Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o zemljišnim knjigama, prvo čitanje, P.Z. br. 603, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. ožujka 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se ovim Prijedlogom sve dosadašnje izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama objedinjuju u jedinstveni tekst novoga zakona, sa svim relevantnim promjenama u reformi zemljišnih knjiga. Prijedlogom je znatno pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, te su propisani rokovi za postupanje čime bi se utjecalo na duljinu trajanja postupaka. Prijedlogom se jasno definiraju redovni i posebni zemljišnoknjižni postupci te djelokrug postupanja zemljišnoknjižnih referenata, sudskih savjetnika i sudaca u tim postupcima. Novina je da se zemljišnoknjižni predmeti uređuju kao hitni, podaci iz zemljišnih knjiga osim što su javni i elektronički su dostupni. Novina je da se određuje rok 1. rujna 1980. za brisanje hipoteka po službenoj dužnosti.
Prijedlogom zakona uvodi se rok od 3 godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katastarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta, za katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu određuje se rok od 5 godina za osnivanje. Jasnije se definiraju ovlaštenici informacijskog sustava, odnosno pravo na pristup i pretragu podataka zemljišne knjige elektroničkim putem. Uređuje se obveza skeniranja ulaznih dokumenata, uvodi se i elektronička zbirka isprava. Razvojem digitalizacije zemljišnih knjiga planira se provesti skeniranje preostalih ručno vođenih zemljišnih knjiga, čime bi se stvorile pretpostavke za uspostavu središnje arhive zemljišnih knjiga svih općinskih sudova na jednom mjestu.
Ovim prijedlogom stvaraju se pretpostavke za jednostavnije i brže postupanje u zemljišnim knjigama, potpuni prelazak na elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama, usklađenje većeg broja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, jačanje pravne sigurnost u postupanju s nekretninama
U raspravi je podržan prijedlog kojim se zemljišnoknjižni postupak uređuje kao hitan, te se određuje rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima, a od predstavnika predlagatelja je zatraženo da se obrazloži izostanak sankcija za prekoračenje roka.
Nadalje, istaknuto je da se u dosadašnjoj praksi u radu zemljišnoknjižnih sudova često stjecao dojam kako postoje privilegirani građani koji upise riješe i oni građani koji to nisu u stanju napraviti. Uređenjem da je rješenje o urednom zemljišnoknjižnom podnesku u redovnom postupku, zemljišnoknjižni sud dužan donijeti u roku od 15 dana od dana podnošenja, daje se predsjednicima sudova mogućnost kontrole postupka i izricanja sankcija radi nepoštivanja roka.
U raspravi je upozoreno i na predstavke građana vezane za neriješene predmete oduzetog vlasništva, postupke povrata imovine, dugotrajne postupke utvrđenja vlasništva, o čijem sadržaju saznanja ima i Ministarstvo pravosuđa..
Predstavnik predlagatelja naglasio je da pojedini zemljišnoknjižni sudovi imaju probleme u poštivanju rokova, te da aplikacija ZIS prati postupanje zemljišnoknjižnog referenta, i daje mogućnost pokretanja stegovne odgovornosti.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zemljišnim knjigama
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić