktive razmotrio sukladno Radnom programu Odbora za europske poslove za 2017. godinu.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra pravosuđa.

U stajalištu Republika Hrvatska načelno podržava  donošenje novog instrumenta pravosudne suradnje u odnosu na oba oblika pravosudne suradnje. Stajalištem se obrazlažu odredbe koje treba razjasniti kao i odredbe koje nisu u cijelosti prihvatljive u odnosu na odredbe nacionalnog zakonodavstva.

Nakon provedene  rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“  podržao stajalište Republike Hrvatske na Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uzajamnom priznaNju naloga za zamrzavanje i oduzimanje COM (2016) 819.

                                                                                PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                 Orsat Miljenić

Nazočni članovi Odbora: Marija Jelkovac, potpredsjednica Odbora, Željko Raguž, Davor Miličević, Stevo Culej, Marko Vučetić i Goran Aleksić, članovi Odbora.
    
Ostali nazočni: dr.sc. Zdravko Marić, ministar financija, Ante Matijević, pomoćnik ministra financija, Sanja Mišević, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, Vedran Šošić i Bojan Fras, viceguverneri HNB, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, dr. sc. Dominik Vuletić, Ekonomski fakultet  Zagreb, Denis Smajo, koordinator Udruge Franak, dr. sc. Ivan Lovrinović, zastupnik i dr. 

Sjednica je održana na temu:
”Sumnje u nezakonit način promjena kamatnih stopa u kreditima koje su kreditne institucije s potrošačima ugovorile prije 1. siječnja 2013. godine uz osvrt na određivanje kamatnih stopa u konvertiranim CHF kreditima”.

Zajednička sjednica odbora zakazana za 11.30 sati održana je u 14.00 sati (radi važne rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora), pod predsjedanjem potpredsjednice Odbora za pravosuđe Marije Jelkovac.

Potpredsjednica Marija Jelkovac otvarajući zajedničku sjednicu Odbora za financije i državni proračun i Odbora za pravosuđe opravdala je izočne predsjednike odbora, pozdravila je izvjestitelje i predstavnike pozvanih institucija, medija i dr. Istaknula je da je zajednička sjednica sazvana na poticaj zastupnika Gorana Aleksića na predloženu temu, te zamolila zastupnika Gorana Aleksića za uvodno obraćanje.

Zastupnik Goran Aleksić  u uvodnom obraćanju  izvijestio je o uvodničarima u temu rasprave nezakonitosti u određivanju kamata, razlika između  kamatnih stopa u RH i euro-zoni, sudska praksa  s nepoštenim ugovornim odredbama i sudska praksa za zaštitu potrošača Suda EU. Istaknuo je da je Udruga Franak bila ta koja je postavila pitanje nezakonitog načina promjene kamatnih stopa, uslijed rasta tečaja CHF i kolektivnih tužbi, te dao riječ Denisu Smaji koordinatoru Udruge Franak.

Koordinator Denis Smajo ukratko je predstavio rad Udruge Franak koja djeluje od 2011. godine, broji više od 30 000 članova, financira se isključivo od članarine. Od aktivnosti Udruge izdvojio je prosvjed za mandata ministra financija gosp. Borisa Lalovca, kada je 20 000 ljudi izašlo na ulice, prosvjedom su izborili pravo na konverziju. Drugi dio aktivnosti slijedi a to je pitanje  nezakonitih kamata. Najvažnija stvar za Udrugu bilo je podizanje kolektivne tužbe radi nezakonite i nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i nezakonitim kamatama. Tim povodom Trgovački sud donio je 2013. godine prvostupanjsko rješenje o usvajanju tužbenog zahtjeva, 2014. godine Visoki trgovački sud RH potvrdio je zahtjev o kamatama ali je odbacio zahtjev o valutnoj klauzuli, 2015. godine Vrhovni sud RH potvrđuje pravorijek Visokog trgovačkog suda, dok se 2016. godine predmet vraća na Vrhovni sud RH. Istaknuo je da iza Udruge stoje aktivnosti na podizanju privatnih tužbi negdje oko 2 500 tužbi, dok je konverzija CHF kredita obuhvatila 55 000 obitelji. Udruga ima svoju korisničku službu, na dnevnoj bazi  Udruga odgovora na upite, na temelju prakse u radu Udruge savjeti se daju i iz područja primjene Ovršnog zakona.

Zastupnik Goran Aleksić u svojstvu prvog izvjestitelja govorio je o nezakonitim kamatnim stopama i načinu otklanjanja toga problema. Istaknuo je da su banke u RH prije 1. siječnja 2013. godine ugovarale promjenjivu kamatnu stopu, na način da se kamatna stopa mijenja odlukom banke ili temeljem tržišnih uvjeta, ili drugih neodredivih uvjeta. Od 1. siječnja 2013. godine izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju određuje se način kako banke moraju ugovarati promjenjivu kamatnu stopu. Kamatna stopa mora se ugovoriti tako da se sastoji od fiksnoga dijela kamatne stope i promjenjivog parametra (Eurobor, Libor, NRS, prosječna kamata na oročene depozite), te se uređuju razdoblja promjene kamatnih stopa. Da su kamatne stope bile nezakonite jasno je iz odredbe Zakona o obveznmim odnosima kojim se uređuje da ugovorna činidba mora biti odrediva, ukoliko nije odrediva takav ugovor je ništetan. Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2013. godine bankama je naloženo da u ugovorima u kojima nisu definirani kamatni parametri, budu definirani, usklađeni s dužnicima i ugovoreni. Međutim, to je vrijedilo samo za nove ugovore, dok je u postojećim ostao problem nezakonito ugovorenih kamatnih stopa. Zahvaljujući aktivnostima Udruge Franak, zakonodavac je ponovnim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2013. godine naložio bankama da i u postojećim ugovorima o kreditu definira parametre. Iako je odredbama Zakona o obveznim odnosima uređeno da se bitni sastojci ugovora o kreditu ugovaraju isključivo pisanim putem, banke to ne čine, nego jednostrano i van-ugovorno određuju parametre na način da od zatečene kamatne stope, a ne početne kamatne stope, odbijale vrijednost promjenjivog parametra, određivanje fiksnog dijela kamatne stope u velikom broju kredita bilo je veće od početne stope. Kasnije je Visoki trgovački sud RH pravomoćnom odlukom utvrdio da je sedam velikih banaka ugovorilo promjenu kamatnih stopa na nezakonit način. Slijede postupci dužnika na prekršajnim sudovima, doneseno je puno presuda protiv banaka, s kaznama i do 150 000 kn. Visoki prekršajni sud zauzima praksu nekažnjavanja banaka, s obrazloženjem da obavijest banaka o promjeni parametara vrijedi kao i ugovor. Radi toga, trenutno oko 200 000 dužnika trpi posljedice nezakonitih kamatnih stopa, čak i  konvertirani. U konverziji CHF kredita dužnici su morali potpisati da prihvaćaju nezakonit način određivanja kamatnih stopa. Smatra da je dužnost odgovorne države da zaštiti svoje građane na način da izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju odredi metodologiju za utvrđivanje fiksnih kamatnih marži u svim kreditima u kojima marže nisu ugovorene, na način da se od početno ugovorene kamatne stope odbije vrijednost promjenjivog parametra u trenutku ugovaranja kredita i da to bude fiksni dio kamatne stope od 1. siječnja 2014. godine. Na odgovrajući način Zakon treba primjeniti i na CHF konvertirane kredite, i konačno treba utvrditi način vraćanja pretplaćenih kamata svim dužnicima temeljem kolektivne presude. Slijedom svega iznijetoga gosp. Aleksić predlaže da Odbor za financije i Odbor za pravosuđe donesu zaključak u tekstu kako ga je predložio.
  
U svom izlaganju prof.dr.sc. Ivan Lovrinović naveo je da je problem referentnih kamatnih stopa ishodište kada se govori o načinu formiranja kamatnih stopa. Kada  odobravaju kredite, Banke imaju kalkulaciju što ulazi u kamatne stope (rizici, troškovi) i izvan toga se ne bi trebalo ništa dodatno naplaćivati, poput provizija ili naknada za sklapanje kredita. Naglašava da stranka Promijenimo Hrvatsku snažno podržava Udrugu Franak u njihovim zahtjevima i nastojanjima za bolji položaj dužnika. Ukazuje da iste Banke nemaju jednake kriterije poslovanja u inozemstvu i Republici Hrvatskoj. Nastavno na problematiku kamatnih stopa navodi da u uređenim zemljama referentnu kamatnu stopu formira Središnja banka, negdje Ministarstvo financija, tržište novca, trezorski zapisi ili dugoročne transakcije, međutim u Republici Hrvatskoj Središnja banka nije nikada odredila referentnu ili temeljnu kamatnu stopu, osim tzv. skontne stope. Kao referentna stopa nameće se nacionalna referentna stopa koju određuju Banke te naglašava da je kao takva neprihvatljiva. Zalaže se da HNB odobrava kunske kredite i da formira primarnu temeljnu referentnu kamatnu stopu. Poslovni svijet i financijske institucije oslanjaju se na IURIBOR, EURIBOR ILI LIBOR, pri čemu Banke jedna drugoj odobravaju najjeftinije kredite. Navodi kako je devedesetih godina padala stopa EURIBORA, te je pitanje zašto u Hrvatskoj nije slijedio pad kamatnih stopa. Nadalje, HNB je odredila da od 1. kolovoza 2015. godine eskontna stopa više nije osnovica za određivanje zateznih kamata. Tijekom recesije 2008. godine u vrijeme kada ostale europske Banke znatno snižavaju kamatne stope u Republici Hrvatskoj Banke stope dižu nakon čega je i nastupila faza blokada, ovrha i dužničkog ropstva. Naposljetku, marže Banaka na primjerice stambene kredite u Republici Hrvatskoj dvostruko su veće nego u eurozoni. Monetarno-kreditni sustav u Republici Hrvatskoj trebao bi definirati HNB, Ministarstvo financija i nadležne institucije, a ne udruge, političke stranke i znanstvenici. Temeljne stvari koje treba riješiti su pitanje valutne klauzule, formiranje referentne i kamatne stope, te sustav bankarstva i monetarne politike staviti u funkciju razvoja gospodarstva i napretka društva.

U svom izlaganju dr.sc. Dominik Vuletić uvodno je naglasio značaj Suda Europske unije kao najvišeg pravosudnog tijela EU čija sudska praksa ima značajan utjecaj na razvoj europskog prava. Smatra da su hrvatska iskustva u primjeni sudske prakse Europskog suda manjkave. Navodi da su domaći sudovi dužni interpretirati domaća pravna pravila u svjetlu europskog prava. Vezano za problematiku određivanja kamata u potrošačkim ugovorima primjenjuje se Direktiva o nepoštenim ugovornim odredbama u potrošačkim ugovorima iz 1993. godine i Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi, implementirane u naš Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o potrošačkom kreditiranju, te Direktiva o stambenom potrošačkom kreditiranju, koja još nije implementirana u naše pravo unatoč roku 21.03.2016. godine. Kao opći propis primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. Sud EU u svojoj praksi razvio je tzv. test nepoštenosti ugovorne odredbe pri čemu sud po službenoj dužnosti u potrošačkim ugovorima utvrđuje da li je ugovorna odredba potrošaču bila suštinski jasna. Člankom 3. Direktive o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima određeno je da se ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra nepoštenom ako je u suprotnosti sa uvjetom pregovaranja u dobroj vjeri na štetu potrošača i prouzroči znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka iz ugovora te se uvijek smatra da se o odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ona sastavljena unaprijed pa potrošač nije mogao utjecati na njezin sadržaj. Vezano za našu praksu, postoji presuda Visokog trgovačkog suda u kojoj je usvojen tužbeni zahtjev protiv 7 komercijalnih kreditnih institucija, Banaka glede određivanja kamata, te je utvrđeno da su 7 od 8 tuženih Banaka primjenjivale kamatne stope na nezakonit način. Presuda se odnosi na CHF kredite s valutnom klauzulom, iako su Banke primjenjivale isti način određivanja kamata i u kreditima u eurima i kunskim kreditima. Unatoč takvoj presudi, ne postoje značajnije zakonodavne promjene, osim izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju od 1.1.2013. godine te izmjena po pitanju konverzije. Sudske postupke pokrenulo je nekoliko tisuća građana, do sada je doneseno tek nekoliko pravomoćnih presuda i  sudska praksa je nejednaka. Zbog pravne nesigurnosti zakonodavac bi trebao urediti to pitanje i kada bi se primijenila neka zakonodavna rješenja koja predlaže g. Aleksić stabilnost bankarskog sustava ne bi bila ugrožena, a došlo bi do smanjenja kamatnih stopa u velikoj većini potrošačkih ugovora o kreditu. Sukladno globalnim trendovima povećanja temeljnih kamatnih stopa očekuje se rast i u Hrvatskoj, te bi primjena predloženih zakonskih rješenja imala pozitivan utjecaj na kamatnu stopu
Umjesto spriječenog odvjetnika Kalebote, g. Aleksić naveo je da u pogledu nezakonitog određivanja kamatnih stopa sudsku praksu čine presude sudova u postupku koji je Udruga Franak putem Udruge Potrošač pokrenula protiv 8 najvećih Banaka u Republici Hrvatskoj. To su presude Trgovačkog suda u Zagrebu, Visokog trgovačkog suda, Vrhovnog i Ustavnog suda kojima je utvrđeno da su 7 od 8 tuženih Banaka u razdoblju od 10.09.2003. do 31.12.2008. povrijedili kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita ugovarajući ugovore o kreditima u kojima su koristili ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, nisu pojedinačno pregovarali s posljedicom neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana, jednostranim povećanjem kamatnih stopa, postupajući suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima. Navedene presude obvezuju sve sudove u Republici Hrvatskoj i  predstavljaju pravni okvir zaštite od kojeg ne bi smjelo biti odstupanja u pojedinačnim sporovima. U  pojedinačnim sporovima Sudovi stoga nalažu Bankama isplatu iznosa kamata naplaćenih bez osnove odnosno iznosa koji prelazi početnu kamatnu stopu. Sudska praksa prepoznala je tri načina nezakonitog manipuliranja kamatnim stopama: nezakonito ugovaranje promjena kamatnih stopa jednostranom odlukom Banke, nepridržavanje ugovorenog te izvanugovorno određivanje kamatnih stopa. Naglašava da su za potrošače problem skupi i dugotrajni pojedinačni sudski postupci, ali i  neujednačena sudska praksa. Završno navodi da zakonodavac nije spriječio Banke ali niti nadzorna tijela HNB-a u nezakonitom postupanju te predlaže da Odbori donesu zaključak, da se isti raspravi u Hrvatskom saboru i da se uputi Vladi RH na daljnji rad.

U svom izlaganju dr.sc. Zdravko Marić naveo je da predstavljena tematika nema isključivo veze sa zakonskim prijedlozima, pri čemu navodi da i u samom Zakonu o potrošačkom kreditiranju postoji nesklad između odredbi koje definiraju promjenjivu kamatnu stopu i prekršajnih odredbi u kojima se ista definira na drugačiji način. U postupku donošenja je i Prijedlog Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, koji unosi određena poboljšanja, precizno se definira izračun efektivne kamatne stope, troškovi, propisuju se maksimalna kamatna stopa i maksimalna efektivna stopa, zabranjuje se uvođenje novih naknada tijekom trajanja kredita i neopravdano povećanje naknade, mogućnost prijevremene otplate kredita bez naknade, mogućnost konverzije kredita iz strane u alternativnu valutu, precizno se određuju informacije koje se moraju pružiti potrošaču prije potpisivanja i za vrijeme trajanja kredita. Posebno naglašava uvođenje klauzule na temelju koje kreditna institucija može s potrošačem i založnim dužnikom ugovoriti da se prijenos vlasništva nad instrumentom osiguranja stambenog potrošačkog kredita na kreditnu instituciju smatra potpunim ispunjenjem svih obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.
Gosp. Aleksić naglašava da se problem kamatnih stopa mora riješiti s obzirom da dužnici i dalje trpe manipulaciju te predlaže da sa predstavnicima Ministarstva financija, HNB-a, Hrvatske udruge banka  i potrošača pokušaju zajedno dogovoriti rješenje.

Gosp. Smajo također naglašava da se Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju mogu riješiti problemi budućih korisnika kredita ali problem su postojeći korisnici. Smatra da treba definirati fiksnu maržu, jer će vjerojatno rasti EURIBOR te bi dužnici dugoročnih stambenih kredita u eurima postali veliki problem. Problem predstavlja i valutna klauzula kredita u eurima. Preporuka je bila prihvaćanje austrijskog modela u Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju da se odobrava kredit u valuti  u kojoj potrošač ima prihode.

Gosp. Vuletić ponovno naglašava da je Republika Hrvatska trebala usvojiti Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju do 21. ožujka 2016. godine međutim smatra da je veći problem što je donesena pravomoćna presuda koja suštinski određuje da su varijabilne kamatne stope praktički u svim potrošačkim ugovorima bile nezakonito ugovarane te zbog takvog sistemskog problema treba zakonska intervencija što je puno optimalnije i racionalnije rješenje nego da tisuće građana podižu sudske tužbe.

Viceguverner HNB-a g.Vedran Šošić naglašava da je HNB u komunikaciji s g. Aleksićem te su rađene simulacije na temelju raspoloživih podataka. međutim HNB na temelju istih ne može dati ocjenu sistemskog učinka na financijski sektor. Smatra da će Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju riješiti neke probleme, iako se poduzimaju i druga nastojanja u pogledu zaštite potrošača. Obvezali su banke da klijentima ponude kredite bez valutne klauzule, čiste kunske kredite ili da ih kod podizanja indeksiranih kredita upoznaju s ponudama Banaka koje nude kunske kredite. Također, kod novih dugoročnih stambenih kredita 805 novih dužnika  ima neki oblik zaštite od kamatnog rizika (fiksna kamatna stopa, inicijalno razdoblje fiksiranja kamatne stope).
Gosp. Adrović  ispred Hrvatske udruge banaka (HUB) u svom izlaganju je naglasio da je prosječna kamatna marža u Republici Hrvatskoj 2,76% te ja naveo i tumačenje Ministarstva financija objavljeno 14.01.2014. vezano za Zakon o potrošačkom kreditiranju s ciljem otklanjanja različite primjene odredbe o definiranju odnosno izboru parametara promjene kamatne stope, iz kojeg proizlazi da vjerovnici tj. Banke nisu u obvezi postići dogovor sa svakim pojedinim dužnikom oko izbora parametara i fiksnog dijela kamatne stope odnosno pojedinačnim dodacima ugovoru s elementima za izračun promjenjive kamatne stope. Nadalje, vjerovnici su ovlašteni samostalno definirati parametre promjenjive kamatne stope izborom između zakonom definiranih taksativnih parametara. Od 2003. do 2012. godine HUB prati prosječne kamatne stope na stambene kredite iz čega proizlazi da su iste bile više od najviše u eurozoni od 2003. do 2005. godine, nakon čega se smanjuju sve do 2010. godine.

Gosp. Aleksić navodi da je izneseno mišljenje samo Ministarstvo financija naknadno zamijenilo priopćenjem da se Banke smiju pozivati samo na sudsku praksu i Zakone. Konkurencija može smanjiti kamatne stope, ali ne u postojećim kreditima u kojima su nezakonito definirani parametri.  
Grozdana Perić u svom izlaganju je naglasila da je važan potpisan ugovor, te da li se može i na koji način retroaktivno mijenjati, pri čemu treba izmijeniti sve što nije dobro definirano i  što bi moglo proizvesti loše posljedice za buduće kredite i dužnike.

Gosp. Aleksić replicira da se upravo traži zakonska intervencija zato što su u ugovorima parametri samovoljno jednostrano određeni od strane Banaka, te traži da se ugovori temelje na početnim uvjetima kao u vrijeme kada je ugovor potpisan.
 
Na kraju rasprave potpredsjednica Odbora za pravosuđe g. Jelkovac predložila je da se o zaključcima koje je predložio zastupnik Aleksić izjasne i rasprave na jednoj od svojih sljedećih sjednica.
 

Odbor je završio s radom u 16.05 sati.

Tajnik Odbora
Vjera Jukica

Predsjednik Odbora
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 04. travnja  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. ožujka 2017. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju ministar pravosuđa istaknuo je da je smisao predloženog  Zakona zaštita održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku za vrijeme dok se provodi poslovno, financijsko i vlasničko restrukturiranje, kako bi se spriječile negativne posljedice na gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost. Ustavnim određenjem u članku 50. stavku 2. moguće je ograničiti poduzetničku slobodu i vlasnička prava, u ovom slučaju kako bi se izbjegla propast trgovačkih društava i zaštitili radnici. Trgovačkim društvom od sistemskog značaja smatra se društvo koje zapošljava prosječno više od 5. 000 zaposlenih i ima obveze koje iznose više od 7.500.000.000,00 kuna. Prema raspoloživim podacima Financijske agencije za 2015. godinu, u Republici Hrvatskoj postoji 10 takvih društava, društva čine 11,5% zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama i ostvaruju prihod od 34,6% BDP-a. Prijedlogom se uređuju  pretpostavke za otvaranje postupka izvanredne uprave, postupak izvanredne uprave, nadležnost tijela, pravne posljedice  otvaranja postupka  i provedbe, postupak sklapanja nagodbe s vjerovnicima. Ministar je naglasio da za provedbu Zakona nije potrebno osigurati sredstava u državnom proračunu, a da troškove postupka izvanredne uprave snosi samo društvo.

U raspravi o Prijedlogu zakona izneseni su sljedeći prijedlozi, primjedbe i mišljenja.
Načelno je istaknuto da predloženi postupak donošenja zakona ne daje prostora radnim tijelima Hrvatskoga sabora za kvalitetnu i sadržajnu raspravu, mediji su najavili donošenje novog Zakona koji po svom značenju i potencijalnim opasnostima traži sustavni pristup.
U raspravi je predloženo da Odbor donese zaključak da se u postupku donošenja ovoga Zakona provede postupak sukladno članku 207. Poslovnika Hrvatskoga sabora o donošenju organskih zakona s obzirom da se predlagatelj Zakona u uvodnom obraćanju osvrnuo na članak 50. Ustava Republike Hrvatske koji iznimno omogućuje da se ograniče poduzetničke slobode i vlasnička prava radi zaštite interesa i sigurnosti RH.

Dalje, istaknuto je da Zakon ne sadrži izjavu o usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije, Direktivama Europskog parlamenta i Vijeća i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, niti je razvidno postoji li komunikacija po ovom pitanju s Europskom komisijom. Sve to može dovesti do pokretanja postupka Europske komisije protiv Republike Hrvatske.

Naglašeno je da ovaj Zakon predviđa sličan postupak kao što je već uređeno Zakonom o stečaju u odredbama o predstečajnim postupcima, ali za razliku od članka 66. Stečajnog zakona, koji propisuje da predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenoga namirenja razlučnih i izlučnih vjerovnika, tražbine radnika,   otpremnine, mjere osiguranja i porezne postupke, predmetni Zakon u članku 41. stavku 1. propisuje da od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegovog završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja kao niti postupaka izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava, odnosno stavkom 2. da se svi takvi postupci prekidaju danom otvaranja postupka izvanredne uprave. 

Osim toga, ukazano je i na činjenicu da otvaranjem postupka izvanredne uprave prestaju svi postupci namirenja razlučnih vjerovnika što je u suprotnosti sa Uredbom Vijeća koja stupa na snagu u lipnju 2017. godine.

U odnosu na članak 66. Stečajnog zakona, naglašeno je da temeljem ovog Zakona radnici neće moći pokrenuti postupke za ostvarenje svojih tražbina. Također, ukazano je i na nemogućnost pokretanja poreznih postupaka i postupaka osiguranja.

Istaknuto je da su sporne i odredbe Zakona vezane za nedopuštene državne potpore s obzirom da se njima  omogućuje da određena trgovačka društva i dalje posluju u uvjetima u kojima inače ne bi mogla poslovati. Pitanje potpora treba komunicirati s Europskom komisijom, jer je predloženo u suprotnosti s Uredbom koja stupa na snagu u lipnju ove godine.

Nadalje, s obzirom na odredbu da se povjerenika imenuje na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, te da sud mora imenovati predloženu osobu, upozoreno je da je sva odgovornost na Vladi RH, a u slučaju postupka odgovornost je na Republici Hrvatskoj.

Istaknuto je da je sporna i ustavno problematična odredba kojom se daje diskrecijska ovlast upravitelju pri odlučivanju o redoslijedu namirenja dospjelih obveza, što u praksi može dovesti do oštećenja pojedinih vjerovnika i potencijalne opasnosti za tužbu  protiv RH. Odredba dovodi do razlike velikih i malih sudionika na tržištu, dok bi cilj Zakona trebala biti zaštita vjerovnika i malih proizvođača, a ne subjekata koji posluju na temelju rizika  (poput Banaka).

Navedeno je i pitanje proboja pravne osobnosti u odnosu na vlasnike i upravu društava, te istaknuto  da u odnosu na vlasnike trgovačkih društava postoji odgovornost vlastitom imovinom.

Problematičnom  se smatra  i odredba kojom se propisuje mirovanje svih postupaka 15 mjeseci, s tim u vezi skreće se pozornost na članak 172. Općeg poreznog zakona, navodeći da Porezna uprava neće moći 15 mjeseci voditi postupke za eventualne zloporabe članova društva dužnika.

Naglašeno je da je Vlada RH izbacila odredbu o naknadi štete prema vlasniku trgovačkog društva koja ostaje kao obveza RH.

Očitujući se na raspravu o Zakonu ministar pravosuđa još jednom je naveo da je cilj ovog Zakona održivost poslovanja, odnosno da se  spriječi urušavanje gospodarstva i zaštiti tržište, smisao zakona nije stečaj, za to postoji Stečajni zakon. Ovim zakonom se na neki način sprječavaju razlučni vjerovnici u brzoj naplati potraživanja a poduzetniku se daje vremena da se stabilizira odnosno da se restrukturiranjem poslovanja omogući zaštita vjerovnika. Također smatra da je pitanje provjere imovine važno i ako je netko zloupotrijebio svoje ovlasti za to treba odgovarati i tražiti naplatu iz takve imovine, te naglašava da se zamrzavanje postupaka ne odnosi na postupke prema fizičkim osobama. Potvrdio je da se ovim Zakonom određena prava ograničavaju ali radi postizanja drugih legitimnih ciljeva. Smatra da je člankom 13. koji regulira prava i dužnosti osoba ovlaštenih za zastupanje ovisnih i povezanih društava sukladno Uredbi riješeno pitanje povezanih društava. Također, eventualne zlouporabe onemogućene su propisivanjem mogućnosti pobijanja pravnih radnji na štetu vjerovnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je proveo glasovanje o predloženim zaključcima.
 
Prijedlog zaključka da se o Prijedlogu zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, s Konačnim prijedlogom zakona provede postupak sukladno članku 207. Poslovnika Hrvatskoga sabora nije dobio potrebnu većinu ( četiri (4) glasa „za“ i pet (5) glasova „protiv“).

Odbor je sa pet (5) glasova „za“, tri (3) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

  Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                       Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 28. ožujka  2017. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/794 i (EU)2016/1624 COM (2016) 731, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 15. ožujka 2017.
 
Odbor je Prijedlog uredbe razmotrio sukladno Radnom programu Odbora za europske poslove za 2017. godinu.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova kao tijela nadležnog za izradu stajališta. U uvodnom izlaganju predstavnica je navela da se predmetnom uredbom predlaže uspostava europskog sustava za informiranje o putovanjima i njihovom odobrenju (ETIAS) radi jačanja sigurnosnih provjera putnika bez vize, s ciljem provođenja prethodnih provjera radi suzbijanja nezakonitih migracija i jačanja sigurnosti, te radi učinkovitijeg upravljanja vanjskim granicama EU-a. ETIAS-om će upravljati Europska granična i obalna straža surađujući sa nadležnim tijelima država članica i Europolom. Glavne funkcije ETIAS-a su provjera informacija o državljanima trećih zemalja koji nisu obvezni posjedovati vize, automatizirana obrada prijava te izdavanje odobrenja za putovanje.

U stajalištu Republika Hrvatska načelno podržava prijedlog uvođenja ovog sustava uz napomenu isključive primjene na vanjskim granicama. S obzirom da je glavni cilj uvođenja sustava spriječiti nezakoniti ulazak odnosno moguće terorističke prijetnje, dvojbeno je u kojoj mjeri se to može postići ovim sustavom. Iako je dobra strana uvođenja sustava povezivanje podataka o ljudima koji putuju, ostaju otvorena pitanja o korisnosti uvođenja ovog sustava u odnosu na troškove uspostave te mogućnost negativnog utjecaja na Republiku Hrvatsku kao turističku zemlju. S obzirom na obveze predviđene Uredbom, potrebno je dodatno raspraviti troškove koji bi nastali zaposlenjem potrebnog broja osoba (predviđen broj 360 zaposlenika). Nadalje, potrebno je raspraviti i pitanje financijskih učinaka koji mogu nastati u slučaju ako se osobi odbije ulazak i ona pokreće žalbeni postupak. Zaključno, još jednom se naglašava da se sustav uvodi isključivo na vanjskim granicama Europske unije. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“  podržao stajalište Republike Hrvatske na Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/794 i (EU) 2016/1624 COM (2016) 731.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 28. ožujka  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim sporovima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. ožujka 2017. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja izvijestila je da se predloženom izmjenom i dopunom Zakona propisuje mogućnost da Vlada RH, kao tuženik u upravnom sporu, za poduzimanje radnji u sporu može ovlastiti službenu osobu pojedinog ministarstva ili središnjeg tijela državne uprave iz čijeg je djelokruga predmet upravnog spora. Nadalje, predlaže se uređenje troškova upravnog spora, time se postupa sukladno odluci  Ustavnog suda RH koji je ukinuo članak 79. ZUS-a. Predloženim uređenjem troškova upravnog spora propisuje se što čini troškove spora i kako stranke podmiruju troškove.

U raspravi je postavljen upit može li se  prijedlog iz članka 1. kojim Vlade RH kao tuženik u upravnom sporu može ovlastiti službenu osobu pojedinog ministarstva ili drugog središnjeg tijela državne uprave iz čijeg djelokruga je predmet upravnog spora, proširiti i na druga javnopravna tijela. Osim toga, zatraženo je pojašnjenje kojim se pokazateljima i projekcijama predlagatelj rukovodio pri ocjeni potrebnih sredstava za provedbu zakona.

Predložen je amandman na članak 4. kojim se stupanje na snagu Zakona uređuje na način da Zakon stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  je sa devet (9) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim sporovima

Na tekst Konačnog prijedloga zakona  Odbor podnosi amandman na članak 4.

Članak 4. mijenja se i glasi:

„Ovaj Zakon stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama“.

Obrazloženje

Radi vremenskog ograničenja amandmanom se na primjeren način uređuje stupanje na snagu Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na  10. sjednici održanoj 14. ožujka  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. veljače 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su predložene izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku sedme po redu, da se prijedlogom  naše kazneno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i to Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, Direktivom 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetnika u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima, Direktivom 2014/42/EU o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i Direktivom 2014/62/EU o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja.

Prijedlogom zakona uvodi se nova definicija žrtve, žrtva je fizička osoba koja je izravno pogođena počinjenim kaznenim djelom i koja je uslijed toga trpjela  fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih  prava i sloboda ( tzv.„izravne žrtve“). Također, žrtvom se smatraju i bračni i izvanbračni drug, životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom (tzv.  „posredne žrtve“). Propisuje se opći katalog prava žrtve. Novina koja se uvodi je individualna procjena žrtve. Transponiranje Direktive o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku najveća je novina osobito u postupanju policije, obavijesni razgovori s osumnjičenicima predstavljaju ispitivanja u smislu Direktive, pa je od toga trenutka osumnjičenicima potrebno omogućiti ostvarivanje aktivnog prava na pristup branitelju. Kada se u prikupljanju obavijesti ustanovi da u odnosu na određenu osobu postoje osnove sumnje na počinjenje kaznenog djela, od toga trenutka osoba postaje osumnjičenik i stječe sva prava na obranu. Kako bi se osiguralo poštivanje procesnih prava osumnjičenika, predlaže se da se ispitivanje osumnjičenika pred policijom snima uređajem za audio-video snimanje. Propisuje se pravo okrivljenika na branitelja pri poduzimanju dokaznih radnji prepoznavanja, suočenja i rekonstrukcije događaja. Propisuje se da okrivljenik ima pravo slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem. Implementacija Direktive o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima veže se za predložene izmjene Zakona o USKOK-u i Prijedlog zakona o prestanku važenja  Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, tako da se pravna regulacija oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom premješta u Zakon o kaznenom postupku. Transponiranjem odredaba Direktive o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja  intervenira se u članak 334 ZKP-a na način da se u katalog kaznenih djela za koja je moguće odrediti primjenu posebnih dokaznih radnji unese i kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje iz članka 283. ZKP-a.

Osim navedenoga, predlaže se izmjena članka 102. stavka 1. ZKP-a izmjenom bi se mogućnost primjene jamstva ograničila na situacije kada je istražni zatvor protiv okrivljenika određen temeljem opasnosti od bijega. Izmjena koja se predlaže rezultat je pravnih stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženih u Odluci broj: U-III-1451/15 iz koje je jasno da jamstvo nije učinkovita mjera kojom bi se mogla ostvariti ista svrha kao i istražnim zatvorom. Uvodi se institut proširenja istrage, predlaže se produljenje rokova trajanja istrage, normira se institut povlačenja optužnice, proširuje se mogućnost snimanja rasprave uređajem za snimanje, uređuje se pitanje obnove postupka nakon osude u odsutnosti, troškovi postupka i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. U općoj raspravi iznijeto je da je uobičajena praksa pri predlaganju značajnih izmjena zakona, u konkretnom slučaju predlaže se izmjena 135 članaka, da potrebna obrazloženja pred matičnim odborom Hrvatskoga sabora izloži ministar pravosuđa.

Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iznijeti su sljedeći prijedlozi, primjedbe i mišljenja:
-u članku 134. predlaže se brisati odredbu o početku rada Visokog kaznenog suda. Mišljenje je Odbora da je osnivanje Visokog kaznenog suda nepotrebno. Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o radu sudbene vlasti pokazuje smanjenje broja predmeta u kaznenoj grani sudovanja i ažurnost u postupanju, osim toga nisu podastrijeti financijski pokazatelji opravdanosti osnivanja Visokog kaznenog suda niti su osigurani prostorni i drugi uvjeti za rad suda.
-u članku 135. predlaže se urediti primjereni rok za stupanje na snagu Zakona, s obzirom na brojne novine koje se predlažu, kako bi se sva tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku prilagodila predloženim novinama.
-mišljenje je Odbora da rokove za provođenje istražnih radnji treba preispitati,
-mišljenje je Odbora da sud kod odlučivanja o troškovima okrivljenika osobito kod donošenja odluke kojom okrivljenika u cijelosti ili djelomično oslobađa obveze naknade troškova postupka treba ograničiti na  postupanje iz nehaja.

U raspravi su sudjelovali i predstavnici Hrvatskog pravnog centra koji su prezentirali projekt „Jačanje procesnih prava osumnjičenika i okrivljenika u kaznenom postupku u Hrvatskoj“, te iznijeli preporuke za unapređenje prava obrane, posebno prava branitelja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa jedanaest   (11) glasova „za“   odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                           Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na  10. sjednici održanoj 14. ožujka  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. veljače 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonom uređuje prestanak važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem,  stoga što će stupanjem na snagu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku  u Zakon o kaznenom postupku biti prenesene relevantne odredbe.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa jedanaest  (11) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                           Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na  10. sjednici održanoj 14. ožujka  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. veljače 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama objedinjava pravno uređenje postupka oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom u jednom zakonu. Naime, u  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku prenose se relevantne odredbe o postupku predlaganja i određivanja privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi, slijedom toga odredbe koje se odnose na privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom iz Zakona o USKOK-u potrebno je brisati.
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa jedanaest (11) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                           Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 14. ožujka  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. ožujka 2017. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama Kaznenog zakona domaće zakonodavstvo  usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, na području zlouporabe tržišta kapitala i zlouporabe povlaštenih informacija, na način da se transponiraju odredbe Direktive 2014/57/EU Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta. Izmjene se prvenstveno odnose na kazneno djelo zlouporabe povlaštenih informacija (članak 259. Kaznenog zakona) koje postaje blanketno kazneno djelo te se proširuju subjekti počinjenja kaznenog djela i na sudionike na tržištu emisijskih jedinica, uz dosadašnje članove u upravnim, upravljačkim i nadzornim tijelima izdavatelja. Propisuju se i novi modaliteti počinjenja djela: otkaz ili izmjena naloga u vezi s financijskim instrumentom te podnošenje, povlačenje ili promjena ponude za kupnju na dražbi emisijskih jedinica. Povišena je sankcija za sekundarne insidere te se propisuje i kvalificirani oblik djela.

Izmjene se odnose i na kazneno djelo zlouporabe tržišta kapitala (članak 260. Kaznenog zakona) koje ostaje blanketno kazneno djelo, s proširenim zakonskim opisom, uz uvođenje objekta kaznenog djela tzv. povezanih promptnih ugovora za robu. Radnja počinjena djela proširuje se i na druge aktivnosti i postupke koji utječu na cijene financijskih instrumenata, prometnog ugovora za robu, na ponudu, potražnju ili cijenu financijskog instrumenta ili povezanog promptnog ugovora za robu. Kao novi oblik počinjenja propisuje se prosljeđivanje ili davanje neistinitih ili obmanjujućih informacija ili podataka kojima se manipulira izračunom referentnih vrijednosti definiranih Uredbom 596/2014 o zlouporabi tržišta.
Ostalim izmjenama osigurava se nomotehnička i jezična ispravnost Kaznenog zakona.

Bez rasprave Odbor  za pravosuđe je jednoglasno sa  jedanaest (11) glasova „za“   odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                           Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 31. siječnja  2017. razmotrio je Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2016. godine. 
Odbor je Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/16-12/30, Urbroj: 50401-24/06-16-25 os 22. prosinca 2016. godine.
Glavni državni odvjetnik RH u svom izlaganju obrazložio je izvješće o radu u segmentu stanja ljudskih potencijala i materijalnih uvjeta za rad, rada odvjetništva na kaznenim i građanskim predmetima, prijedloga za povećanja učinkovitosti rada, a iznio je i zaključne ocjene.

Govoreći o državnoodvjetničkoj organizaciji naveo je da istu sačinjavaju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, 15 županijskih državnih odvjetništva te 22 općinska državna odvjetništva. (U okviru reorganizacije pravosuđa tijekom 2015. godine provedena je racionalizacija mreže državnih odvjetništva pri čemu je broj općinskih državnih odvjetništava smanjen sa 33 na 22).

Glavni državni odvjetnik naglasio je da je u državnim odvjetništvima tijekom 2015. godine bilo zaposleno 1677 osoba, od čega 629 dužnosnika, 927 službenika i 121 namještenika, što je 25 dužnosnika, 9 službenika i 7 namještenika više nego u 2014. Unatoč velikom broju nepopunjenih mjesta kako državnih odvjetnika tako i savjetnika i vježbenika državna odvjetništva zadržala su postignutu razinu ažurnosti i učinkovitosti u radu.

Nadalje, ukazano je na materijalno-financijske uvjete pri čemu su tijekom 2015. godine za rad svih državnih odvjetništava i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta bila predviđena sredstva u ukupnom iznosu pd 304.617.313,60 kuna. Govoreći o materijalno-financijskom stanju istaknuo je da unatoč činjenici da su državna odvjetništva u svim segmentima racionalno koristila doznačena sredstva, ona nisu bila dostatna u stavci intelektualnih usluga a  odnose se  na vještačenja i troškove tumača. Smatra kako je potrebno izmijeniti članak 46. Zakona na način da se sredstva za vođenje parničnih, ovršnih arbitražnih, zemljišnoknjižnih i drugih postupaka u kojima je jedna od stranaka RH osiguraju u  proračunu državnog tijela koje gospodari nekretninama u vlasništvu RH.

Nadalje, tijekom 2015. godine u rad državnih odvjetništava uveden je CTS sustav za elektroničko vođenje spisa koji je doprinio modernizaciji, lakšem i bržem uvidu u predmete, kao i nadzoru nad radom.  U 2015. godini državnim odvjetništvima je Ministarstvo pravosuđa ustupilo 703 nova računala.
Glavni državni odvjetnik također je upozorio na prostorno nedostatne, neprimjereno opremljene i uređene prostore u kojima rade pojedina državna odvjetništva, što za posljedicu ima i nemogućnost novih zapošljavanja. U izvješću su navedeni podaci o prostornim kapacitetima za rad državnih odvjetništava dok su posebno apostrofirani problemi Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu i Odsjek tužitelja u Rijeci. Napominje da su određena rješenja za prostorne probleme dostavljena na razmatranje Ministarstvu pravosuđa.

Govoreći o radu na kaznenim predmetima istaknuo je da je tijekom 2015. godine zaprimljeno kaznenih prijava protiv ukupno 38.227 počinitelja, što je za 15% više u odnosu na 2014. godinu. Jedan od razloga za porast broja prijavljenih je uvođenje novih kaznenih djela nasilničkog ponašanja iz članka 323.a Kaznenog zakona, te kazneno djelo nasilje u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona. Tijekom 2015. godine porastao je broj prijava za kaznena djela prijevare u gospodarskom poslovanju i kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. 

Struktura prijava nije u bitnome izmijenjena u odnosu na ranije godine. Najviše kaznenih prijava podneseno je za kaznena dijela protiv imovine (13.557 ili 35,5%), zatim za kaznena dijela protiv osobnih sloboda (5.128 ili 13.4%), kaznenih dijela protiv gospodarstva ( 3.311 ili 8.7%) te kaznenih dijela protiv braka, obitelji i djece (2.376 ili 6.2%). Struktura odluka povodom prijava gotovo je ista kao i prethodne godine, pri čemu je od ukupno 29.516 prijava bilo 43% ili 12.701 neposrednih optuženja, 12% ili 3.538  rješenja o provođenju istrage, 42% ili 12.363 rješenja o odbačaju kaznene prijave, dok je 3% ili 869 prijava riješeno na drugi način (spajanjem predmeta, ustupom i sl.) Rješenja o provođenju istrage donijeta su tijekom 2015. godine protiv 3.583 odrasle osobe, što je neznatno manje nego prethodne godine,po dovršenoj istrazi odluke su donesene u odnosu na 3.905 osoba, dok je ukupno dovršeno 3.841 istraga. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3.230 optužnica što je ukupno 82,7% svih odluka po dovršenoj istrazi.

Nadalje, potvrđeno je ukupno 9.479 optužnica, što predstavlja ukupno 96,3% svih optužnica, odnosno vrlo zadovoljavajući postotak, budući je tek 215 odnosno 2,2% optužnica vraćeno na doradu te samo 1,5% predmeta je obustavljeno po optužnom vijeću. Prvostupanjske presude donesene su u odnosu na 14.620 osoba, od čega je 13.387 osuđujućih što također upućuje na visoku razinu uspješnosti u postupku. te iznosi 91,6%. Oslobađajućih presuda bilo je 737 ili 5%, dok je optužba odbijena protiv 496 osoba odnosno 3,4%. Posebnu pozornost treba skrenuti i na važnost oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim dijelom, pri čemu ukupna visina oduzete imovinske koristi na osnovu podataka iz prvostupanjskih presuda iznosi 160.381.355,32 kn, međutim tek nakon pravomoćnosti presuda moći će se govoriti o konačnoj vrijednosti oduzete imovinske koristi. Nadalje, vezano za žalbeni postupak, u izvještajnom razdoblju podneseno je ukupno 2.174 žalbe iz čega slijedi da je žalba podnesena u odnosu na 14,9% donesenih presuda, od čega je 1.026  ili 47,2% žalbi doneseno zbog odluke suda o kazni, 223 ili 10,3 % zbog odluke suda o  kazni i iz drugih razloga, te 925 ili 42,5% zbog razloga različitih od kazne (povreda kaznenog zakona ili odredba kaznenog postupka i dr.).

U nastavku izvješća dan je pregled rada državnog odvjetništva za kaznena djela po glavama Kaznenog zakona te posebno za Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta čija je nadležnost propisana posebnim zakonom. Glavni državni odvjetnik ukazao je pri tome na neadekvatne prostorne uvjete Ureda i zastarjelu organizacijsku strukturu ukazujući i na potrebu predlaganja nove stvarne nadležnosti Ureda.

U nastavku izlaganja Glavni državni odvjetnik dao je i kratki prikaz rada građansko-upravnog odjela Tijekom 2015. godine građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava zaprimili su ukupno 71.583 novih predmeta, odnosno 61.755 predmeta (bez upisnika R-DO u koji se upisuju predmeti koji se ne mogu razvrstati u niti jedan upisnik), od čega je 48.422 ili 78% sudskih predmeta, 2.777 ili 5% upravnih predmeta te 10.556 ili 17% drugih. Najveći broj parnica proizašao je iz nadležnosti Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (939), Ministarstva pravosuđa (806) i Ministarstva poljoprivrede (647).

Ukupna vrijednost predmeta spora u parnicama pokrenutim po tužbama republike Hrvatske jest 642.530.000,00 kuna dok je vrijednost predmeta spora u parnicama protiv Republike Hrvatske 2.292.625.000,00 kuna. U postupcima zastupanja Republike Hrvatske državna odvjetništva imala su u radu ukupno 52.427 sudskih predmeta. U ime Republike Hrvatske podneseno je ukupno 2.137 zahtjeva za mirno rješenje spora te je sklopljeno 379 nagodbi ukupne vrijednosti 83.650.000,00 kuna, te 4.204 zahtjeva protustranaka, sa 850 sklopljenih izvansudskih nagodbi, ukupne vrijednosti 135.705.000,00 kuna. Nadalje, osim izvansudskog rješavanja sporova, istaknuta je značajna uloga državnog odvjetništva u zastupanju Republike Hrvatske pred inozemnim sudovima i međunarodnim arbitražama, kao i pred domaćim sudovima u parničnim, trgovačkim, radnim, ovršnim, stečajnim i upravnim postupcima. Procijenjena vrijednost izvršenih pravnih radnji iz djelokruga građansko-upravnih odjela poduzetih tijekom 2015. godine radi zaštite imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske iskazana je u ukupnom iznosu od 488.728.500,00 kuna, dok su u proračunu u izvještajnom razdoblju za rad državnog odvjetništva ukupno bila osigurana sredstva u iznosu od 283.989.042,40 kuna.

Glavni državni odvjetnik naglasio je također i nadzor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske nad radom nižih državnih odvjetništava koji se ostvaruje kroz praćenje rada i postupanja nižih državnih odvjetništava, praćenjem kroz mjesečna statistička izvješća, davanjem pravnih mišljenja u pojedinim predmetima, neposrednim nadzorom rada u pojedinim značajnim predmetima te obavljanjem godišnjih pregleda rada.

U završnom dijelu svoga izlaganja glavni državni odvjetnik iznio je i nekoliko mjera radi povećanja učinkovitosti državnog odvjetništva, ukazujući pri tome na potrebu donošenja novog Zakona o državnom odvjetništvu, pri čemu posebno naglašava potrebu ograničavanja mandata glavnog državnog odvjetnika, donošenje Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, izmjene stvarne nadležnosti USKOK-a, te određen izmjene postupovnih i materijalnih kaznenih propisa u cilju postizanja veće funkcionalnost. Također, vezano za ljudske potencijale, neophodno je popuniti sva sistematizirana mjesta državnoodvjetničkih dužnosnika ali i zapošljavanje novih vježbenika, te nakraju poboljšati materijalne i financijske uvjete rada. Istaknuo je probleme u provedbi članka 206. b Zakona o kaznenom postupku kojim je propisano da je državni odvjetnik dužan riješiti kaznenu prijavu u roku od šest mjeseci od dana upisa u upisnik kaznenih prijava. Pojedine kaznene prijave nije moguće riješiti u zakonskom roku radi teškoća u prikupljanju dodatnih podataka ili međunarodne pravne pomoći

U raspravi o Izvješću o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu istaknuto je:
 
-član Odbora mišljenja je da unatoč činjenici da Državno odvjetništvo ima određenih problema zbog neadekvatnih uvjeta za rad, kako u prvi plan treba staviti rad na predmetima koji imaju veliko značenje, ukazujući na procese protiv određenih banaka u Republici Hrvatskoj, bivšeg i sadašnjeg guvernera HNB-a, naglašavajući da banke u RH i dalje nezakonito posluju i primjenjuju nezakonite kamatne stope budući da mjerodavne institucije nisu odradile svoj posao. Nadalje, smatra da su nezakoniti CHF krediti bankama omogućili iznimnu dobit, koju će Banke i zadržati ako pojedinci ne podignu tužbe, odnosno ako se ne postupi po prijavama,

-članica Odbora smatra da je Izvješće vrlo iscrpno, osim  u dijelu koji se odnosi na upravne predmete, stoga, predlaže da se upravno sudovanje dopuni na način sadržan u izvješću za građanske predmete. Izrazila je pohvalu za nabavku nove informatičke opreme, te podržala napore u rješavanju prostornih pitanja. Mišljenja je da državno odvjetništvo nije u  dovoljnoj mjeri efikasno u predmetima ratnih zločina. Očekuje da će rasprava na plenarnoj sjednici dati prijedloge za poboljšanje rada državnih odvjetništava. Predložila je da se Odbor za pravosuđe o provedenoj raspravi očituje zaključkom kojim se prima na znanje Izvješće o radu državnog odvjetništva za 2015. godinu. 

U završnom obraćanju glavni državni odvjetnik istaknuo je da su procesi protiv banaka složeni i iziskuju svakodnevnu komunikaciju sa brojnim institucijama, ali da će se o podnesenim prijavama državno odvjetništvo odrediti kroz nekoliko dana. Naglasio je da u predmetima ratnih zločina državno odvjetništvo nije zadovoljno efikasnošću rada, te da ustrajno rade na predmetima i surađuju u okruženju unatoč otežavajućoj okolnosti proteka vremena. Državni odvjetnici pokušavaju naći načina kako najbolje zaštiti interese RH i branitelja, slijedom toga, izvijestio je da se  uskoro očekuje  sastanak  sa DO susjednih zemalja radi razmjene podataka.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prima se na znanje Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na  7. sjednici održanoj 19. siječnja  2017. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca  2017. godine. 
 
Odbor je Prijedlog sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor se o predloženom planu kojim se Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije obvezala na preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo, a koji predviđa  donošenje 71 zakona tijekom 2017. godine, odlučio očitovati bez nazočnosti predstavnika predlagatelja.
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset  (10) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 19. siječnja  2017. razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2016. godine.

Odbor je predmetno izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja predstavio je članovima Odbora Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2015. godinu. Posebno je Istaknuo kako je tijekom 2015. godine, kroz zatvorski sustav prošlo 11 575 zatvorenika, kaznu zatvora izdržavao je 5141 zatvorenik, u odnosu na 2014. godinu, tijekom koje je kaznu izdržavalo 6068 zatvorenika, bilježi se smanjenje  za 14,51%. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa  deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 09. prosinca  2016. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. prosinca  2016. godine.  Odbor je sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi akt raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je projekciju državnog proračuna za 2017. godinu na poziciji Ministarstva pravosuđa. Istaknuo je da su ukupno planirana sredstva u iznosu od 2 milijarde 435 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 1,6 posto u odnosu na 2015. godinu.
 
U raspravi je istaknuto da nastavno na Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti osigurana sredstva predstavljaju neznatno povećanje na stavkama plaća i drugih materijalnih prava, te da ne osiguravaju druge potrebe pravosudnog sustava.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je  sa sedam  (7) glasova „za“  i  dva (2) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

 Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                                    
                                                                                                                     PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                        Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 06. prosinca  2016. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnom bilježništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. prosinca 2016. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja izvijestila je da se predloženom izmjenom usklađuje članak 13. stavak 1. točka 1. Zakona o javnom bilježništvu s člankom 49. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji propisuje zabranu ograničavanja slobode poslovnog nastana,  na način da se kao jedan od uvjeta za imenovanje javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj ravnopravno propisuje državljanstvo Republike Hrvatske i drugih država članica Europske unije. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

         Zakon o izmjeni Zakona o javnom bilježništvu

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                    Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 06. prosinca  2016. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. prosinca 2016. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja izvijestila je da se izmjenom predlaže brisanje članka 5. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojim je utvrđeno pravo na dodatak na plaću pravosudnih dužnosnika raspoređenih za zamjenika predsjednika suda, zamjenika čelnika drugog pravosudnog tijela ili suca koji obavlja poslove predsjednika odjela odnosno voditelja odjela. Brisanje se predlaže s obzirom na činjenicu da se od donošenja Zakona odredba nije primjenjivala zbog nemogućnosti osiguranja sredstava u državnom proračunu, te da sredstva nije moguće osigurati ni u 2017. godini, uvažavajući Izvješće Ustavnog suda RH o neprihvatljivosti takve prakse.
Predstavnica predlagatelja izvijestila je kako se tijekom 2017. godine planira revizija materijalnih prava pravosudnih dužnosnika donošenjem novog zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe  je sa devet (9) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

        Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                    Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 29. studenoga  2016. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 29. travnja 2016. godine.
 
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da je Izvješće koje se podnosi za 2015. godinu treće po redu, kroz koje se mogu pratiti rezultati rada i djelovanje sudbene vlasti. Posebno se osvrnuo na bitne reformske mjere u organizaciji mreže sudova, istaknuvši da su posljednje promjene izvršene u drugoj polovici 2015. godine njima je broj sudova sa 161 smanjen na 77. Smatra da je nužno izvršiti procjenu pozitivnih i negativnih posljedica preustroja, kako s pozicije sudova tako i s pozicije korisnika kojima se jamči pravo na pristup sudu. Kao primjer naveo je ponovno otvaranje Trgovačkog suda u Pazinu koji je ranije bio ukinut, te primjer Istarske županije u kojoj jedan Općinski sud sa sjedištem u Puli nije optimalno rješenje, već bi to bila dva suda sa sjedištima u Puli i Pazinu. Isto tako, smatra da je  nužno provesti mjere radi spajanja stalnih službi (126)  sa matičnim sudom.
  
Predsjednik je izvijestio kako je i u 2015. nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta, broj neriješenih predmeta na dan 31. prosinca 2015. iznosi 513.139 predmeta, kad se tom broju zbroje zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra taj broj iznosi 548.230, a omjer broja primljenih i riješenih predmeta  je 101,77%. Smanjenje broja neriješenih predmeta je za 10,67% veće u odnosu na 2014. godinu, a Republika Hrvatska spada među države s najvećim brojem predmeta u odnosu na broj stanovnika.  Bilježi se porast broja neriješenih predmeta u trgovačkoj grani suđenja, zbog izmjene Stečajnog zakona došlo je do velikog broja stečajnih predmeta (16000). Najveći broj neriješenih predmeta odnosi se na građansku granu suđenja, predmeti građanske grane  zajedno s predmetima iz nadležnosti trgovačkih sudova čine ukupno 72% neriješenih predmeta, kazneni 7%, prekršajni 18% i upravni 3%.
Detaljno je informirao o uvjetima za rad sudbene vlasti. Naglasio je da je u dijelu ljudskih potencijala smanjen broj pravosudnih dužnosnika na 1.879 kao i broj službenika i namještenika, te da RH ima daleko najmanji broj savjetnika (o,11 po sucu) u Europskoj uniji. S obzirom na dobnu strukturu sudaca i činjenicu da je u 2015. godini 35 sudaca izašlo iz sustava, neophodno je zaposliti vježbenike. U dijelu materijalnih i financijskih sredstava bilježi se smanjenje proračunskih sredstava, a prema strukturi proračunska sredstava postavljena su na razinu održavanja sustava (83,21 % plaće zaposlenih), bez mogućnosti stručnog usavršavanja, specijalizacije sudaca, nabavke stručne literature i dr. Osim toga, informirao je i o aktivnostima na informatizacije sudova,  tijekom 2015. godine izvršena je prilagodba informacijskih sustava eSpis i JCMS  novoj mreži sudova i izmjeni načina dodjele predmeta u rad. 
Govoreći o rezultatima rada po granama izvijestio je da je u kaznenoj grani suđenja stanje pod kontrolom, omjer broja riješenih i primljenih predmeta oko 100%, kreće se između 106,26% i 93,41%. Tijekom 2015. godine općinski sudovi primili su više predmeta 1. stupnja i predmeta iz nadležnosti izvanraspravnog vijeća, iz tablica opterećenosti i pregleda rada sudova proizlazi da je potrebno postići ravnomjernu opterećenost, donošenjem novih okvirnih mjerila. U 2015. godini uveden je automatizirani postupak dodjele predmeta županijskim sudovima kao antikoruptivna mjera, koji ima i određene negativne posljedice (porast predmeta na Županijskom sudu u Vukovaru),
 Ukratko je izvijestio o kretanju predmeta iz nadležnosti USKOK-a, USKOK  je u 2015. godini primio 107 predmeta u kojima su optužene 203 osobe, primio je 38 predmeta ratnih zločina za koje su nadležni specijalizirani sudovi, postignuta je ažurnost u radu.
Obrazložio je opći pregled kretanja predmeta prekršajnih sudova prvoga stupnja koji pokazuje trend smanjenja novih predmeta, zbog čega se predlaže premještaj određenog broja prekršajnih sudaca u upravnu granu, građansku granu i na Visoki prekršajni sud.
Izvijestio je da pregled kretanja građanskih predmeta pokazuje da sudovi u zadnje dvije godine uzastopno smanjuju zaostatke čime je smanjen broj neriješenih predmeta po sucu.. Godišnje se rješava i 30% starih predmeta, tijekom 2015. godine ukupno je delegirano 3 650 predmeta. Kvaliteta rada sudova ostala je na razini 14,7% ukidnih odluka, stoga, treba poduzimati daljnje mjere edukacije sudaca i praćenja kvalitete rada.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa obrazlažući mišljenje Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/16-12/34, Urbroj: 50301-24706-16-10 od 24. studenoga 2016. godine konstatirala je da izvješće sadrži detaljnu analizu stanja sudbene vlasti, te obrađuje trendove u pravosuđu sa raznih aspekata. Posebno je istaknula da je Europski sud za ljudska prava tijekom 2015. godine donio više presuda u kojima je utvrdio povrede Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uzrokovane postupanjem domaćih sudova, te ukazala na to da postoje nepoznanice u primjeni konvencijskog prava, kao  i slučajevi neujednačene sudske prakse. Naglasila je da se predložene mjere predsjednika Vrhovnog suda podudaraju s planovima Ministarstva pravosuđa, te da će  Ministarstvo pravosuđa poraditi na osiguranju financijskih sredstava, informatičke dogradnje i smještajnih kapaciteta sudova (ključni problemi na sudovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci), riječ je o velikim pravosudnim centrima čija je dislociranost ozbiljan problem koji bi mogao narušiti postojeće pozitivne trendove u pravosuđu. 

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2015. godinu. Pohvalili su izvješće u cjelini, smatraju da su brojčani pokazatelji o radu dobri, te da treba predložiti konkretna zakonodavna rješenja koja bi pridonijela efikasnosti pravosudnog sustava.

U raspravi je iznijeta opća primjedba vezana za broj predmeta, naime, istaknuto je da Republika Hrvatska po broju predmeta sukladno europskim standardima mjerenja efikasnosti pravosuđa u odnosu na broj stanovnika više nije na vrhu ljestvice zemalja članica EU, primjerice veći broj predmeta imaju Slovenija i Poljska.

Također, iznijeto je da je za trend smanjenja ukupnog broja predmeta u 2015. godini prema Tablici 3 na stranici 8 Izvješća  važan i  doprinos zakonodavne vlasti na  uređenju određenih pitanja kako se to može vidjeti na primjeru naplate prekršajnih novčanih kazni.

Uspoređujući podatke iz Tablice 16 na stranici 25 opći pregled pokazuje da je u razdoblju od pet godina broj kaznenih predmeta u kontinuiranom padu, dok podatci iz Tablice 25 na stranici 32 pokazuju za isto razdoblje povećanje broja kaznenih predmeta na županijskim sudovima, istovremeno ukupan broj kaznenih predmeta na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske opada, slijedom podataka zatraženo je objašnjenje na koji se način zakonskim rješenjima može utjecati na rješavanje problema.

Uspoređujući grane sudovanja razvidan je veliki priljev predmeta u građanskoj grani što je vidljivo iz tablica s pregledom rada općinskih sudova, tablica s pregledom rada županijskih sudova, te tablica na stranicama 109 i 110  Izvješća, s tim u vezi istaknuto je da bi bilo logičnije predložiti osnivanje Visokog građanskog suda umjesto Visokog kaznenog suda.
   
Sukladno odredbi članka 45. stavka 4. Zakona o sudovima Odbor nije raspravljao o stanju u pojedinim sudskim predmetima.

U završnom obraćanju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je kako je u građanskoj grani potrebno izvršiti analizu predmeta prema vrstama građanskopravnih odnosa s prosječnim brojem rasprava i prosječnim  vremenom rješavanja predmeta kako bi se predmeti vodili u određenoj kategoriji. Osim toga, smatra da bi angažman prekršajnih sudaca u ovršnim postupcima bio doprinos građanskoj grani u smanjenju predmeta.
Osvrćući se na popunjenost Vrhovnog suda RH izvijestio je da se povećao broj sudaca toga suda u građanskim stvarima, dok su u kaznenim stvarima nakon sedam godina birani novi kazneni suci, koji će imati važnu ulogu ukoliko dođe do rada Visokog kaznenog suda.
Izvijestio je da se pitanje revizije može riješiti zakonodavnom reformom, te da postoji ideja za osnivanje prizivnog suda.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno s deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na  3. sjednici održanoj 09. studenoga 2016. razmotrio je Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila predsjednica Povjerenstva, aktom od 31. svibnja 2016. godine. Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Predstavljajući Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. godinu predsjednica Povjerenstva naglasila je da je Povjerenstvo osnovano radi provedbe Zakona, kao neovisno i samostalno tijelo nadležno za pokretanje postupaka sukoba interesa i donošenje odluka o tome je li određeno djelovanje dužnosnika u suprotnosti s odredbama Zakona. Povjerenstvo je od samog početka radilo na kadrovskom popunjavanju zatečene Stručne službe, osmišljavanju procesa rada,  nadogradnji informatičke podrške, povezivanju Povjerenstva s bazama podataka drugih državnih tijela, stvaranju pravne prakse.  Unatoč činjenici da su Povjerenstvu smanjena sredstva osigurana u Državnim proračunom Povjerenstvo je u izvještajnoj godini ostvarilo znatne uštede.

Predsjednica Povjerenstva izvijestila je da je Povjerenstvo tijekom 2015. godine provodilo postupak prethodne administrativne provjere podataka o imovinskom stanju dužnosnika i redovitu provjeru podataka povodom zaprimljenih prijava protiv dužnosnika. S tim u vezi smatra da bi za postizanje prave svrhe podnošenja izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, mogućim izmjenama Zakona trebalo urediti obvezu tijela državne vlasti na dostavljanje dokumentacije u odnosu na osobe iz nadležnosti Povjerenstva. Naglasila je da su dva osnovna područja rada Povjerenstva davanje mišljenja na zahtjev dužnosnika i donošenje odluka o sukobu interesa. Tijekom 2015. godine Povjerenstvo je održalo 44 javne sjednice, donijelo 55 odluka o nepokretanju postupka te 94 odluke o pokretanju postupka. Povjerenstvo je u izvještajnoj godini dalo 102 obrazložena mišljenja i 19 obrazloženih očitovanja, zaprimilo 805 izviješća o imovinskom stanju dužnosnika, u 230 postupaka prethodne provjere utvrdilo je da dužnosnici nisu pravilno i potpuno ispunili obrazac imovinske kartice. Naglasila je da je Povjerenstvo u 2015. godini izreklo novčanih sankcija u iznosu preko 300 000,00 kn.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili  izvješće o radu  Povjerenstva. Izvješće je iscrpno i sadržajno, njime je obuhvaćena i ocjena stanja s prijedlogom poboljšanja pojedinih instituta. U raspravi je izneseno mišljenje kako bi se informatičkom nadogradnjom sustava moglo postići da samo Povjerenstvo dolazi do podataka o imovini dužnosnika, čime bi se podnošenje kartica depersonaliziralo i izbjegle moguće manipulacije. Nasuprot tome, iznijeto je kako je postojeći sustav u kojem dužnosnici daju izjave vjerodostojniji i treba ga zadržati, a Povjerenstvu povjeriti provjeru podataka. U raspravi je istaknuto da uočene nedostatke iz prakse rada Povjerenstva treba u dogledno vrijeme preciznije normirati, a to se u prvom redu odnosi na obnašatelje  dužnosti u jedinicama lokalne uprave, na postojeća  ograničenja nakon isteka mandata dužnosnika, na prijenos upravljačkih prava, na pitanje podnošenja imovinskih kartica u obnašanju zastupničke dužnosti na kraći vremenski period. U raspravi je sudjelovao i predstavnik GONGA-a. Smatra da iskorak u radu Povjerenstva trebaju slijediti i drugi primjerice Državno izborno povjerenstvo (koje bez izmjene Zakona ne radi na stvaranju baze podataka o donatorima političkih stranaka) Dao je preporuku da se u imovinskoj kartici dužnosnika otvori mogućnost da sam dužnosnik deklarira osobne povezanosti. Založio se za formiranje javnog foruma za raspravu o mogućim izmjenama  Zakona.  

U završnom obraćanju predsjednica Povjerenstva podsjetila je na odluku Ustavnog suda RH kojom je ograničeno Povjerenstvo u prikupljanju podataka,  te ponovila da Povjerenstvo ne utvrđuje nesrazmjer imovine dužnosnika, nesrazmjer podliježe kontroli građana. Predsjednica se osvrnula i na preporuke GRECO-a o donošenju etičkog kodeksa zastupnika i o potrebi trajne edukacije o sukobu interesa državnih dužnosnika na svim razinama. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa  sedam (7) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

       Prihvaća se  Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. godinu                                                 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednicu Odbora.

                                                                                                                        POTPREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                                                                 Marija Jelkovac

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 18. listopada 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista aktom od 14. listopada 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izmjene i dopune  Ovršnog zakona predlažu u redovitom postupku donošenja, da su otvoreni za sve prijedloge i sugestije tijekom rasprave. Temeljne intencije prijedloga obrazložio je pozivajući se na važne odredbe koje se odnose na odlučivanje po žalbama u drugom stupnju taj postupak vodi i odluke donosi sudac pojedinac drugostupanjskog suda. Uz dosadašnju mogućnost jednogodišnje odgode ovrhe, predlaže se odgoda ovrhe na isti rok i onom ovršeniku koji zajedno s članovima svojega kućanstva nema prihoda i imovinu potrebnu za namirenje troškova stanovanja. Predlaže se pravo na smještaj pod uvjetima propisanim Zakonom ovršeniku koji se treba iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje, a koja je prodana u ovrsi. Osim toga, prijedlogom se povećava iznos primanja koji se izuzimaju od ovrhe, dorađuje se institut naplate na temelju zadužnice, daje se mogućnost ovrhovoditeljima da saznaju osobni identifikacijski broj ovršenika, uvodi se posebna sankcija za ovrhovoditelje koji se  tijekom ovrhe dvostruko namirili.
 
U raspravi su članovi Odbora na  predložene izmjene i dopune Ovršnog zakona iznijeli sljedeće prijedloge, primjedbe i mišljenja:
-istaknuto je da se predloženim odredbama  štite građani s novčanim tražbinama čime se u nejednakopravan položaj dovode građani nad kojima se provode  ovrhe radi predaje nekretnina i dr.,
-predlaže se preispitati članak 131. a u dijelu kojim se uređuje pravo na najamninu na način da se uredi tko donosi odluku i dostavlja li se ista sudu,

-iznijeto je i mišljenje kako izmjenom Ovršnog zakona treba zabraniti ovrhu svake nekretnine koje je opterećena hipotekom ugovorenom (a) ugovorom o kreditu u kojemu nisu ugovoreni parametri za promjenu kamatnih stopa kao i (b) ugovorom o kreditu s neodredivom kamatnom stopom.
Sastavni dio i prilog ovog izvješća su i pisani prijedlozi zastupnika Gorana Aleksića,
-istaknuto je da  predloženim odredbama nisu na adekvatan način uređena pitanja ovrhe  obrtnika i trgovačkih  društava imajući u vidu da obrtnici za svoje obveze odgovaraju cjelokupnom imovinom,
-predlaže se na odgovarajući način urediti dostavu rješenja o ovrsi.   

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam   (8) glasova „za“  i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             

Odbor je jednoglasno sa  jedanaest (11) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Obvezuje se predlagatelj da do izrade Konačnog prijedloga zakona provede javno savjetovanje sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                           Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 18. listopada 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o lokalnim izborima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista aktom od 14. listopada 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovni cilj predloženih dopuna Zakona o lokalnim izborima. U bitnom, naznačenim se prijedlogom želi u sustavu lokalnih izbora kao zapreka kandidaturi propisati osuda za određena kaznena djela po uzoru na odredbu članka 9. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

U raspravi su članovi Odbora problematizirali katalog kaznenih djela koja su predložena kao zapreka za kandidiranje imajući u vidu načelo razmjernosti na čiju je primjenu u svojoj Odluci i Rješenju broj: U-I1397/2015 od 24. rujna 2015. godine (Narodne novine br. 104/15) upozorio Ustavni sud Republike Hrvatske. Također, postavljeno je pitanje predlagatelju o razlozima zbog kojih nije predložio uvođenje preferencijalnog glasovanja na lokalnim izborima. Također izneseni su prijedlozi da se razmotri rješenje iz čl. 2. Prijedloga po kojemu se zahtjeva izdavanje uvjerenja za sve kandidate za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. S obzirom na očekivanu brojnost kandidata predloženo je da se uvjerenja zatraže po provedenim izborima za izabrane članove premda postoje rezerve i prema takvom rješenju imajući u vidu da bi za kandidate na listama morala vrijediti pretpostavka da udovoljavaju svim uvjetima za izbor u predstavnička tijela. Alternativno, moglo bi se propisati da izborna povjerenstva izvrše provjeru nekažnjavanosti kandidata prije prihvaćanja lista kandidata.

Predstavnik predlagatelja složio se s potrebom daljnje rasprave o predloženom katalogu kaznenih djela. S druge strane istaknuo je praktične probleme preferencijalnog glasovanja na izborima lokalne i regionalne razine zbog čega smatra potrebnim osmisliti kvalitetan model preferencijalnog glasovanja na lokalnim izborima.   
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je većinom glasova, sa  sedam (7) glasova „za“ i četiri (4) glasa suzdržana  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o lokalnim izborima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                           Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 18. listopada 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista aktom od 14. listopada 2016. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne ciljeve predložene zakonske novele. Predlaže se proširivanje kataloga kaznenih djela koja su u članku 9. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisana kao zapreka za kandidiranje pravomoćno osuđenih osoba za koje nije nastupila rehabilitacija. Drugi cilj novele sastoji su u proširenju mogućnosti preferencijalnog odabira birača na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Predlaže se omogućiti biračima tri preferirana glasa, umjesto dosadašnjeg jednog. Nastavno na predloženu promjenu uređuju se i druge zakonske odredbe koje su povezane s preferiranim glasovanjem.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli skepsu prema predloženom obliku preferencijalnog glasovanja pri čemu postoji mogućnost da će primjena tri preferencijska glasa u ovom izbornom modelu favorizirati kandidate koji dolaze iz većih sredina u pojedinim izbornim jedinicama. Navedeno bi za posljedicu imalo neravnomjernu teritorijalnu zastupljenost  unutar izbornih jedinica u korist većih naseljenih sredina.

Također, predloženo je da se znatno produži rok vakacije zakona tako da stupi na snagu u roku od jedne godine od dana njegove objave u Narodnim novinama čime bi se zagarantirao standard po kojemu ova novela ne bi mogla utjecati na izbore koji bi se hipotetski mogli održati unutar naznačenog roka.  
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je većinom glasova, sa  osam (8) glasova „za“  i tri (3) glasa suzdržana odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Arsen Bauk.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                           Arsen Bauk