Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, P.Z. br. 620, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. svibnja 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio najvažnije izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku koje se prvenstveno predlažu s ciljem ubrzanja i smanjenja troškova sudskog postupka. Jedna od glavnih izmjena odnosi se na pravila o reviziji, koju će stranke moći podnijeti samo kada to dopušta zakon ili po prethodnom odobrenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nadalje, uvodi se novi institut tzv. „ogledni postupak“, u kojem odluka u sporu ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i razvoj sudske prakse, a čijim bi se uvođenjem ubrzali postupci u kojima je bit (meritum) stvari isti u pogledu pravnog pitanja, a odlukom Vrhovnog suda jamčila bi se jedinstvena primjena prava.
Osim toga, predlaže se novi način obračuna troškova u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u sporu, napušta se zapisničko evidentiranje ročišta, uvodi se mogućnost održavanja ročišta na daljinu (audio-vizualnim uređajima). Za prekasno dostavljeni podnesak propisuje se mogućnost sankcioniranja stranaka, također, određuje se jedinstveni rok od 15 dana za podnošenje žalbe u svim vrstama postupaka. Sudskim savjetnicima propisuju se veće ovlasti u postupcima pred trgovačkim sudovima, a značajnije izmjene predlažu se i za sporove pred trgovačkim sudovima, koji se rasterećuju od gospodarski neznačajnih predmeta, dopuštaju se pisani iskazi svjedoka, a obavijesti o ročištima pribavljat će se putem mrežne stranice e-predmet.
U nastavku izlaganja, predstavnik predlagatelja naglasio je da je tekst Konačnog prijedloga zakona nomotehnički dorađen u odnosu na tekst Prijedloga zakona u skladu sa primjedbama Odbora za zakonodavstvo, precizirane su odredbe o elektroničkoj komunikaciji, dodatno je propisana mogućnost suda da u obrazloženju presude sumarno izloži zahtjeve stranaka, iznijete činjenice i predložene dokaze. Također, prihvaćena je primjedba Odbora za pravosuđe da o dopuštenosti revizije odlučuje vijeće od tri suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Predstavnik predlagatelja obrazložio je ukratko i prijedloge Odbora za pravosuđe koji nisu prihvaćeni. Prijedlog da se podnošenje zahtjeva za reviziju veže za vrijednost predmeta spora, kao i mogućnost ulaganja zahtjeva u pogledu sudskih troškova nisu prihvaćeni iz razloga što se institut revizije uređuje kako bi se osigurala jedinstvena primjena prava i ravnopravnost u primjeni. Nadalje, nije prihvaćen prijedlog da se drugačije sankcionira zakašnjela predaja podneska s obzirom što je jedan od glavnih ciljeva ovih izmjena i dopuna upravo postizanje discipline stranaka i ubrzanje sudskih postupaka. Nije prihvaćen prijedlog da se u oglednom postupku razmotri mogućnost uređenja prethodnog pitanja sukladno odredbi članka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije iz razloga što je svrha oglednog postupka rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, a svrha postavljanja prethodnog pitanja Sudu Europske Unije je tumačenje prava Europske unije, a ne općenito zauzimanje pravnih stajališta o pravnim pitanjima. Također, nije prihvaćen prijedlog da se u prijelaznim i završnim odredbama propiše da članak 107. stupa na snagu odmah, a da se odredba članka 120. izmijeni na način da zakon stupi na snagu ranije, s obzirom na to da je stupanje na snagu zakona propisano na dan 1. rujna 2019., što je odgovarajuće razdoblje od donošenja zakona i njegove objave u Narodnim novinama do njegovog stupanja na snagu. Na taj način omogućeno je primjereno vrijeme za upoznavanjem sa sadržajem zakona.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić