Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 27. rujna 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prvo čitanje, P. Z. br. 366, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a, aktom od 14. lipnja 2018. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/71, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 19. srpnja 2018. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predmetni Prijedlog zakona nadovezuje na Prijedloga zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i da im je zajednički cilj povećati učinkovitost i kvalitetu rada u pravosuđu, s obzirom da postojeće stanje ne zadovoljava očekivanja građana.
Nadalje, predlagateljica je navela da se zakonskim prijedlogom želi omogućiti veća transparentnost u radu i prilikom donošenja odluka Državnog sudbenog vijeća kao i jasnije odrediti smjernice u radu Vijeća. Kao najvažnije odredbe istaknula je da se zakonskim prijedlogom Državnom sudbenom vijeću dodaje ovlast odlučivanja o disciplinskoj odgovornosti predsjednika sudova, ukida se mogućnost reizbora članova Državnog sudbenog vijeća te se mandat produljuje s četiri na pet godina. Nadalje, Zakonom se izrijekom propisuju situacije u kojima je dopušteno isključenje javnosti sa sjednica Vijeća. Također, propisuje se da su podaci o statistici uspješnosti sudaca javni i da se objavljuju na internetskim stranicama Vijeća. Detaljno se propisuju vrste i kriteriji za određivanje stegovnih djela sudaca. Također, uvodi se disciplinska odgovornost predsjednika suda ako u roku od tri mjeseca ne pokrene disciplinski postupak protiv suca kada se za to steknu zakonski uvjeti. Osim toga, propisuje se obveza i način podnošenja podataka o imovini sudaca i članova njihove obitelji Državnom sudbenom vijeću, detaljno se propisuju i podaci koji se unose u izvješće o imovini sudaca i način objave podataka na internetskoj stranici Vijeća.
Predstavnica predlagatelja naglasila je da prihvaća primjedbu iz Mišljenja Vlade Republike Hrvatske vezano za ustavnu odredbu prema kojoj se članovi Državnog sudbenog vijeća biraju na razdoblje od 4 godine, slijedom čega iz zakonskog prijedloga treba izdvojiti odredbu da se mandat članova Vijeća produljuje sa 4 na 5 godina.
U raspravi je istaknuto da su pojedini prijedlozi predmetnog Zakona načelno dobri, ali s obzirom na nedavne izmjene nije primjereno ponovno mijenjati Zakon, iako predstavljaju dobru podlogu za daljnje rasprave i dorade. Zakonski je propisan postupak i kriteriji napredovanja sudaca, ali u praksi sustav ocjenjivanja nije zadovoljavajući niti motivirajući za bolje rezultate rada, broj bodova u konačnici je jedini relevantan za imenovanje, stoga je izraženo mišljenje da treba doraditi sustav ocjenjivanja. Također, istaknuto je mišljenje da bi primjerice trebalo uvesti rangove koji bi kombinirali staž i kvalitetu rada, čime bi se možda utjecalo da se suci javljaju na više sudove samo zbog povećanja plaće.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe sa dva (2) glasa „za“, sedam (7) glasova „protiv“ i jednim (1 ) „suzdržanim“ glasom nije prihvatio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić