Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 9. travnja 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, P.Z. br. 620, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. ožujka 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da su predložene izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku nastavak rada na rješavanju problema u primjeni zakona, unaprjeđenju pravosudnog sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskih postupaka, smanjenju troškova parničnog postupka. U osnovi predloženih izmjena i dopuna je izmjena pravila o reviziji te uvođenje novog instituta za sporove koji su u većem broju pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju tzv. “ogledni postupak“. Prema novom prijedlogu reviziju, kao izvanredni pravni lijek, stranke mogu podnijeti samo ako im Vrhovni sud RH to prethodno dopusti ili ako im je to dopušteno zakonom. U prijedlogu se mora navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg se predlaže da se dopusti revizija i razloge koji su važni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, o čemu odlučuje vijeće od pet sudaca rješenjem protiv kojeg nije dopušten pravni lijek. Razlozi su: ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom pravnom shvaćanju, ali bi zbog promjena u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda RH, Europskog suda za ljudska prava ili Suda Europske unije, trebalo preispitati sudsku praksu. Time se sužava mogućnost podnošenja tzv. „redovne revizije“.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim uvođenjem novog instituta tzv.“oglednog postupka“ postižu dvije stvari: ubrzat će se postupanje u svim postupcima u kojima je bit stvari u pogledu pravnog pitanja isti, koji su pokrenuti ili se očekuje pokretanje u većem broju, i drugo odlukom koju zauzme Vrhovni sud Republike Hrvatske o tom pravnom pitanju jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njenoj primjeni. Ogledni postupak započinje na sudu prvog stupnja koji kada prepozna da se radi o pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava, koji su pokrenuti u većem broju, traži sjednicu sudskog odjela i ovisno o zaključku sjednice odjela predmet dostavlja Vrhovnom sudu RH radi zauzimanja pravnog shvaćanja o tom pitanju. Predsjednik Vrhovnog suda RH traži očitovanje od svih predsjednika prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih predmeta, nakon prikupljenih podataka, predmet ide na odlučivanje sjednici odjela, koja mora u roku od 30 dana odlučiti o dopuštenosti prijedloga. Prvostupanjski sudovi vezani su pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH.
Predloženim izmjenama i dopunama uređuje se i obračun sudskih troškova u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u sporu, propisuje se veća ovlast sudaca kod odluke o troškovima postupka koji ovise o nastojanju stranke da se spor riješi mirnim putem, predlaže se ujednačavanje rokova za žalbu, kao i veće ovlasti sudskim savjetnicima pred trgovačkim sudovima. Također, uvodi se mogućnost održavanja ročišta na daljinu, kao i mogućnost sankcioniranja stranaka za prekasno dostavljeni podnesak koji sud neće uzeti u obzir, pojednostavljuju se postupci pred trgovačkim sudom te omogućuje strankama primanje obavijesti o ročištima putem mrežne stranice e-predmet.
U raspravi je u postavljeno pitanje kojim se razlozima vodio predlagatelj za predloženo uređenje revizije. Predlagatelj je odgovorio da su se rukovodili iskustvima drugih zemalja osobito Republike Slovenije koja ima dobro iskustvo s prethodnim odlučivanjem o reviziji na Vrhovnom sudu. Kako se trenutno na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske nalazi 18 000 zahtjeva za revizijom, predloženim rješenjem Vrhovni sud bi primarno ujednačavao sudsku praksu, a ne bi bio sud trećeg stupnja.
Nadalje, u izlaganju člana Odbora o ranije izrečenim dvojbama vezanim za osnivanje Visokog kaznenog suda RH, s obzirom da izvješća o radu sudova u kaznenim predmetima pokazuju smanjenje broja predmeta, ukazano je na različit pristup u građanskim predmetima koji bilježe rast, zbog čega je trebalo raspraviti o osnivanju Visokog građanskog suda RH, to se ovim prijedlogom pokušava riješiti ograničavanjem prava na reviziju, što će u praksi dovesti do rasta predmeta na Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Stoga se predlaže urediti podnošenja zahtjeva za reviziju i vezati ga za vrijednost predmeta spora, te otvoriti mogućnost ulaganja zahtjeva i u pogledu sudskih troškova.
U raspravi je predloženo da se u članku 73. uredi odlučivanje o dopuštenosti revizije na način da o prijedlogu za dopuštenje revizije odlučuje sudac pojedinac ili Vijeće od tri suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz obrazloženje da o zahtjevima na Europskom sudu za ljudska prava odlučuje sudaca pojedinac.
U raspravi je ukazano da je odredba članka 299. a stavka 3. dvojbena s ustavnopravnog stajališta, predloženo je da se zakašnjela predaja podneska sankcionira na drugačiji način, odredba da sud takav podnesak neće uzeti u obzir je dvojbena, sud ne bi smio zanemariti primjenu prava. Izneseno je i mišljenje da se veliki broj zaostalih predmeta na Vrhovnom sudu pokušava riješit zakonskim izmjenama, pri čemu je dvojbeno da Vrhovni sud odbaci prijedlog za reviziju bez obrazloženja, odnosno ukoliko bi takvu odluku morao objasniti, moglo bi doći do daljnjeg porasta predmeta.
Predlaže se u odredbama o oglednom postupku radi rješavanja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava razmotriti mogućnost uređenja prethodnog pitanja sukladno odredbi članka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Predlaže se u prijelaznim i završnim odredbama urediti da članak 107. stupa na snagu odmah, te da se odredba članka 120. izmijeni na način da zakon stupi na snagu ranije.
Podržani su prijedlozi za podnošenje podnesaka u elektroničkom obliku i dostave u elektroničkom obliku uz pitanje je su li osigurane tehničke pretpostavke za postupanje sudova.
U raspravi su sudjelovali i predstavnici Hrvatske odvjetničke komore koja je dostavila primjedbe i prijedloge na Prijedlog zakona. Predstavnik Komore naglasio je da su imali otvorenu raspravu s Ministarstvom pravosuđa ali da su stavovi ostali neusklađeni. U pogledu instituta oglednog spora istaknuta je načelna suglasnost uz izraženi oprez zbog pravne sigurnosti. U odnosu na institut revizije Komora se protivi predloženom uređenju, smatraju da time Vrhovni sud RH odlučuje o pravu pristupa sudu, da se arbitrarno vršenje ovlasti protivi vladavini prava. Smatraju da je predloženi koncept ustavnopravno upitan, te da o prijedlogu nisu konzultirani ustavnopravni stručnjaci. Upozorili su i na povratno djelovanje Zakona.
Očitujući se na izneseno predstavnik predlagatelja je istaknuo da je predloženim izmjenama parničnog zakona Ministarstvo pravosuđa bilo dužno preuzeti rizik, budući je rast predmeta na Vrhovnom sudu RH postao opterećujući. Istaknuo je da se pretpostavke elektroničkog postupanja sudova sustavno pripremaju, te da će Ministarstvo pravosuđa do drugog čitanja razmotriti iznesene primjedbe i odgovoriti na ustavnopravne dvojbe.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić