Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 384, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se Konačnim prijedlogom zakona usklađuje nacionalno kazneno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.
Na području suzbijanja terorizma transponiranjem i implementacijom Direktive o suzbijanju terorizma mijenjaju se i dopunjuju odredbe kaznenih djela povezanih sa terorizmom, slijedom čega se dopunjuje kazneno djelo obuke za terorizam, inkriminira se pohađanje obuke za terorizam i propisuje novo kazneno djelo putovanje u svrhu terorizma. Sukladno preporukama MONEYVAL-a mijenja se kazneno djelo pranja novca, imovinska korist ostvarena kaznenim djelom izjednačava se sa imovinom, imovina sa predmetom, brišu se zakonske pretpostavke za fakultativno oduzimanje predmeta namijenjenih ili uporabljenih za počinjenje kaznenog djela.
Nadalje, radi usklađivanja sa Konvencijom o provedbi sporazuma iz Schengena i judikaturom Suda pravde EU, vezano uz primjenu načela ne bis in idem, predlaže se propisivanje posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka u odnosu na države ugovornice Konvencije, čime se kazneni postupak u Republici Hrvatskoj ne može pokrenuti ako je postupak protiv istog počinitelja i istog djela u državi ugovornici pravomoćno dovršen, a izrečena kazna izvršena ili je u postupku izvršenja.
Sukladno zahtjevima Konvencije protiv trgovanja ljudskim organima pooštravaju se kaznenopravne sankcije za kazneno djelo trgovanja dijelovima ljudskog tijela. Također, predlaže se pooštravanje sankcija za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, propisuje se nezastarijevanje teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, nadalje, radi usklađivanja sa Direktivom o zaštiti okoliša putem kaznenog prava mijenjaju se i dopunjuju kaznena djela protiv okoliša.
Predstavnica predlagatelja navela je da se radi otklanjanja nedostataka koji su uočeni u primjeni predmetnog Zakona predlaže dopuna članka 57. kojim se uređuje djelomična uvjetna osuda te se propisivanjem novog stavka predlaže da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog djela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog djela kazne. Nadalje, Prijedlogom zakona mijenja se definicija žrtve radi usklađenja sa Zakonom o kaznenom postupku, pooštravaju se sankcije za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu sa smrtnom posljedicom, transpozicijom Direktive o napadima na informacijske sustave predlažu se izmjene i dopune kaznenih djela neovlaštenog pristupa, oštećenja računalnih podataka i zlouporabe naprava. Također, predlaže se propisivanje novog samostalnog kaznenog djela prisile prema zdravstvenom radniku.
U raspravi je istaknuta kao pozitivna odredba članka 55. stavka 2. Zakona kojom se rad za opće dobro ne može izreći već osuđenim osobama na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, postavljeno je pitanje postoje li objektivni kriteriji po kojima se izriče rad za opće dobro osobama kojima je izrečena uvjetna osuda, i osobama s višestrukim uvjetnim osudama. Vezano za prijedlog novog kaznenog djela prisile prema zdravstvenom djelatniku istaknuto je mišljenje da bi i druga zanimanja trebalo zaštiti, odnosno da se na taj način pojedina zanimanja izdvajaju, iako bi trebalo svima omogućiti odgovarajuću zaštitu.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5 ) glasova „za“ i četiri (4 ) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić