Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 04. listopada 2017. razmotrio je Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 28. travnja 2017. godine.
Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-07/216, Urbroj: 50301-25/27-17-19 os 22. rujna 2017. godine.
Glavni državni odvjetnik RH u svom izlaganju detaljno je obrazložio izvješće o radu u segmentu pravne i organizacijske osnove, stanja ljudskih potencijala i materijalnih uvjeta za rad, rada odvjetništva na kaznenim i građanskim predmetima. Istaknuo je da je organizacija državnog odvjetništva ostala ista, te da je 31. 12. 2016. godine u svih 39 državnih odvjetništava (Državno odvjetništvo RH, USKOK, 15 županijskih i 22 općinska državna odvjetništva) bilo ukupno zaposleno 1731 osoba, 621 državnoodvjetnički dužnosnik, 982 službenika i 128 namještenika. U odnosu na 2015. godinu to je 8 dužnosnika manje, te 55 službenika i 7 namještenika više.
Prema spolnoj strukturi 67,95% dužnosnika čine žene. Upozorio je na ozbiljan problem višegodišnjeg nepopunjavanja mjesta vježbenika, kao i na problem zapošljavanja osoba sa specijalističkim znanjima i vještinama. U dijelu potrebnih sredstava za rad odvjetništva istaknuo je da su ukupno doznačena sredstva bila dostatna za tekuće poslovanje, te i dalje nedostaju sredstva za podmirenje troškova intelektualnih usluga, vještaka, branitelja.
U izvještajnoj godini u kaznenim predmetima ukupno je zaprimljeno 39 244 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 2,7% više u odnosu na prethodnu godinu .Povećan je broj kaznenih prijava protiv pravnih osoba, dok je broj prijava protiv maloljetnih počinitelja u padu. U strukturi kriminaliteta najveći broj prijava odnosi se na kaznena djela protiv imovine, slijede kaznena djela krivotvorenja, zatim kaznena djela protiv osobne slobode, kaznena djela protiv opće sigurnosti i dr. Državno odvjetništvo u svom radu povećalo je ažurnost, riješilo je 32 797 prijava, od čega 97,6% donošenjem odluke, a 2,4% na drugi način, 0,7% prijava nije riješeno. Tijekom 2016. godine državna odvjetništva provela su velik broj dokaznih radnji ukupno 39 290, od toga 305 očevida, ispitali 14 715 okrivljenika. Naglašava da se bilježi porast odbačaja kaznenih prijava (15 389), i obrazlaže razloge odbačaja.
Iz izvješća je vidljiv porast broja pokrenutih istraga, donesena su rješenja o pokretanju istrage protiv 3 445 odraslih počinitelja, znatno opterećenje predstavljale su i nedovršene istrage u 352 predmeta protiv 889 okrivljenika. Glavni državni odvjetnik smatra da je potrebno izmijeniti rok za završetak istrage. Optužna vijeća su tijekom 2016. godine donijela 9 975 odluka, od toga 9 615 rješenja o potvrđivanju optužnice (96,4%) i 291 rješenje o vraćanju optužnice na dopunu (2,9%), dok je svega 69 postupaka obustavljeno (0,7%). U 2016. godini doneseno je 15 179 prvostupanjskih presuda, od toga 13 811 osuđujućih, 408 presuda po sporazumu stranaka, time je zadržana visoka razina uspješnosti u postupku 91%. U istom razdoblju donesena je 891 oslobađajuća presuda (5,9%) i 477 odbijajućih presuda (3,1%). Zatvorske kazne izrečene su za 1 913 počinitelja (13,8%), rad za opće dobro za 1231 počinitelja (8,9%). Cvitan je izrazio nezadovoljstvo blagom politikom kažnjavanja, sudove sude u donjoj trećini zapriječene kazne.
Nadalje, istaknuo je da najteži posao odrađuje USKOK. Osvrćući se na prigovore da u uskočkim predmetima nema presuda, istaknuo je da je na kraju 2016. godine ostalo 1 087 nepresuđenih osoba, smatra takvo stanje neprihvatljivim, smatra da postupke treba ubrzati, osigurati brzo i pošteno suđenje, sve drugo spada u kršenja ljudskih prava.
Obrazlažući rad odvjetništava na području otkrivanja i procesuiranja ratnih zločina izvijestio je da su u 2016. godini optužene 84 osobe, te da se bilježe pomaci unatoč teškoćama u dokazivanju, proteku vremena i sl.
U nastavku, dao je i prikaz rada građansko-upravnih odjela, koji su tijekom 2016. godine zaprimili ukupno 78.432 predmeta, odnosno 9,56% više nego 2015. godine, od čega 68% sudskih predmeta, 4% upravnih i 28% ostalih predmeta. Ukupna vrijednost predmeta spora u pokrenutim parnicama iznosila je 2.908.200.000,00 kuna. Poslovi zastupanja državnog odvjetništva uključuju zastupanje Republike Hrvatske u izvansudskim postupcima, te postupcima pred stranim i domaćim sudovima, upravnim i drugim tijelima odnosno arbitražama.
Nadalje je istaknuo da su državna odvjetništva imala u radu ukupno 57.271 sudskih predmeta, zastupanja na 24.996 ročišta pred sudovima i upravnim tijelima, uloženo je ukupno 5.101 žalbi i 476 izvanrednih pravnih lijekova. Vezano za izvansudsko rješavanje sporova, u izvještajnom razdoblju došlo je do porasta broja zaprimljenih zahtjeva za mirnim rješenjem spora (za 34%), zbog čega se može očekivati i porast broja parnica.
Vezano za zastupnje Republike Hrvatske u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima i tijelima, naglasio je značaj međunarodnih arbitražnih postupaka i izloženost proračuna Republike Hrvatske koja se pri tome mjeri i u milijardama kuna.
U navedenim postupcima troškovi su izuzetno visoki, pri čemu i organizacijski, financijski i kadrovski teret pada isključivo na Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Glavni državni odvjetnik osvrnuo se u nastavku i na zastupanje Republike Hrvatske pred domaćim sudovima, naglasivši da su u 2016. godini državna odvjetništva zaprimila ukupno 52.429 sudskih predmeta što je 8,27% više nego 2015. godine, uz porast broja parničnih, stečajnih i predstečajnih postupaka.
U izlaganju je ukazao i na uspješnost u zastupanju, pri čemu podaci ukazuju na kvalitetu i ažurnost u radu državnog odvjetništva. U cijelosti državno odvjetništvo je uspjelo u 48% parnica. Gledano kroz vrijednost predmeta spora, u zastupanju Republike Hrvatske državno odvjetništvo je dobilo parnice u ukupnoj vrijednosti od 305.991.000,00 kuna, a izgubilo u ukupnoj vrijednosti od 109.912.000,00 kuna, odnosno 74% sporova je dobiveno, a 26% sporova izgubljeno.
U nastavku izlaganja iznio je podatke i o trgovačkim i upravnim postupcima, te ukazao na rast broja ovršnih i stečajnih postupka.
Istaknuo je i značaj davanja pravnih mišljenja, osobito u smislu preventivne funkcije, kao i važnost provođenja nadzora u radu državnog odvjetništva, praćenjem rada nižih državnih odvjetništava u cjelini ili kroz rad na konkretnom predmetu.
Glavni državni odvjetnik ukazao je na ponovljene prijedloge radi povećanja učinkovitosti u radu državnog odvjetništva u vidu donošenja novih propisa iz kaznenopravne i građansko-upravne problematike, jačanju ljudskih potencijala te poboljšanja materijalnih i financijskih uvjeta rada. Istaknuo je i osobno zalaganje u radnoj skupini koja priprema izmjene Zakona o državnom odvjetništvu, pri čemu se predlaže i ograničavanje mandata Glavnog državnog odvjetnika na 2 godine.
Smatra da je predmetno izvješće transparentno, izvješće sadrži kritički osvrt na pojedine zakonske propise, daje prikaz cjelokupnog rada državnog odvjetništva, budući da ne postoji propis kojim se uređuje sadržaj izvješća.
U raspravi o Izvješću o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2016. godinu iznijeto je nezadovoljstvo činjenicom da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prekršajne prijave podnositelja Udruge Franak protiv osam banaka prebacilo na Hrvatsku narodnu banku. Isto tako, izraženo je nezadovoljstvo ne postupanjem po prijavi Udruge Franak protiv osam banaka i dvojice guvernera Hrvatske narodne banke u slučaju nepoštene kamate za franak. Državni odvjetnik na to se očitovao kako je za prekršajne prijave nesporna nadležnost Narodne banke Republike Hrvatske te da DORH ne može prikupiti podatke niti ispitati 100 000 ugovora, kao što to može ovlaštenik Hrvatska narodna banka.
Nadalje, postavljeno je pitanje koliko je kaznenih prijava ukupno podneseno protiv čelnika lokalne i područne (regionalne) samouprave, te koliko je optužnica protiv istih podiglo državno odvjetništvo. Odgovarajući na postavljeno pitanje Cvitan je istaknuo da se statistike u radu odvjetništava ne vodi prema funkciji koju neka osoba obnaša. Istaknuo je da državna odvjetništva ažurno rade na podnesenim kaznenim prijavama, u onim slučajevima kada po podnesenoj prijavi državno odvjetništvo nije donijelo odluku, upućuje se podnositelja prijave na korištenje drugih zakonskih mogućnosti. Smatra kako je važno uspostaviti dobar nadzor nad odbačajem kaznenih prijava, osobno se zalaže za sudsku kontrolu odbačaja kaznenih prijava.
Također, u raspravi je izraženo nezadovoljstvo radom odvjetništva u odnosu na neriješene predmete koji stoje u ladicama državnog odvjetništva. Primjerice kaznena prijava protiv odgovorne osobe Gradskog kazališta Gavella radi sklapanja fiktivnih ugovora iz 2014. godine. Posebno je apostrofirano da je odvjetništvo neaktivno u rješavanju predmeta ratnih zločina. D. Cvitan na to je odgovorio da predmeta u ladicama nema, a u predmetima ratnih zločina da se radi o složenim postupcima na prikupljanju dokaza, da postupke opterećuju i neki drugi odnosi (odnosi između BIH i RH), protek vremena i dr.
Osim toga, istaknuto je da bi predmetno izvješće trebalo preglednije strukturirati, da bi u izvješće valjalo ugraditi ranije iznesene preporuke Odbora, dati pokazatelje o broju optuženih osoba, prijedloge za poboljšanje, slijedom toga, predloženo je da Odbor za pravosuđe predloži Hrvatskom saboru donošenje zaključka kojim se izvješće državnog odvjetništava za 2016. godinu prima na znanje.
U raspravi je naglašeno da dinamiku raspravljanja o izvješćima treba poboljšati, s obzirom na to da na ukupan rad i rezultate rada odvjetništva utječe rad policije (prije) i rad sudova (poslije), nužno je raspraviti kako se određene stvari mogu mijenjati na bolje, zatim, poraditi na mogućem usklađenju podataka između DORH-a i Vrhovnog suda RH.
Većina članova Odbora zatražila je da se prvo glasa o prijedlogu kojim se Izvješće o radu prima na znanje.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, tri (tri) glasa „protiv“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prima se na znanje Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2016. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić