Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 31. siječnja 2017. razmotrio je Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2016. godine.
Odbor je Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/16-12/30, Urbroj: 50401-24/06-16-25 os 22. prosinca 2016. godine.
Glavni državni odvjetnik RH u svom izlaganju obrazložio je izvješće o radu u segmentu stanja ljudskih potencijala i materijalnih uvjeta za rad, rada odvjetništva na kaznenim i građanskim predmetima, prijedloga za povećanja učinkovitosti rada, a iznio je i zaključne ocjene.
Govoreći o državnoodvjetničkoj organizaciji naveo je da istu sačinjavaju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, 15 županijskih državnih odvjetništva te 22 općinska državna odvjetništva. (U okviru reorganizacije pravosuđa tijekom 2015. godine provedena je racionalizacija mreže državnih odvjetništva pri čemu je broj općinskih državnih odvjetništava smanjen sa 33 na 22).
Glavni državni odvjetnik naglasio je da je u državnim odvjetništvima tijekom 2015. godine bilo zaposleno 1677 osoba, od čega 629 dužnosnika, 927 službenika i 121 namještenika, što je 25 dužnosnika, 9 službenika i 7 namještenika više nego u 2014. Unatoč velikom broju nepopunjenih mjesta kako državnih odvjetnika tako i savjetnika i vježbenika državna odvjetništva zadržala su postignutu razinu ažurnosti i učinkovitosti u radu.
Nadalje, ukazano je na materijalno-financijske uvjete pri čemu su tijekom 2015. godine za rad svih državnih odvjetništava i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta bila predviđena sredstva u ukupnom iznosu pd 304.617.313,60 kuna. Govoreći o materijalno-financijskom stanju istaknuo je da unatoč činjenici da su državna odvjetništva u svim segmentima racionalno koristila doznačena sredstva, ona nisu bila dostatna u stavci intelektualnih usluga a odnose se na vještačenja i troškove tumača. Smatra kako je potrebno izmijeniti članak 46. Zakona na način da se sredstva za vođenje parničnih, ovršnih arbitražnih, zemljišnoknjižnih i drugih postupaka u kojima je jedna od stranaka RH osiguraju u proračunu državnog tijela koje gospodari nekretninama u vlasništvu RH.
Nadalje, tijekom 2015. godine u rad državnih odvjetništava uveden je CTS sustav za elektroničko vođenje spisa koji je doprinio modernizaciji, lakšem i bržem uvidu u predmete, kao i nadzoru nad radom. U 2015. godini državnim odvjetništvima je Ministarstvo pravosuđa ustupilo 703 nova računala.
Glavni državni odvjetnik također je upozorio na prostorno nedostatne, neprimjereno opremljene i uređene prostore u kojima rade pojedina državna odvjetništva, što za posljedicu ima i nemogućnost novih zapošljavanja. U izvješću su navedeni podaci o prostornim kapacitetima za rad državnih odvjetništava dok su posebno apostrofirani problemi Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu i Odsjek tužitelja u Rijeci. Napominje da su određena rješenja za prostorne probleme dostavljena na razmatranje Ministarstvu pravosuđa.
Govoreći o radu na kaznenim predmetima istaknuo je da je tijekom 2015. godine zaprimljeno kaznenih prijava protiv ukupno 38.227 počinitelja, što je za 15% više u odnosu na 2014. godinu. Jedan od razloga za porast broja prijavljenih je uvođenje novih kaznenih djela nasilničkog ponašanja iz članka 323.a Kaznenog zakona, te kazneno djelo nasilje u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona. Tijekom 2015. godine porastao je broj prijava za kaznena djela prijevare u gospodarskom poslovanju i kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.
Struktura prijava nije u bitnome izmijenjena u odnosu na ranije godine. Najviše kaznenih prijava podneseno je za kaznena dijela protiv imovine (13.557 ili 35,5%), zatim za kaznena dijela protiv osobnih sloboda (5.128 ili 13.4%), kaznenih dijela protiv gospodarstva ( 3.311 ili 8.7%) te kaznenih dijela protiv braka, obitelji i djece (2.376 ili 6.2%). Struktura odluka povodom prijava gotovo je ista kao i prethodne godine, pri čemu je od ukupno 29.516 prijava bilo 43% ili 12.701 neposrednih optuženja, 12% ili 3.538 rješenja o provođenju istrage, 42% ili 12.363 rješenja o odbačaju kaznene prijave, dok je 3% ili 869 prijava riješeno na drugi način (spajanjem predmeta, ustupom i sl.) Rješenja o provođenju istrage donijeta su tijekom 2015. godine protiv 3.583 odrasle osobe, što je neznatno manje nego prethodne godine,po dovršenoj istrazi odluke su donesene u odnosu na 3.905 osoba, dok je ukupno dovršeno 3.841 istraga. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3.230 optužnica što je ukupno 82,7% svih odluka po dovršenoj istrazi.
Nadalje, potvrđeno je ukupno 9.479 optužnica, što predstavlja ukupno 96,3% svih optužnica, odnosno vrlo zadovoljavajući postotak, budući je tek 215 odnosno 2,2% optužnica vraćeno na doradu te samo 1,5% predmeta je obustavljeno po optužnom vijeću. Prvostupanjske presude donesene su u odnosu na 14.620 osoba, od čega je 13.387 osuđujućih što također upućuje na visoku razinu uspješnosti u postupku. te iznosi 91,6%. Oslobađajućih presuda bilo je 737 ili 5%, dok je optužba odbijena protiv 496 osoba odnosno 3,4%. Posebnu pozornost treba skrenuti i na važnost oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim dijelom, pri čemu ukupna visina oduzete imovinske koristi na osnovu podataka iz prvostupanjskih presuda iznosi 160.381.355,32 kn, međutim tek nakon pravomoćnosti presuda moći će se govoriti o konačnoj vrijednosti oduzete imovinske koristi. Nadalje, vezano za žalbeni postupak, u izvještajnom razdoblju podneseno je ukupno 2.174 žalbe iz čega slijedi da je žalba podnesena u odnosu na 14,9% donesenih presuda, od čega je 1.026 ili 47,2% žalbi doneseno zbog odluke suda o kazni, 223 ili 10,3 % zbog odluke suda o kazni i iz drugih razloga, te 925 ili 42,5% zbog razloga različitih od kazne (povreda kaznenog zakona ili odredba kaznenog postupka i dr.).
U nastavku izvješća dan je pregled rada državnog odvjetništva za kaznena djela po glavama Kaznenog zakona te posebno za Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta čija je nadležnost propisana posebnim zakonom. Glavni državni odvjetnik ukazao je pri tome na neadekvatne prostorne uvjete Ureda i zastarjelu organizacijsku strukturu ukazujući i na potrebu predlaganja nove stvarne nadležnosti Ureda.
U nastavku izlaganja Glavni državni odvjetnik dao je i kratki prikaz rada građansko-upravnog odjela Tijekom 2015. godine građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava zaprimili su ukupno 71.583 novih predmeta, odnosno 61.755 predmeta (bez upisnika R-DO u koji se upisuju predmeti koji se ne mogu razvrstati u niti jedan upisnik), od čega je 48.422 ili 78% sudskih predmeta, 2.777 ili 5% upravnih predmeta te 10.556 ili 17% drugih. Najveći broj parnica proizašao je iz nadležnosti Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (939), Ministarstva pravosuđa (806) i Ministarstva poljoprivrede (647).
Ukupna vrijednost predmeta spora u parnicama pokrenutim po tužbama republike Hrvatske jest 642.530.000,00 kuna dok je vrijednost predmeta spora u parnicama protiv Republike Hrvatske 2.292.625.000,00 kuna. U postupcima zastupanja Republike Hrvatske državna odvjetništva imala su u radu ukupno 52.427 sudskih predmeta. U ime Republike Hrvatske podneseno je ukupno 2.137 zahtjeva za mirno rješenje spora te je sklopljeno 379 nagodbi ukupne vrijednosti 83.650.000,00 kuna, te 4.204 zahtjeva protustranaka, sa 850 sklopljenih izvansudskih nagodbi, ukupne vrijednosti 135.705.000,00 kuna. Nadalje, osim izvansudskog rješavanja sporova, istaknuta je značajna uloga državnog odvjetništva u zastupanju Republike Hrvatske pred inozemnim sudovima i međunarodnim arbitražama, kao i pred domaćim sudovima u parničnim, trgovačkim, radnim, ovršnim, stečajnim i upravnim postupcima. Procijenjena vrijednost izvršenih pravnih radnji iz djelokruga građansko-upravnih odjela poduzetih tijekom 2015. godine radi zaštite imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske iskazana je u ukupnom iznosu od 488.728.500,00 kuna, dok su u proračunu u izvještajnom razdoblju za rad državnog odvjetništva ukupno bila osigurana sredstva u iznosu od 283.989.042,40 kuna.
Glavni državni odvjetnik naglasio je također i nadzor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske nad radom nižih državnih odvjetništava koji se ostvaruje kroz praćenje rada i postupanja nižih državnih odvjetništava, praćenjem kroz mjesečna statistička izvješća, davanjem pravnih mišljenja u pojedinim predmetima, neposrednim nadzorom rada u pojedinim značajnim predmetima te obavljanjem godišnjih pregleda rada.
U završnom dijelu svoga izlaganja glavni državni odvjetnik iznio je i nekoliko mjera radi povećanja učinkovitosti državnog odvjetništva, ukazujući pri tome na potrebu donošenja novog Zakona o državnom odvjetništvu, pri čemu posebno naglašava potrebu ograničavanja mandata glavnog državnog odvjetnika, donošenje Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, izmjene stvarne nadležnosti USKOK-a, te određen izmjene postupovnih i materijalnih kaznenih propisa u cilju postizanja veće funkcionalnost. Također, vezano za ljudske potencijale, neophodno je popuniti sva sistematizirana mjesta državnoodvjetničkih dužnosnika ali i zapošljavanje novih vježbenika, te nakraju poboljšati materijalne i financijske uvjete rada. Istaknuo je probleme u provedbi članka 206. b Zakona o kaznenom postupku kojim je propisano da je državni odvjetnik dužan riješiti kaznenu prijavu u roku od šest mjeseci od dana upisa u upisnik kaznenih prijava. Pojedine kaznene prijave nije moguće riješiti u zakonskom roku radi teškoća u prikupljanju dodatnih podataka ili međunarodne pravne pomoći
U raspravi o Izvješću o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu istaknuto je:
-član Odbora mišljenja je da unatoč činjenici da Državno odvjetništvo ima određenih problema zbog neadekvatnih uvjeta za rad, kako u prvi plan treba staviti rad na predmetima koji imaju veliko značenje, ukazujući na procese protiv određenih banaka u Republici Hrvatskoj, bivšeg i sadašnjeg guvernera HNB-a, naglašavajući da banke u RH i dalje nezakonito posluju i primjenjuju nezakonite kamatne stope budući da mjerodavne institucije nisu odradile svoj posao. Nadalje, smatra da su nezakoniti CHF krediti bankama omogućili iznimnu dobit, koju će Banke i zadržati ako pojedinci ne podignu tužbe, odnosno ako se ne postupi po prijavama,
-članica Odbora smatra da je Izvješće vrlo iscrpno, osim u dijelu koji se odnosi na upravne predmete, stoga, predlaže da se upravno sudovanje dopuni na način sadržan u izvješću za građanske predmete. Izrazila je pohvalu za nabavku nove informatičke opreme, te podržala napore u rješavanju prostornih pitanja. Mišljenja je da državno odvjetništvo nije u dovoljnoj mjeri efikasno u predmetima ratnih zločina. Očekuje da će rasprava na plenarnoj sjednici dati prijedloge za poboljšanje rada državnih odvjetništava. Predložila je da se Odbor za pravosuđe o provedenoj raspravi očituje zaključkom kojim se prima na znanje Izvješće o radu državnog odvjetništva za 2015. godinu.
U završnom obraćanju glavni državni odvjetnik istaknuo je da su procesi protiv banaka složeni i iziskuju svakodnevnu komunikaciju sa brojnim institucijama, ali da će se o podnesenim prijavama državno odvjetništvo odrediti kroz nekoliko dana. Naglasio je da u predmetima ratnih zločina državno odvjetništvo nije zadovoljno efikasnošću rada, te da ustrajno rade na predmetima i surađuju u okruženju unatoč otežavajućoj okolnosti proteka vremena. Državni odvjetnici pokušavaju naći načina kako najbolje zaštiti interese RH i branitelja, slijedom toga, izvijestio je da se uskoro očekuje sastanak sa DO susjednih zemalja radi razmjene podataka.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prima se na znanje Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2015. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk