Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 18. rujna 2019. razmotrio je Prijedlog ovršnog zakona P.Z.E. br. 676, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Ministarstvo pravosuđa dvije godine radilo na izradi novog Zakona, radi pojednostavljenja provedbe ovršnih postupaka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove postupka. Istaknuo je da se predlagatelj opredijelio da ovršne postupke i postupke osiguranja vode sudovi. Procjena je da će broj ovršnih predmeta na godišnjoj razini biti 400 000. Ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće se podnošenjem prijedloga nadležnom sudu, sud će nakon zaprimanja prijedloga ovrhovoditelja kroz automatsku dodjelu spisa dodijeliti spis javnom bilježniku abecednim redom. Radi jačanja zaštite ovršenika, predlaže se da javni bilježnik po zaprimanju urednog prijedloga ovrhovoditelja zaključkom pozove ovršenika da u roku od 15 dana ispuni svoju obvezu prema ovrhovoditelju ili se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu. Ako ovršenik ne ospori prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će izraditi nacrt odluke za suca i dostaviti ga elektroničkim putem sudu, s time da ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi. Rješenje o ovrsi izdaje sud i rješenje o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika mora sadržavati obavijest/uputu ovršeniku u vezi s primanjima i naknadama koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena.
Osim toga, s ciljem pojednostavljenja ovršnog postupka uvodi se elektronička komunikacija, elektronički obrasci, uređuju se žalbeni razlozi i definiraju odluke protiv kojih je moguće izjaviti reviziju. Smanjuju se troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti izdaje se automatizmom, fiksira se trošak tijela u postupku za određivanje i provedbu rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima. Dostava se uređuje na način da nakon dva bezuspješna pokušaja dostava se vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani. Prijedlogom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrha. Predlaže se novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije koja ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom. Zadržava se odredba da se radi ostvarenja novčane tražbine ovrha ne može provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje, uz iznimku da se na takvoj nekretnini može provesti ovrha ako sud utvrdi da bi, nakon što se namiri ovrhovoditelj i druge osobe kojima pripada pravo namirenja prodajom nekretnine, iz ostatka kupovine ovršenik mogao kupiti nekretninu u kojoj može stanovati sa članovima kućanstva. Poboljšane su odredbe u provedbi elektroničke javne dražbe, uređen je postupak prodaje pokretnina putem komisionara.
U načelnoj raspravi o Prijedlogu ovršnog zakona istaknuto je da obrazloženje prijedloga zvuči dobro, međutim da je nerealno, te da u roku od šest mjeseci nije moguće ispuniti pretpostavke za provedbu zakona. Nadalje, izneseno je da predloženi model ovrha predstavlja kombinaciju lošega, jer u dosadašnjoj praksi sudovi i javni bilježnici nisu ostvarili očekivane rezultate, vraćanjem ovršnih postupaka na sudove postavlja se pitanje zašto se ostavljaju javni bilježnici. Ovršne postupke treba pojednostaviti, provedba treba biti brza, međutim, naglašeno je da se ovim Prijedlogom uvodi više radnji, sustav se komplicira, a u konačnici sve utječe na dužinu trajanja postupaka. Kao primjer efikasnih ovršnih postupaka istaknut je primjer Republike Slovenije, te je izraženo mišljenje da je Republike Hrvatska trebala preuzeti primjer Slovenije.
U raspravi je također istaknuto da je u izradu Prijedloga zakona bio uključen širok krug stručnjaka, da Prijedlog sadrži dobra rješenja, osobito treba pozdraviti smanjenje troškova postupka u korist ovršenika, da predloženi model ne treba unaprijed osuditi, nego u otvorenoj raspravi iznaći najbolja rješenja.
U raspravi je skrenuta pozornost na zaštitu potrošača i provedbu Direktive Vijeća 93/13 EEZ u svjetlu presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 2221/2018-11 kojom je Vrhovni sud RH odbio revizije tuženika u predmetu tužitelja Potrošača-Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača protiv osam banaka radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača. Kako su banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valutne klauzule a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo, procjenjuje se da će 125 000 potrošača pokrenuti parnične postupke.
Istaknuto je i mišljenje da sustav za digitalizaciju postupka nije tehnički dovoljno pripremljen, kao i da odredbu da se osobni identifikacijski broj ne treba dodjeljivati stečajnoj masi treba primijeniti i u slučaju likvidacijske mase.
Na Prijedlog ovršnog zakona iznesena su sljedeća: mišljenja, prijedlozi i primjedbe:
- u članku 17. stavku 5. Prijedloga predlaže se razmotriti i druge mogućnosti dostave, za osobe koje nemaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj da se dostava pismena i sudskih odluka dostavlja u osobni korisnički pretinac, u koji se pristupa putem središnjeg državnog portala, pri čemu se trenutak pregledavanja osobnog korisničkog pretinca smatra trenutkom dostave pismena.,
-mišljenje je da se odredba članka 17. stavka 8. Prijedloga može primijeniti i na dostavu rješenja u osobni korisnički pretinac, pristup i pregled pretincu računa se danom dostave rješenja,
-u članku 20. stavku 1. Prijedloga predlaže se povećati iznos novčane kazne pravnim osobama na maksimalan iznos od 1.000.000.00 kuna,
- u članku 44. Prijedloga predlaže se urediti rokove za postupanje suda,
-u članku 145. Prijedloga kojim se uređuje pravo na stambeno zbrinjavanje ovršenika radi naplate novčanih tražbina, predlaže se pravo na novčanu naknadu za stambeno zbrinjavanje dodijeliti ovršeniku radi naplate nenovčanih tražbina,
-mišljenje je da odredbu članka 404. Prijedloga treba preispitati, te urediti primjereni rok za stupanje na snagu Zakona radi prilagodbe.
U raspravi je sudjelovala zamjenica pučke pravobraniteljice koja je obrazložila mišljenje pučke pravobraniteljice na Prijedlog ovršnog zakona P.P.R.-18-6-25/19-32-7 od 17. rujna 2019. Apelirala je na Ministarstvo pravosuđa da do drugog čitanja Zakona raspravi mišljenje i očituje se na prijedloge vezane za pojedine odredbe Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva glasa (2) „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog ovršnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić