Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 14. ožujka 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. veljače 2017. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su predložene izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku sedme po redu, da se prijedlogom naše kazneno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i to Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, Direktivom 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetnika u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima, Direktivom 2014/42/EU o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i Direktivom 2014/62/EU o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja.
Prijedlogom zakona uvodi se nova definicija žrtve, žrtva je fizička osoba koja je izravno pogođena počinjenim kaznenim djelom i koja je uslijed toga trpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda ( tzv.„izravne žrtve“). Također, žrtvom se smatraju i bračni i izvanbračni drug, životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat, i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom (tzv. „posredne žrtve“). Propisuje se opći katalog prava žrtve. Novina koja se uvodi je individualna procjena žrtve. Transponiranje Direktive o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku najveća je novina osobito u postupanju policije, obavijesni razgovori s osumnjičenicima predstavljaju ispitivanja u smislu Direktive, pa je od toga trenutka osumnjičenicima potrebno omogućiti ostvarivanje aktivnog prava na pristup branitelju. Kada se u prikupljanju obavijesti ustanovi da u odnosu na određenu osobu postoje osnove sumnje na počinjenje kaznenog djela, od toga trenutka osoba postaje osumnjičenik i stječe sva prava na obranu. Kako bi se osiguralo poštivanje procesnih prava osumnjičenika, predlaže se da se ispitivanje osumnjičenika pred policijom snima uređajem za audio-video snimanje. Propisuje se pravo okrivljenika na branitelja pri poduzimanju dokaznih radnji prepoznavanja, suočenja i rekonstrukcije događaja. Propisuje se da okrivljenik ima pravo slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem. Implementacija Direktive o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima veže se za predložene izmjene Zakona o USKOK-u i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, tako da se pravna regulacija oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom premješta u Zakon o kaznenom postupku. Transponiranjem odredaba Direktive o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja intervenira se u članak 334 ZKP-a na način da se u katalog kaznenih djela za koja je moguće odrediti primjenu posebnih dokaznih radnji unese i kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje iz članka 283. ZKP-a.
Osim navedenoga, predlaže se izmjena članka 102. stavka 1. ZKP-a izmjenom bi se mogućnost primjene jamstva ograničila na situacije kada je istražni zatvor protiv okrivljenika određen temeljem opasnosti od bijega. Izmjena koja se predlaže rezultat je pravnih stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženih u Odluci broj: U-III-1451/15 iz koje je jasno da jamstvo nije učinkovita mjera kojom bi se mogla ostvariti ista svrha kao i istražnim zatvorom. Uvodi se institut proširenja istrage, predlaže se produljenje rokova trajanja istrage, normira se institut povlačenja optužnice, proširuje se mogućnost snimanja rasprave uređajem za snimanje, uređuje se pitanje obnove postupka nakon osude u odsutnosti, troškovi postupka i dr.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. U općoj raspravi iznijeto je da je uobičajena praksa pri predlaganju značajnih izmjena zakona, u konkretnom slučaju predlaže se izmjena 135 članaka, da potrebna obrazloženja pred matičnim odborom Hrvatskoga sabora izloži ministar pravosuđa.
Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iznijeti su sljedeći prijedlozi, primjedbe i mišljenja:
-u članku 134. predlaže se brisati odredbu o početku rada Visokog kaznenog suda. Mišljenje je Odbora da je osnivanje Visokog kaznenog suda nepotrebno. Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o radu sudbene vlasti pokazuje smanjenje broja predmeta u kaznenoj grani sudovanja i ažurnost u postupanju, osim toga nisu podastrijeti financijski pokazatelji opravdanosti osnivanja Visokog kaznenog suda niti su osigurani prostorni i drugi uvjeti za rad suda.
-u članku 135. predlaže se urediti primjereni rok za stupanje na snagu Zakona, s obzirom na brojne novine koje se predlažu, kako bi se sva tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku prilagodila predloženim novinama.
-mišljenje je Odbora da rokove za provođenje istražnih radnji treba preispitati,
-mišljenje je Odbora da sud kod odlučivanja o troškovima okrivljenika osobito kod donošenja odluke kojom okrivljenika u cijelosti ili djelomično oslobađa obveze naknade troškova postupka treba ograničiti na postupanje iz nehaja.
U raspravi su sudjelovali i predstavnici Hrvatskog pravnog centra koji su prezentirali projekt „Jačanje procesnih prava osumnjičenika i okrivljenika u kaznenom postupku u Hrvatskoj“, te iznijeli preporuke za unapređenje prava obrane, posebno prava branitelja.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa jedanaest (11) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk