Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 25. siječnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2018. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je zaštita prijavitelja nepravilnosti odnosno „zviždača“ do sada u našem pravnom sustavu bila prisutna kroz pojedine odredbe nekoliko različitih zakona, stoga ovaj Zakon prvi puta kao „lex specialis“ na cjeloviti način uređuje ovu problematiku. Zakonom se prvi puta definira pojam prijavitelja nepravilnosti, definiraju se prava prijavitelja, postupak prijave nepravilnosti i postupanje po prijavi, kao i sudska zaštita prijavitelja i prekršajne odredbe. Opseg primjene ovog zakona je širok jer se odnosi i na javni i na privatni sektor, te propisuje 3 načina prijavljivanja nepravilnosti, i to putem medija, zatim vanjski kanal, odnosno prijavljivanje pučkom pravobranitelju kao nadležnom tijelu, te unutarnje prijavljivanje povjerljivoj osobi poslodavca. Zakon je pripremljen u skladu sa međunarodnim standardima za zaštitu „zviždača“, prvenstveno u skladu sa Preporukama Vijeća Europe iz 2014. godine.
Nastavno, predstavnik predlagatelja naveo je da su u odnosu na prvo čitanje, u ovom Konačnom prijedlogu Zakona prihvaćene brojne primjedbe i preporuke, detaljnije je propisan način imenovanja povjerljive osobe i zamjenika povjerljive osobe kao i njihova zaštita, dorađen je postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, pooštrene su sankcije za prekršaje u slučaju nepoštivanja odredbi Zakona.
U raspravi je istaknuto da je definicija poslodavca u članku 3. stavku 4. ovog Zakona prerestriktivno određena, s obzirom da se poslodavcem smatra fizička ili pravna osoba koja zapošljava najmanje 50 osoba, prema postojećoj definiciji velik broj poslodavaca ne bi imao obvezu primijeniti ovaj Zakon, stoga je predloženo da se odredba izmjeni na način da se broj zaposlenih u definiciji poslodavca smanji na 20. Također, istaknuto je mišljenje da bi trebalo uskladiti postojeće rokove propisane u Prijelaznim i završnim odredbama, s obzirom da tek od stupanja Zakona na snagu 1. srpnja 2019. godine pučki pravobranitelj ima dužnost u roku 90 dana podnijeti usklađeni Poslovnik, a poslodavac 6 mjeseci za donošenje općeg akta kojim će urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja, te rok od 9 mjeseci za imenovanje povjerljive osobe i zamjenika. Slijedom navedenog, proizlazi da će Zakon formalno stupiti na snagu, međutim pretpostavke za unutarnje prijavljivanje poslodavcu neće biti ispunjene, stoga je predloženo da se navedeni rokovi korigiraju na način da se propišu od donošenja, a ne stupanja na snagu Zakona. Pučka pravobraniteljica, čiji institut je ovim Zakonom predviđen kao instrument za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, također smatra da treba korigirati broj zaposlenih u zakonskoj definiciji poslodavca, osim toga planirana financijska sredstva u iznosu od 200.000,00 kuna za predviđene promotivne aktivnosti borbe protiv korupcije smatra nedostatnima. Ovaj Zakon instituciji pučkog pravobranitelja donosi novi mandat i potrebu dodatne edukacije službenika, stoga je neophodno odobriti dodatna financijska sredstva kako bi se osigurala kvalitetna provedba Zakona. Istaknuto je i mišljenje da će vjerojatno biti velik broj prijava protiv nepravilnosti poslodavaca, stoga je od početka potrebno ozbiljno pristupiti primjeni ovog Zakona.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se raspravljalo o broju zaposlenih u definiciji poslodavca na koje se primjenjuje ovaj Zakona, smatra da su Zakonom obuhvaćena sva trgovačka društva, jer isti omogućava unutarnji ili vanjski način prijavljivanja nepravilnosti, Zakonom se na neki način poduzetnicima uvodi dodatni „namet“, nova administrativna obveza imenovanja povjerljive osobe i osiguranja mogućnosti prijavljivanja. Smatra da Zakon omogućava u dovoljnoj mjeri pokrivenost. Također, nastavno na primjedbe oko neusklađenih rokova iste će se dodatno razmotriti. Navode pučke pravobraniteljice o nedostatnosti planiranih financijskih sredstava smatra neutemeljenima, mišljenja je da u trenutku stupanja Zakona na snagu neće biti drastičnog opterećenja ureda pučke pravobraniteljice, sredstva koja su planirana smatra dostatnima, no u slučaju potrebe rebalansom proračuna osigurat će se dodatna sredstva.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Marko Šimić