Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 05. srpnja 2017. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2017. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su predložene izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku sedme po redu, da se prijedlogom naše kazneno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i to Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, Direktivom 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetnika u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima, Direktivom 2014/42/EU o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i Direktivom 2014/62/EU o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja.
Obrazložila je bitne novine, kojima se između ostaloga uvodi nova definicija žrtve, žrtva je fizička osoba koja je izravno pogođena počinjenim kaznenim djelom i koja je uslijed toga trpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda ( tzv.„izravne žrtve“). Također, žrtvom se smatraju i bračni i izvanbračni drug, životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom (tzv. „posredne žrtve“). Propisuje se opći katalog prava žrtve. Novina koja se uvodi je individualna procjena žrtve. Transponiranje Direktive o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku najveća je novina osobito u postupanju policije, obavijesni razgovori s osumnjičenicima predstavljaju ispitivanja u smislu Direktive, pa je od toga trenutka osumnjičenicima potrebno omogućiti ostvarivanje aktivnog prava na pristup branitelju. Kada se u prikupljanju obavijesti ustanovi da u odnosu na određenu osobu postoje osnove sumnje na počinjenje kaznenog djela, od toga trenutka osoba postaje osumnjičenik i stječe sva prava na obranu. Kako bi se osiguralo poštivanje procesnih prava osumnjičenika, predlaže se da se ispitivanje osumnjičenika pred policijom snima uređajem za audio-video snimanje. Propisuje se pravo okrivljenika na branitelja pri poduzimanju dokaznih radnji prepoznavanja, suočenja i rekonstrukcije događaja. Propisuje se da okrivljenik ima pravo slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem.
Implementacija Direktive o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima veže se za predložene izmjene Zakona o USKOK-u i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, tako da se pravna regulacija oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom premješta u Zakon o kaznenom postupku. Transponiranjem odredaba Direktive o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja intervenira se u članak 334 ZKP-a na način da se u katalog kaznenih djela za koja je moguće odrediti primjenu posebnih dokaznih radnji unese i kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje iz članka 283. ZKP-a.
Osim toga, primjena jamstva ograničila bi se na situacije kada je istražni zatvor protiv okrivljenika određen temeljem opasnosti od bijega. Izmjena koja se predlaže rezultat je pravnih stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženih u Odluci broj: U-III-1451/15.
U Konačnom tekstu zakona uvaženi su prigovori iz rasprave i zadržana su postojeća rješenja vezana za istražne rokove, vraćen je institut proširene istrage, uređena je obnova kaznenog postupka, neke odredbe nomotehničkii su dorađene.
U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona, istaknuli su da je predlagatelj u većini prihvatio prijedloge i primjedbe iznesene u raspravi o Prijedlogu zakona, osobito u dijelu odgode početka rada Visokog kaznenog suda.
Mišljenja su da je dobro rješenje određivanje primjerenog roka za stupanje na snagu pojedinih odredbi Zakona kako bi se provela potrebna edukacija za primjenu. Osim toga, istaknuto je da bi bilo poželjno pristupiti izradi cjelovitog Zakona o kaznenom postupku.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić