Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Ovršnog zakona, prvo čitanje, P. Z. br. 325, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista i Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke aktom od 23. ožujka 2018. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/34, Urbroj: 50301-25/06-18-7 od 26. travnja 2018. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je važeći Ovršni zakon nepovoljan za ovršenike, koji zbog visokih troškova i kamata nerijetko ne dospijevaju otplaćivati glavnicu, dok istovremeno pogoduje javnim bilježnicima, odvjetnicima, vjerovnicima, kao i agencijama za naplatu dugovanja. Predmetnim Prijedlogom zakona žele se prvenstveno smanjiti prekomjerni troškovi ovršnog postupka koji opterećuju ovršenika, te se predlaže da odvjetnički trošak ovrhovoditelja koji je pravna osoba s godišnjim prihodom većim od 3 mil. kuna snosi sam ovrhovoditelj, a ne više ovršenik. Predlagatelj je naglasio da se ova odredba odnosi isključivo za razdoblje prije pokretanja sudskog postupka. Također smatra da pravne službe ovrhovoditelja pravne osobe mogu i samostalno pokretati ovršne postupke, a ukoliko žele unajmiti odvjetnike onda bi bilo pravično da same snose te troškove, koji zbog visine opterećuju ovršenika.
Nadalje, Prijedlogom zakona povećao bi se minimalni iznos glavnice duga na temelju kojeg se pokreće ovrha nekretnine sa 20.000 kn na 50.000 kn. Predlagatelj je naveo da pojedine banke u RH i dalje nezakonito ugovaraju kamate u kreditnim ugovorima, stoga predlaže da se uvede odredba po kojoj ovrha na nekretnini nije dopuštena ako se provodi radi dugovanja po kreditu u kojem je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, odnosno nije ugovoren promjenjivi parametar i fiksni dio kamatne stope, pri čemu Banka treba dokazati da je ugovorila zakonitu, poštenu kamatnu stopu uz ugovorene parametre.
Nadalje, predlaže da se ne dopusti ovrha jedine nekretnine u kojoj fizička osoba ima prebivalište ako na toj nekretnini nije zasnovano založno pravo. Izuzetno, kad to pravičnost zahtjeva, ovrha se može provesti ako ovršenikova obveza potječe iz izvanugovornog obveznog odnosa. Naposlijetku, predlaže se da se odredba po kojoj suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće za iznos koji je izuzet od ovrhe ne proizvodi pravne učinke bude primjenjiva na sve privatne isprave, bez obzira na to kada su potpisane, s obzirom da su ovrhe cijelih primanja neustavne.
Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Ovršnog zakona. Pitanje troškova ovršnog postupka u potpunosti je regulirano zakonom, stoga prijedlog da ovrhovoditelj pravna osoba snosi svoje odvjetničke troškove protivan je pravilu da stranka koja izgubi spor mora protivnoj stranci nadoknaditi troškove, osim toga ukazao je na pravno shvaćanje sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda po kojem pravna osoba kao stranka u postupku ima pravo na naknadu troškova postupka za zastupanje po odvjetniku, iako ima u radnom odnosu pravnike koji ispunjavanju zakonske pretpostavke za zastupanje te pravne osobe u postupcima pred sudovima.
U raspravi je istaknuto da je prijedlog zakona dobar, ali u dijelu koji se odnosi na snošenje odvjetničkih troškova, treba ograničiti na postupke pokrenute na temelju vjerodostojne isprave za tzv. „režijske sporove“, ali samo do trenutka pokretanja sudskog postupka. Također, podržava se prijedlog o povećanju minimalnog iznosa glavnice duga za pokretanje ovrhe ukoliko se radi o jedinoj nekretnini za život ovršenika.
Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem sa dva (2 ) glasa „za“ i šest (6) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Ovršnog zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić