Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 29. studenoga 2019. razmotrio je Konačni prijedlog ovršnog zakona P.Z.E. br. 676, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. studenoga 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonom pojednostavljuje provedba ovršnih postupaka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika, smanjuju se troškovi postupka. Istaknula je da se predlagatelj opredijelio da ovršne postupke i postupke osiguranja vode sudovi. Ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće se podnošenjem prijedloga nadležnom sudu, sud će nakon zaprimanja prijedloga ovrhovoditelja kroz automatsku dodjelu spisa dodijeliti spis javnom bilježniku abecednim redom. Ako ovršenik ne ospori prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će izraditi nacrt odluke za suca i dostaviti ga elektroničkim putem sudu, s time da ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi, rješenje o ovrsi izdaje sud. Naglasila je da se s ciljem pojednostavljenja ovršnog postupka uvodi elektronička komunikacija i elektronički obrasci. Smanjuju se troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti izdaje se automatizmom, fiksira se trošak tijela u postupku za određivanje i provedbu rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima. Prijedlogom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrha. Predlaže se novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije koja ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom. Zadržava se odredba da se radi ostvarenja novčane tražbine ovrha ne može provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje.
Obrazlažući razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona izvijestila je da je u Konačnom prijedlogu brisana odredba članka 17. stavka 5. s obzirom da nije moguće izvršiti dostavu osobi koja nema niti prebivalište niti boravište u Republici Hrvatskoj. U članku 12. stavku 1. dodana je odredba da kad javni bilježnik provodi radnje u ovršnom postupku, to radi kao povjerenik suda. Odredba članka 17. o dostavi usklađena je s pravilima o dostavi u parničnom postupku, dorađene su odredbe članaka 42. i 44. o zaključku javnog bilježnika i postupanju suda u povodu odluka javnog bilježnika. U članku 70. stavak 1. dodana je točka 11. koja propisuje da se može odgoditi ovrha do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave. U članku 78. stavku 1. Konačnog prijedloga zakona dodana je odredba da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti i ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku. U članku 82. dodano je da se od ovrhe izuzima iznos novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika. Produljen je rok za stupanje na snagu zakona.
U raspravi je istaknuto da je povodom presude Suda Europske unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. predlagatelj dodao odredbu u članak 70. stavak 1. točka 11. koja propisuje da se može odgoditi ovrha do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje ništavosti, u trajanju najdulje 30 dana, ako ovršna isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, dodanu odredbu treba preispitati i urediti na način da se ovrha mora odgoditi bez vremenskog ograničenja, odnosno do pravomoćnog okončanja postupka. Osim toga, izraženo je mišljenje kako je prijedlog trebao definirati zatezne kamate i redoslijed naplate, na način da se najprije naplaćuje glavnica a zatim zatezna kamata, čime bi se pomoglo ljudima koji su u dugovima.
Također je istaknuto da predlagatelj nije prihvatio brojne prijedloge i primjedbe iznesene na Prijedlog zakona, među ostalim i primjedbu na sudjelovanje javnih bilježnika u ovršnim postupcima, s tim u vezi mišljenje je da sudjelovanje više tijela u ovršnim postupcima ne može donijeti efikasnost niti će sudjelovanje javnih bilježnika i suda pojeftiniti provedbu ovršnih postupaka. Predlagatelj je propustio urediti rokove za postupanje suda u ovršnim postupcima što će imati za posljedicu gomilanje predmeta na sudovima, rast zateznih kamata i neučinkovitu naplatu ovrhovoditelja. Kao i u prvom čitanju zakona izneseno je mišljenje da se predlagatelj trebao rukovoditi primjerom Republike Slovenije i urediti ovršne postupke na način kako su uređeni u Sloveniji. Još jednom je izraženo da se predlagatelj trebao opredijeliti za javne bilježnike ili za sud, tako da je predloženi zakon samo alibi da se nešto napravilo. Istaknuto je i da je paralelno s Konačnim prijedlogom ovršnog zakona Vlada Republike Hrvatske trebala uputiti u postupak donošenja izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima kako bi uredila redoslijede isplata.
U raspravi su sudjelovali i predstavnici Hrvatske odvjetničke komore uključeni u radnu skupinu Ministarstva pravosuđa pri izradi zakona. Predstavnici Komore izrazili su nezadovoljstvo postupanjem Ministarstva pravosuđa koje je odbilo prijedloge Komore. U prvom redu Komora se protivila angažmanu javnih bilježnika, smatraju da će angažman javnih bilježnika dovesti do preopterećenja sudova, generiranja troškova, produljenja trajanja postupka i do 6 mjeseci.
U završnom obraćanju predstavnica predlagatelja ustvrdila je da se troškovi ovšnog postupka neće povećavati a uredit će se uredbom Vlade RH, da su sudovi ekipirani za ovršne postupke, da rokove postupanja sudova nije potrebno propisivati zbog digitalizacije postupka i žurnog postupka.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i četiri (4) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Ovršni zakon
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić